Federalno ministarstvo unutarnjih/unutrašnjih poslova federalna uprava policije
Rješenje o imenovanju komisije za provođenje postupka odabira ponuđača u skladu sa Odlukom o izboru najpovoljnijeg ponudioca za ustupanje radova u 2006. godini putem otvorenog postupka, za potrebe Federalne uprave policije
881 Na osnovu člana 27. Zakona o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/05) i člana 7. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05 i 52/05), direktor Federalne uprave policije donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA PROVOĐENJE POSTUPKA ODABIRA PONUĐAČA U SKLADU SA ODLUKOM O IZBORU NAJPOVOLJNIJEG PONUDIOCA ZA USTUPANJE RADOVA U 2006. GODINI PUTEM OTVORENOG POSTUPKA, ZA POTREBE FEDERALNE UPRAVE POLICIJE Imenuje se Komisija za provođenje postupka odabira najpovoljnijeg ponudioca za ustupanje: građevinsko-zanatskih, molersko-farbarskih i instalaterskih radova te preventivnog i interventnog održavanja u skladu sa Odlukom o ustupanju radova u 2006. godini putem otvorenog postupka za potrebe Uprave policije, od 5 stalnih članova sa pravom glasa, s obzirom da je riječ o ugovorima čija je procijenjena vrijednost u okviru domaćih vrijednosnih razreda iz člana 6. stava 2. Zakona o javnim nabavkama Bosne Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon), u sastavu: 1. ALIJA KAZIĆ, predsjednik komisije 2. DRAGOLJUB TOMIĆ, član 3. RADOJKA ŠAMARLIĆ, član 4. NURKO MEMIŠEVIĆ, član 5. DRAGAN TUCAKOVIĆ, član 6. MUNEVERA DŽAFIĆ, tehničko lice RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA JAVNU NABAVKU Tačka 1. Imenuje se Komisija za javnu nabavku (u daljnjem tekstu: Komisija) u sastavu: 1. FEHMA ČEČURA, predsjedavajući 2. BAHRA KOLAR, član 3. ANĐA VULETA, član Mandat članova Komisije je godinu dana od dana imenovanja članova Komisije. Tačka 2. Komisija ima pravo i obavezu da provede postupak nabavke u ime Federalnog pravobraniteljstva i o istom sačini zapisnik. Tačka 3. Ovlašćuje se Komisija do po potrebi u postupku nabavke angažuje i dva eksperta i to jednog iz oblasti tehničkih nauka, a drugog iz ekonomskih koji će učestvovati u radu Komisije, a bez prava odlučivanja, a njihov nalaz i mišljenje koristiće se kao zajednički nalaz koji prethodi donošenju odluke nakon provedenog postupka nabavke. Tačka 4. Predsjedavajući i članovi Komisije, kao i stručne osobe koje su angažirane kao eksperti dužni su čuvati kao poslovnu tajnu, sve podatke i saznanja koja steknu u radu Komisije, o čemu su dužna potpisati izjavu o čuvanju službene tajne (povjerljivosti), kao i izjavu nepristrasnosti odnosno da će postupati isključivo po pravilima struke i da neće favorizirati niti jednog učesnika u postupku nabavke. Tačka 5. Izjava o povjerljivosti i izjava o nepristrasnosti iz tačke 4. sastavni su dio ovog Rješenja. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6417 Tačka 6. Rok za izvršenje zadatka Komisije iz člana II ovog Rješenja je 1. 12. 2005. godine. Naknadu predsjedavajućem, članovima Komisije i osobama Nakon obavljenih kontrola komisije će predsjedniku angažiranim kao eksperti utvrdit će se posebnim aktom. Vrhovnog suda dostaviti izvještaje o radu sa obrazloženjem Tačka 7. eventualnih nepravilnosti i prijedlogom mjera koje treba Ovo Rješenje primjenjuje su narednog dana od dana preduzeti da se nepravilnosti otklone i njihov nastanak donošenja. preduprijedi u narednom periodu. Tačka 8. V Ovo Rješenje bit će objavljeno u "Službenim novinama Po izvršenom zadatku Komisiji pripada naknada čija visina Federacije BiH". će se utvrditi posebnim rješenjem. Broj Fp-339/05 VI 13. decembra/prosinca 2005. godine Federalni pravobranitelj Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. Sarajevo August Jančik, s. r. VII Ovo Rješenje objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". VRHOVNI SUD Broj Su.3333/05 Predsjednik FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 18. novembra/studenog 2005. godine Vrhovnog suda Federacije BiH Sarajevo Amir Jaganjac, s. r. Na osnovu člana 31. stav 1. Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/05), člana 4. Zakona o sudskoj policiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/96) i tačke II Odluke o načinu USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE obrazovanja i visini naknade za rad stručnih komisija i drugih radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u Hercegovine i rukovoditelja federalnih organa državne službe predmetu broj U 3/04, rješavajući zahtjev prof. dr. Nikole ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04 i 41/05), Špirića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i donosi Hercegovine, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. tačka 2, člana 16. stav 2. tač. 1. i RJEŠENJE 13, člana 19. i člana 61. st. 1. i 3. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Novi prečišćeni tekst ("Službeni glasnik O OBRAZOVANJU KOMISIJE ZA KONTROLU BiH", broj 2/04), u sastavu: ISPRAVNOSTI KNJIŽENJA STALNIH SREDSTAVA Mato Tadić, predsjednik VRHOVNOG SUDA I SUDSKE POLICIJE FEDERACIJE Tudor Pantiru, potpredsjednik BOSNE I HERCEGOVINE I KOMISIJE ZA POPIS Miodrag Simović, prof. dr., potpredsjednik ZATEČENOG STANJA KANCELARIJSKOG Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednica David Feldman, prof., sudija MATERIJALA U EKONOMATU VRHOVNOG SUDA Valerija Galić, sutkinja FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Jovo Rosić, sudija I Constance Grenje, prof. dr., sutkinja na sjednici, održanoj 27. maja 2005. godine, donio je Obrazuje se Komisija za kontrolu ispravnosti knjiženja stalnih sredstava Vrhovnog suda i Sudske policije Federacije 1 ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU Bosne i Hercegovine, u sastavu: 1. MILENA MUSTAPIĆ - predsjednik komisije Odbija se kao neosnovan zahtjev prof. dr. Nikole Špirića, u 2. SILVANA FAZLIBAŠIĆ - član Komisije vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg 3. MIHAJLO TVRTKOVIĆ - član Komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i 4. BELMA ČORIĆ - član Komisije Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Zakona o promjeni naziva 5. ADILA DŽINDO - član Komisije naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u Tomislavgrad II ("Službeni list SRBiH", broj 33/90). Odbacuje se kao nedopušten zahtjev prof. dr. Nikole Obrazuje se Komisija za popis zatečenog stanja kancelaŠpirića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg rijskog materijala u ekonomatu Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, u sastavu: Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i 1. IBRAHIM ALIBEGOVIĆ - predsjednik Komisije Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Rješenja o izmjeni naziva 2. MARJAN FRANJIĆ - član Komisije i ulica, mostova i parkova na području općine Stari grad Sarajevo 3. ESAD KRILIĆ - član Komisije ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 7/93), Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području općine Centar Sarajevo III ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješenja o Zadatak Komisije iz člana I ovog Rješenja je da izvrši izmjeni naziva ulica i trgova na području općine Novi grad kontrolu ispravnosti knjiženja svih stalnih sredstava Vrhovnog Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), suda i Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine i u odnosu Rješenja o izmjeni naziva ulice na području općine Stari grad na sve računovodstvene standarde i parametre (datum uvoženja Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), stalnog sredstva u upotrebu, ispravnost nomenklatura, ispravnost Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području općine knjiženja po kontima, naziv stalnih sredstava, cijene, količine, Centar Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 12/95) obračun amortizacije...). i Rješenja o izmjenama naziva ulica i mostova na području Zadatak Komisije iz člana II ovog Rješenja je da obavi popis općine Stari Grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", zatečenog stanja kancelarijskog materijala u ekonomatu broj 12/95), jer Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije nadležan za Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, sa stanjem na odlučivanje. dan 24.11.2005. godine. Odbacuje se kao nedopušten zahtjev prof. dr. Nikole IV Špirića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Rok za izvršenje zadatka Komisije iz tačke I ovog Rješenja, u odnosu na sudsku policiju Federacije Bosne i Hercegovine, je 6. Hercegovine, za ocjenu ustavnosti naziva naseljenog mjesta 12. 2005. godine, a u odnosu na Vrhovni sud Federacije Bosne i Hrvatska Bila, jer je podnosilac zahtjeva propustio da u Hercegovine je 31. 12. 2005. godine. ostavljenom roku dopuni/precizira zahtjev. 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 58/05 Broj 71 – Strana 6418 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. "imena ratnih muslimanskih paravojnih formacija", te kao takvi Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim predstavljaju jednu od prepreka za povratak Srba u Sarajevo, kao novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike glavni grad Bosne i Hercegovine. Srpske". 8. Podnosilac zahtjeva je zatražio i ocjenu ustavnosti naziva OBRAZLOŽENJE naseljenog mjesta Hrvatska Bila, jer smatra da taj naziv "predstavlja kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda". I - Uvod 9. Kao odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, za koje smatra 1. Prof. dr. Nikola Špirić, u vrijeme podnošenja zahtjeva da su povrijeđene, podnosilac zahtjeva je naveo čl. II/2, II/4. i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine II/6. Ustava Bosne i Hercegovine. Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je, 31. marta 2004. godine, Ustavnom sudu Bosne i b) Odgovor na zahtjev Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu 10. Predstavnički dom Parlamentarne Skupština Bosne i ustavnosti Zakona o promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i Hercegovine je u svom odgovoru naveo da ne posjeduje prateću općine Duvno u Tomislavgrad ("Službeni list SRBiH", broj dokumentaciju vezanu za usvajanje Zakona o promjeni naziva 33/90), ocjenu ustavnosti Rješenja o izmjeni naziva ulica, naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u Tomislavgrad, te da mostova i parkova na području općine Stari grad Sarajevo ne može dati detaljniji odgovor. ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 7/93), Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području općine Centar Sarajevo IV - Relevantni propisi ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području općine Novi grad 11. Zakon o promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), općine Duvno u Tomislavgrad ("Službeni list SRBiH", broj Rješenja o izmjeni naziva ulice na području općine Stari grad 33/90) Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), "Član 1. Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području općine Naziv naseljenog mjesta "Duvno" zamjenjuje se nazivom Centar Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 12/95) "Tomislavgrad". i Rješenja o izmjenama naziva ulica i mostova na području Član 2. općine Stari grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", Naziv općine "Duvno" zamjenjuje se nazivom broj 12/95), te za ocjenu ustavnosti naziva naseljenog mjesta "Tomislavgrad". Hrvatska Bila. Član 3. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe II - Postupak pred Ustavnim sudom odgovarajuće odredbe Zakona o područjima općina u 2. Pošto zahtjev nije sadržavao sve neophodne elemente u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini ("Službeni list smislu člana 18. stav 1. tač. 1, 2. i 3. Poslovnika Ustavnog suda, SRBiH", br. 47/62, 6/65, 14/66, 23/67, 3/70, 35/77, 31/78, 22/80, od podnosioca zahtjeva je 9. aprila 2004. godine zatraženo, u 28/81, 24(85 i 24/86) ukoliko se odnose na naziv mjesta i općine smislu člana 19. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda, da iz čl. 1. i 2. ovog zakona. dopuni/precizira zahtjev. Podnosilac zahtjeva je Ustavnom sudu Član 4. dostavio dopunu zahtjeva 6. maja 2004. godine. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana 3. Na osnovu člana 21. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda, od objavljivanja u "Službenom listu SRBiH"." Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predstavničkog 12. Ustav Bosne i Hercegovine doma i Doma naroda zatraženo je, 1. oktobra 2004. godine, da dostavi odgovor na apelaciju. Član II/2. 4. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i "Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu Hercegovine dostavio je odgovor na zahtjev 9. novembra 2004. ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se godine. Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju Hercegovine nije dostavio odgovor. prioritet nad svim ostalim zakonima. 5. U skladu sa članom 25. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda, Član II/4. navedeni odgovor na zahtjev dostavljen je podnosiocu zahtjeva Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u 17. januara 2005. godine. međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez III - Zahtjev diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno a) Navodi iz zahtjeva porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, 6. Podnosilac zahtjeva je zatražio ocjenu ustavnosti Zakona o rođenje ili drugi status. promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u Član II/6. Tomislavgrad ("Službeni list SRBiH", broj 33/90), jer smatra da Bosna i Hercegovina i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te "navedeni zakon i opći akti ne sadrže odredbe o zabrani organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja, entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno i osnovne slobode na koje je ukazano u stavu 2." socijalno porijeklo ili povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status, čime su u direktnoj suprotnosti V - Dopustivost sa Ustavom Bosne i Hercegovine". 13. Podnosilac zahtjeva je podnio zahtjev, između ostalog, za 7. Podnosilac zahtjeva je, također, zatražio ocjenu ustavnosti ocjenu ustavnosti Rješenja o izmjeni naziva ulica, mostova i Rješenja o izmjeni naziva ulica, mostova i parkova na području parkova na području općine Stari grad Sarajevo ("Službene općine Stari grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", novine Grada Sarajeva", broj 7/93), Rješenja o izmjeni naziva broj 7/93), Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području ulica i trgova na području općine Centar Sarajevo ("Službene općine Centar Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješenja o izmjeni naziva 3/94), Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području općine ulica i trgova na području općine Novi grad Sarajevo ("Službene Novi grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješenja o izmjeni naziva 3/94), Rješenja o izmjeni naziva ulice na području općine Stari ulice na području općine Stari grad Sarajevo ("Službene novine grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješenja o izmjeni naziva ulica i Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području općine trgova na području općine Centar Sarajevo ("Službene novine Centar Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 12/95) Grada Sarajeva", broj 12/95) i Rješenja o izmjenama naziva ulica i Rješenja o izmjenama naziva ulica i mostova na području i mostova na području općine Stari grad Sarajevo ("Službene općine Stari Grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", novine Grada Sarajeva", broj 12/95), te ustavnosti naziva broj 12/95), jer smatra da su njima izvršene promjene naziva naseljenog mjesta Hrvatska Bila. ulica i trgova bez saglasnosti sva tri konstitutivna naroda. Pored 14. Prilikom ispitivanja dopustivosti ovog dijela zahtjeva toga, podnosilac zahtjeva navodi da novi nazivi "duboko Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.a) Ustava Bosne i vrijeđaju nacionalna osjećanja srpskog naroda", jer sadrže Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6419 Hercegovine i člana 16. stav 2. tač. 1. i 13. Poslovnika Ustavnog 24. Podnosilac zahtjeva je, u vrijeme podnošenja zahtjeva, suda. bio predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i stoga je ovlašten da podnese 15. Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, u relevantnom predmetni zahtjev na temelju člana VI/3.a) Ustava Bosne i dijelu, glasi: Hercegovine. Zahtjev, u ovom dijelu, sadrži dovoljno navoda i "Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem činjenica na kojima se zasniva. sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između 25. Stoga, imajući u vidu odredbe člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16. stav 2. Poslovnika Ustavnog institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne suda, Ustavni sud je utvrdio da je predmetni zahtjev podnio ograničavajući se na to: ovlašteni subjekt i da su ispunjeni i ostali uvjeti iz člana 16. stav - Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u 2. Poslovnika Ustavnog suda, pa slijedi da je zahtjev u ovom skladu sa ovim Ustavom. dijelu dopustiv. Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov VI - Meritum zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne 26. Podnosilac zahtjeva je zatražio ocjenu ustavnosti Zakona skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma o promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u zakonodavnog organa jednog entiteta." Tomislavgrad, navodeći njegovu nesaglasnost sa čl. II/2, II/4. i 16. Član 16. stav 2. tač. 1. i 13. Poslovnika Ustavnog suda II/6. Ustava Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva smatra da glasi: "navedeni zakon i opći akti ne sadrže odredbe o zabrani "Zahtjev ili apelacija nisu dopustivi ako postoji koji od diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja, slijedećih slučajeva: jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno i 1. Sud nije nadležan za odlučivanje; socijalno porijeklo ili povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status, čime su u direktnoj suprotnosti Š...Ć sa Ustavom Bosne i Hercegovine". 13. podnosilac zahtjeva/apelant je propustio da u ostavljenom roku dopuni/precizira zahtjev/apelaciju". 27. Članom II/2. Ustava Bosne i Hercegovine utvrđeno je da se u Bosni i Hercegovini direktno primjenjuju prava i slobode 17. Prilikom ispitivanja zahtjeva u dijelu koji se odnosi na garantirani Evropskom konvencijom i njenim protokolima i da ocjenu ustavnosti osporenih rješenja Ustavni sud je pošao ovi akti imaju prioritet. Članom II/6. Ustava Bosne i prvenstveno od pitanja koji opći akti mogu biti predmetom Hercegovine utvrđeno je da Bosna i Hercegovina i svi sudovi, apstraktne ustavnosudske kontrole u smislu člana VI/3.a) Ustava ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno rukovode Bosne i Hercegovine. S tim u vezi, dosadašnja praksa Ustavnog entiteti ili koji djeluje unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno suda u pravilu je usmjerena na kontrolu zakonodavnih općih primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode na koje je ukazano u akata, a ne i akata organa izvršne vlasti i upravnih organa. stavu 2. ovog člana. Međutim, u Odluci U 4/05 od 22. aprila 2005. godine Ustavni sud je prihvatio nadležnost za ocjenu ustavnosti Statuta Grada 28. Odredba člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine Sarajeva. S obzirom da statute u lokalnoj upravi i samoupravi odgovara odredbi člana 14. Evropske konvencije. donose predstavnička tijela tih jedinica, statuti se mogu 29. Član 14. Evropske konvencije glasi: klasificirati prema nadležnosti za donošenje kao osnovni opći "Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom akti za djelatnost lokalne samouprave i uprave, istog logičkog osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su tipa kao zakoni. Osporena rješenja su pojedinačni akti, koji svoju spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo pravnu valjanost izvode iz ovlaštenja koja im daje statut i ne mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom predstavljaju vrstu opće-normativnih akata, odnosno propisa za nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status." koje je Ustavni sud, u skladu sa članom VI/3.a) Ustava Bosne i 30. Prema sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, Hercegovine, nadležan da ocjenjuje njihovu ustavnost. neki akt ili propis je diskriminirajući ako pravi razliku između 18. Prema navedenom, u konkretnom slučaju Ustavni sud je, pojedinaca ili grupa koje se nalaze u sličnoj situaciji, te ako u tom uzimajući u obzir sve okolnosti, a posebno imajući pri tome u razlikovanju izostane objektivno i razumno opravdanje, odnosno vidu svoju dosadašnju jurisprudenciju prilikom tumačenja svoje ako nije bilo razumnog odnosa proporcionalnosti između nadležnosti, zaključio da ne može prihvatiti nadležnost za upotrijebljenih sredstava i ciljeva čijem ostvarenju se teži. odlučivanje o meritumu ovog dijela zahtjeva. 31. Ustavni sud se u svojoj dosadašnjoj praksi koristio 19. U smislu odredbe člana 16. stav 2. tačka 1. Poslovnika kriterijima za nediskriminaciju, koje je uspostavio Evropski sud Ustavnog suda, zahtjev će se odbaciti kao nedopušten ukoliko za ljudska prava, što uključuje ustavna prava i prava iz Evropske Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje. konvencije, te prava iz međunarodnih instrumenata za zaštitu 20. Dalje, podnosilac zahtjeva je zatražio i ocjenu ustavnosti ljudskih prava iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine. Iz naziva naseljenog mjesta Hrvatska Bila. navedene prakse Ustavnog suda proizlazi da član II/4. Ustava 21. Podnosilac zahtjeva u zahtjevu, niti u dopuni zahtjeva, Bosne i Hercegovine pruža obuhvatniju zaštitu od nije naveo propis kojim je, kako on navodi, utvrđen osporeni diskriminacije, nego što je pruža član 14. Evropske konvencije naziv naseljenog mjesta Hrvatska Bila, niti je Ustavni sud utvrdio (vidi Odluku Ustavnog suda, broj U 44/01, objavljenu u da u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine postoji takav propis, "Službenom glasniku BiH", broj 18/04). pa slijedi da je podnosilac zahtjeva propustio da u ostavljenom 32. Član II/4. Ustava Bosne i Hercegovine predviđa zabranu roku dopuni/precizira svoj zahtjev u smislu člana 18. stav 1. tačka diskriminacije kako u vezi sa pravima iz Evropske konvencije, 1. Poslovnika Ustavnog suda, zbog čega je zahtjev u ovom dijelu tako i pravima i slobodama iz međunarodnih instrumenata koji se nedopušten. nalaze u Aneksu I na Ustav Bosne i Hercegovine. Na taj je način 22. U smislu odredbe člana 16. stav 2. tačka 13. i člana 19. prošireno polje zaštite prava i sloboda građana Bosne i stav 2. Poslovnika Ustavnog suda, zahtjev će se odbaciti kao Hercegovine i država Bosna i Hercegovina i oba njena entiteta su nedopušten ukoliko je podnosilac zahtjeva propustio da u još čvršće obavezana da osiguraju najviši nivo međunarodno ostavljenom roku dopuni/precizira zahtjev. priznatih ljudskih prava, kako je to predviđeno članom II/1. 23. Podnosilac zahtjeva je zatražio i ocjenu saglasnosti sa Ustava Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po bilo kojoj Ustavom Bosne i Hercegovine Zakona o promjeni naziva osnovi. naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u Tomislavgrad. Ovaj 33. Ustavni sud je, u već spomenutoj Odluci broj U 44/01, zakon je donijela Skupština SRBiH 1990. godine, dakle prije zaključio da nazivi gradova mogu dovesti do povrede člana II/4. stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, prema u vezi sa članom II/5. Ustava Bosne i Hercegovine, a podnosilac članu 2. Aneksa II na Ustav Bosne i Hercegovine, svi zakoni koji zahtjeva tvrdi da je naziv Tomislavgrad diskriminirajući i poziva su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada se na povredu člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine. Ustav Bosne i Hercegovine stupi na snagu, ostat će na snazi u 34. Promjena naziva naseljenog mjesta Duvno i općine onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Duvno u Tomislavgrad izvršena je nakon prethodno provedenog Hercegovine, sve dok nadležni vladin organ Bosne i referenduma, od 12. augusta 1990. godine, na osnovu kojeg je Hercegovine ne odluči drukčije. Dakle, osporeni zakon je na Skupština SRBiH, 30. oktobra 1990. godine, donijela Zakon o pravnoj snazi i Ustavni sud je, u okviru člana VI/3.a) Ustava promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u Bosne i Hercegovine, nadležan da ocijeni njegovu ustavnost. Broj 71 – Strana 6420 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. 1 Tomislavgrad, koji je objavljen u "Službenom listu SRBiH", broj ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU 33/90 od 8. novembra 1990. godine. Odbija se kao neutemeljen zahtjev prof. dr. Nikole Špirića, 35. Ustavni sud podsjeća da je, od početka moderne u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedatelja Zastupničkog državnosti Bosne i Hercegovine, princip multietničnosti, doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za odnosno konstitutivnosti naroda (Bošnjaka, ranije Muslimana, ocjenom ustavnosti Zakona o promjeni naziva naseljenog mjesta Srba i Hrvata), bio jedan od najbitnijih elemenata koji je svoje Duvno i općine Duvno u Tomislavgrad ("Službeni list SRBiH", mjesto našao u ustavu, kao najvišem pravnom aktu jedne države. broj 33/90). 36. Ustavni sud ističe da je sastav tadašnje Skupštine SRBiH bio višenacionalan, te da su o navedenom referendumu i kasnije Odbacuje se kao nedopušten zahtjev prof. dr. Nikole zakonu odlučivali predstavnici sva tri konstitutivna naroda i Špirića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedatelja Ostali. Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i 37. Ova činjenica ukazuje da je postojalo objektivno i Hercegovine, za ocjenom ustavnosti Rješenja o izmjeni naziva razumno opravdanje i politička volja za promjenu naziva ulica, mostova i parkova na području općine Stari grad Sarajevo naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u Tomislavgrad, a ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 7/93), Rješenja o promjena naziva grada je izvršena u skladu sa tadašnjim izmjeni naziva ulica i trgova na području općine Centar Sarajevo Ustavom i zakonskim rješenjima. ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješenja o 38. Prema nespornim historijskim podacima, Duvno, stariji izmjeni naziva ulica i trgova na području općine Novi grad oblik Dumno, ima korijen svoga imena u ilirskoj riječi Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), D'Imno-pašnjak, odnosno dalma-ovca. Ime Duvno za grad se Rješenja o izmjeni naziva ulice na području općine Stari grad upotrebljavalo tek u novije vrijeme. U rimsko doba bio je to Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Delminium, u vrijeme hrvatskih i bosanskih vladara-Županjac, Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području općine po mjestu stanovanja upravitelja župe, za turske vladavine Centar Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 12/95) Županj-potok, u vrijeme Austrougarske - Županjac, od 1925. do i Rješenja o izmjenama naziva ulica i mostova na području 1945. godine - Tomislavgrad, od 1945. godine do 1990. godine općine Stari Grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", Duvno, da bi na kraju bilo vraćeno ime Tomislavgrad. Kralj broj 12/95), jer Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije nadležan za Tomislav, po kojem je grad dobio ime, vladao je od 910. godine, u odlučivanje. doba prodiranja Mađara prema zapadnoj i južnoj Evropi, a Odbacuje se kao nedopušten zahtjev prof. dr. Nikole pobjeda u tim okršajima bila je značajna za jedinstvo naroda koji Špirića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedatelja je živio na tom području. Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i 39. Ustavni sud konstatira da se radi o nazivu mjesta Hercegovine, za ocjenom ustavnosti naziva naseljenog mjesta Tomislavgrad koji ima historijski značaj, te naziv sam po sebi Hrvatska Bila, jer je podnositelj zahtjeva propustio u nije u suprotnosti sa principima utvrđenim u Ustavu Bosne i ostavljenom roku dopuniti/precizirati zahtjev. Hercegovine. Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim 40. Ustavni sud ističe da sama činjenica da se u osporenom novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike zakonu ne nalazi izričita odredba o nediskriminaciji ne Srpske". predstavlja samo po sebi diskriminaciju, sve dok zakon nije sam po sebi diskriminacijski i dok se može provesti bez OBRAZLOŽENJE diskriminacije. 41. Ustavni sud zaključuje da osporeni Zakon o promjeni I - Uvod naziva naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u Tomislavgrad 1. Prof. dr. Nikola Špirić, u vrijeme podnošenja zahtjeva ("Službeni list SRBiH", broj 33/90 od 8. novembra 1990. godine) predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine nije u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) podnio je, 31. ožujka 2004. godine, Ustavnom sudu Bosne i VIII - Zaključak Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenom 42. U skladu sa navedenim, na osnovu člana 16. stav 2. tač. 1. ustavnosti Zakona o promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i i 13, člana 19. stav 2. i člana 61. st. 1. i 3. Poslovnika Ustavnog općine Duvno u Tomislavgrad ("Službeni list SRBiH", broj suda, Ustavni sud je jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove 33/90), ocjenom ustavnosti Rješenja o izmjeni naziva ulica, odluke. mostova i parkova na području općine Stari grad Sarajevo 43. Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 7/93), Rješenja o Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. izmjeni naziva ulica i trgova na području općine Centar Sarajevo Predsjednik ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području općine Novi grad Ustavnog suda Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Bosne i Hercegovine Rješenja o izmjeni naziva ulice na području općine Stari grad Mato Tadić, s. r. Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području općine Centar Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 12/95) i Rješenja o izmjenama naziva ulica i mostova na području Ustavni je sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u općine Stari grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", predmetu broj U 3/04, rješavajući zahtjev prof. dr. Nikole broj 12/95), te za ocjenom ustavnosti naziva naseljenog mjesta Špirića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedatelja Hrvatska Bila. Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na temelju članka VI/3.(a) Ustava Bosne i II - Postupak pred Ustavnim sudom Hercegovine, članka 59. stavak 2. točka 2, članka 16. stavak 2. toč. 1. i 13, članka 19. i članka 61. st. 1. i 3. Poslovnika Ustavnog 2. Pošto zahtjev nije sadržavao sve nužne elemente u smislu suda Bosne i Hercegovine - Novi prečišćeni tekst ("Službeni članka 18. stavak 1. toč. 1, 2. i 3. Poslovnika Ustavnog suda, od glasnik BiH", broj 2/04), u sastavu: podnositelja zahtjeva je 9. travnja 2004. godine zatraženo, u Mato Tadić, predsjednik smislu članka 19. stavak 1. Poslovnika Ustavnog suda, da Tudor Pantiru, dopredsjednik dopuni/precizira zahtjev. Podnositelj zahtjeva je Ustavnom sudu dostavio dopunu zahtjeva 6. svibnja 2004. godine. Miodrag Simović, prof. dr., dopredsjednik Hatidža Hadžiosmanović, dopredsjednica 3. Na temelju članka 21. stavak 1. Poslovnika Ustavnog suda, David Feldman, prof., sudac od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Zastupničkog doma i Doma naroda je zatraženo, 1. listopada 2004. godine, da Valerija Galić, sutkinja dostavi odgovor na apelaciju. Jovo Rosić, sudac Constance Grenje, prof. dr., sutkinja 4. Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i na sjednici, održanoj 27. svibnja 2005. godine, donio Hercegovine je dostavio odgovor na zahtjev 9. studenoga 2004. 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 58/05 Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6421 godine. Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i prava i temeljnih sloboda i njezinim protokolima. Ovi akti imaju Hercegovine nije dostavio odgovor. prioritet nad svim drugim zakonima. 5. Sukladno članku 25. stavak 2. Poslovnika Ustavnog suda, Članak II/4. navedeni odgovor na zahtjev je dostavljen podnositelju zahtjeva Uživanje prava i sloboda, predviđenih ovim člankom ili u 17. siječnja 2005. godine. međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovom Ustavu, osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini bez III - Zahtjev diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili a) Navodi iz zahtjeva društveno podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, rođenje ili drugi status. 6. Podnositelj zahtjeva je zatražio ocjenu ustavnosti Zakona o promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u Članak II/6. Tomislavgrad ("Službeni list SRBiH", broj 33/90), jer smatra da Bosna i Hercegovina i svi sudovi, uredi, državni organi, i "navedeni zakon i opći akti ne sadrže odredbe o zabrani tijela kojima posredno rukovode entiteti ili koja djeluju unutar diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja, entiteta, primjenjivat će i poštivati ljudska prava i temeljne jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno i slobode navedene u stavku 2." socijalno podrijetlo ili povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status, čime su u izravnoj opreci s V - Dopustivost Ustavom Bosne i Hercegovine". 13. Podnositelj zahtjeva je podnio zahtjev, između ostalog, 7. Podnositelj zahtjeva je, također, zatražio ocjenu ustavnosti za ocjenom ustavnosti Rješenja o izmjeni naziva ulica, mostova i Rješenja o izmjeni naziva ulica, mostova i parkova na području parkova na području općine Stari grad Sarajevo ("Službene općine Stari grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", novine Grada Sarajeva", broj 7/93), Rješenja o izmjeni naziva broj 7/93), Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području ulica i trgova na području općine Centar Sarajevo ("Službene općine Centar Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješenja o izmjeni naziva 3/94), Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području općine ulica i trgova na području općine Novi grad Sarajevo ("Službene Novi grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješenja o izmjeni naziva 3/94), Rješenja o izmjeni naziva ulice na području općine Stari ulice na području općine Stari grad Sarajevo ("Službene novine grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješenja o izmjeni naziva ulica i Rješenja o izmjeni naziva ulica i trgova na području općine trgova na području općine Centar Sarajevo ("Službene novine Centar Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 12/95) Grada Sarajeva", broj 12/95) i Rješenja o izmjenama naziva ulica i Rješenja o izmjenama naziva ulica i mostova na području i mostova na području općine Stari grad Sarajevo ("Službene općine Stari Grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", novine Grada Sarajeva", broj 12/95), te ustavnosti naziva broj 12/95), jer smatra da su njima izvršene promjene naziva naseljenog mjesta Hrvatska Bila. ulica i trgova bez suglasnosti sva tri konstitutivna naroda. Pored 14. Prilikom ispitivanja dopustivosti ovog dijela zahtjeva toga, podnositelj zahtjeva navodi da novi nazivi "duboko Ustavni sud je pošao od odredbi članka VI/3.(a) Ustava Bosne i vrijeđaju nacionalna osjećanja srpskog naroda", jer sadrže Hercegovine i članka 16. stavak 2. toč. 1. i 13. Poslovnika "imena ratnih muslimanskih paravojnih formacija", te kao takvi Ustavnog suda. predstavljaju jednu od prepreka za povratak Srba u Sarajevo, kao 15. Članak VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, u glavni grad Bosne i Hercegovine. relevantnom dijelu, glasi: 8. Podnositelj zahtjeva je zatražio i ocjenu ustavnosti naziva "Ustavni sud ima isključivu nadležnost odlučivanja o svim naseljenog mjesta Hrvatska Bila, jer smatra da taj naziv sporovima koji proisteknu iz ovog Ustava između dva entiteta, ili "predstavlja kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda". između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili između 9. Kao odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, za koje smatra institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne da su povrijeđene, podnositelj zahtjeva je naveo čl. II/2, II/4. i ograničavajući se na to: II/6. Ustava Bosne i Hercegovine. - Je li neka odredba ustava ili zakona jednog entiteta sukladna ovom Ustavu. b) Odgovor na zahtjev Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedatelj 10. Zastupnički dom Parlamentarne Skupština Bosne i Vijeća ministara, predsjedatelj ili dopredsjedatelj jednog od Hercegovine je u svom odgovoru naveo da ne posjeduje prateću domova Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina dokumentaciju vezanu za usvajanje Zakona o promjeni naziva članova/delegata jednog od domova Parlamentarne skupštine, naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u Tomislavgrad, te da ili jedna četvrtina jednog od domova zakonodavnog tijela jednog ne može dati detaljniji odgovor. entiteta". 16. Članak 16. stav 2. tač. 1. i 13. Poslovnika Ustavnog suda IV - Relevantni propisi glasi: 11. Zakon o promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i "Zahtjev ili apelacija nisu dopustivi ako postoji koji od općine Duvno u Tomislavgrad ("Službeni list SRBiH", broj sljedećih slučajeva: 33/90) 1. Sud nije nadležan za odlučivanje; "Članak 1. Š...Ć Naziv naseljenog mjesta "Duvno" zamjenjuje se nazivom 13. podnositelj zahtjeva/apelant je propustio u ostavljenom "Tomislavgrad". roku dopuniti/precizirati zahtjev/apelaciju". Članak 2. 17. Prilikom ispitivanja zahtjeva u dijelu koji se odnosi na ocjenu ustavnosti pobijanih rješenja Ustavni je sud pošao Naziv općine "Duvno" zamjenjuje se nazivom prvenstveno od pitanja koji opći akti mogu biti predmetom "Tomislavgrad". apstraktne ustavnosudske kontrole u smislu članka VI/3.(a) Članak 3. Ustava Bosne i Hercegovine. S tim u vezi, dosadašnja praksa Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti Ustavnog suda u pravilu je usmjerena na kontrolu zakonodavnih odgovarajuće odredbe Zakona o područjima općina u općih akata, a ne i akata tijela izvršne vlasti i upravnih tijela. Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini ("Službeni list Međutim, u Odluci U 4/05 od 22. travnja 2005. godine Ustavni je SRBiH", br. 47/62, 6/65, 14/66, 23/67, 3/70, 35/77, 31/78, 22/80, sud prihvatio nadležnost za ocjenom ustavnosti Statuta Grada 28/81, 24(85 i 24/86) ukoliko se odnose na naziv mjesta i općine Sarajeva. Obzirom da statute u lokalnoj upravi i samoupravi iz čl. 1. i 2. ovog zakona. donose zastupnička tijela tih jedinica, statuti se mogu klasificirati Članak 4. prema nadležnosti za donošenje kao temeljni opći akti za Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana djelatnost lokalne samouprave i uprave, istog logičkog tipa kao objavljivanja u "Službenom listu SRBiH"." zakoni. Pobijana su rješenja pojedinačni akti, koji svoju pravnu 12. Ustav Bosne i Hercegovine valjanost izvode iz ovlasti koje im daje statut i ne predstavljaju Članak II/2. vrstu općenormativnih akata, odnosno propisa za koje je "U Bosni i Hercegovini izravno se primjenjuju prava i Ustavni sud, sukladno članku VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, nadležan za ocjenjivanje njihove ustavnosti. slobode garantirani Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih Broj 71 – Strana 6422 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. pojedinaca ili grupa koje se nalaze u sličnoj situaciji, te ako u tom 18. Prema navedenom, u konkretnom je slučaju Ustavni sud, razlikovanju izostane objektivno i razumno opravdanje, odnosno uzimajući u obzir sve okolnosti, a posebice imajući pri tome u ako nije bilo razumnog odnosa proporcionalnosti između vidu svoju dosadašnju jurisprudenciju prigodom tumačenja uporabljenih sredstava i ciljeva čijem ostvarenju se teži. svoje nadležnosti, zaključio da ne može da prihvati nadležnost za odlučivanje o meritumu ovog dijela zahtjeva. 31. Ustavni se sud u svojoj dosadašnjoj praksi koristio 19. U smislu odredbe članka 16. stavak 2. točka 1. kriterijima za nediskriminaciju, koje je uspostavio Europski sud Poslovnika Ustavnog suda, zahtjev će se odbaciti kao za ljudska prava, što uključuje ustavna prava i prava iz Europske nedopušten ukoliko Ustavni sud nije mjerodavan za odlučivanje. konvencije, te prava iz međunarodnih instrumenata za zaštitu 20. Dalje, podnositelj zahtjeva je zatražio i ocjenu ustavnosti ljudskih prava iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine. Iz naziva naseljenog mjesta Hrvatska Bila. navedene prakse Ustavnog suda proizlazi da članak II/4. Ustava 21. Podnositelj zahtjeva u zahtjevu, niti u dopuni zahtjeva, Bosne i Hercegovine pruža obuhvatniju zaštitu od nije naveo propis kojim je, kako on navodi, utvrđen pobijani diskriminacije, nego što je pruža članak 14. Europske konvencije naziv naseljenog mjesta Hrvatska Bila, niti je Ustavni sud (vidi Odluku Ustavnog suda, broj U 44/01, objavljenu u ustvrdio da u pravnom sustavu Bosne i Hercegovine postoji "Službenom glasniku BiH", broj 18/04). takav propis, pa slijedi da je podnositelj zahtjeva propustio u 32. Članak II/4. Ustava Bosne i Hercegovine predviđa ostavljenom roku dopuniti/precizirati svoj zahtjev u smislu zabranu diskriminacije kako u svezi s pravima iz Europske članka 18. stavak 1. točka 1. Poslovnika Ustavnog suda, zbog konvencije, tako i pravima i slobodama iz međunarodnih čega je zahtjev u ovom dijelu nedopušten. instrumenata koji se nalaze u Aneksu I na Ustav Bosne i 22. U smislu odredbe članka 16. stavak 2. točka 13. i članka Hercegovine. Na taj je način prošireno polje zaštite prava i 19. stavak 2. Poslovnika Ustavnog suda, zahtjev će se odbaciti sloboda građana Bosne i Hercegovine i država Bosna i kao nedopušten ukoliko je podnositelj zahtjeva propustio u Hercegovina i oba njena entiteta su još čvršće obvezana da ostavljenom roku dopuniti/precizirati zahtjev. osiguraju najvišu razinu međunarodno priznatih ljudskih prava, 23. Podnositelj zahtjeva je zatražio i ocjenu suglasnosti s kako je to predviđeno člankom II/1. Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavom Bosne i Hercegovine Zakona o promjeni naziva bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi. naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u Tomislavgrad. Ovaj 33. Ustavni je sud, u već spomenutoj Odluci broj U 44/01, je zakon donijela Skupština SRBiH 1990. godine, dakle prije zaključio da nazivi gradova mogu dovesti do povrede članka II/4. stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, prema u svezi članka II/5. Ustava Bosne i Hercegovine, a podnositelj članku 2. Aneksa II na Ustav Bosne i Hercegovine, svi zakoni zahtjeva tvrdi da je naziv Tomislavgrad diskriminirajući i poziva koji su na snazi na teritoriju Bosne i Hercegovine u trenutku kada se na povredu članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine. Ustav Bosne i Hercegovine stupi na snagu, ostat će na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu oprečni Ustavu Bosne i Hercegovine, sve 34. Promjena naziva naseljenog mjesta Duvno i općine dok nadležno vladino tijelo Bosne i Hercegovine ne odluči Duvno u Tomislavgrad izvršena je nakon prethodno provedenog drukčije. Dakle, pobijani je zakon na pravnoj snazi i Ustavni je referenduma, od 12. kolovoza 1990. godine, na temelju kojeg je sud, u okviru članka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, Skupština SRBiH, 30. listopada 1990. godine, donijela Zakon o mjerodavan ocijeniti njegovu ustavnost. promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u 24. Podnositelj zahtjeva je, u vrijeme podnošenja zahtjeva, Tomislavgrad, koji je objavljen u "Službenom listu SRBiH", broj bio predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine 33/90 od 8. studenoga 1990. godine. Bosne i Hercegovine i zato je ovlašten podnijeti predmetni 35. Ustavni sud podsjeća da je, od početka moderne zahtjev na temelju članka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine. državnosti Bosne i Hercegovine, princip multietničnosti, Zahtjev, u ovom dijelu, sadrži dovoljno navoda i činjenica na odnosno konstitutivnosti naroda (Bošnjaka, ranije Muslimana, kojima se temelji. Srba i Hrvata), bio jedan od najbitnijih elemenata koji je svoje 25. Zato, imajući u vidu odredbe članka VI/3.(a) Ustava mjesto našao u ustavu, kao najvišem pravnom aktu jedne države. Bosne i Hercegovine i članka 16. stavak 2. Poslovnika Ustavnog 36. Ustavni sud ističe da je sastav tadašnje Skupštine SRBiH suda, Ustavni je sud ustvrdio da je predmetni zahtjev podnio bio višenacionalan, te da su o navedenom referendumu i kasnije ovlašteni subjekt i da su ispunjeni i ostali uvjeti iz članka 16. zakonu odlučivali zastupnici sva tri konstitutivna naroda i Ostali. stavak 2. Poslovnika Ustavnog suda, pa slijedi da je zahtjev u ovome dijelu dopustiv. 37. Ova činjenica ukazuje da je postojalo objektivno i razumno opravdanje i politička volja za promjenu naziva VI - Meritum naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u Tomislavgrad, a promjena naziva grada je izvršena sukladno tadašnjem Ustavu i 26. Podnositelj zahtjeva je zatražio ocjenu ustavnosti Zakona zakonskim rješenjima. o promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u Tomislavgrad, navodeći njegovu nesuglasnost sa čl. II/2, II/4. i 38. Prema neprijepornim povijesnim podacima, Duvno, II/6. Ustava Bosne i Hercegovine. Podnositelj zahtjeva smatra da stariji oblik Dumno, ima korijen svoga imena u ilirskoj riječi "navedeni zakon i opći akti ne sadrže odredbe o zabrani D'Imno-pašnjak, odnosno dalma-ovca. Ime Duvno za grad se diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja, rabilo tek u novije vrijeme. U rimsko doba bio je to Delminium, u jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno i vrijeme hrvatskih i bosanskih vladara-Županjac, po mjestu socijalno podrijetlo ili povezanost sa nacionalnom manjinom, stanovanja upravitelja župe, za turske vladavine Županj-potok, u imovina, rođenje ili drugi status, čime su u izravnoj opreci s vrijeme Austrougarske - Županjac, od 1925 do 1945. godine Ustavom Bosne i Hercegovine". Tomislavgrad, od 1945. godine do 1990. godine - Duvno, da bi na 27. Člankom II/2. Ustava Bosne i Hercegovine je utvrđeno kraju bilo vraćeno ime Tomislavgrad. Kralj Tomislav, po kojem da se u Bosni i Hercegovini izravno primjenjuju prava i slobode je grad dobio ime, vladao je od 910. godine, u doba prodiranja garantirani Europskom konvencijom i njezinim protokolima i da Mađara prema zapadnoj i južnoj Europi, a pobjeda u tim ovi akti imaju prioritet. Člankom II/6. Ustava Bosne i okršajima bila je značajna za jedinstvo naroda koji je živio na tom Hercegovine je utvrđeno da Bosna i Hercegovina i svi sudovi, području. ustanove, tijela vlasti, te tijela kojima posredno rukovode entiteti 39. Ustavni sud konstatira da se radi o nazivu mjesta ili koja djeluju unutar entiteta podvrgnuta su, odnosno Tomislavgrad koji ima historijski značaj, te naziv sam po sebi primjenjuju ljudska prava i temeljne slobode na koje je ukazano u nije u suprotnosti sa principima utvrđenim u Ustavu Bosne i stavku 2. ovog članka. Hercegovine. 28. Odredba članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine 40. Ustavni sud ističe da sama činjenica da se u pobijanom odgovara odredbi članka 14. Europske konvencije. zakonu ne nalazi izričita odredba o nediskriminaciji ne 29. Članak 14. Europske konvencije glasi: predstavlja samo po sebi diskriminaciju, sve dok zakon nije sam "Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom po sebi diskriminacijski i dok se može provesti bez osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su diskriminacije. spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, sveza sa nekom 41. Ustavni sud zaključuje da pobijani Zakon o promjeni nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status." naziva naseljenog mjesta Duvno i općine Duvno u Tomislavgrad 30. Prema sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, ("Službeni list SRBiH", broj 33/90 od 8. studenoga 1990. godine) nije oprečan Ustavu Bosne i Hercegovine. neki akt ili propis je diskriminirajući ako pravi razliku između Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6423 i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu VIII - Zaključak ustavnosti Zakona o promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i 42. Sukladno navedenom, na temelju članka 16. stavak 2. opštine Duvno u Tomislavgrad ("Službeni list SRBiH", broj toč. 1. i 13, članka 19. stavak 2. i članka 61. st. 1. i 3. Poslovnika 33/90), ocjenu ustavnosti Rješewa o izmjeni naziva ulica, Ustavnog suda, Ustavni je sud jednoglasno odlučio kao u mostova i parkova na području opštine Stari grad Sarajevo dispozitivu ove odluke. ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 7/93), Rješewa o 43. Prema članku VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke izmjeni naziva ulica i trgova na području opštine Centar Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješewa o izmjeni naziva ulica i trgova na području opštine Predsjednik Novi grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj Ustavnog suda 3/94), Rješewa o izmjeni naziva ulice na području opštine Bosne i Hercegovine Stari grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj Mato Tadić, v. r. 3/94), Rješewa o izmjeni naziva ulica i trgova na području opštine Centar Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 12/95) i Rješewa o izmjenama naziva ulica i mostova na području opštine Stari grad Sarajevo ("Službene novine Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u Grada Sarajeva", broj 12/95), te za ocjenu ustavnosti naziva predmetu broj U 3/04, rješavajući zahtjev prof. dr Nikole naseljenog mjesta Hrvatska Bila. Špirića, u vrijeme podnošewa zahtjeva predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i II - Postupak pred Ustavnim sudom Hercegovine, na osnovu člana VI/3 a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59 stav 2 tačka 2, člana 16 stav 2 tač. 1 i 13, 2. Pošto zahtjev nije sadržavao sve neophodne elemente u člana 19 i člana 61 st. 1 i 3 Poslovnika Ustavnog suda Bosne i smislu člana 18 stav 1 tač. 1, 2 i 3 Poslovnika Ustavnog suda, od Hercegovine - Novi prečišćeni tekst ("Službeni glasnik podnosioca zahtjeva je 9. aprila 2004. godine zatraženo, u BiH", broj 2/04), u sastavu: smislu člana 19 stav 1 Poslovnika Ustavnog suda, da Mato Tadić, predsjednik dopuni/precizira zahtjev. Podnosilac zahtjeva je Ustavnom Tudor Pantiru, potpredsjednik sudu dostavio dopunu zahtjeva 6. maja 2004. godine. Miodrag Simović, prof. dr, potpredsjednik 3. Na osnovu člana 21 stav 1 Poslovnika Ustavnog suda, od Hatixa Haxiosmanović, potpredsjednik Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, David Feldman, prof., sudija Predstavničkog doma i Doma naroda zatraženo je, 1. oktobra Valerija Galić, sudija 2004. godine, da dostavi odgovor na apelaciju. Jovo Rosić, sudija 4. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Constance Grenje, prof. dr, sudija Hercegovine dostavio je odgovor na zahtjev 9. novembra 2004. na sjednici, održanoj 27. maja 2005. godine, donio je godine. Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije dostavio odgovor. ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 5. U skladu sa članom 25 stav 2 Poslovnika Ustavnog suda, navedeni odgovor na zahtjev dostavljen je podnosiocu zahtjeva Odbija se kao neosnovan zahtjev prof. dr Nikole Špirića, 17. januara 2005. godine. u vrijeme podnošewa zahtjeva predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Zakona o promjeni naziva III - Zahtjev naseljenog mjesta Duvno i opštine Duvno u Tomislavgrad ("Službeni list SRBiH", broj 33/90). a) Navodi iz zahtjeva Odbacuje se kao nedopušten zahtjev prof. dr Nikole 6. Podnosilac zahtjeva je zatražio ocjenu ustavnosti Špirića, u vrijeme podnošewa zahtjeva predsjedavajućeg Zakona o promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i opštine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Duvno u Tomislavgrad ("Službeni list SRBiH", broj 33/90), Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Rješewa o izmjeni naziva jer smatra da "navedeni zakon i opšti akti ne sadrže odredbe o ulica, mostova i parkova na području opštine Stari grad zabrani diskriminacije po bilo kom osnovu kao što je pol, Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 7/93), rasa, boja, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo Rješewa o izmjeni naziva ulica i trgova na području opštine mišljenje, nacionalno i socijalno porijeklo ili povezanost sa Centar Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj nacionalnom mawinom, imovina, rođenje ili drugi status, 3/94), Rješewa o izmjeni naziva ulica i trgova na području čime su u direktnoj suprotnosti sa Ustavom Bosne i opštine Novi grad Sarajevo ("Službene novine Grada Hercegovine". Sarajeva", broj 3/94), Rješewa o izmjeni naziva ulice na 7. Podnosilac zahtjeva je, takođe, zatražio ocjenu području opštine Stari grad Sarajevo ("Službene novine ustavnosti Rješewa o izmjeni naziva ulica, mostova i parkova Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješewa o izmjeni naziva ulica i na području opštine Stari grad Sarajevo ("Službene novine trgova na području opštine Centar Sarajevo ("Službene Grada Sarajeva", broj 7/93), Rješewa o izmjeni naziva ulica i novine Grada Sarajeva", broj 12/95) i Rješewa o izmjenama trgova na području opštine Centar Sarajevo ("Službene naziva ulica i mostova na području opštine Stari Grad novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješewa o izmjeni naziva Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 12/95), jer ulica i trgova na području opštine Novi grad Sarajevo Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije nadležan za odlučivanje. ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješewa o Odbacuje se kao nedopušten zahtjev prof. dr Nikole izmjeni naziva ulice na području opštine Stari grad Sarajevo Špirića, u vrijeme podnošewa zahtjeva predsjedavajućeg ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješewa o Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i izmjeni naziva ulica i trgova na području opštine Centar Hercegovine, za ocjenu ustavnosti naziva naseljenog mjesta Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 12/95) i Hrvatska Bila, jer je podnosilac zahtjeva propustio da u Rješewa o izmjenama naziva ulica i mostova na području ostavljenom roku dopuni/precizira zahtjev. opštine Stari Grad Sarajevo ("Službene novine Grada Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", Sarajeva", broj 12/95), jer smatra da su wima izvršene promjene "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom naziva ulica i trgova bez saglasnosti sva tri konstitutivna glasniku Republike Srpske". naroda. Pored toga, podnosilac zahtjeva navodi da novi nazivi OBRAZLOŽEWE "duboko vrijeđaju nacionalna osjećawa srpskog naroda", jer sadrže "imena ratnih muslimanskih paravojnih formacija", I - Uvod te kao takvi predstavljaju jednu od prepreka za povratak Srba u Sarajevo, kao glavni grad Bosne i Hercegovine. 1. Prof. dr Nikola Špirić, u vrijeme podnošewa zahtjeva predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne 8. Podnosilac zahtjeva je zatražio i ocjenu ustavnosti skupštine Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: podnosilac naziva naseljenog mjesta Hrvatska Bila, jer smatra da taj naziv zahtjeva) podnio je, 31. marta 2004. godine, Ustavnom sudu Bosne "predstavlja kršenje qudskih prava i osnovnih sloboda". 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 58/05 Broj 71 – Strana 6424 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. ili između institucija Bosne i Hercegovine, ukqučujući, ali 9. Kao odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, za koje smatra se ne ograničavajući na to: da su povrijeđene, podnosilac zahtjeva je naveo čl. II/2, II/4 i II/6 - Da li je neki član ustava ili zakona entiteta u Ustava Bosne i Hercegovine. saglasnosti sa ovim Ustavom. b) Odgovor na zahtjev Sporove mogu pokretati samo članovi Predsjedništva, predsjedavajući Ministarskog savjeta, predsjedavajući ili 10. Predstavnički dom Parlamentarne Skupština Bosne i zamjenik predsjedavajućeg bilo kojeg vijeća Parlamentarne Hercegovine je u svom odgovoru naveo da ne posjeduje prateću skupštine, jedna četvrtina članova bilo kojeg vijeća dokumentaciju vezanu za usvajanje Zakona o promjeni naziva Parlamentarne skupštine ili jedna četvrtina bilo kog naseljenog mjesta Duvno i opštine Duvno u Tomislavgrad, te da doma zakonodavnog vijeća jednog entiteta". ne može dati detaqniji odgovor. 16. Član 16 stav 2 tač. 1 i 13 Poslovnika Ustavnog suda glasi: IV - Relevantni propisi "Zahtjev ili apelacija nisu dopustivi ako postoji koji od 11. Zakon o promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i sljedećih slučajeva: opštine Duvno u Tomislavgrad ("Službeni list SRBiH", broj 1. Sud nije nadležan za odlučivanje; 33/90) Š...Ć "Član 1 13. podnosilac zahtjeva/apelant je propustio da u Naziv naseljenog mjesta "Duvno" zamjenjuje se nazivom ostavljenom roku dopuni/precizira zahtjev/apelaciju". "Tomislavgrad". 17. Prilikom ispitivawa zahtjeva u dijelu koji se odnosi na Član 2 ocjenu ustavnosti osporenih rješewa Ustavni sud je pošao Naziv opštine "Duvno" zamjenjuje se nazivom prvenstveno od pitawa koji opšti akti mogu da budu predmet "Tomislavgrad". apstraktne ustavnosudske kontrole u smislu člana VI/3 a) Član 3 Ustava Bosne i Hercegovine. S tim u vezi, dosadašwa praksa Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaju da važe Ustavnog suda u pravilu je usmjerena na kontrolu zakonodavnih odgovarajuće odredbe Zakona o područjima opština u opštih akata, a ne i akata organa izvršne vlasti i upravnih Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini ("Službeni organa. Međutim, u Odluci U 4/05 od 22. aprila 2005. godine list SRBiH", br. 47/62, 6/65, 14/66, 23/67, 3/70, 35/77, 31/78, 22/80, Ustavni sud je prihvatio nadležnost za ocjenu ustavnosti 28/81, 24(85 i 24/86) ukoliko se odnose na naziv mjesta i Statuta Grada Sarajeva. S obzirom da statute u lokalnoj upravi opštine iz čl. 1 i 2 ovog zakona. i samoupravi donose predstavnički organi tih jedinica, Član 4 statuti mogu da se klasifikuju shodno nadležnosti za Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u donošenje kao osnovni opšti akti za djelatnost lokalne "Službenom listu SRBiH"." samouprave i uprave, istog logičkog tipa kao zakoni. Osporena 12. Ustav Bosne i Hercegovine rješewa su pojedinačni akti, koji svoju pravnu valjanost Član II/2 izvode iz ovlašćewa koja im daje statut i ne predstavljaju vrstu "Prava i slobode predviđeni Evropskom konvencijom za opšte-normativnih akata, odnosno propisa za koje je Ustavni zaštitu qudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim sud, u skladu sa članom VI/3 a) Ustava Bosne i Hercegovine, protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. nadležan da ocjenjuje wihovu ustavnost. Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima. 18. Prema navedenom, u konkretnom slučaju Ustavni sud je, Član II/4 uzimajući u obzir sve okolnosti, a posebno imajući pri tome u Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u vidu svoju dosadašnju jurisprudenciju prilikom tumačewa međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, svoje nadležnosti, zakqučio da ne može da prihvati obezbijeđeno je svim licima u Bosni i Hercegovini bez nadležnost za odlučivanje o meritumu ovog dijela zahtjeva. diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je pol, rasa, boja, 19. U smislu odredbe člana 16 stav 2 tačka 1 Poslovnika jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, Ustavnog suda, zahtjev će se odbaciti kao nedopušten ukoliko nacionalno i socijalno porijeklo ili povezanost sa Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje. nacionalnom mawinom, imovina, rođenje ili drugi status. 20. Dalje, podnosilac zahtjeva je zatražio i ocjenu Član II/6 ustavnosti naziva naseljenog mjesta Hrvatska Bila. Bosna i Hercegovina i svi sudovi, agencije, vladini organi 21. Podnosilac zahtjeva u zahtjevu, niti u dopuni zahtjeva, i institucije kojima upravljaju entiteti ili koje djeluju u nije naveo propis kojim je, kako on navodi, utvrđen osporeni okviru entiteta, podvrgnuti su, odnosno primjenjuju qudska naziv naseljenog mjesta Hrvatska Bila, niti je Ustavni sud prava i osnovne slobode iz stava 2." utvrdio da u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine postoji takav propis, pa slijedi da je podnosilac zahtjeva propustio da V - Dopustivost u ostavljenom roku dopuni/precizira svoj zahtjev u smislu člana 18 stav 1 tačka 1 Poslovnika Ustavnog suda, zbog čega je 13. Podnosilac zahtjeva je podnio zahtjev, između ostalog, zahtjev u ovom dijelu nedopušten. za ocjenu ustavnosti Rješewa o izmjeni naziva ulica, mostova i 22. U smislu odredbe člana 16 stav 2 tačka 13 i člana 19 stav parkova na području opštine Stari grad Sarajevo ("Službene 2 Poslovnika Ustavnog suda, zahtjev će se odbaciti kao novine Grada Sarajeva", broj 7/93), Rješewa o izmjeni naziva nedopušten ukoliko je podnosilac zahtjeva propustio da u ulica i trgova na području opštine Centar Sarajevo ostavljenom roku dopuni/precizira zahtjev. ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), Rješewa o 23. Podnosilac zahtjeva je zatražio i ocjenu saglasnosti sa izmjeni naziva ulica i trgova na području opštine Novi grad Ustavom Bosne i Hercegovine Zakona o promjeni naziva Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), naseljenog mjesta Duvno i opštine Duvno u Tomislavgrad. Ovaj Rješewa o izmjeni naziva ulice na području opštine Stari zakon je donijela Skupština SRBiH 1990. godine, dakle prije grad Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 3/94), stupawa na snagu Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, shodno Rješewa o izmjeni naziva ulica i trgova na području opštine Centar Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva", broj članu 2 Aneksa II na Ustav Bosne i Hercegovine, svi zakoni koji 12/95) i Rješewa o izmjenama naziva ulica i mostova na su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada području opštine Stari grad Sarajevo ("Službene novine Ustav Bosne i Hercegovine stupi na snagu, ostaće na snazi u Grada Sarajeva", broj 12/95), te ustavnosti naziva naseljenog onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom Bosne i mjesta Hrvatska Bila. Hercegovine, sve dok nadležni vladin organ Bosne i 14. Prilikom ispitivawa dopustivosti ovog dijela Hercegovine ne odluči drugačije. Dakle, osporeni zakon je na zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3 a) Ustava pravnoj snazi i Ustavni sud je, u okviru člana VI/3 a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16 stav 2 tač. 1 i 13 Poslovnika Bosne i Hercegovine, nadležan da ocijeni njegovu ustavnost. Ustavnog suda. 24. Podnosilac zahtjeva je, u vrijeme podnošewa zahtjeva, bio predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne 15. Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, u skupštine Bosne i Hercegovine i stoga je ovlašćen da podnese relevantnom dijelu, glasi: predmetni zahtjev na osnovu člana VI/3 a) Ustava Bosne i "Ustavni sud ima iskqučivu nadležnost da odlučuje u Hercegovine. Zahtjev, u ovom dijelu, sadrži dovoqno navoda i sporovima koji po ovom Ustavu nastaju između dva entiteta, činjenica na kojima se zasniva. ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6425 Tomislavgrad, koji je objavljen u "Službenom listu SRBiH", 25. Stoga, imajući u vidu odredbe člana VI/3 a) Ustava Bosne broj 33/90 od 8. novembra 1990. godine. i Hercegovine i člana 16 stav 2 Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da je predmetni zahtjev podnio 35. Ustavni sud podsjeća da je, od početka moderne ovlašćeni subjekat i da su ispunjeni i ostali uslovi iz člana državnosti Bosne i Hercegovine, princip multietničnosti, 16 stav 2 Poslovnika Ustavnog suda, pa slijedi da je zahtjev u odnosno konstitutivnosti naroda (Bošwaka, ranije ovom dijelu dopustiv. Muslimana, Srba i Hrvata), bio jedan od najbitnijih elemenata koji je svoje mjesto našao u ustavu, kao najvišem pravnom aktu jedne države. VI - Meritum 36. Ustavni sud ističe da je sastav tadašnje Skupštine 26. Podnosilac zahtjeva je zatražio ocjenu ustavnosti SRBiH bio višenacionalan, te da su o navedenom referendumu Zakona o promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i opštine i kasnije zakonu odlučivali predstavnici sva tri Duvno u Tomislavgrad, navodeći njegovu nesaglasnost sa čl. II/2, konstitutivna naroda i Ostali. II/4 i II/6 Ustava Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva 37. Ova činjenica ukazuje da je postojalo objektivno i smatra da "navedeni zakon i opšti akti ne sadrže odredbe o razumno opravdanje i politička volja za promjenu naziva zabrani diskriminacije po bilo kom osnovu kao što je pol, naseljenog mjesta Duvno i opštine Duvno u Tomislavgrad, a rasa, boja, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo promjena naziva grada je izvršena u skladu sa tadašwim mišljenje, nacionalno i socijalno porijeklo ili povezanost sa Ustavom i zakonskim rješewima. nacionalnom mawinom, imovina, rođenje ili drugi status, 38. Shodno nespornim istorijskim podacima, Duvno, čime su u direktnoj suprotnosti sa Ustavom Bosne i stariji oblik Dumno, ima korijen svoga imena u ilirskoj riječi Hercegovine". D'Imno-pašwak, odnosno dalma-ovca. Ime Duvno za grad se 27. Članom II/2 Ustava Bosne i Hercegovine utvrđeno je da upotrebljavalo tek u novije vrijeme. U rimsko doba bio je to se u Bosni i Hercegovini direktno primjenjuju prava i slobode Delminium, u vrijeme hrvatskih i bosanskih garantovani Evropskom konvencijom i njenim protokolima i vladara-Župawac, po mjestu stanovawa upravnika župe, za da ovi akti imaju prioritet. Članom II/6 Ustava Bosne i turske vladavine Župaw-potok, u vrijeme Austrougarske Hercegovine utvrđeno je da Bosna i Hercegovina i svi sudovi, Župawac, od 1925. do 1945. godine - Tomislavgrad, od 1945. ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno rukovode godine do 1990. godine - Duvno, da bi na kraju bilo vraćeno ime entiteti ili koji djeluje unutar entiteta podvrgnuti su, Tomislavgrad. Kraq Tomislav, po kom je grad dobio ime, vladao odnosno primjenjuju qudska prava i osnovne slobode na koje je je od 910. godine, u doba prodirawa Mađara prema zapadnoj i ukazano u stavu 2 ovog člana. južnoj Evropi, a pobjeda u tim okršajima bila je značajna za jedinstvo naroda koji je živio na tom području. 28. Odredba člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine odgovara odredbi člana 14 Evropske konvencije. 39. Ustavni sud konstatuje da se radi o nazivu mjesta Tomislavgrad koji ima istorijski značaj, te naziv sam po sebi 29. Član 14 Evropske konvencije glasi: nije u suprotnosti sa principima utvrđenim u Ustavu Bosne i "Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom Hercegovine. obezbjeđuje se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što 40. Ustavni sud ističe da sama činjenica da se u osporenom su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili zakonu ne nalazi izričita odredba o nediskriminaciji ne drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa predstavlja samo po sebi diskriminaciju, sve dok zakon nije sam nekom nacionalnom mawinom, imovno stanje, rođenje ili drugi po sebi diskriminatorski i dok može da se sprovede bez status". diskriminacije. 30. Shodno sudskoj praksi Evropskog suda za qudska prava, 41. Ustavni sud zakqučuje da osporeni Zakon o promjeni neki akt ili propis je diskriminišući ako pravi razliku naziva naseljenog mjesta Duvno i opštine Duvno u između pojedinaca ili grupa koje se nalaze u sličnoj situaciji, Tomislavgrad ("Službeni list SRBiH", broj 33/90 od 8. te ako u tom razlikovanju izostane objektivno i razumno novembra 1990. godine) nije u suprotnosti sa Ustavom Bosne i opravdanje, odnosno ako nije bilo razumnog odnosa Hercegovine. proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i ciljeva čijem ostvarenju se teži. 31. Ustavni sud se u svojoj dosadašwoj praksi koristio VIII - Zakqučak kriterijumima za nediskriminaciju, koje je uspostavio 42. U skladu sa navedenim, na osnovu člana 16 stav 2. tač. 1 i Evropski sud za qudska prava, što ukqučuje ustavna prava i 13, člana 19 stav 2 i člana 61 st. 1 i 3 Poslovnika Ustavnog suda, prava iz Evropske konvencije, te prava iz međunarodnih Ustavni sud je jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove instrumenata za zaštitu qudskih prava iz Aneksa I na Ustav odluke. Bosne i Hercegovine. Iz navedene prakse Ustavnog suda 43. Shodno članu VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke proizlazi da član II/4 Ustava Bosne i Hercegovine pruža Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. obuhvatniju zaštitu od diskriminacije, nego što je pruža član 14 Evropske konvencije (vidi Odluku Ustavnog suda, broj Predsjednik U 44/01, objavljenu u "Službenom glasniku BiH", broj 18/04). Ustavnog suda 32. Član II/4 Ustava Bosne i Hercegovine predviđa zabranu Bosne i Hercegovine diskriminacije kako u vezi sa pravima iz Evropske konvencije, Mato Tadić, s. r. tako i pravima i slobodama iz međunarodnih instrumenata koji se nalaze u Aneksu I na Ustav Bosne i Hercegovine. Na taj način je prošireno polje zaštite prava i sloboda građana Bosne i Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u Hercegovine i država Bosna i Hercegovina i oba njena predmetu broj AP 4/05, rješavajući apelaciju H. B., na osnovu entiteta su još čvršće obavezani da obezbijede najviši nivo člana VI/3.b) Ustavav Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. tačka međunarodno priznatih qudskih prava, kako je to predviđeno 2. i člana 61. st. 1. i 3. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Novi prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", broj članom II/1 Ustava Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po 2/04), u sastavu: bilo kom osnovu. 33. Ustavni sud je, u već spomenutoj Odluci broj U 44/01, Mato Tadić, predsjednik zakqučio da nazivi gradova mogu da dovedu do povrede člana II/4 Tudor Pantiru, potpredsjednik u vezi sa članom II/5 Ustava Bosne i Hercegovine, a podnosilac Miodrag Simović, prof. dr., potpredsjednik zahtjeva tvrdi da je naziv Tomislavgrad diskriminišući i Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednica poziva se na povredu člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine. David Feldman, prof., sudija 34. Promjena naziva naseljenog mjesta Duvno i opštine Valerija Galić, sutkinja Duvno u Tomislavgrad izvršena je nakon prethodno provedenog Jovo Rosić, sudija referenduma, od 12. avgusta 1990. godine, na osnovu kog je Constance Grenje, prof. dr., sutkinja Skupština SRBiH, 30. oktobra 1990. godine, donijela Zakon o na sjednici, održanoj 27. maja 2005. godine, donio je promjeni naziva naseljenog mjesta Duvno i opštine Duvno u Broj 71 – Strana 6426 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. 1 inozemstvu, te kako je predmetni stan proglašen napuštenim ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU prije stupanja na snagu navedenih izmjena zakona, apelant je Odbija se kao neosnovana apelacija H. B., podnesena protiv trebao voditi postupak i zahtijevati poništenje rješenja o Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj proglašenju stana napuštenim; zatim, da je stupanjem na snagu Už-315/01 od 13. oktobra 2004. godine. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim prestala primjena svih propisa koji su uređivali pitanje novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike napuštenih stanova u periodu između 30. aprila 1991. godine i 4. Srpske". aprila 1998. godine, ali da su u konkretnom slučaju ostale pravne posljedice proglašenja predmetnog stana napuštenim, iz čega OBRAZLOŽENJE proizlazi zaključak da je krajnji zakonski rok za podnošenje zahtjeva za povrat konkretnog stana bio 4. juli 1999. godine. I - Uvod 9. Apelant je protiv rješenja drugostepenog organa uprave 1. H. B. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Zavidovića podnio je, tužbom pokrenuo upravni spor pred Kantonalnim sudom, koji je 4. januara 2005. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Presudom broj U-65/01 od 26. jula 2001. godine apelantovu Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude tužbu odbio kao neosnovanu. Protiv presude Kantonalnog suda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem apelant se žalio Vrhovnom sudu. tekstu: Vrhovni sud) broj Už-315/01 od 13. oktobra 2004. 10. Vrhovni sud je Presudom broj Už-315/01 od 13. oktobra godine. 2004. godine odbio apelantovu žalbu i potvrdio presudu Kantonalnog suda. Vrhovni sud je naglasio da, u skladu sa II - Postupak pred Ustavnim sudom niveliranim članom 5. stav 1. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima i to izmjenama i dopunama 2. Na osnovu člana 21. st. 1. i 2. Poslovnika Ustavnog suda, zakona objavljenim u "Službenim novinama Federacije BiH", od Vrhovnog suda i Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem broj 12/99, propisano da se zahtjev za vraćanje stana u posjed tekstu: Kantonalni sud), Ministarstva za prostorno uređenje, mora podnijeti u roku od 15 mjeseci od dana stupanja na snagu promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog ovog zakona, što znači da je zakonski rok bio 4. juli 1999. godine, kantona (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i od H. V., kao učesnika računajući od 4. aprila 1998. godine. Pošto je apelant zahtjev za u postupku, zatraženo je 27. januara 2005. godine, odnosno 4. povrat stana podnio 2. septembra 1999. godine, nižestepeni marta 2005. godine, da dostave odgovore na apelaciju. organi su pravilno zaključili da je zahtjev neblagovremen. Sud 3. Odgovore na apelaciju su dostavili Vrhovni sud 9. februara zaključuje da, kako se radi o propuštanju prekluzivnog roka, 2005. godine, Ministarstvo 10. februara 2005. godine, a učesnik apelant gubi pravo na povrat stana, jer po proteku ovog roka u postupku H. V. 14. marta 2005. godine i 27. aprila 2005. prestaje stanarsko pravo, te je pravilno odlučeno kada je godine, dok Kantonalni sud nije dostavio odgovor na apelaciju. apelantov zahtjev za povrat stana odbijen kao neosnovan. 4. Na osnovu člana 25. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda, odgovori na apelaciju su dostavljeni apelantu 2. i 18. marta i 4. IV - Relevantni propisi maja 2005. godine. 11. Zakon o napuštenim stanovima ("Službeni list III - Činjenično stanje Republike BiH", br. 6/92, 8/92, 16/92, 13/94, 36/94, 9/95 i 33/95): 5. Činjenice predmeta, koje proizlaze iz apelantovih navoda i "Član 2. dokumenata predočenih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na Napuštenim stanom smatra se stan kojeg su nosilac slijedeći način. stanarskog prava i članovi njegovog porodičnog domaćinstva 6. Apelant navodi da je nosilac stanarskog prava na stanu koji koji zajedno trajno žive i stanuju, napustili i privremeno prestali se nalazi u Zavidovićima u ul. Patriotske lige, lamela "Klek" da ga koriste Š...Ć. VI/5, zatim da je zbog teškog oboljenja u ratu, 29. juna 1994. Član 4. godine, privremeno napustio Zavidoviće i svoj stan te, uz Inicijativu za pokretanje postupka za utvrđivanje da se stan saglasnost nadležnih organa, otišao na liječenje u inozemstvo. Općinski sekretarijat za privredne djelatnosti Općine Zavidovići smatra napuštenim može dati državni organ, davalac stana na je, Rješenjem broj 02/20-372-1723 od 5. aprila 1995. godine, korištenje, politička organizacija, društvena organizacija, apelantov stan proglasio privremeno napuštenim. Rješenje istog udruženje građana i kućni savjet zgrade Š...Ć. organa, broj 02-22-372-1726 od 20. aprila 1996. godine, kojim je Član 5. utvrđeno da je stan trajno napušten, bilo je istaknuto na oglasnoj Nadležni organ Š...Ć će po službenoj dužnosti ili u roku od ploči Općine Zavidovići od 21. maja do 6. juna 1996. godine, te sedam dana od prijema prijedloga, odnosno inicijative iz člana je nakon proteka roka za žalbu postalo pravosnažno. 4. ovog zakona donijeti rješenje o tome da li se stan smatra 7. Apelant je, 2. septembra 1999. godine, podnio zahtjev za napuštenim. vraćanje u posjed stana Službi za upravu privrednih djelatnosti Ako nadležni organ ne donese rješenje u propisanom roku, Općine Zavidovići (u daljnjem tekstu: Služba) koja je, Rješenjem rješenje će donijeti Š...Ćministar prostornog uređenja, resursa i broj 03/4-23-2785 od 28. marta 2000. godine, odbila apelantov zaštite okolice Š...Ć. zahtjev kao neosnovan. U obrazloženju rješenja je navedeno da Član 6. je u toku postupka utvrđeno da je stan proglašen napuštenim i da Stanovi za koje se rješenjem nadležnog organa iz člana 5. je za stanove koji su proglašavani napuštenim zakonom utvrđen stav 1. i 2. ovog zakona utvrdi da su napušteni popisat će se, rok za podnošenje zahtjeva za povrat zaključno sa 4. julom 1999. zapečatiti i o njima će se voditi evidencija Š...Ć. godine, zbog čega je predmetni zahtjev za vraćanje stana, od 2. Rješenje iz stava 1. ovog člana odmah se dostavlja septembra 1999. godine, neblagovremen. strankama u postupku, nosiocu prava raspolaganja stanom i 8. Apelant se žalio protiv rješenja Službe. Ministarstvo je davaocu stana na korištenje tog stana. Rješenjem broj 14-23-678/00 od 15. marta 2001. godine odbilo Član 7. žalbu kao neosnovanu. U obrazloženju rješenja je istaknuto da je Stan za koji je rješenjem iz člana 5. ovog zakona utvrđeno da apelant u žalbi naveo da predmetni stan nije mogao biti proglašen se smatra napuštenim, može se dodijeliti na privremeno napuštenim, jer je on kao vojno nesposobno lice morao provesti korištenje....". liječenje u inozemstvu i zbog toga je zaključio ugovor o 12. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenom čuvanju stana, te da je prvostepeni organ uprave na napuštenim stanovima ("Službeni list Republike BiH", broj nezakonit način njegov stan proglasio napuštenim. U 33/95) koji se primjenjuje od 2. septembra 1995. godine: obrazloženju je također navedeno da se iz spisa vidi da je stan bio "Član 1. proglašen napuštenim i dodijeljen na privremeno korištenje; da U Zakonu o napuštenim stanovima ("Službeni list RBiH", br. je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o napuštenim 6/92, 8/92, 16/92, 13/94, 36/94 i 9/95), u članu 3. iza stava 3. stanovima, koji je poslije toga stupio na snagu i objavljen u dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Služenom listu RBiH", broj 33/95, propisao da se ne smatra Ne smatra se napuštenim stanom stan kojeg je nosilac napuštenim stan kojeg je nosilac stanarskog prava napustio zbog liječenja, a u roku utvrđenom u aktu o odobravanju boravka u stanarskog prava ili član njegovog porodičnog domaćinstva 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 58/05 Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6427 napustio Š...Ć, ako je upućen na liječenje od strane zdravstvene dostavljanja u postupku za tu stranku vrše pribijanjem pismena ustanove, a u roku utvrđenom u aktu o odobravanju boravka u na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak. inozemstvu, odnosno u drugom mjestu u zemlji, ili ako se nalazi u (3) Dostavljanje se smatra izvršenim poslije isteka osam oružanim snagama Republike Bosne i Hercegovine. Š...Ć" dana od dana pribijanja pismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak. Š...Ć" 13. Zakon o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 11/98, 38/98, V - Apelacija 12/99, 18/99, 27/99, 43/99, 37/01 i 56/01): "Član 1. a) Navodi iz apelacije Š...ĆPrimjena Zakona o napuštenim stanovima ("Službeni list 16. Apelant smatra da su osporenim odlukama organa uprave RBiH", br. 6/92, 8/92, 16/92, 13/94, 36/94, 9/95 i 33/95) i redovnih sudova povrijeđena njegova ustavna prava kako Š...Ćprestaje danom stupanja na snagu ovog zakona.Š...Ć slijedi: pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Š...ĆOd dana stupanja na snagu ovog zakona, organi vlasti Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu Federacije i druga tijela u Federaciji, prestaju sa ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska preduzimanjem novih radnji kojima se stanovi proglašavaju konvencija), pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i napuštenim.Š...Ć Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije. Š...ĆNadležni organ iz stava 2. ovog člana rješava o pravima 17. Apelant predlaže da Ustavni sud ukine osporene odluke nosilaca stanarskog prava da stupe u posjed svojih stanova koji organa uprave i redovnih sudova te da predmet vrati su proglašeni privremeno, odnosno trajno napuštenim.Š...Ć prvostepenom organu uprave Općine Zavidovići na ponovni Član 2. st. 3. i 4. hitan postupak i odlučivanje. Svako stanarsko pravo ili ugovor o korištenju ili produženje 18. Povredu navedenih ustavnih prava apelant vidi privremenog korištenja tog stana u skladu sa ovim zakonom prvenstveno u tome što se osporene odluke organa uprave i zaključen u periodu između 1. aprila 1992. godine i 7. februara redovnih sudova zasnivaju na pogrešnoj primjeni odredbe člana 1998. godine prestaje da važi. U smislu ovog zakona osoba koja 5. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima, živi u stanu na temelju stanarskog prava koje prestaje prema jer je u apelantovom predmetu trebalo računati rok do 4. oktobra ovom članu će se smatrati privremenim korisnikom. 1999. godine. Dalje, apelant se poziva na pogrešnu primjenu Privremeni korisnik iz prethodnog stava koji nema drugi Zakona o napuštenim stanovima, navodeći da njegov stan nije smještaj na raspolaganju, ima pravo na novi ugovor o korištenju mogao biti proglašen napuštenim, jer ga je uputila na liječenje "ili produženje privremenog korištenja tog stana u skladu sa zdravstvena ustanova i stan je ugovorom ostavio na čuvanje ovim zakonom" ukoliko stanarsko pravo bivšeg korisnika trećoj osobi. prestaje prema članu 5. ovog zakona ili ukoliko je nadležni organ 19. Apelant navodi da je u upravnom postupku počinjeno sukladno ovom zakonu odbacio zahtjev bivšeg stanara za povrat više bitnih povreda postupka, od kojih posebno ističe da je stana. prvostepeni organ u postupku saslušao privremenog korisnika Član 5. stana i konstatirao da je predmetni stan proglašen napuštenim, a Zahtjev za vraćanje stana u posjed mora se podnijeti u roku nije saslušao apelanta kao stranku po čijem je zahtjevu postupak od petnaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. pokrenut; zatim, u postupku koji je prethodio donošenju Izuzetno, rok za podnošenje zahtjeva za povrat stana iz člana prvostepenog rješenja morala se dati mogućnost apelantu da se 2. stav 5. i člana 18.b stav 1. ovog zakona kao i člana 83.a stav 4. najprije upozna sa činjenicom da je njegov stan proglašen napuštenim, te da se na te okolnosti izjasni; te da rješenje kojim je Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju Zakona stan proglašen privremeno napuštenim nije moglo postati o stambenim odnosima ("Službene novine Federacije BiH", broj pravosnažno budući da nije nikada uručeno apelantu. Apelant 19/99) je 4. oktobar 1999. godine. zaključuje da je u konkretnoj pravnoj situaciji prvostepeni organ Ako nosilac stanarskog prava u roku propisanom ovim povrijedio osnovno načelo saslušanja stranaka iz člana 8. članom ne podnese zahtjev za povrat stana nadležnom upravnom Zakona o upravnom postupku, uskraćujući apelantu pravo da organu, nadležnom sudu ili Komisiji za imovinske zahtjeve učestvuje u postupku kao stranka i načelo materijalne istine iz izbjeglica i raseljenih licaŠ...Ć prestaje mu stanarsko pravo. člana 7. Zakona o upravnom postupku, budući da u postupku nisu Član 18.b stav 1. utvrđene sve bitne činjenice od važnosti za donošenje zakonitog Odredbe ovog zakona odnose se i na stanove koji nisu rješenja. Prema apelantovim navodima zaključivanje proglašeni napuštenim u smislu propisa iz člana 1. ovog zakona, drugostepenog upravnog organa da je apelant trebao tražiti uključujući i oštećene i devastirane stanove, ukoliko je nosilac poništenje rješenja o proglašenju stana napuštenim, koje nikada stanarskog prava odnosni stan napustio prije 4. aprila 1998. nije primio, predstavlja nonsens u pravnoj teoriji i praksi. U godine." pogledu presude Kantonalnog suda, apelant navodi da je sud 14. Uputstvo o primjeni Zakona o prestanku primjene propustio da po službenoj dužnosti pazi na apsolutno bitne Zakona o napuštenim stanovima ("Službene novine Federacije povrede postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično BiH", br. 43/99 i 56/01): stanje. Apelant na kraju ističe da se obrazloženje presude "12. Nakon objavljivanja ovog uputstva, upravni organ Vrhovnog suda svodi na pogrešne pravne zaključke upravnih nadležan za stambena pitanja u svakoj općini će u najkraćem organa i Kantonalnog suda o prekluzivnom roku u kojem nije roku napraviti spisak svih stanova koji su proglašeni napuštenim podnesen zahtjev za povrat stana. i za koje nije podnesen zahtjev za povrat do 4. jula 1999. godine, ili za koje je zahtjev za povrat odbijen. Primjerak tog spiska će b) Odgovor na apelaciju biti dostavljen Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i 20. Vrhovni sud smatra da nije došlo do povrede ustavnih okoliša. prava na koja se poziva apelant, te predlaže da se apelacija odbije 13. Nakon 4. oktobra 1999. godine, upravni organ će u kao neosnovana zbog toga što je u apelantovom predmetu najkraćem mogućem roku napraviti spisak svih stanova koji nisu odbijen zahtjev za povrat stana zbog proteka zakonom proglašeni napuštenim, i kod kojih nosilac stanarskog prava nije propisanog roka za podnošenje zahtjeva za povrat stana, dakle u posjedu od prije 4. aprila 1998. godine, a za koje nije podnesen propušten je prekluzivni rok zbog čijeg propuštanja se ne može zahtjev za povrat do 4. oktobra 1999. godine, odnosno za koje je ostvariti traženo pravo. zahtjev za povrat odbijen i sve mogućnosti žalbe protiv rješenja 21. Ministarstvo je u odgovoru na apelaciju istaklo da je stan su iscrpljene. Primjerak tog spiska će biti dostavljen Federalnom na kojem je apelant bio nosilac stanarskog prava proglašen ministarstvu prostornog uređenja i okoliša. Š...Ć" napuštenim prema Zakonu o napuštenim stanovima, nezavisno 15. Zakon o općem upravnom postupku ("Službeni list od razloga napuštanja predmetnog stana. Također je navedeno da SFRJ", broj 47/86): se apelant u žalbi drugostepenom organu uprave, kao ni u tužbi u "Član 96. upravnom sporu pred Kantonalnim sudom, odnosno u žalbi na (1) Kada stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka presudu Kantonalnog suda upućenoj Vrhovnom sudu, nije žalio promijene svoje prebivalište ili stan, dužni su da o tome odmah na greške u načinu dostavljanja rješenja o proglašenju obavijeste organ koji vodi postupak. predmetnog stana napuštenim, te ti navodi nisu razmatrani. (2) Ako oni to ne učine, a dostavljač i pored istraživanja ne 22. Sadašnji korisnik stana, kao učesnik u postupku pred Ustavnim sudom, u odgovoru je naveo da mu je sporni stan bio može saznati kuda su se odselili, organ će odrediti da se sva dalja Broj 71 – Strana 6428 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. dodijeljen na privremeno korištenje rješenjem, te da su sve 32. Ustavni sud, dalje, smatra da je ratio donošenja Zakona o pravne radnje u vezi sa spornim stanom bile u skladu sa zakonom. prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima bio vraćanje na stanje kakvo je bilo 30. aprila 1991. godine kada su u pitanju VI - Dopustivost stečena stanarska prava. Međutim, ovim zakonom propisan je rok u kojem se mora podnijeti zahtjev za vraćanje stana u posjed, čijim 23. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, će propuštanjem stanarsko pravo prestati. S druge strane, Zakon o Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja napuštenim stanovima je u članu 3. propisivao kategorije stanova su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora koje se ne mogu smatrati napuštenim. Prema odredbi stava 4. člana zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. 3. Zakona o izmjenama Zakona o napuštenim stanovima, koja se 24. U skladu sa članom 15. stav 3. Poslovnika Ustavnog primjenjuje od 2. septembra 1995. godine, bilo je utvrđeno da se ne suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv smatra napuštenim stan koji je nosilac stanarskog prava napustio presude, odnosno odluke, koja se njome pobija iscrpljeni svi ako ga je "uputila na liječenje zdravstvena ustanova, a u roku efektivni pravni lijekovi mogući po zakonu i ako se podnese u utvrđenom u aktu o odobravanju boravka u inozemstvu". roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio 33. Iz navoda u apelacije proizlazi da se apelant žali na način odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio. na koji su upravni organi i sudovi utvrdili činjenice i primijenili 25. U konkretnom slučaju, predmet osporavanja apelacijom materijalno pravo, čime je prekršeno njegovo pravo na pravično je Presuda Vrhovnog suda broj Už-315/01 od 13. oktobra 2004. suđenje. U vezi sa ovim navodima Ustavni sud napominje da nije godine, protiv koje nema drugih efektivnih pravnih lijekova nadležan da vrši provjeru utvrđenih činjenica i načina na koji su mogućih po zakonu. Nadalje, osporenu presudu apelant je primio redovni sudovi protumačili pozitivno-pravne propise, osim 6. novembra 2004. godine, a apelacija je podnesena 4. januara ukoliko odluke tih sudova krše ustavna prava. To će biti slučaj 2005. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano članom 15. kada odluka redovnog suda ne uključuje ili pogrešno primjenjuje stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava ustavno pravo, kad je primjena pozitivno-pravnih propisa bila i uvjete iz člana 16. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda. očigledno proizvoljna, kad je relevantni zakon sam po sebi 26. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i neustavan ili kada je došlo do povrede osnovnih procesnih prava, Hercegovine, člana 15. stav 3. i člana 16. stav 2. Poslovnika kao što su pravo na pravičan postupak, pravo na pristup sudu, Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija pravo na efektivan pravni lijek i u drugim slučajevima (vidi ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti. Odluku Ustavnog suda broj U 29/02 od 27. juna 2003. godine, objavljenu u "Službenom glasniku BiH", broj 31/03). VII - Meritum 34. U vezi sa apelantovom žalbom da mu rješenje o proglašenju stana napuštenim nije bilo uručeno, Ustavni sud 27. Apelant pobija navedene odluke organa uprave i primjećuje da apelant u apelaciji nije objasnio koje je pravne redovnih sudova tvrdeći da su tim odlukama povrijeđena njegova radnje preduzeo da dođe u posjed rješenja o proglašenju stana ustavna prava, i to pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) napuštenim, niti je ovaj prigovor isticao u svojim žalbama u Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske upravnom i sudskom postupku. S druge strane, Ustavni sud konvencije, te pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i zapaža da je Rješenje broj 02-22-372-1726 od 20. maja 1996. Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije. godine o proglašenju stana trajno napuštenim bilo istaknuto na a) Pravo na pravično suđenje oglasnoj tabli Općine Zavidovići, čime je u skladu sa zakonom 28. Član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: izvršeno dostavljanje rješenja apelantu čija adresa nije bila "Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska poznata prvostepenom organu uprave, a nakon proteka roka za prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje: žalbu rješenje je postalo pravosnažno. Navedeno rješenje je (...) ostalo na pravnoj snazi i apelant je mogao u postupku poništenja e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim tog rješenja dokazivati da je otišao na liječenje, te da u skladu s stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom." kasnijim izmjenama Zakona o napuštenim stanovima predmetni stan nije mogao biti proglašen napuštenim. U vezi sa navodima Član 6. stav 1. Evropske konvencije, u relevantnom dijelu, da mu nije bilo omogućeno da usmeno iznese svoje prigovore, glasi: Ustavni sud primjećuje da apelant u žalbi drugostepenom organu "1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili uprave nije isticao ovaj prigovor, a u tužbi kojom je pokrenuo osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima upravni spor apelant nije koristio pravo da, prema članu 30. stav pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku 3. Zakona o upravnim sporovima ("Službene novine Federacije pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. BiH", br. 2/98 i 8/00), predloži sudovima da održe usmenu Š...Ć" raspravu zbog "složenosti sporne stvari" ili "radi boljeg 29. Povredu prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. razjašnjenja stvari". Evropske konvencije apelant vidi u proizvoljnom i pogrešnom 35. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da u tumačenju i primjeni člana 5. Zakona o prestanku primjene konkretnom slučaju nije došlo do povrede prava na pravično Zakona o napuštenim stanovima. Proizvoljnu primjenu i suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. tumačenje materijalnog prava apelant vidi u tome što smatra da stav 1. Evropske konvencije. predmetni stan formalno-pravno nije bio proglašen napuštenim, b) Pravo na poštivanje doma jer mu u tom smislu nije uručeno nikakvo rješenje. Osim toga 36. Član II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: apelant je napustio stan zbog odlaska na liječenje, što je prema "3. Katalog prava zakonu bila osnova da se takav stan ne može smatrati Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska napuštenim. Također, apelant se žali da nije imao pravično prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje: suđenje i javnu raspravu, jer mu nije bilo omogućeno da tokom (...) postupka usmeno i neposredno iznese svoje argumente. f) Pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku". 30. Prije nego što se upusti u ispitivanje navodne povrede Član 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i prava na pravično suđenje, Ustavni sud mora riješiti pitanje osnovnih sloboda glasi: primjene člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Prema ustaljenoj "1. Svako ima pravo na poštivanje svog privatnog i praksi Ustavnog suda, osnovni uvjet za primjenu člana 6. stav 1. porodičnog života, doma i prepiske. Evropske konvencije jeste da postoji spor o građanskim pravima 2. Javna vlast se ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je i obavezama. U konkretnom slučaju vođen je upravni postupak i takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera upravni spor za povrat u stan na kojem je imao stanarsko pravo. u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne Utvrđivanje ima li neko pravo na povratak u stan ulazi u okvir sigurnosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprječavanja nereda ili "građanskih prava i obaveza", stoga, Ustavni sud smatra da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenljiv u ovom slučaju. sprječavanja zločina radi zaštite zdravlja i morala, ili zaštite prava i sloboda drugih." 31. U konkretnom predmetu, nadležni organi uprave i sudovi 37. Osnovna svrha člana 8. Evropske konvencije je zaštita su utvrdili da je apelant privremeno napustio stan 29. juna 1994. pojedinaca od arbitrarnih miješanja vlasti u njihova prava godine, da je stan nakon toga proglašen privremeno, a zatim garantirana članom 8. Evropske konvencije (vidi Evropski sud za trajno napuštenim i dodijeljen drugom licu na privremeno korištenje, te da je apelant propustio da zahtjev za povrat stana ljudska prava, Kroon protiv Holandije, presuda od 27. oktobra podnese u roku propisanom zakonom. 1994. godine, serija A, broj 297-c, stav 31). Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6429 regulirati da suštinski onemogući ili neopravdano oteža 38. U konkretnom predmetu Ustavni sud mora utvrditi može ostvarivanje ovih prava. li se stan o kojem je riječ smatrati apelantovim "domom" u okviru značenja člana 8. Evropske konvencije i, ako je to slučaj, 45. Što se tiče ograničenja koja, u konkretnom slučaju, predstavljaju li preduzete mjere "miješanje" u njegovo pravo na propisuju prekluzivne rokove za podnošenje zahtjeva za povrat poštivanje doma, te je li to miješanje bilo opravdano. Ovaj uvjet stana, Ustavni sud naglašava da postoji javni interes u pogledu se, u skladu sa značenjem termina Evropske konvencije, sastoji iz ograničenja prava propisivanjem određenih rokova, koji se više elemenata: (a) miješanje mora biti zasnovano na domaćem ogleda u efikasnom funkcioniranju pravnog sistema i pravnoj ili međunarodnom zakonu; (b) zakon o kojem je riječ mora biti sigurnosti. Ustavni sud smatra da su zakonom propisana primjereno dostupan, tako da pojedinac bude primjereno upućen ograničenja proporcionalna ciljevima koji se žele postići (vidi na okolnosti zakona koje se mogu primijeniti na dati predmet; (c) Ustavni sud, odluke broj U 49/02 od 28. novembra 2003. godine i zakon također mora biti formuliran sa odgovarajućom tačnošću i broj AP 239/03 od 30. novembra 2004. godine). jasnošću kako bi se pojedincu omogućilo da prema njemu 46. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da nije prilagodi svoje postupke (vidi Evropski sud za ljudska prava, došlo do povrede apelantovog prava na poštivanje doma iz člana Sunday Times protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 26. II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske aprila 1979. godine, serija A, broj 30, stav 49). konvencije. 39. Što se tiče pitanja može li se stan o kojem je riječ smatrati VIII - Zaključak apelantovim "domom", Ustavni sud zaključuje da se navedeni stan ima smatrati apelantovim domom u smislu člana 8. Evropske 47. Sudovi i organi uprave nisu povrijedili član II/3.e) i f) konvencije, jer je apelant bio zakoniti nosilac stanarskog prava Ustava Bosne i Hercegovine ni članove 6. stav 1. i 8. Evropske na predmetnom stanu sve do 29. juna 1994. godine, kada je konvencije, kada su u provedenom postupku utvrdili da apelant otputovao u inozemstvo. nema pravo na povrat stana, jer je propustio prekluzivni zakonski 40. Ustavni sud, dalje, smatra da je gubitak apelantovog rok za podnošenje zahtjeva za povrat stana. prava da se vrati u posjed spornog stana rezultirao miješanjem 48. Na osnovu člana 61. st. 1. i 3. Poslovnika Ustavnog suda, javne vlasti u njegovo pravo na dom u smislu stava 1. člana 8. Ustavni sud je jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove odluke. Evropske konvencije. 49. Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke 41. Dakle, Ustavni sud mora utvrditi opravdanost ovog Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. miješanja u smislu stava 2. člana 8. Evropske konvencije, Predsjednik odnosno, je li ono bilo u skladu sa zakonom i je li bilo nužno u Ustavnog suda demokratskom društvu da bi se postigao jedan od ciljeva Bosne i Hercegovine navedenih u stavu 2. člana 8. Evropske konvencije. Mato Tadić, s. r. 42. Ustavni sud smatra da je primjena Zakona o napuštenim stanovima, prema kojem su napušteni stanovi dodjeljivani na privremeno korištenje, bila miješanje, koje je prvobitno vodilo zakonitom cilju u skladu sa značenjem stava 2. člana 8. Evropske Ustavni je sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u konvencije. Odgovarajući cilj je bio zaštita prava drugih, tj. predmetu broj AP 4/05, rješavajući apelaciju H. B., na temelju prava lica koja su zbog rata bila primorana napustiti svoje članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 59. stavak 2. domove. Vlasti tadašnje Republike Bosne i Hercegovine su točka 2. i članka 61. st. 1. i 3. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i donijele navedeni zakon kojim su privremeno riješeni stambeni Hercegovine - Novi prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", problemi izazvani velikim brojem izbjeglica. Donošenjem broj 2/04), u sastavu: Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima omogućeno je, pod određenim uvjetima, nosiocima stanarskog Mato Tadić, predsjednik prava na stanovima koji su proglašeni napuštenim pravo na Tudor Pantiru, dopredsjednik povratak tih stanova. Zakonom je također bio propisan rok za Miodrag Simović, prof. dr., dopredsjednik podnošenje zahtjeva za povrat navedenih stanova, čijim Hatidža Hadžiosmanović, dopredsjednica propuštanjem prestaje stanarsko pravo. David Feldman, prof., sudac 43. U pogledu donošenja i primjene Zakona o prestanku Valerija Galić, sutkinja primjene Zakona o napuštenim stanovima Ustavni sud smatra da Jovo Rosić, sudac su zadovoljeni elementi zakonitog miješanja u apelantovo pravo Constance Grenje, prof. dr., sutkinja na povrat predmetnog stana. Miješanje koje je u skladu sa na sjednici, održanoj 27. svibnja 2005. godine, donio zakonom mora istovremeno biti i neophodna mjera u 1 demokratskom društvu u svrhu postizanja zakonitih ciljeva iz ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU stava 2. člana 8. Evropske konvencije. "Neophodno" u ovom Odbija se kao neutemeljena apelacija H. B., podnesena kontekstu znači da miješanje odgovora "pritiscima društvenih protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine potreba" i da postoji razumna relacija proporcionalnosti između broj Už-315/01 od 13. listopada 2004. godine. miješanja i zakonitog cilja kojem se teži (vidi Evropski sud za Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim ljudska prava, Niemietz protiv Njemačke, presuda od 16. novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike decembra 1992. godine, serija A, broj 251). Srpske". 44. Ustavni sud zapaža da je Zakonom o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima propisano vremensko OBRAZLOŽENJE ograničenje ostvarivanja prava na povrat stana. U tom smislu, Ustavni sud se poziva na svoj ranije zauzet stav prema kojem u I - Uvod ograničenja u pogledu ostvarivanja građanskih prava spada i 1. H. B. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Zavidovića je podnio, mogućnost prigovora zastare tužbenih zahtjeva (vidi Odluku 4. siječnja 2005. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Ustavnog suda broj U 49/02 od 28. novembra 2003. godine, Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude objavljenu u "Službenom glasniku BiH" broj 6/04 i odluku bivše Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem Evropske komisije za ljudska prava, aplikacija broj 13674/88 od tekstu: Vrhovni sud) broj Už-315/01 od 13. listopada 2004. 14. aprila 1989. u predmetu Cyril Albert Warner protiv Velike godine. Britanije). Ovo ograničenje je potrebno da bi se osigurao princip pravne sigurnosti. Naime, država ima interes da se zadrže pravni II - Postupak pred Ustavnim sudom odnosi koji su trajali određen vremenski period. Osim toga, institut zastare treba pozitivno uticati protiv nemarnosti u 2. Na temelju članka 21. st. 1. i 2. Poslovnika Ustavnog suda, ostvarivanju prava. Pri konkretnom reguliranju ovog pitanja, a od Vrhovnog suda i Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem prije svega određivanja roka zastare, zakonodavac uživa tekstu: Kantonalni sud), Ministarstva za prostorno uređenje, određenu slobodu procjene (vidi Evropski sud za ljudska prava, promet i komunikacije i zaštitu okoliša Zeničko-dobojskog kantona (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i od H. V., kao Ashingdane protiv Velike Britanije, presuda od 28. maja 1985, sudionika u postupku, zatraženo je 27. siječnja 2005. godine, serija A, broj 93, stav 57). Zakonodavac ne smije ovo pitanje tako 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 58/05 Broj 71 – Strana 6430 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. odnosno 4. ožujka 2005. godine, da dostave odgovore na godine, računajući od 4. travnja 1998. godine. Pošto je apelant apelaciju. zahtjev za povrat stana podnio 2. rujna 1999. godine, nižestupanjska su tijela pravilno zaključila da je zahtjev 3. Odgovore na apelaciju su dostavili Vrhovni sud 9. veljače nepravodoban. Sud zaključuje da, kako se radi o propuštanju 2005. godine, Ministarstvo 10. veljače 2005. godine, a sudionik u prekluzivnog roka, apelant gubi pravo na povrat stana, jer po postupku H. V. 14. ožujka 2005. godine i 27. travnja 2005. proteku ovog roka prestaje stanarsko pravo, te je pravilno godine, dok Kantonalni sud nije dostavio odgovor na apelaciju. odlučeno kada je apelantov zahtjev za povrat stana odbijen kao 4. Na temelju članka 25. stavak 2. Poslovnika Ustavnog suda, neutemeljen. odgovori na apelaciju su dostavljeni apelantu 2. i 18. ožujka i 4. svibnja 2005. godine. IV - Relevantni propisi III - Činjenično stanje 11. Zakon o napuštenim stanovima ("Službeni list Republike BiH", br. 6/92, 8/92, 16/92, 13/94, 36/94, 9/95 i 5. Činjenice predmeta, koje proizlaze iz apelantovih navoda i 33/95): dokumenata predočenih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na "Članak 2. sljedeći način. Napuštenim se stanom smatra stan kojeg su nositelj 6. Apelant navodi da je nositelj stanarskog prava na stanu stanarskog prava i članovi njegovog obiteljskog kućanstva koji koji se nalazi u Zavidovićima u ul. Patriotske lige, lamela "Klek" zajedno trajno žive i stanuju, napustili i privremeno ga prestali VI/5, potom da je zbog teškog oboljenja u ratu, 29. lipnja 1994. koristiti. Š...Ć godine, privremeno napustio Zavidoviće i svoj stan te, uz suglasnost mjerodavnih tijela, otišao na liječenje u inozemstvo. Članak 4. Općinsko tajništvo za gospodarske djelatnosti Općine Inicijativu za pokretanje postupka za utvrđivanje da se stan Zavidovići je, Rješenjem broj 02/20-372-1723 od 5. travnja smatra napuštenim može dati državno tijelo, davatelj stana na 1995. godine, apelantov stan proglasio privremeno napuštenim. korištenje, politička organizacija, društvena organizacija, Rješenje istog tijela, broj 02-22-372-1726 od 20. travnja 1996. udruga građana i kućni savjet zgrade. Š...Ć godine, kojim je utvrđeno da je stan trajno napušten, bilo je Članak 5. istaknuto na oglasnoj tabli Općine Zavidovići od 21. svibnja do Nadležno će tijelo Š...Ćpo službenoj dužnosti ili u roku od 6. lipnja 1996. godine, te je nakon proteka roka za priziv postalo sedam dana od prijama prijedloga, odnosno inicijative iz članka pravomoćno. 4. ovog zakona donijeti rješenje o tomu smatra li se stan 7. Apelant je, 2. rujna 1999. godine, podnio Službi za upravu napuštenim. gospodarskih djelatnosti Općine Zavidovići (u daljnjem tekstu: Ako mjerodavno tijelo ne donese rješenje u propisanom roku, Služba) zahtjev za vraćanjem u posjed stana koja je, Rješenjem rješenje će donijeti Š...Ćministar prostornog uređenja, resursa i broj 03/4-23-2785 od 28. ožujka 2000. godine, odbila apelantov zaštite okoliša. Š...Ć zahtjev kao neutemeljen. U obrazloženju rješenja je navedeno da Članak 6. je tijekom postupka utvrđeno da je stan proglašen napuštenim i Stanovi za koje se rješenjem mjerodavnog tijela iz članka 5. da je za stanove koji su proglašavani napuštenim zakonom st. 1. i 2. ovog zakona utvrdi da su napušteni popisat će se, utvrđen rok za podnošenje zahtjeva za povrat zaključno sa 4. zapečatiti i o njima će se voditi evidencija. Š...Ć srpnjem 1999. godine, zbog čega je predmetni zahtjev za Rješenje iz stavka 1. ovog članka odmah se dostavlja vraćanjem stana, od 2. rujna 1999. godine, nepravodoban. strankama u postupku, nositelju prava raspolaganja stanom i 8. Apelant se žalio protiv rješenja Službe. Ministarstvo je davatelju stana na korištenje tog stana. Rješenjem broj 14-23-678/00 od 15. ožujka 2001. godine odbilo Članak 7. priziv kao neutemeljen. U obrazloženju rješenja je istaknuto da je Stan za koji je rješenjem iz članka 5. ovog zakona utvrđeno apelant u prizivu naveo da predmetni stan nije mogao biti da se smatra napuštenim, može se dodijeliti na privremeno proglašen napuštenim, jer je on kao vojno nesposobna osoba korištenje. Š...Ć" morao provesti liječenje u inozemstvu i zbog toga je zaključio 12. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugovor o privremenom čuvanju stana, te da je prvostupanjski ornapuštenim stanovima ("Službeni list Republike BiH", broj gan uprave na nezakonit način njegov stan proglasio napuštenim. 33/95) koji se primjenjuje od 2. rujna 1995. godine: U obrazloženju je također navedeno da se iz spisa vidi da je stan bio proglašen napuštenim i dodijeljen na privremeno korištenje; "Članak 1. da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o napuštenim U Zakonu o napuštenim stanovima ("Službeni list RBiH", br. stanovima, koji je poslije toga stupio na snagu i objavljen u 6/92, 8/92, 16/92, 13/94, 36/94 i 9/95), u članku 3. iza stavka 3. "Služenom listu RBiH", broj 33/95, propisao da se ne smatra dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: napuštenim stan kojeg je nositelj stanarskog prava napustio zbog Ne smatra se napuštenim stanom stan kojeg je nositelj liječenja, a u roku utvrđenom u aktu o odobravanju boravka u stanarskog prava ili član njegovog obiteljskog kućanstva napustio inozemstvu, te kako je predmetni stan proglašen napuštenim Š...Ć, ako je upućen na liječenje od strane zdravstvene ustanove, a prije stupanja na snagu navedenih izmjena zakona, apelant je u roku utvrđenom u aktu o odobravanju boravka u inozemstvu, trebao voditi postupak i zahtijevati poništenje rješenja o odnosno u drugom mjestu u zemlji, ili ako se nalazi u oružanim proglašenju stana napuštenim; potom, da je stupanjem na snagu snagama Republike Bosne i Hercegovine. Š...Ć" Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima 13. Zakon o prestanku primjene Zakona o napuštenim prestala primjena svih propisa koji su uređivali pitanje stanovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 11/98, 38/98, napuštenih stanova u razdoblju između 30. travnja 1991. godine i 12/99, 18/99, 27/99, 43/99, 37/01 i 56/01): 4. travnja 1998. godine, ali da su u konkretnom slučaju ostale "Članak 1. pravne posljedice proglašenja predmetnog stana napuštenim, iz Š...ĆPrimjena Zakona o napuštenim stanovima ("Službeni list čega proizlazi zaključak da je konačni zakonski rok za RBiH", br. 6/92, 8/92, 16/92, 13/94, 36/94, 9/95 i 33/95) podnošenje zahtjeva za povrat konkretnog stana bio 4. srpanj Š...Ćprestaje danom stupanja na snagu ovog zakona.Š...Ć 1999. godine. Š...ĆOd dana stupanja na snagu ovog zakona, tijela vlasti 9. Apelant je protiv rješenja drugostupanjskog tijela uprave Federacije i druga tijela u Federaciji, prestaju sa poduzimanjem tužbom pokrenuo upravni spor pred Kantonalnim sudom, koji je novih radnji kojima se stanovi proglašavaju napuštenim.Š...Ć Presudom broj U-65/01 od 26. srpnja 2001. godine apelantovu Š...ĆMjerodavno tijelo iz stavka 2. ovog članka rješava o tužbu odbio kao neutemeljenu. Protiv presude Kantonalnog suda pravima nositelja stanarskog prava da stupe u posjed svojih apelant se žalio Vrhovnom sudu. stanova koji su proglašeni privremeno, odnosno trajno 10. Vrhovni je sud Presudom broj Už-315/01 od 13. listopada napuštenim.Š...Ć 2004. godine odbio apelantov priziv i potvrdio presudu Članak 2. st. 3. i 4. Kantonalnog suda. Vrhovni je sud naglasio da, sukladno Svako stanarsko pravo ili ugovor o korištenju ili produljenje niveliranom članku 5. stavak 1. Zakona o prestanku primjene privremenog korištenja tog stana sukladno ovom zakonu Zakona o napuštenim stanovima i to izmjenama i dopunama zaključen u razdoblju između 1. travnja 1992. godine i 7. veljače zakona objavljenim u "Službenim novinama Federacije BiH", 1998. godine prestaje važiti. U smislu ovog zakona osoba koja broj 12/99, propisano da se zahtjev za vraćanje stana u posjed živi u stanu na temelju stanarskog prava koje prestaje prema mora podnijeti u roku od 15 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, što znači da je zakonski rok bio 4. srpanj 1999. ovom članku će se smatrati privremenim korisnikom. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6431 5. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima, Privremeni korisnik iz prethodnog stavka koji nema drugi jer je u apelantovom predmetu trebalo računati rok do 4. smještaj na raspolaganju, ima pravo na novi ugovor o korištenju listopada 1999. godine. Dalje, apelant se poziva na pogrešnu "ili produljenje privremenog korištenja tog stana sukladno ovom primjenu Zakona o napuštenim stanovima, navodeći da njegov zakonu" ukoliko stanarsko pravo bivšeg korisnika prestaje stan nije mogao biti proglašen napuštenim, jer ga je uputila na prema članku 5. ovog zakona ili ukoliko je mjerodavno tijelo liječenje zdravstvena ustanova i stan je ugovorom ostavio na sukladno ovom zakonu odbacilo zahtjev bivšeg stanara za povrat čuvanje trećoj osobi. stana. 19. Apelant navodi da je u upravnom postupku počinjeno više Članak 5. bitnih povreda postupka, od kojih posebice ističe da je Zahtjev za vraćanjem stana u posjed se mora podnijeti u roku prvostupanjsko tijelo u postupku saslušalo privremenog korisnika od petnaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. stana i konstatiralo da je predmetni stan proglašen napuštenim, a Iznimno, rok za podnošenje zahtjeva za povrat stana iz nije saslušalo apelanta kao stranku po čijem je zahtjevu postupak članka 2. stavak 5. i članka 18.b stavak 1. ovog zakona kao i pokrenut; potom, u postupku koji je prethodio donošenju članka 83.a stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prvostupanjskog rješenja morala se dati mogućnost apelantu da se preuzimanju Zakona o stambenim odnosima ("Službene novine najprije upozna sa činjenicom da je njegov stan proglašen Federacije BiH", broj 19/99) je 4. listopad 1999. godine. napuštenim, te da se na te okolnosti izjasni; te da rješenje kojim je Ako nositelj stanarskog prava u roku propisanom ovim stan proglašen privremeno napuštenim nije moglo postati člankom ne podnese zahtjev za povratom stana mjerodavnom pravomoćno budući nije nikada uručeno apelantu. Apelant upravnom tijelu, mjerodavnom sudu ili Povjerenstvu za zaključuje da je u konkretnoj pravnoj situaciji prvostupanjsko imovinske zahtjeve izbjeglica i raseljenih osobaŠ...Ć prestaje mu tijelo povrijedilo temeljno načelo saslušanja stranaka iz članka 8. stanarsko pravo. Zakona o upravnom postupku, uskraćujući apelantu pravo Članak 18.b stavak 1. sudjelovanja u postupku kao stranka i načelo materijalne istine iz Odredbe ovog zakona se odnose i na stanove koji nisu članka 7. Zakona o upravnom postupku, budući u postupku nisu proglašeni napuštenim u smislu propisa iz članka 1. ovog zakona, utvrđene sve bitne činjenice od važnosti za donošenje zakonitog uključujući i oštećene i devastirane stanove, ukoliko je nositelj rješenja. Prema apelantovim navodima zaključivanje drugostupanjskog upravnog tijela da je apelant trebao tražiti stanarskog prava odnosni stan napustio prije 4. travnja 1998. poništenje rješenja o proglašenju stana napuštenim, koje nikada godine." nije primio, predstavlja nonsens u pravnoj teoriji i praksi. Glede 14. Uputa o primjeni Zakona o prestanku primjene presude Kantonalnog suda, apelant navodi da je sud propustio da Zakona o napuštenim stanovima ("Službene novine Federacije po službenoj dužnosti pazi na apsolutno bitne povrede postupka i BiH", br. 43/99 i 56/01): pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Apelant na "12. Nakon objave ove upute, upravno tijelo nadležno za koncu ističe da se obrazloženje presude Vrhovnog suda svodi na stambena pitanja u svakoj općini će u najkraćem roku napraviti pogrešne pravne zaključke upravnih tijela i Kantonalnog suda o spisak svih stanova koji su proglašeni napuštenim i za koje nije prekluzivnom roku u kojem nije podnesen zahtjev za povratom podnesen zahtjev za povrat do 4. srpnja 1999. godine, ili za koje stana. je zahtjev za povratom odbijen. Primjerak tog spiska će biti dostavljen Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i b) Odgovor na apelaciju okoliša. 20. Vrhovni sud smatra da nije došlo do povrede ustavnih 13. Nakon 4. listopada 1999. godine, upravno će tijelo u prava na koja se poziva apelant, te predlaže da se apelacija odbije najkraćem mogućem roku napraviti spisak svih stanova koji nisu kao neutemeljena zbog toga što je u apelantovom predmetu proglašeni napuštenim, i kod kojih nositelj stanarskog prava nije odbijen zahtjev za povratom stana zbog proteka zakonom u posjedu od prije 4. travnja 1998. godine, a za koje nije propisanog roka za podnošenje zahtjeva za povrat stana, dakle podnesen zahtjev za povrat do 4. listopada 1999. godine, propušten je prekluzivni rok zbog čijeg propuštanja se ne može odnosno za koje je zahtjev za povrat odbijen i sve mogućnosti ostvariti traženo pravo. priziva protiv rješenja su iscrpljene. Primjerak tog spiska će biti 21. Ministarstvo je u odgovoru na apelaciju istaknulo da je dostavljen Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i stan na kojem je apelant bio nositelj stanarskog prava proglašen okoliša. Š...Ć" napuštenim prema Zakonu o napuštenim stanovima, neovisno o 15. Zakon o općem upravnom postupku ("Službeni list razlogu napuštanja predmetnog stana. Također je navedeno da se SFRJ", broj 47/86): apelant u prizivu drugostupanjskom tijelu uprave, kao ni u tužbi u "Članak 96. upravnom sporu pred Kantonalnim sudom, odnosno u prizivu na (1) Kada stranka ili njezin zakonski zastupnik tijekom presudu Kantonalnog suda upućenom Vrhovnom sudu, nije žalio postupka promijene svoje prebivalište ili stan, dužni su o tomu na greške u načinu dostave rješenja o proglašenju predmetnog odmah obavijestiti tijelo koje vodi postupak. stana napuštenim, te ti navodi nisu razmatrani. (2) Ako oni to ne učine, a dostavljač i pored istraživanja ne 22. Sadašnji je korisnik stana, kao sudionik u postupku pred može saznati kuda su se odselili, tijelo će odrediti da se sva dalja Ustavnim sudom, u odgovoru naveo da mu je prijeporni stan bio dostavljanja u postupku za tu stranku vrše pribijanjem pismena dodijeljen na privremeno korištenje rješenjem, te da su sve pravne na oglasnoj tabli tijela koji vodi postupak. radnje u svezi prijepornog stana bile sukladne zakonu. (3) Dostavljanje se smatra izvršenim poslije isteka osam VI - Dopustivost dana od dana pribijanja pismena na oglasnoj tabli tijela koji vodi postupak. Š...Ć" 23. Sukladno članku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost u pitanjima koja su V - Apelacija sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmetom spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. a) Navodi iz apelacije 24. Sukladno članku 15. stavak 3. Poslovnika Ustavnog 16. Apelant smatra da su pobijanim odlukama tijela uprave i suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv redovitih sudova povrijeđena njegova ustavna prava kako slijedi: presude, odnosno odluke, koja se njome pobija iscrpljeni svi pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i efektivni pravni lijekovi mogući po zakonu i ako se podnese u Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska odluku o posljednjem pravnom lijeku kojeg je koristio. konvencija), pravo na dom iz članka II/3.(f) Ustava Bosne i 25. U konkretnom slučaju, predmet pobijanja apelacijom je Hercegovine i članka 8. Europske konvencije. Presuda Vrhovnog suda broj Už-315/01 od 13. listopada 2004. 17. Apelant predlaže da Ustavni sud ukine pobijane odluke godine, protiv koje nema drugih efektivnih pravnih lijekova tijela uprave i redovitih sudova te da predmet vrati mogućih po zakonu. Nadalje, pobijanu je presudu apelant primio prvostupanjskom organu uprave Općine Zavidovići na ponovni 6. studenoga 2004. godine, a apelacija je podnesena 4. siječnja žuran postupak i odlučivanje. 2005. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano člankom 18. Povredu navedenih ustavnih prava apelant vidi 15. stavak 3. Poslovnika Ustavnog suda. Konačno, apelacija prvenstveno u tomu što se pobijane odluke tijela uprave i ispunjava i uvjete iz članka 16. stavak 2. Poslovnika Ustavnog redovitih sudova temelje na pogrešnoj primjeni odredbe članka suda. Broj 71 – Strana 6432 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. ili kada je došlo do povrede temeljnih procesnih prava, kao što su 26. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(b) Ustava Bosne i pravo na pravičan postupak, pravo na pristup sudu, pravo na Hercegovine, članka 15. stavak 3. i članka 16. stavak 2. efektivan pravni lijek i u drugim slučajevima (vidi Odluku Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni je sud ustvrdio da predmetna Ustavnog suda broj U 29/02 od 27. lipnja 2003. godine, apelacija ispunjava uvjete glede dopustivosti. objavljenu u "Službenom glasniku BiH", broj 31/03). VII - Meritum 34. U svezi apelantovog priziva da mu rješenje o proglašenju stana napuštenim nije bilo uručeno, Ustavni sud primjećuje da 27. Apelant pobija navedene odluke tijela uprave i redovitih apelant u apelaciji nije objasnio koje je pravne radnje poduzeo da sudova tvrdeći da su tim odlukama povrijeđena njegova ustavna dođe u posjed rješenja o proglašenju stana napuštenim, niti je prava, i to pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava ovaj prigovor isticao u svojim prizivima u upravnom i sudskom Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, postupku. S druge strane, Ustavni sud zapaža da je Rješenje broj te pravo na dom iz članka II/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine i 02-22-372-1726 od 20. svibnja 1996. godine o proglašenju stana članka 8. Europske konvencije. trajno napuštenim bilo istaknuto na oglasnoj tabli Općine a) Pravo na pravično suđenje Zavidovići, čime je sukladno zakonu izvršeno dostavljanje 28. Članak II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: rješenja apelantu čija adresa nije bila poznata prvostupanjskom "Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska tijelu uprave, a nakon proteka roka za priziv rješenje je postalo prava i temeljne slobode ovog članka, stavak 2, što uključuje: pravomoćno. Navedeno je rješenje ostalo na pravnoj snazi i (...) apelant je mogao u postupku poništenja tog rješenja dokazivati (e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim da je otišao na liječenje, te da sukladno kasnijim izmjenama stvarima i druga prava vezana za krivične postupke". Zakona o napuštenim stanovima predmetni stan nije mogao biti Članak 6. stavak 1. Europske konvencije, u relevantnom proglašen napuštenim. U svezi navoda da mu nije bilo dijelu, glasi: omogućeno usmeno iznošenje svojih prigovora, Ustavni sud "1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obveza ili primjećuje da apelant u prizivu drugostupanjskom tijelu uprave osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima nije isticao ovaj prigovor, a u tužbi kojom je pokrenuo upravni pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred spor apelant nije koristio pravo da, prema članku 30. stavak 3. neovisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. Š...Ć" Zakona o upravnim sporovima ("Službene novine Federacije 29. Povredu prava na pravično suđenje iz članka 6. stavak 1. BiH", br. 2/98 i 8/00), predloži sudovima održavanje usmene Europske konvencije apelant vidi u proizvoljnom i pogrešnom rasprave zbog "složenosti prijeporne stvari" ili "radi boljeg tumačenju i primjeni članka 5. Zakona o prestanku primjene razjašnjenja stvari". Zakona o napuštenim stanovima. Proizvoljnu primjenu i 35. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da u tumačenje materijalnog prava apelant vidi u tomu što smatra da konkretnom slučaju nije došlo do povrede prava na pravično predmetni stan formalno-pravno nije bio proglašen napuštenim, suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. jer mu u tom smislu nije uručeno nikakvo rješenje. Osim toga stavak 1. Europske konvencije. apelant je napustio stan zbog odlaska na liječenje, što je prema b) Pravo na poštivanje doma zakonu bila osnova da se takav stan ne može smatrati 36. Članak II/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: napuštenim. Također, apelant se žali da nije imao pravično "3. Popis prava suđenje i javnu raspravu, jer mu nije bilo omogućeno tijekom Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska postupka usmeno i neposredno iznošenje svojih argumenata. prava i temeljne slobode ovog članka, stavak 2, što uključuje: 30. Prije nego što se upusti u ispitivanje navodne povrede (...) prava na pravično suđenje, Ustavni sud mora riješiti pitanje (f) Pravo na privatni i obiteljski život, dom i dopisivanje". primjene članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Prema Članak 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i ustaljenoj praksi Ustavnog suda, osnovni uvjet za primjenu temeljnih sloboda glasi: članka 6. stavak 1. Europske konvencije jeste da postoji spor o "1. Svako ima pravo na štovanje svog privatnog i obiteljskog građanskim pravima i obvezama. U konkretnom je slučaju vođen života, doma i prepiske". upravni postupak i upravni spor za povrat u stan na kojem je imao 2. Javna vlast se ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je stanarsko pravo. Utvrđivanje ima li neko pravo na povratak u takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera stan ulazi u okvir "građanskih prava i obveza", stoga, Ustavni u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne sud smatra da je članak 6. stavak 1. Europske konvencije sigurnosti, gospodarske dobrobiti zemlje, sprječavanje nereda ili primjenljiv u ovom slučaju. sprječavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i 31. U konkretnom predmetu, mjerodavno tijelo uprave i sloboda drugih." sudovi su utvrdili da je apelant privremeno napustio stan 29. 37. Temeljna svrha članka 8. Europske konvencije je zaštita lipnja 1994. godine, da je stan nakon toga proglašen privremeno, pojedinaca od arbitrarnih miješanja vlasti u njihova prava a potom trajno napuštenim i dodijeljen drugoj osobi na garantirana člankom 8. Europske konvencije (vidi Europski sud privremeno korištenje, te da je apelant propustio zahtjev za za ljudska prava, Kroon protiv Nizozemske, presuda od 27. povratom stana podnijeti u roku propisanom zakonom. listopada 1994. godine, serija A, broj 297-c, stavak 31). 32. Ustavni sud, dalje, smatra da je ratio donošenja Zakona o 38. U konkretnom predmetu Ustavni sud mora utvrditi može prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima bio vraćanje li se stan o kojemu je riječ smatrati apelantovim "domom" u na stanje kakvo je bilo 30. travnja 1991. godine kada su u pitanju okviru značenja članka 8. Europske konvencije i, ako je to slučaj, stečena stanarska prava. Međutim, ovim je zakonom propisan predstavljaju li poduzete mjere "miješanje" u njegovo pravo na rok u kojem se mora podnijeti zahtjev za vraćanjem stana u poštivanje doma, te je li to miješanje bilo opravdano. Ovaj se posjed, čijim će propuštanjem stanarsko pravo prestati. S druge uvjet, sukladno značenju termina Europske konvencije, sastoji iz strane, Zakon o napuštenim stanovima je u članku 3. propisivao više elemenata: (a) miješanje mora biti utemeljeno na domaćem kategorije stanova koje se ne mogu smatrati napuštenim. Prema ili međunarodnom zakonu; (b) zakon o kojem je riječ mora biti odredbi stavka 4. članka 3. Zakona o izmjenama Zakona o primjereno dostupan, tako da pojedinac bude primjereno upućen napuštenim stanovima, koja se primjenjuje od 2. rujna 1995. na okolnosti zakona koje se mogu primijeniti na dati predmet; (c) godine, bilo je utvrđeno da se ne smatra napuštenim stan koji je zakon također mora biti formuliran s odgovarajućom točnošću i nositelj stanarskog prava napustio ako ga je "uputila na liječenje razvidnošću kako bi se pojedincu omogućilo da prema njemu zdravstvena ustanova, a u roku utvrđenom u aktu o odobravanju prilagodi svoje postupke (vidi Europski sud za ljudska prava, boravka u inozemstvu". Sunday Times protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 26. 33. Iz navoda u apelacije proizlazi da se apelant žali na način travnja 1979. godine, serija A, broj 30, stavak 49). na koji su upravna tijela i sudovi utvrdili činjenice i primijenili 39. Što se tiče pitanja može li se stan o kojemu je riječ materijalno pravo, čime je prekršeno njegovo pravo na pravično smatrati apelantovim "domom", Ustavni sud zaključuje da se suđenje. U svezi ovih navoda Ustavni sud napominje da nije navedeni stan ima smatrati apelantovim domom u smislu članka mjerodavan vršiti provjeru utvrđenih činjenica i načina na koji su 8. Europske konvencije, jer je apelant bio zakoniti nositelj redoviti sudovi protumačili pozitivno-pravne propise, osim stanarskog prava na predmetnom stanu sve do 29. lipnja 1994. ukoliko odluke tih sudova krše ustavna prava. To će biti slučaj godine, kada je otputovao u inozemstvo. kada odluka redovitog suda ne uključuje ili pogrešno primjenjuje 40. Ustavni sud, dalje, smatra da je gubitak apelantovog ustavno pravo, kad je primjena pozitivno-pravnih propisa bila prava da se vrati u posjed prijepornog stana rezultirao očito proizvoljna, kad je relevantni zakon sam po sebi neustavan Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6433 miješanjem javne vlasti u njegovo pravo na dom u smislu stavka 48. Na temelju članka 61. st. 1. i 3. Poslovnika Ustavnog 1. članka 8. Europske konvencije. suda, Ustavni je sud jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 41. Dakle, Ustavni sud mora utvrditi opravdanost ovog 49. Prema članku VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke miješanja u smislu stavka 2. članka 8. Europske konvencije, Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. odnosno, je li ono bilo sukladno zakonu i je li bilo nužno u demokratskom društvu da bi se postigao jedan od ciljeva Predsjednik navedenih u stavku 2. članka 8. Europske konvencije. Ustavnog suda 42. Ustavni sud smatra da je primjena Zakona o napuštenim Bosne i Hercegovine stanovima, prema kojemu su napušteni stanovi dodjeljivani na Mato Tadić, v. r. privremeno korištenje, bila miješanje, koje je prvobitno vodilo zakonitom cilju sukladno značenju stavka 2. članka 8. Europske konvencije. Odgovarajući cilj je bio zaštita prava drugih, tj. prava osoba koje su zbog rata bile primorane napustiti svoje Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u domove. Vlasti tadašnje Republike Bosne i Hercegovine su predmetu broj AP 4/05, rješavajući apelaciju H. B., na osnovu donijele navedeni zakon kojim su privremeno riješeni stambeni člana VI/3 b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59 stav 2 tačka problemi izazvani velikim brojem izbjeglica. Donošenjem 2 i člana 61 st. 1 i 3 Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima Hercegovine - Novi prečišćeni tekst ("Službeni glasnik omogućeno je, pod određenim uvjetima, nositeljima stanarskog BiH", broj 2/04), u sastavu: prava na stanovima koji su proglašeni napuštenim pravo na Mato Tadić, predsjednik povratak tih stanova. Zakonom je također bio propisan rok za Tudor Pantiru, potpredsjednik podnošenje zahtjeva za povrat navedenih stanova, čijim Miodrag Simović, prof. dr, potpredsjednik propuštanjem prestaje stanarsko pravo. Hatixa Haxiosmanović, potpredsjednik 43. Glede donošenja i primjene Zakona o prestanku primjene David Feldman, prof., sudija Zakona o napuštenim stanovima Ustavni sud smatra da su Valerija Galić, sudija zadovoljeni elementi zakonitog miješanja u apelantovo pravo na Jovo Rosić, sudija povrat predmetnog stana. Miješanje koje je sukladno zakonom Constance Grenje, prof. dr, sudija mora istodobno biti i nužna mjera u demokratskom društvu u na sjednici, održanoj 27. maja 2005. godine, donio je svrhu postizanja zakonitih ciljeva iz stavka 2. članka 8. Europske konvencije. "Nužno" u ovom kontekstu znači da miješanje ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 odgovora "pritiscima društvenih potreba" i da postoji razumna relacija proporcionalnosti između miješanja i zakonitog cilja Odbija se kao neosnovana apelacija H. B., podnesena protiv kojem se teži (vidi Europski sud za ljudska prava, Niemietz protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj Njemačke, presuda od 16. prosinca 1992. godine, serija A, broj Už-315/01 od 13. oktobra 2004. godine. 251). Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službe44. Ustavni sud zapaža da je Zakonom o prestanku primjene nim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku RepubZakona o napuštenim stanovima propisano vremensko like Srpske". ograničenje ostvarivanja prava na povrat stana. U tom smislu, OBRAZLOŽEWE Ustavni se sud poziva na svoj ranije zauzet stav prema kojem u ograničenja glede ostvarivanja građanskih prava spada i I - Uvod mogućnost prigovora zastare tužbenih zahtjeva (vidi Odluku Ustavnog suda broj U 49/02 od 28. studenoga 2003. godine, 1. H. B. (u daqnjem tekstu: apelant) iz Zavidovića podnio je, objavljenu u "Službenom glasniku BiH" broj 6/04 i odluku 4. januara 2005. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i bivšeg Europskog povjerenstva za ljudska prava, aplikacija broj Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem 13674/88 od 14. travnja 1989. u predmetu Cyril Albert Warner tekstu: Vrhovni sud) broj Už-315/01 od 13. oktobra 2004. godine. protiv Velike Britanije). Ovo je ograničenje potrebno da bi se osigurao princip pravne sigurnosti. Naime, država ima interes II - Postupak pred Ustavnim sudom zadržati pravne odnose koji su trajali određeno vremensko razdoblje. Osim toga, institut zastare treba pozitivno uticati 2. Na osnovu člana 21 st. 1 i 2 Poslovnika Ustavnog suda, od protiv nemarnosti u ostvarivanju prava. Pri konkretnom Vrhovnog suda i Kantonalnog suda u Zenici (u daqnjem tekstu: reguliranju ovog pitanja, a prije svega određivanja roka zastare, Kantonalni sud), Ministarstva za prostorno uređenje, zakonodavac uživa određenu slobodu procjene (vidi Europski saobraćaj i komunikacije i zaštitu okoline Zeničkosud za ljudska prava, Ashingdane protiv Velike Britanije, presuda dobojskog kantona (u daqnjem tekstu: Ministarstvo) i od H. V., od 28. svibnja 1985, serija A, broj 93, stavak 57). Zakonodavac kao učesnika u postupku, zatraženo je 27. januara 2005. godine, ne smije ovo pitanje tako regulirati da suštinski onemogući ili odnosno 4. marta 2005. godine, da dostave odgovore na apelaciju. neopravdano oteža ostvarivanje ovih prava. 3. Odgovore na apelaciju su dostavili Vrhovni sud 9. 45. Što se tiče ograničenja koja, u konkretnom slučaju, februara 2005. godine, Ministarstvo 10. februara 2005. propisuju prekluzivne rokove za podnošenje zahtjeva za povrat godine, a učesnik u postupku H. V. 14. marta 2005. godine i 27. stana, Ustavni sud naglašava da postoji javni interes glede aprila 2005. godine, dok Kantonalni sud nije dostavio odgovor ograničenja prava propisivanjem određenih rokova, koji se zrcali na apelaciju. u efikasnom funkcioniranju pravnog sustava i pravnoj sigurnosti. 4. Na osnovu člana 25 stav 2 Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da su zakonom propisana ograničenja odgovori na apelaciju su dostavljeni apelantu 2. i 18. marta i 4. proporcionalna ciljevima koji se žele postići (vidi Ustavni sud, maja 2005. godine. odluke broj U 49/02 od 28. studenoga 2003. godine i broj AP 239/03 od 30. studenoga 2004. godine). III - Činjenično stanje 46. Na temelju navedenog, Ustavni sud zaključuje da nije 5. Činjenice predmeta, koje proizilaze iz apelantovih došlo do povrede apelantovog prava na poštivanje doma iz navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu, mogu da se članka II/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 8. Europske sumiraju na sljedeći način. konvencije. 6. Apelant navodi da je nosilac stanarskog prava na stanu koji se nalazi u Zavidovićima u ul. Patriotske lige, lamela VIII - Zaključak "Klek" VI/5, zatim da je zbog teškog oboljewa u ratu, 29. juna 1994. godine, privremeno napustio Zavidoviće i svoj stan te, uz 47. Sudovi i tijela uprave nisu povrijedili članak II/3.(e) i (f) saglasnost nadležnih organa, otišao na liječenje u Ustava Bosne i Hercegovine ni članke 6. stavak 1. i 8. Europske inostranstvo. Opštinski sekretarijat za privredne djelatkonvencije, kada su u provedenom postupku ustvrdili da apelant nosti Opštine Zavidovići je, Rješenjem broj 02/20-372-1723 od nema pravo na povrat stana, jer je propustio prekluzivni zakonski 5. aprila 1995. godine, apelantov stan proglasio privremeno rok za podnošenje zahtjeva za povrat stana. 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 58/05 Broj 71 – Strana 6434 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. napuštenim. Rješenje istog organa, broj 02-22-372-1726 od 20. stana na korišćenje, politička organizacija, društvena aprila 1996. godine, kojim je utvrđeno da je stan trajno organizacija, udruženje građana i kućni savjet zgrade Š...Ć. napušten, bilo je istaknuto na oglasnoj ploči Opštine Član 5 Zavidovići od 21. maja do 6. juna 1996. godine, te je nakon Nadležni organ Š...Ć će po službenoj dužnosti ili u roku protoka roka za žalbu postalo pravosnažno. od sedam dana od prijema predloga, odnosno inicijative iz 7. Apelant je, 2. septembra 1999. godine, podnio zahtjev da mu člana 4 ovog zakona donijeti rješenje o tome da li se stan se vrati u posjed stan Službi za upravu privrednih djelatnosti smatra napuštenim. Opštine Zavidovići (u daqnjem tekstu: Služba) koja je, Ako nadležni organ ne donese rješenje u propisanom roku, Rješenjem broj 03/4-23-2785 od 28. marta 2000. godine, odbila rješenje će donijeti Š...Ćministar prostornog uređewa, apelantov zahtjev kao neosnovan. U obrazloženju rješewa je resursa i zaštite okolice Š...Ć. navedeno da je u toku postupka utvrđeno da je stan proglašen Član 6 napuštenim i da je za stanove koji su proglašavani Stanovi za koje se rješenjem nadležnog organa iz člana 5. napuštenim zakonom utvrđen rok za podnošenje zahtjeva za stav 1. i 2. ovog zakona utvrdi da su napušteni popisaće se, povraćaj zakqučno sa 4. julom 1999. godine, zbog čega je zapečatiti i o wima će se voditi evidencija Š...Ć. predmetni zahtjev za vraćanje stana, od 2. septembra 1999. godine, neblagovremen. Rješenje iz stava 1 ovog člana odmah se dostavlja strankama u postupku, nosiocu prava raspolagawa stanom i 8. Apelant se žalio protiv rješewa Službe. davaocu stana na korišćenje tog stana. Ministarstvo je Rješenjem broj 14-23-678/00 od 15. marta 2001. Član 7 godine odbilo žalbu kao neosnovanu. U obrazloženju rješewa je istaknuto da je apelant u žalbi naveo da predmetni stan nije Stan za koji je rješenjem iz člana 5 ovog zakona utvrđeno mogao da bude proglašen napuštenim, jer je on kao vojno da se smatra napuštenim, može da se dodijeli na privremeno nesposobno lice morao da provede liječenje u inostranstvu i korišćenje...". zbog toga je zakqučio ugovor o privremenom čuvanju stana, te da 12. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o napuštenim je prvostepeni organ uprave na nezakonit način njegov stan stanovima ("Službeni list Republike BiH", broj 33/95) koji se proglasio napuštenim. U obrazloženju je takođe navedeno da primjenjuje od 2. septembra 1995. godine: se iz spisa vidi da je stan bio proglašen napuštenim i "Član 1 dodijeljen na privremeno korišćenje; da je Zakon o izmjenama i U Zakonu o napuštenim stanovima ("Službeni list dopunama Zakona o napuštenim stanovima, koji je poslije toga RBiH", br. 6/92, 8/92, 16/92, 13/94, 36/94 i 9/95), u članu 3 iza stupio na snagu i objavljen u "Služenom listu RBiH", broj stava 3 dodaju se novi st. 4 i 5 koji glase: 33/95, propisao da se ne smatra napuštenim stan kog je nosilac Ne smatra se napuštenim stanom stan kojeg je nosilac stanarskog prava napustio zbog liječewa, a u roku utvrđenom u stanarskog prava ili član njegovog porodičnog domaćinstva aktu o odobravanju boravka u inostranstvu, te kako je napustio Š...Ć, ako je upućen na liječenje od strane zdravstvene predmetni stan proglašen napuštenim prije nego što su ustanove, a u roku utvrđenom u aktu o odobravanju boravka u stupile na snagu navedene izmjene zakona, apelant je trebao da inostranstvu, odnosno u drugom mjestu u zemqi, ili ako se vodi postupak i da zahtijeva da se poništi rješenje o nalazi u oružanim snagama Republike Bosne i Hercegovine. proglašenju stana napuštenim; zatim, da je stupanjem na snagu Š...Ć" Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima 13. Zakon o prestanku primjene Zakona o napuštenim prestala primjena svih propisa koji su uređivali pitanje stanovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 11/98, napuštenih stanova u periodu između 30. aprila 1991. godine i 38/98, 12/99, 18/99, 27/99, 43/99, 37/01 i 56/01): 4. aprila 1998. godine, ali da su u konkretnom slučaju ostale "Član 1 pravne posljedice proglašewa predmetnog stana napuštenim, Š...ĆPrimjena Zakona o napuštenim stanovima iz čega proizilazi zakqučak da je krajwi zakonski rok za ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 8/92, 16/92, 13/94, 36/94, 9/95 i podnošenje zahtjeva za povraćaj konkretnog stana bio 4. juli 33/95) Š...Ćprestaje danom stupawa na snagu ovog zakonaŠ...Ć. 1999. godine. 9. Apelant je protiv rješewa drugostepenog organa uprave Š...ĆOd dana stupawa na snagu ovog zakona, organi vlasti tužbom pokrenuo upravni spor pred Kantonalnim sudom, koji Federacije i drugi organi u Federaciji, prestaju sa je Presudom broj U-65/01 od 26. jula 2001. godine apelantovu preduzimanjem novih radwi kojima se stanovi proglašavaju tužbu odbio kao neosnovanu. Protiv presude Kantonalnog suda napuštenimŠ...Ć. apelant se žalio Vrhovnom sudu. Š...ĆNadležni organ iz stava 2 ovog člana rješava o 10. Vrhovni sud je Presudom broj Už-315/01 od 13. oktobra pravima nosilaca stanarskog prava da stupe u posjed svojih 2004. godine odbio apelantovu žalbu i potvrdio presudu stanova koji su proglašeni privremeno, odnosno trajno Kantonalnog suda. Vrhovni sud je naglasio da, u skladu sa napuštenimŠ...Ć. niveliranim članom 5 stav 1 Zakona o prestanku primjene Član 2 st. 3 i 4 Zakona o napuštenim stanovima i to izmjenama i dopunama Svako stanarsko pravo ili ugovor o korišćenju ili zakona objavljenim u "Službenim novinama Federacije BiH", produženje privremenog korišćewa tog stana u skladu sa broj 12/99, propisano da zahtjev za vraćanje stana u posjed mora ovim zakonom zakqučen u periodu između 1. aprila 1992. godine da se podnese u roku od 15 mjeseci od dana stupawa na snagu ovog i 7. februara 1998. godine prestaje da važi. U smislu ovog zakona, što znači da je zakonski rok bio 4. juli 1999. godine, zakona lice koje živi u stanu na osnovu stanarskog prava koje računajući od 4. aprila 1998. godine. Pošto je apelant zahtjev prestaje prema ovom članu će se smatrati privremenim za povraćaj stana podnio 2. septembra 1999. godine, korisnikom. nižestepeni organi su pravilno zakqučili da je zahtjev Privremeni korisnik iz prethodnog stava koji nema drugi neblagovremen. Sud zakqučuje da, kako se radi o propuštanju smještaj na raspolaganju, ima pravo na novi ugovor o prekluzivnog roka, apelant gubi pravo na povraćaj stana, jer po korišćenju "ili produženje privremenog korišćewa tog protoku ovog roka prestaje stanarsko pravo, te je pravilno stana u skladu sa ovim zakonom" ukoliko stanarsko pravo odlučeno kada je apelantov zahtjev za povraćaj stana odbijen bivšeg korisnika prestaje prema članu 5 ovog zakona ili kao neosnovan. ukoliko je nadležni organ u skladu sa ovim zakonom odbacio zahtjev bivšeg stanara za povraćaj stana. IV - Relevantni propisi Član 5 11. Zakon o napuštenim stanovima ("Službeni list Zahtjev za vraćanje stana u posjed mora da se podnese u roku Republike BiH", br. 6/92, 8/92, 16/92, 13/94, 36/94, 9/95 i 33/95): od petnaest mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. "Član 2 Izuzetno, rok za podnošenje zahtjeva za povraćaj stana iz Napuštenim stanom smatra se stan kog su nosilac člana 2 stav 5 i člana 18.b stav 1 ovog zakona kao i člana 83.a stanarskog prava i članovi njegovog porodičnog domaćinstva stav 4 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju koji zajedno trajno žive i stanuju, napustili i privremeno Zakona o stambenim odnosima ("Službene novine Federacije prestali da ga koriste Š...Ć. BiH", broj 19/99) je 4. oktobar 1999. godine. Član 4 Ako nosilac stanarskog prava u roku propisanom ovim članom ne podnese zahtjev za povraćaj stana nadležnom Inicijativu za pokretanje postupka za utvrđivanje da se upravnom organu, nadležnom sudu ili Komisiji za imovinske stan smatra napuštenim može dati državni organ, davalac Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6435 zahtjeve izbjeglica i raseljenih licaŠ...Ć prestaje mu saslušawa stranaka iz člana 8 Zakona o upravnom postupku, stanarsko pravo. uskraćujući apelantu pravo da učestvuje u postupku kao stranka i načelo materijalne istine iz člana 7 Zakona o upravnom Član 18.b stav 1 postupku, budući da u postupku nisu utvrđene sve bitne Odredbe ovog zakona odnose se i na stanove koji nisu činjenice od važnosti za donošenje zakonitog rješewa. proglašeni napuštenim u smislu propisa iz člana 1 ovog Shodno apelantovim navodima zakqučivanje drugostepenog zakona, ukqučujući i oštećene i devastirane stanove, upravnog organa da je apelant trebalo da traži da se poništi ukoliko je nosilac stanarskog prava odnosni stan napustio rješenje o proglašenju stana napuštenim, koje nikada nije prije 4. aprila 1998. godine." primio, predstavlja nonsens u pravnoj teoriji i praksi. U 14. Uputstvo o primjeni Zakona o prestanku primjene pogledu presude Kantonalnog suda, apelant navodi da je sud Zakona o napuštenim stanovima ("Službene novine Federapropustio da po službenoj dužnosti pazi na apsolutno bitne cije BiH", br. 43/99 i 56/01): povrede postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično "12. Nakon objavqivawa ovog uputstva, upravni organ stanje. Apelant na kraju ističe da se obrazloženje presude nadležan za stambena pitawa u svakoj opštini će u najkraćem Vrhovnog suda svodi na pogrešne pravne zakqučke upravnih roku napraviti spisak svih stanova koji su proglašeni organa i Kantonalnog suda o prekluzivnom roku u kom nije napuštenim i za koje nije podnesen zahtjev za povraćaj do 4. podnesen zahtjev za povraćaj stana. jula 1999. godine, ili za koje je zahtjev za povraćaj odbijen. Primjerak tog spiska će biti dostavljen Federalnom b) Odgovor na apelaciju ministarstvu prostornog uređewa i okoline. 13. Nakon 4. oktobra 1999. godine, upravni organ će u 20. Vrhovni sud smatra da nije došlo do povrede ustavnih najkraćem mogućem roku napraviti spisak svih stanova koji prava na koja se poziva apelant, te predlaže da se apelacija nisu proglašeni napuštenim, i kod kojih nosilac stanarskog odbije kao neosnovana zbog toga što je u apelantovom predmetu prava nije u posjedu od prije 4. aprila 1998. godine, a za koje nije odbijen zahtjev za povraćaj stana zbog protoka zakonom podnesen zahtjev za povraćaj do 4. oktobra 1999. godine, propisanog roka za podnošenje zahtjeva za povraćaj stana, odnosno za koje je zahtjev za povraćaj odbijen i sve mogućnosti dakle propušten je prekluzivni rok zbog čijeg propuštawa ne žalbe protiv rješewa su iscrpljene. Primjerak tog spiska će može da se ostvari traženo pravo. biti dostavljen Federalnom ministarstvu prostornog 21. Ministarstvo je u odgovoru na apelaciju istaklo da je uređewa i okoline. Š...Ć" stan na kom je apelant bio nosilac stanarskog prava proglašen 15. Zakon o opštem upravnom postupku ("Službeni list napuštenim shodno Zakonu o napuštenim stanovima, SFRJ", broj 47/86): nezavisno od razloga zbog kojih je napušten predmetni stan. "Član 96 Takođe je navedeno da se apelant u žalbi drugostepenom organu (1) Kada stranka ili njen zakonski zastupnik u toku uprave, kao ni u tužbi u upravnom sporu pred Kantonalnim postupka promijene svoje prebivalište ili stan, dužni su da sudom, odnosno u žalbi na presudu Kantonalnog suda upućenoj o tome odmah obavijeste organ koji vodi postupak. Vrhovnom sudu, nije žalio na greške u načinu na koji je (2) Ako oni to ne učine, a dostavljač i pored istraživawa dostavljeno rješenje o proglašenju predmetnog stana ne može da sazna kuda su se odselili, organ će odrediti da se sva napuštenim, te ti navodi nisu razmatrani. dalja dostavljanja u postupku za tu stranku vrše pribijanjem 22. Sadašwi korisnik stana, kao učesnik u postupku pred pismena na oglasnoj ploči organa koji vodi postupak. Ustavnim sudom, u odgovoru je naveo da mu je sporni stan bio (3) Dostavljanje se smatra izvršenim poslije isteka osam dodijeljen na privremeno korišćenje rješenjem, te da su sve dana od dana pribijawa pismena na oglasnoj ploči organa koji pravne radnje u vezi sa spornim stanom bile u skladu sa zakonom. vodi postupak. Š...Ć" VI - Dopustivost V - Apelacija 23. U skladu sa članom VI/3 b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud takođe ima apelacionu nadležnost u pitawima a) Navodi iz apelacije koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora 16. Apelant smatra da su osporenim odlukama organa uprave zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini. i redovnih sudova povrijeđena njegova ustavna prava kako 24. U skladu sa članom 15 stav 3 Poslovnika Ustavnog suda, slijedi: pravo na pravično suđenje iz člana II/3 e) Ustava Bosne Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu presude, odnosno odluke, koja se wome osporava iscrpljeni svi qudskih prava i osnovnih sloboda (u daqnjem tekstu: Evropska efektivni pravni lijekovi mogući po zakonu i ako se podnese u konvencija), pravo na dom iz člana II/3 f) Ustava Bosne i roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije. odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio. 17. Apelant predlaže da Ustavni sud ukine osporene 25. U konkretnom slučaju, predmet osporavawa apelacijom odluke organa uprave i redovnih sudova te da predmet vrati je Presuda Vrhovnog suda broj Už-315/01 od 13. oktobra 2004. prvostepenom organu uprave Opštine Zavidovići na ponovni godine, protiv koje nema drugih efektivnih pravnih lijekova hitan postupak i odlučivanje. mogućih po zakonu. Nadalje, osporenu presudu apelant je 18. Povredu navedenih ustavnih prava apelant vidi primio 6. novembra 2004. godine, a apelacija je podnesena 4. prvenstveno u tome što se osporene odluke organa uprave i januara 2005. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano redovnih sudova zasnivaju na pogrešnoj primjeni odredbe članom 15 stav 3 Poslovnika Ustavnog suda. Na kraju, apelacija člana 5 Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim ispuwava i uslove iz člana 16 stav 2 Poslovnika Ustavnog suda. stanovima, jer je u apelantovom predmetu trebalo da se računa 26. Imajući u vidu odredbe člana VI/3 b) Ustava Bosne i rok do 4. oktobra 1999. godine. Dalje, apelant se poziva na Hercegovine, člana 15 stav 3 i člana 16 stav 2 Poslovnika pogrešnu primjenu Zakona o napuštenim stanovima, navodeći Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija da njegov stan nije mogao da bude proglašen napuštenim, jer ga ispuwava uslove u pogledu dopustivosti. je uputila na liječenje zdravstvena ustanova i stan je ugovorom ostavio na čuvanje trećem licu. VII - Meritum 19. Apelant navodi da je u upravnom postupku počinjeno 27. Apelant osporava navedene odluke organa uprave i više bitnih povreda postupka, od kojih posebno ističe da je redovnih sudova tvrdeći da su tim odlukama povrijeđena prvostepeni organ u postupku saslušao privremenog njegova ustavna prava, i to pravo na pravično suđenje iz člana korisnika stana i konstatovao da je predmetni stan proglašen II/3 e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske napuštenim, a nije saslušao apelanta kao stranku po čijem je konvencije, te pravo na dom iz člana II/3 f) Ustava Bosne i zahtjevu postupak pokrenut; zatim, u postupku koji je prethodio Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije. donošenju prvostepenog rješewa morala je da se da mogućnost a) Pravo na pravično suđenje apelantu da se najprije upozna sa činjenicom da je njegov stan 28. Član II/3 e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: proglašen napuštenim, te da se na te okolnosti izjasni; te da "Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju rješenje kojim je stan proglašen privremeno napuštenim nije qudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona moglo da postane pravosnažno budući da nije nikada uručeno obuhvataju: apelantu. Apelant zakqučuje da je u konkretnoj pravnoj (...) situaciji prvostepeni organ povrijedio osnovno načelo Broj 71 – Strana 6436 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. čija adresa nije bila poznata prvostepenom organu uprave, a e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim nakon protoka roka za žalbu rješenje je postalo pravosnažno. stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom." Navedeno rješenje je ostalo na pravnoj snazi i apelant je mogao Član 6 stav 1 Evropske konvencije, u relevantnom dijelu, u postupku poništewa tog rješewa da dokazuje da je otišao na glasi: liječenje, te da u skladu s kasnijim izmjenama Zakona o "1. Prilikom utvrđivawa građanskih prava i obaveza ili napuštenim stanovima predmetni stan nije mogao da bude osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, proglašen napuštenim. U vezi sa navodima da mu nije bilo svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom omogućeno da usmeno iznese svoje prigovore, Ustavni sud roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom primjećuje da apelant u žalbi drugostepenom organu uprave ustanovljenim sudom. Š...Ć" nije isticao ovaj prigovor, a u tužbi kojom je pokrenuo upravni 29. Povredu prava na pravično suđenje iz člana 6 stav 1 spor apelant nije koristio pravo da, shodno članu 30 stav 3 Evropske konvencije apelant vidi u proizvoqnom i pogrešnom Zakona o upravnim sporovima ("Službene novine Federacije tumačenju i primjeni člana 5 Zakona o prestanku primjene BiH", br. 2/98 i 8/00), predloži sudovima da održe usmenu Zakona o napuštenim stanovima. Proizvoqnu primjenu i raspravu zbog "složenosti sporne stvari" ili "radi boljeg tumačenje materijalnog prava apelant vidi u tome što smatra razjašnjenja stvari". da predmetni stan formalno-pravno nije bio proglašen 35. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zakqučuje da u napuštenim, jer mu u tom smislu nije uručeno nikakvo rješenje. konkretnom slučaju nije došlo do povrede prava na pravično Sem toga apelant je napustio stan zbog odlaska na liječenje, suđenje iz člana II/3 e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 što je shodno zakonu bio osnov da takav stan ne može da se stav 1 Evropske konvencije. smatrati napuštenim. Takođe, apelant se žali da nije imao b) Pravo na poštovanje doma pravično suđenje i javnu raspravu, jer mu nije bilo omogućeno da tokom postupka usmeno i neposredno iznese svoje argumente. 36. Član II/3 f) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: 30. Prije nego što se upusti u ispitivanje navodne povrede "3. Nabrajanje prava prava na pravično suđenje, Ustavni sud mora da riješi pitanje Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju primjene člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Shodno ustaljenoj qudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona praksi Ustavnog suda, osnovni uslov za primjenu člana 6 stav 1 obuhvataju: Evropske konvencije jeste da postoji spor o građanskim (...) pravima i obavezama. U konkretnom slučaju vođen je upravni f) Pravo na privatni i porodični život, dom i postupak i upravni spor za povraćaj u stan na kom je imao prepisku". stanarsko pravo. Utvrđivanje da li neko ima pravo na povratak Član 8 Evropske konvencije za zaštitu qudskih prava i u stan ulazi u okvir "građanskih prava i obaveza", stoga, osnovnih sloboda glasi: Ustavni sud smatra da je član 6 stav 1 Evropske konvencije "1. Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i primjenqiv u ovom slučaju. porodičnog života, doma i prepiske. 31. U konkretnom predmetu, nadležni organi uprave i 2. Javna vlast se ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je sudovi su utvrdili da je apelant privremeno napustio stan 29. takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je neophodna mjera u juna 1994. godine, da je stan nakon toga proglašen privremeno, a demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti, zatim trajno napuštenim i dodijeljen drugom licu na javne bezbjednosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprečavawa privremeno korišćenje, te da je apelant propustio da zahtjev za nereda ili sprečavawa zločina, zaštite zdravlja i morala, povraćaj stana podnese u roku koji je propisan zakonom. ili zaštite prava i sloboda drugih." 37. Osnovna svrha člana 8 Evropske konvencije je zaštita 32. Ustavni sud, dalje, smatra da je ratio donošewa Zakona o pojedinaca od arbitrarnih miješawa vlasti u wihova prava prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima bio garantovana članom 8 Evropske konvencije (vidi Evropski sud vraćanje na stanje kakvo je bilo 30. aprila 1991. godine kada su u za qudska prava, Kroon protiv Holandije, presuda od 27. pitanju stečena stanarska prava. Međutim, ovim zakonom oktobra 1994. godine, serija A, broj 297-c, stav 31). propisan je rok u kom mora da se podnese zahtjev za vraćanje 38. U konkretnom predmetu Ustavni sud mora da utvrdi da li stana u posjed, čijim će propuštanjem stanarsko pravo može stan o kom je riječ da se smatra apelantovim "domom" u prestati. S druge strane, Zakon o napuštenim stanovima je u okviru značewa člana 8 Evropske konvencije i, ako je to slučaj, članu 3 propisivao kategorije stanova koje ne mogu da se da li preduzete mjere predstavljaju "miješanje" u njegovo pravo smatraju napuštenim. Shodno odredbi stava 4 člana 3 Zakona o na poštovanje doma, te da li je to miješanje bilo opravdano. izmjenama Zakona o napuštenim stanovima, koja se primjenjuje Ovaj uslov se, u skladu sa značenjem termina Evropske od 2. septembra 1995. godine, bilo je utvrđeno da se ne smatra konvencije, sastoji iz više elemenata: (a) miješanje mora bude napuštenim stan koji je nosilac stanarskog prava napustio ako zasnovano na domaćem ili međunarodnom zakonu; (b) zakon o kom ga je "uputila na liječenje zdravstvena ustanova, a u roku je riječ mora da bude primjereno dostupan, tako da pojedinac utvrđenom u aktu o odobravanju boravka u inostranstvu". bude primjereno upućen na okolnosti zakona koje mogu da se 33. Iz navoda u apelacije proizilazi da se apelant žali na primijene na dati predmet; (c) zakon također mora da bude način na koji su upravni organi i sudovi utvrdili činjenice i formulisan sa odgovarajućom tačnošću i jasnošću kako bi se primijenili materijalno pravo, čime je prekršeno njegovo pojedincu omogućilo da prema njemu prilagodi svoje postupke pravo na pravično suđenje. U vezi sa ovim navodima Ustavni sud napominje da nije nadležan da vrši provjeru utvrđenih (vidi Evropski sud za qudska prava, Sunday Times protiv činjenica i načina na koji su redovni sudovi protumačili Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 26. aprila 1979. godine, pozitivno-pravne propise, sem ukoliko odluke tih sudova serija A, broj 30, stav 49). krše ustavna prava. To će biti slučaj kada odluka redovnog suda 39. Što se tiče pitawa da li stan o kom je riječ može da se ne ukqučuje ili pogrešno primjenjuje ustavno pravo, kad je smatra apelantovim "domom", Ustavni sud zakqučuje da primjena pozitivno-pravnih propisa bila očigledno navedeni stan ima da se smatra apelantovim domom u smislu proizvoqna, kad je relevantni zakon sam po sebi neustavan ili člana 8 Evropske konvencije, jer je apelant bio zakoniti kada je došlo do povrede osnovnih procesnih prava, kao što su nosilac stanarskog prava na predmetnom stanu sve do 29. juna pravo na pravičan postupak, pravo na pristup sudu, pravo na 1994. godine, kada je otputovao u inostranstvo. efektivan pravni lijek i u drugim slučajevima (vidi Odluku 40. Ustavni sud, dalje, smatra da je gubitak apelantovog Ustavnog suda broj U 29/02 od 27. juna 2003. godine, objavljenu u prava da se vrati u posjed spornog stana rezultirao miješanjem "Službenom glasniku BiH", broj 31/03). javne vlasti u njegovo pravo na dom u smislu stava 1 člana 8 Evropske konvencije. 34. U vezi sa apelantovom žalbom da mu rješenje o 41. Dakle, Ustavni sud mora da utvrdi opravdanost ovog proglašenju stana napuštenim nije bilo uručeno, Ustavni sud miješawa u smislu stava 2 člana 8 Evropske konvencije, primjećuje da apelant u apelaciji nije objasnio koje je pravne odnosno, da li je ono bilo u skladu sa zakonom i da li je bilo radnje preduzeo da dođe u posjed rješewa kojim je proglašen neophodno u demokratskom društvu da bi se postigao jedan od stan napuštenim, niti je ovaj prigovor isticao u svojim ciljeva navedenih u stavu 2 člana 8 Evropske konvencije. žalbama u upravnom i sudskom postupku. S druge strane, Ustavni sud zapaža da je Rješenje broj 02-22-372-1726 od 20. maja 42. Ustavni sud smatra da je primjena Zakona o napuštenim 1996. godine o proglašenju stana trajno napuštenim bilo stanovima, shodno kom su napušteni stanovi dodjeqivani na istaknuto na oglasnoj ploči Opštine Zavidovići, čime je u privremeno korišćenje, bila miješanje, koje je prvobitno vodilo zakonitom ciqu u skladu sa značenjem stava 2 člana 8 skladu sa zakonom izvršeno dostavljanje rješewa apelantu Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6437 Evropske konvencije. Odgovarajući ciq je bio zaštita prava 49. Shodno članu VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke drugih, tj. prava lica koja su zbog rata bila primorana da Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. napuste svoje domove. Vlasti tadašnje Republike Bosne i Predsjednik Hercegovine su donijele navedeni zakon kojim su privremeno Ustavnog suda riješeni stambeni problemi izazvani velikim brojem Bosne i Hercegovine izbjeglica. Donošenjem Zakona o prestanku primjene Zakona o Mato Tadić, s. r. napuštenim stanovima omogućeno je, pod određenim uslovima, nosiocima stanarskog prava na stanovima koji su proglašeni napuštenim pravo na povratak tih stanova. Zakonom je takođe Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u bio propisan rok za podnošenje zahtjeva za povraćaj navedenih predmetu broj AP 7/05, rješavajući apelaciju V. B., na osnovu stanova, čijim propuštanjem prestaje stanarsko pravo. člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. tačka 2. i člana 61. st. 1. i 3. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i 43. U pogledu donošewa i primjene Zakona o prestanku Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 2/04), u sastavu: primjene Zakona o napuštenim stanovima Ustavni sud smatra Mato Tadić, predsjednik da su zadovoljeni elementi zakonitog miješawa u apelantovo Miodrag Simović, prof. dr., potpredsjednik pravo na povraćaj predmetnog stana. Miješanje koje je u skladu Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednica sa zakonom mora istovremeno da bude i neophodna mjera u Valerija Galić, sutkinja demokratskom društvu u svrhu postizawa zakonitih ciljeva iz Jovo Rosić, sudija stava 2 člana 8 Evropske konvencije. "Neophodno" u ovom na sjednici, održanoj 15. juna 2005. godine, donio je kontekstu znači da miješanje odgovora "pritiscima 1 društvenih potreba" i da postoji razumna relacija ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU proporcionalnosti između miješawa i zakonitog cilja kom se Odbija se kao neosnovana apelacija V. B., podnesena protiv teži (vidi Evropski sud za qudska prava, Niemietz protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj Wemačke, presuda od 16. decembra 1992. godine, serija A, broj Už-388/03 od 5. augusta 2004. godine, Presude Kantonalnog 251). suda u Zenici broj U-205/02 od 23. jula 2003. godine, Rješenja 44. Ustavni sud zapaža da je Zakonom o prestanku primjene Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije Zakona o napuštenim stanovima propisano vremensko Zeničko-dobojskog kantona broj 12-23-600/02 od 14. novembra ograničenje ostvarivawa prava na povraćaj stana. U tom 2002. godine i Rješenja Općinske službe za prostorno uređenje i smislu, Ustavni sud se poziva na svoj ranije zauzet stav shodno stambeno-komunalne poslove Općine Visoko broj kom u ograničewa u pogledu ostvarivawa građanskih prava 03/2-23-5-10/02 od 6. aprila 2002. godine. spada i mogućnost prigovora zastare tužbenih zahtjeva (vidi Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim Odluku Ustavnog suda broj U 49/02 od 28. novembra 2003. godine, novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike objavljenu u "Službenom glasniku BiH", broj 6/04 i odluku Srpske". bivše Evropske komisije za qudska prava, aplikacija broj OBRAZLOŽENJE 13674/88 od 14. aprila 1989. u predmetu Cyril Albert Warner protiv Velike Britanije). Ovo ograničenje je potrebno da bi I - Uvod se obezbijedio princip pravne sigurnosti. Naime, država ima 1. V. B. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Niša, kojeg zastupa S. interes da se zadrže pravni odnosi koji su trajali određen Č. iz Visokog, podnio je 4. januara 2005. godine apelaciju vremenski period. Sem toga, institut zastare treba pozitivno Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni da utiče protiv nemarnosti u ostvarivanju prava. Pri sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i konkretnom regulisanju ovog pitawa, a prije svega određivawa Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj Už-388/03 od roka zastare, zakonodavac uživa određenu slobodu procjene 5. augusta 2004. godine, Presude Kantonalnog suda u Zenici (u (vidi Evropski sud za qudska prava, Ashingdane protiv Velike daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj U-205/02 od 23. jula 2003. Britanije, presuda od 28. maja 1985, serija A, broj 93, stav 57). godine, Rješenja Ministarstva za prostorno uređenje, promet i Zakonodavac ne smije ovo pitanje da reguliše tako da komunikacije Zeničko-dobojskog kantona broj 12-23-600/02 od suštinski onemogući ili neopravdano oteža ostvarivanje 14. novembra 2002. godine i Rješenja Općinske službe za ovih prava. prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove Općine Visoko broj 03/2-23-5-10/02 od 6. aprila 2002. godine. Apelant 45. Što se tiče ograničewa koja, u konkretnom slučaju, je, 5. aprila 2005. godine, podnio zahtjev za donošenje propisuju prekluzivne rokove za podnošenje zahtjeva za privremene mjere, kojom bi Ustavni sud zabranio vlasniku stana, povraćaj stana, Ustavni sud naglašava da postoji javni interes Udruženju boraca NOR-a, da proda i da raspolaže stanom u u pogledu ograničewa prava propisivanjem određenih rokova, Visokom, naselje Luke D-III, do okončanja postupka pred koji se ogleda u efikasnom funkcionisanju pravnog sistema i Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. pravnoj sigurnosti. Ustavni sud smatra da su zakonom propisana ograničewa proporcionalna ciljevima koji se žele II - Postupak pred Ustavnim sudom postići (vidi Ustavni sud, odluke broj U 49/02 od 28. novembra 2003. godine i broj AP 239/03 od 30. novembra 2004. godine). 2. Ustavni sud je donio Odluku broj AP 7/05 od 26. aprila 2005. godine, kojom je odbio kao neosnovan apelantov zahtjev 46. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zakqučuje da nije za donošenje privremene mjere. došlo do povrede apelantovog prava na poštovanje doma iz 3. Na osnovu člana 21. st. 1. i 2. Poslovnika Ustavnog suda, člana II/3 f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8 Evropske od Vrhovnog suda, Kantonalnog suda i učesnika u postupku, konvencije. Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije Zeničko-dobojskog kantona (u daljnjem tekstu: tuženi) zatraženo je, 12. aprila 2005. godine, da dostave odgovore na apelaciju. VIII - Zakqučak 4. Vrhovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 22. aprila 2005. godine, tuženi 28. aprila 2005. godine, a Kantonalni sud 47. Sudovi i organi uprave nisu povrijedili član II/3 e) i f) nije dostavio odgovor na apelaciju. Ustava Bosne i Hercegovine ni članove 6 stav 1 i 8 Evropske 5. Na osnovu člana 25. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda, konvencije, kada su u sprovedenom postupku utvrdili da odgovori na apelaciju su, 9. maja 2005. godine, dostavljeni apelant nema pravo na povraćaj stana, jer je propustio apelantu. prekluzivni zakonski rok za podnošenje zahtjeva za povraćaj stana. III - Činjenično stanje 48. Na osnovu člana 61 st. 1 i 3 Poslovnika Ustavnog suda, 6. Činjenice predmeta, koje proizlaze iz apelantovih navoda i Ustavni sud je jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove dokumenata predočenih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na odluke. slijedeći način. 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 58/05 Broj 71 – Strana 6438 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. konvencija). U prilog tome navodi da su sudovi i upravni organi 7. Apelant se nakon smrti svog strica, koji je bio nosilac pogrešno utvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili stanarskog prava na stanu u Visokom, naselje Luke D-III, obratio materijalno pravo, budući da je apelant isključivi nasljednik na Općinskoj službi za prostorno uređenje i stambeno-komunalne drugoj imovini koja je ostala iza njegovog strica sa kojim je živio, poslove Općine Visoko (u daljnjem tekstu: Općinska služba) sa o kojem se brinuo i prema kojem je ispunio sve obaveze koje je zahtjevom da on bude određen za nosioca stanarskog prava na preuzeo u ugovoru o doživotnom izdržavanju. Također, apelant predmetnom stanu, a po osnovu ugovora o doživotnom smatra da je ugovor o doživotnom izdržavanju s njegove strane u izdržavanju, koji je sa stricem zaključio 2. novembra 1989. godine. Općinska služba je Rješenjem broj 03/2-23-5-10/02 od 6. cijelosti ispoštovan "sve dok nije zbog ratnih djejstava bio aprila 2002. godine odbila ovaj apelantov zahtjev. Apelant je prinuđen da napusti Visoko i da ode u izbjeglištvo u Niš", gdje se i protiv ovog rješenja izjavio žalbu tuženom, koji je Rješenjem danas nalazi. broj 12-23-600/02 od 14. novembra 2002. godine apelantovu b) Odgovor na apelaciju žalbu odbio. 8. Apelant je protiv drugostepenog rješenja pokrenuo 12. Vrhovni sud pobija navode iz apelacije i ističe da upravni spor pred Kantonalnim sudom, koji je Presudom broj presudom tog suda nisu ni na koji način povrijeđena apelantova U-205/02 od 23. jula 2003. godine odbio apelantovu tužbu. prava. Stoga predlaže da Ustavni sud apelaciju odbije. Naime, Kantonalni sud je zaključio da je u upravnom postupku 13. Tuženi također pobija navode iz apelacije i navodi da se pravilno utvrđeno da apelant nije nikada uselio u stan svoga članom porodičnog domaćinstva mogu smatrati samo lica strica, iako je s njim zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju, takstativno nabrojana u članu 6. stav 2. Zakona o stambenim niti je s njim ikada zasnovao životnu zajednicu. Također, odnosima. Apelant je sam izjavio pred prvostepenim organom da Kantonalni sud je zaključio da su upravni organi pravilno nije živio sa stricem koji je bio nosilac stanarskog prava na primijenili član 6. Zakona o stambenim odnosima, koji propisuje spornom stanu, jer je morao živjeti sa svojom majkom. Također, da lice koje ima zaključen ugovor o doživotnom izdržavanju sa u postupku je utvrđeno da apelant nije nikada ni bio prijavljen na nosiocem stanarskog prava mora više od pet godina biti korisnik adresi spornog stana, već na drugoj adresi. Budući da formalno predmetnog stana po osnovu tog ugovora da bi bilo smatrano postojanje ugovora o doživotnom izdržavanju nije dovoljno za članom porodičnog domaćinstva nosioca stanarskog prava. utvrđivanje statusa člana zajedničkog domaćinstva, nadležni or9. Vrhovni sud je osporenom Presudom broj Už-388/03 od 5. gan je dužan da takav status utvrdi u svakom konkretnom slučaju. augusta 2004. godine odbio apelantovu žalbu i u cijelosti Kako apelant nije stekao status člana porodičnog domaćinstva u potvrdio presudu Kantonalnog suda. U obrazloženju svoje skladu sa zakonom, prvostepeni i drugostepeni organ su njegov odluke Vrhovni sud je naveo da je samo ekonomska zajednica i zahtjev odbili. Tuženi smatra da nije došlo do povrede ustavnih trajno življenje i stanovanje u istom stanu sa nosiocem prava, te predlaže da Ustavni sud apelaciju odbije. stanarskog prava kroz određeni period uvjet za stjecanje svojstva korisnika stana, koji bi kasnije imao pravo da poslije smrti VI - Dopustivost nosioca stanarskog prava nastavi koristiti stan. Kako je u 14. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, prvostepenom postupku utvrđeno da to nije slučaj kod apelanta, Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su Vrhovni sud je zaključio da je pravilno prvostepeni sud odbio sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog apelantovu tužbu protiv osporenog rješenja upravnog organa. presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. 15. U skladu sa članom 15. stav 3. Poslovnika Ustavnog IV - Relevantni propisi suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv 10. U Zakonu o stambenim odnosima ("Službeni list presude, odnosno odluke, koja se njome pobija iscrpljeni svi RBiH", br. 14/84, 13/89, 36/89 i 2/93, te "Službene novine efektivni pravni lijekovi mogući po zakonu i ako se podnese u Federacije BiH" br. 11/98 i 19/99) relevantne odredbe glase: roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio "Član 6. odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio. Korisnikom stana, u smislu ovog zakona, smatraju se: 16. U konkretnom slučaju, predmet osporavanja apelacijom nosilac stanarskog prava i članovi njegovog porodičnog je Presuda Vrhovnog suda broj Rev-Už-388/03 od 5. augusta domaćinstva koji zajedno s njim trajno žive i stanuju, kao i lica 2004. godine, protiv koje nema efektivnih pravnih lijekova koja su prestala da budu članovi tog domaćinstva a ostala su u mogućih po zakonu. Osporenu presudu apelant je primio 6. istom stanu. novembra 2005. godine, a apelaciju je podnio 4. januara 2005. godine, dakle u roku od 60 dana, kako je propisano članom 15. Članovima porodičnog domaćinstva nosioca stanarskog stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava prava, u smislu ovog zakona, smatraju se: bračni drug, djeca i uvjete iz člana 16. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda. (rođena u braku ili van braka, usvojena, pastorčad), bračni 17. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i drugovi djece, roditelji bračnih drugova (otac, majka, očuh, Hercegovine, člana 15. stav 3. i člana 16. stav 2. Poslovnika maćeha, usvojilac), braća ili sestre, unučad bez roditelja, kao i Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija lica koja je nosilac stanarskog prava dužan po zakonu da ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti. izdržava ili su ta lica dužna po zakonu da izdržavaju nosioca stanarskog prava, a koja zajedno s njim trajno stanuju i žive, kao VII - Meritum i lica koja sa nosiocem stanarskog prava žive u ekonomskoj zajednici u istom stanu više od deset godina ili više od pet godina 18. Apelant pobija navedene presude, tvrdeći da je njima povrijeđeno njegovo pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava ako su se uselila u stan na osnovu ugovora o doživotnom Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku izdržavanju nosioca stanarskog prava. konvenciju. Član 21. 19. Član II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Š...Ć Članovima porodičnog domaćinstva (član 6. stav 2) "Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska pripada pravo iz prethodnog stava i poslije smrti nosioca prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje: stanarskog prava, kao i kada nosilac stanarskog prava iz drugih (...) razloga trajno prestane da koristi stan, osim ako je prestao da k) Pravo na imovinu." koristi stan na osnovu otkaza ugovora o korištenju stana odnosno 20. Član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju glasi: raskida tog ugovora ili na osnovu ugovora o zamjeni tog stana, "1 Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano kao i u slučaju kada je stekao stanarsko pravo na drugi stan koji uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, mu je dodijeljen i za članove porodičnog domaćinstva, kao i u osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i slučaju iz člana 13. ovog zakona. općim načelima međunarodnog prava. V - Apelacija 2. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na pravo države da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim a) Navodi iz apelacije da bi nadzirala korištenje imovine u skladu s općim interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni." 11. Apelant smatra da mu je pobijanim odlukama prekršeno pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i 21. Član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu obuhvata tri različita pravila. Prvo pravilo, koje je izraženo u ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska prvoj rečenici prvog stava i koje je opće prirode, izražava princip Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6439 mirnog uživanja imovine. Drugo pravilo, u drugoj rečenici istog 28. Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke stava, odnosi se na lišavanje imovine i podvrgava ga izvjesnim Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. uvjetima. Treće pravilo, sadržano u stavu 2. ovog člana, Predsjednik dozvoljava da države potpisnice imaju pravo, između ostalog, da Ustavnog suda kontroliraju korištenje imovine u skladu sa općim interesom. Bosne i Hercegovine Ova tri pravila nisu različita, u smislu da nisu povezana: drugo i Mato Tadić, s. r. treće pravilo se odnose na pojedine slučajeve miješanja u pravo na mirno uživanje imovine i trebaju biti tumačena u svjetlu općeg principa izraženog u prvom pravilu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Sporrong i Lönnorth protiv Švedske, presuda od 23. septembra 1982. godine, serija A broj 52, stav 61). Ustavni je sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudaca, u predmetu broj AP 7/05, rješavajući apelaciju V. B., na temelju 22. Ustavni sud mora prije svega utvrditi radi li se u članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 59. stavak 2. konkretnom slučaju o "imovini" u smislu člana 1. Protokola broj točka 2. i članka 61. st. 1. i 3. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i 1 uz Evropsku konvenciju. Pojam "imovina" podrazumijeva Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 2/04), u sastavu: širok spektar vlasničkih interesa koji predstavljaju ekonomsku Mato Tadić, predsjednik vrijednost (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 14/00 od 4. aprila Miodrag Simović, prof. dr., dopredsjednik 2001. godine). Pravo na imovinu na koje se poziva apelant moglo Hatidža Hadžiosmanović, dopredsjednica bi se primijeniti na njegov slučaj, ako bi se sporni stan mogao smatrati imovinom u skladu sa kriterijima Evropske konvencije. Valerija Galić, sutkinja Jovo Rosić, sudac 23. Stanarsko pravo predstavlja sui generis vlasničke na sjednici, održanoj 15. lipnja 2005. godine, donio interese koji predstavljaju ekonomsku vrijednost (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 8/99 od 5. novembra 1999. godine, 1 ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 24/99). Stanarsko pravo obuhvata pravo članova porodičnog domaćinstva na Odbija se kao neutemeljena apelacija V. B., podnesena protiv stjecanje stanarskog prava nakon smrti nosioca stanarskog prava, Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj te pravo na kupovinu stana u skladu sa relevantnim propisima Už-388/03 od 5. kolovoza 2004. godine, Presude Kantonalnog (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 6/98 od 24. septembra 1999. suda u Zenici broj U-205/02 od 23. srpnja 2003. godine, Rješenja godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 20/99). Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije Zeničko-dobojskog kantona broj 12-23-600/02 od 14. studenoga 24. Član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju štiti 2002. godine i Rješenja Općinske službe za prostorno uređenje i samo postojeću imovinu, ali ne uključuje prava ili očekivanja na stambeno-komunalne poslove Općine Visoko broj stjecanje imovine u budućnosti, npr. kroz nasljedstvo (vidi 03/2-23-5-10/02 od 6. travnja 2002. godine. Ustavni sud, Odluka broj U 12/01 od 25. februara 2002. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 20/02). U tom Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim smislu, pitanje je li apelant, u vrijeme smrti svoga strica, imao novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike status člana porodičnog domaćinstva, detaljno je ispitano i Srpske". obrazloženo osporenim sudskim presudama i odlukama OBRAZLOŽENJE nadležnih organa uprave. Ustavni sud smatra da je apelant imao mogućnost da iznese i brani svoje argumente pred nadležnim I - Uvod sudovima tokom cijelog postupka i to na dvije sudske instance pune jurisdikcije. Sudovi su tumačili i primijenili relevantne 1. V. B. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Niša, kojeg zastupa S. pozitivno-pravne odredbe koje se tiču stjecanja statusa člana Č. iz Visokog, je podnio 4. siječnja 2005. godine apelaciju porodičnog domaćinstva u slučaju postojanja ugovora o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni doživotnom izdržavanju, a osporene odluke navode sve potrebne sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i razloge na kojima su zasnovane. Naime, upravni organi i sudovi Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj Už-388/03 od su utvrdili da apelant, iako je imao zaključen ugovor o 5. kolovoza 2004. godine, Presude Kantonalnog suda u Zenici (u doživotnom izdržavanju, nikada nije uselio u sporni stan, niti je daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj U-205/02 od 23. srpnja živio sa pokojnim stricem. Zbog toga apelant nije, u vrijeme 2003. godine, Rješenja Ministarstva za prostorno uređenje, smrti svoga strica, nosioca stanarskog prava, imao pravno promet i komunikacije Zeničko-dobojskog kantona broj priznatu poziciju člana njegovog porodičnog domaćinstva, koja 12-23-600/02 od 14. studenoga 2002. godine i Rješenja bi eventualno mogla predstavljati dio prava na korištenje stana, te Općinske službe za prostorno uređenje i stambeno-komunalne mu zbog toga ne pripada pravo da bude određen za nosioca poslove Općine Visoko broj 03/2-23-5-10/02 od 6. travnja 2002. stanarskog prava na spornom stanu, uprkos formalnom godine. Apelant je, 5. travnja 2005. godine, podnio zahtjev za postojanju ugovora o doživotnom izdržavanju. Iz navedenog donošenjem privremene mjere, kojom bi Ustavni sud zabranio proizlazi da apelant nije imao "imovinu" koja bi ulazila u vlasniku stana, Udruženju boraca NOR-a, da proda i da raspolaže djelokrug zaštite člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku stanom u Visokom, naselje Luke D-III, do okončanja postupka konvenciju. pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. 25. Na osnovu izloženog, Ustavni sud zaključuje da nije bilo II - Postupak pred Ustavnim sudom kršenja prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. 2. Ustavni sud je donio Odluku broj AP 7/05 od 26. travnja 2005. godine, kojom je odbio kao neutemeljen apelantov zahtjev za donošenjem privremene mjere. VIII - Zaključak 3. Na temelju članka 21. st. 1. i 2. Poslovnika Ustavnog suda, od Vrhovnog suda, Kantonalnog suda i sudionika u postupku, 26. Ustavni sud zaključuje da nema povrede prava na Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Zeničko-dobojskog kantona (u daljnjem tekstu: tuženi) Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju kada apelant nije imao zatraženo je, 12. travnja 2005. godine, da dostave odgovore na konstituirano stanarsko pravo na spornom stanu, niti je po apelaciju. zakonu mogao očekivati da će to pravo steći, usljed čega nema 4. Vrhovni je sud dostavio odgovor na apelaciju 22. travnja "imovinu" koja je zaštićena članom II/3.k) Ustava Bosne i 2005. godine, tuženi 28. travnja 2005. godine, a Kantonalni sud Hercegovine ili članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku nije dostavio odgovor na apelaciju. konvenciju. 5. Na temelju članka 25. stavak 2. Poslovnika Ustavnog suda, odgovori na apelaciju su, 9. svibnja 2005. godine, dostavljeni 27. Na osnovu člana 61. st. 1. i 3. Poslovnika Ustavnog suda, apelantu. Ustavni sud je jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 58/05 Broj 71 – Strana 6440 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. III - Činjenično stanje V - Apelacija 6. Činjenice predmeta, koje proizlaze iz apelantovih navoda i a) Navodi iz apelacije dokumenata predočenih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na 11. Apelant smatra da mu je pobijanim odlukama prekršeno sljedeći način. pravo na imovinu iz članka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i 7. Apelant se nakon smrti svog strica, koji je bio nositelj članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju za zaštitu stanarskog prava na stanu u Visokom, naselje Luke D-III, obratio ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska Općinskoj službi za prostorno uređenje i stambeno-komunalne konvencija). U prilog tomu navodi da su sudovi i upravna tijela poslove Općine Visoko (u daljnjem tekstu: Općinska služba) sa pogrešno ustvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili zahtjevom da on bude određen za nositelja stanarskog prava na materijalno pravo, budući je apelant isključivi nasljednik na predmetnom stanu, a temeljem ugovora o doživotnom drugoj imovini koja je ostala iza njegovog strica sa kojim je živio, uzdržavanju, koji je sa stricem zaključio 2. studenoga 1989. o kojem se brinuo i prema kojem je ispunio sve obveze koje je godine. Općinska je služba Rješenjem broj 03/2-23-5-10/02 od 6. preuzeo u ugovoru o doživotnom uzdržavanju. Također, apelant travnja 2002. godine odbila ovaj apelantov zahtjev. Apelant je smatra da je ugovor o doživotnom uzdržavanju s njegove strane u protiv ovog rješenja izjavio priziv tuženom, koji je Rješenjem cijelosti ispoštovan "sve dok nije zbog ratnih djelovanja bio broj 12-23-600/02 od 14. studenoga 2002. godine apelantov prinuđen napustiti Visoko i otići u izbjeglištvo u Niš", gdje se i priziv odbio. danas nalazi. 8. Apelant je protiv drugostupanjskog rješenja pokrenuo upravni spor pred Kantonalnim sudom, koji je Presudom broj b) Odgovor na apelaciju U-205/02 od 23. srpnja 2003. godine odbio apelantovu tužbu. 12. Vrhovni sud pobija navode iz apelacije i ističe da Naime, Kantonalni je sud zaključio da je u upravnom postupku presudom tog suda nisu ni na koji način povrijeđena apelantova pravilno utvrđeno da apelant nije nikada uselio u stan svoga prava. Stoga predlaže da Ustavni sud apelaciju odbije. strica, iako je s njim zaključio ugovor o doživotnom uzdržavanju, niti je s njim ikada zasnovao životnu zajednicu. Također, 13. Tuženi također pobija navode iz apelacije i navodi da se Kantonalni je sud zaključio da su upravna tijela pravilno članom obiteljskog kućanstva mogu smatrati samo osobe primijenili članak 6. Zakona o stambenim odnosima, koji takstativno nabrojane u članku 6. stavak 2. Zakona o stambenim propisuje da osoba koja ima zaključen ugovor o doživotnom odnosima. Apelant je sam izjavio pred prvostupanjskim tijekom uzdržavanju sa nositeljem stanarskog prava mora više od 5 da nije živio sa stricem koji je bio nositelj stanarskog prava na godina biti korisnik predmetnog stana temeljem tog ugovora da prijepornom stanu, jer je morao živjeti sa svojom majkom. bi bilo smatrano članom obiteljskog kućanstva nositelja Također, u postupku je utvrđeno da apelant nije nikada ni bio stanarskog prava. prijavljen na adresi prijepornog stana, već na drugoj adresi. Budući da formalno postojanje ugovora o doživotnom 9. Vrhovni je sud pobijanom Presudom broj Už-388/03 od 5. uzdržavanju nije dovoljno za utvrđivanje statusa člana kolovoza 2004. godine odbio apelantov priziv i u cijelosti zajedničkog kućanstva, nadležno je tijelo dužno takav status potvrdio presudu Kantonalnog suda. U obrazloženju svoje utvrditi u svakom konkretnom slučaju. Kako apelant nije stekao odluke Vrhovni je sud naveo da je samo ekonomska zajednica i status člana obiteljskog kućanstva sukladno zakonu, trajno življenje i stanovanje u istom stanu sa nositeljem prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo su njegov zahtjev odbili. stanarskog prava kroz određeni period uvjet za stjecanje svojstva Tuženi smatra da nije došlo do povrede ustavnih prava, te korisnika stana, koji bi kasnije imao pravo poslije smrti nositelja predlaže da Ustavni sud apelaciju odbije. stanarskog prava nastaviti koristiti stan. Kako je u prvostupanjskom postupku utvrđeno da to nije slučaj kod VI - Dopustivost apealnta, Vrhovni je sud zaključio da je pravilno prvostupanjski sud odbio apelantovu tužbu protiv pobijanog rješenja upravnog 14. Sukladno članku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, tijela. Ustavni sud ima prizivnu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmetom spora zbog IV - Relevantni propisi presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. 15. Sukladno članku 15. stavak 3. Poslovnika Ustavnog 10. U Zakonu o stambenim odnosima ("Službeni list suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv RBiH", br. 14/84, 13/89, 36/89 i 2/93, te "Službene novine presude, odnosno odluke, koja se njome pobija iscrpljeni svi Federacije BiH" br. 11/98 i 19/99) relevantne odredbe glase: efektivni pravni lijekovi mogući po zakonu i ako se podnese u "Članak 6. roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio Korisnikom stana, u smislu ovog zakona, smatraju se: odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio. nositelj stanarskog prava i članovi njegovog obiteljskog 16. U konkretnom slučaju, predmet pobijanja apelacijom je kućanstva koji zajedno s njim trajno žive i stanuju, kao i osobe Presuda Vrhovnog suda broj Rev-Už-388/03 od 5. kolovoza koje su prestale biti članovi tog kućanstva a ostale su u istom 2004. godine, protiv koje nema efektivnih pravnih lijekova stanu. mogućih po zakonu. Pobijanu je presudu apelant primio 6. studenoga 2005. godine, a apelaciju je podnio 4. siječnja 2005. Članovima obiteljskog kućanstva nositelja stanarskog godine, dakle u roku od 60 dana, kako je propisano člankom 15. prava, u smislu ovog zakona, smatraju se: bračni drug, djeca stavak 3. Poslovnika Ustavnog suda. Konačno, apelacija (rođena u braku ili van braka, usvojena, pastorčad), bračni ispunjava i uvjete iz članka 16. stavak 2. Poslovnika Ustavnog drugovi djece, roditelji bračnih drugova (otac, majka, očuh, suda. maćeha, usvojilac), braća ili sestre, unučad bez roditelja, kao i 17. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(b) Ustava Bosne i osobe koje je nositelj stanarskog prava dužan po zakonu Hercegovine, članka 15. stavak 3. i članka 16. stavak 2. uzdržavati ili su te osobe dužne po zakonu uzdržavati nositelja Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni je sud ustvrdio da predmetna stanarskog prava, a koja zajedno s njim trajno stanuju i žive, kao apelacija ispunjava uvjete glede dopustivosti. i osobe koje sa nositeljem stanarskog prava žive u ekonomskoj zajednici u istom stanu više od deset godina ili više od pet godina VII - Meritum ako su se uselile u stan na temelju ugovora o doživotnom 18. Apelant pobija navedene presude, tvrdeći da je njima uzdržavanju nositelja stanarskog prava. povrijeđeno njegovo pravo na imovinu iz članka II/3.(k) Ustava Članak 21. Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku Š...Ć Članovima obiteljskog kućanstva (članak 6. stavak 2) konvenciju. pripada pravo iz prethodnog stavka i poslije smrti nositelja 19. Članak II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: stanarskog prava, kao i kada nositelj stanarskog prava iz drugih "Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska razloga trajno prestane koristiti stan, osim ako je prestao koristiti prava i slobode iz ovog članka, stavak 2, što uključuje: (...) stan na temelju otkaza ugovora o korištenju stana odnosno (k) Pravo na imovinu." raskida tog ugovora ili na temelju ugovora o zamjeni tog stana, 20. Članak 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju glasi: kao i u slučaju kada je stekao stanarsko pravo na drugi stan koji "1. Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na neometano mu je dodijeljen i za članove obiteljskog kućanstva, kao i u slučaju iz članka 13. ovog zakona. uživanje svoje imovine. Nitko ne može biti lišen svoje imovine, Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6441 "imovinu" koja je zaštićena člankom II/3.(k) Ustava Bosne i osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i Hercegovine ili člankom 1. Protokola broj 1 uz Europsku općim načelima međunarodnog prava. konvenciju. 2. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utječu na 27. Na temelju članka 61. st. 1. i 3. Poslovnika Ustavnog pravo države da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim suda, Ustavni je sud jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove da bi nadzirala korištenje imovine sukladno općim interesima ili odluke. da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni." 28. Prema članku VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke 21. Članak 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. obuhvata tri različita pravila. Prvo pravilo, koje je izraženo u prvoj rečenici prvog stavka i koje je opće naravi, izražava princip Predsjednik mirnog uživanja imovine. Drugo pravilo, u drugoj rečenici istog Ustavnog suda stavka, odnosi se na lišavanje imovine i podvrgava ga izvjesnim Bosne i Hercegovine uvjetima. Treće pravilo, sadržano u stavku 2. ovog članka, Mato Tadić, v. r. dopušta da države potpisnice imaju pravo, između ostalog, kontrolirati korištenje imovine sukladno općem interesu. Ova tri pravila nisu različita, u smislu da nisu povezana: drugo i treće pravilo se odnose na pojedine slučajeve miješanja u pravo na Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u mirno uživanje imovine i trebaju biti tumačena u svjetlu općeg predmetu broj AP 7/05, rješavajući apelaciju V. B., na osnovu principa izraženog u prvom pravilu (vidi Europski sud za ljudska člana VI/3 b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59 stav 2 tačka prava, Sporrong i Lönnorth protiv Švedske, presuda od 23. rujna 2 i člana 61 st. 1 i 3 Poslovnika Ustavnog suda Bosne i 1982. godine, serija A broj 52, stavak 61). Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 2/04), u sastavu: 22. Ustavni sud mora prije svega utvrditi radi li se u Mato Tadić, predsjednik konkretnom slučaju o "imovini" u smislu članka 1. Protokola Miodrag Simović, prof. dr, potpredsjednik broj 1 uz Europsku konvenciju. Pojam "imovina" podrazuHatixa Haxiosmanović, potpredsjednik mijeva širok spektar vlasničkih interesa koji predstavljaju Valerija Galić, sudija ekonomsku vrijednost (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 14/00 od Jovo Rosić, sudija 4. travnja 2001. godine). Pravo na imovinu na koje se poziva na sjednici, održanoj 15. juna 2005. godine, donio je apelant moglo bi se primijeniti na njegov slučaj, ako bi se prijeporni stan mogao smatrati imovinom sukladno kriterijima ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 Europske konvencije. Odbija se kao neosnovana apelacija V. B., podnesena protiv 23. Stanarsko pravo predstavlja sui generis vlasničke Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj interese koji predstavljaju ekonomsku vrijednost (vidi Ustavni Už-388/03 od 5. avgusta 2004. godine, Presude Kantonalnog suda sud, Odluka broj U 8/99 od 5. studenoga 1999. godine, u Zenici broj U-205/02 od 23. jula 2003. godine, Rješewa objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 24/99). Stanarsko Ministarstva za prostorno uređenje, saobraćaj i komunikacije pravo obuhvaća pravo članova obiteljskog kućanstva na Zeničko-dobojskog kantona broj 12-23-600/02 od 14. novembra stjecanje stanarskog prava nakon smrti nositelja stanarskog 2002. godine i Rješewa Opštinske službe za prostorno prava, te pravo na kupnju stana sukladno relevantnim propisima uređenje i stambenokomunalne poslove Opštine Visoko broj (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 6/98 od 24. septembra 1999. 03/2-23-5-10/02 od 6. aprila 2002. godine. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 20/99). Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službe24. Članak 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju štiti nim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku samo postojeću imovinu, ali ne uključuje prava ili očekivanja na Republike Srpske". stjecanje imovine u budućnosti, npr. kroz nasljedstvo (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 12/01 od 25. veljače 2002. godine, OBRAZLOŽEWE objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 20/02). U tom smislu, pitanje je li apelant, u vrijeme smrti svoga strica, imao I - Uvod status člana obiteljskog kućanstva, detaljno je ispitano i 1. V. B. (u daqnjem tekstu: apelant) iz Niša, kog zastupa S. obrazloženo pobijanim sudskim presudama i odlukama Č. iz Visokog, podnio je 4. januara 2005. godine apelaciju mjerodavnih tijela uprave. Ustavni sud smatra da je apelant imao Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni mogućnost iznijeti i braniti svoje argumente pred mjerodavnim sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i sudovima tijekom cijelog postupka i to na dvije sudske instance Hercegovine (u daqnjem tekstu: Vrhovni sud) broj Už-388/03 od pune jurisdikcije. Sudovi su tumačili i primijenili relevantne 5. avgusta 2004. godine, Presude Kantonalnog suda u Zenici (u pozitivno-pravne odredbe koje se tiču stjecanja statusa člana daqnjem tekstu: Kantonalni sud) broj U-205/02 od 23. jula 2003. obiteljskog kućanstva u slučaju postojanja ugovora o godine, Rješewa Ministarstva za prostorno uređenje, doživotnom uzdržavanju, a pobijane odluke navode sve potrebne saobraćaj i komunikacije Zeničko-dobojskog kantona broj razloge na kojima su utemeljene. Naime, upravna su tijela i 12-23-600/02 od 14. novembra 2002. godine i Rješewa Opštinsudovi utvrdili da apelant, iako je imao zaključen ugovor o ske službe za prostorno uređenje i stambenokomunalne doživotnom uzdržavanju, nikada nije uselio u prijeporni stan, niti poslove Opštine Visoko broj 03/2-23-5-10/02 od 6. aprila 2002. je živio sa pokojnim stricem. Zbog toga apelant nije, u vrijeme godine. Apelant je, 5. aprila 2005. godine, podnio zahtjev da se smrti svoga strica, nositelja stanarskog prava, imao pravno donese privremena mjere, kojom bi Ustavni sud zabranio priznatu poziciju člana njegovog obiteljskog kućanstva, koja bi vlasniku stana, Udruženju boraca NOR-a, da proda i da eventualno mogla predstavljati dio prava na korištenje stana, te raspolaže stanom u Visokom, naselje Luke D-III, dok se ne mu zbog toga ne pripada pravo da bude određen za nositelja okonča postupak pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. stanarskog prava na prijepornom stanu, unatoč formalnom postojanju ugovora o doživotnom uzdržavanju. Iz navedenog II - Postupak pred Ustavnim sudom proizlazi da apelant nije imao "imovinu" koja bi ulazila u djelokrug zaštite članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku 2. Ustavni sud je donio Odluku broj AP 7/05 od 26. aprila konvenciju. 2005. godine, kojom je odbio kao neosnovan apelantov zahtjev da 25. Na temelju izloženog, Ustavni sud zaključuje da nije bilo donese privremenu mjeru. kršenja prava na imovinu iz članka II/3.(k) Ustava Bosne i 3. Na osnovu člana 21 st. 1 i 2 Poslovnika Ustavnog suda, od Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Vrhovnog suda, Kantonalnog suda i učesnika u postupku, Ministarstva za prostorno uređenje, saobraćaj i komunikaVIII - Zaključak cije Zeničko-dobojskog kantona (u daqnjem tekstu: tuženi) zatraženo je, 12. aprila 2005. godine, da dostave odgovore na 26. Ustavni sud zaključuje da nema povrede prava na apelaciju. imovinu iz članka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju kada apelant nije imao 4. Vrhovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 22. aprila konstituirano stanarsko pravo na prijepornom stanu, niti je po 2005. godine, tuženi 28. aprila 2005. godine, a Kantonalni sud zakonu mogao očekivati da će to pravo steći, uslijed čega nema nije dostavio odgovor na apelaciju. 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 58/05 Broj 71 – Strana 6442 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. na drugi stan koji mu je dodijeljen i za članove porodičnog 5. Na osnovu člana 25 stav 2 Poslovnika Ustavnog suda, domaćinstva, kao i u slučaju iz člana 13 ovog zakona. odgovori na apelaciju su, 9. maja 2005. godine, dostavljeni apelantu. V - Apelacija III - Činjenično stanje a) Navodi iz apelacije 6. Činjenice predmeta, koje proizilaze iz apelantovih 11. Apelant smatra da mu je osporavanim odlukama navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu, mogu da se prekršeno pravo na imovinu iz člana II/3 k) Ustava Bosne i sumiraju na sljedeći način. Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku 7. Apelant se nakon smrti svog strica, koji je bio nosilac konvenciju za zaštitu qudskih prava i osnovnih sloboda (u stanarskog prava na stanu u Visokom, naselje Luke D-III, daqnjem tekstu: Evropska konvencija). U prilog tome navodi da obratio Opštinskoj službi za prostorno uređenje i su sudovi i upravni organi pogrešno utvrdili činjenično stambeno-komunalne poslove Opštine Visoko (u daqnjem stanje i pogrešno primijenili materijalno pravo, budući da je tekstu: Opštinska služba) sa zahtjevom da on bude određen za apelant iskqučivi nasljednik na drugoj imovini koja je ostala nosioca stanarskog prava na predmetnom stanu, a po osnovu iza njegovog strica sa kojim je živio, o kom se brinuo i prema ugovora o doživotnom izdržavanju, koji je sa stricem zakqučio kom je ispunio sve obaveze koje je preuzeo u ugovoru o 2. novembra 1989. godine. Opštinska služba je Rješenjem broj doživotnom izdržavanju. Takođe, apelant smatra da je ugovor o 03/2-23-5-10/02 od 6. aprila 2002. godine odbila ovaj apelantov doživotnom izdržavanju s njegove strane u cijelosti zahtjev. Apelant je protiv ovog rješewa izjavio žalbu ispoštovan "sve dok nije zbog ratnih dejstava bio prinuđen da tuženom, koji je Rješenjem broj 12-23-600/02 od 14. novembra napusti Visoko i da ode u izbjeglištvo u Niš", gdje se i danas 2002. godine apelantovu žalbu odbio. nalazi. 8. Apelant je protiv drugostepenog rješewa pokrenuo upravni spor pred Kantonalnim sudom, koji je Presudom broj b) Odgovor na apelaciju U-205/02 od 23. jula 2003. godine odbio apelantovu tužbu. 12. Vrhovni sud osporava navode iz apelacije i ističe da Naime, Kantonalni sud je zakqučio da je u upravnom postupku presudom tog suda nisu ni na koji način povrijeđena apelantova pravilno utvrđeno da apelant nije nikada uselio u stan svoga prava. Stoga predlaže da Ustavni sud apelaciju odbije. strica, iako je s wim zakqučio ugovor o doživotnom 13. Tuženi takođe osporava navode iz apelacije i navodi da izdržavanju, niti je s wim ikada zasnovao životnu zajednicu. članom porodičnog domaćinstva mogu da se smatraju samo lica Takođe, Kantonalni sud je zakqučio da su upravni organi takstativno nabrojana u članu 6 stav 2 Zakona o stambenim pravilno primijenili član 6 Zakona o stambenim odnosima, odnosima. Apelant je sam izjavio pred prvostepenim organom koji propisuje da lice koje ima zakqučen ugovor o doživotnom da nije živio sa stricem koji je bio nosilac stanarskog prava izdržavanju sa nosiocem stanarskog prava mora više od pet na spornom stanu, jer je morao da živi sa svojom majkom. Takođe, godina biti korisnik predmetnog stana po osnovu tog ugovora u postupku je utvrđeno da apelant nije nikada ni bio prijavljen da bi bilo smatrano članom porodičnog domaćinstva nosioca na adresi spornog stana, već na drugoj adresi. Budući da stanarskog prava. formalno postojanje ugovora o doživotnom izdržavanju nije 9. Vrhovni sud je osporenom Presudom broj Už-388/03 od 5. dovoqno da bi se utvrdio status člana zajedničkog avgusta 2004. godine odbio apelantovu žalbu i u cijelosti domaćinstva, nadležni organ je dužan da takav status utvrdi u potvrdio presudu Kantonalnog suda. U obrazloženju svoje svakom konkretnom slučaju. Kako apelant nije stekao status odluke Vrhovni sud je naveo da je samo ekonomska zajednica i člana porodičnog domaćinstva u skladu sa zakonom, trajno življenje i stanovanje u istom stanu sa nosiocem prvostepeni i drugostepeni organ su njegov zahtjev odbili. stanarskog prava kroz određeni period uslov za sticanje Tuženi smatra da nije došlo do povrede ustavnih prava, te svojstva korisnika stana, koji bi kasnije imao pravo da poslije predlaže da Ustavni sud apelaciju odbije. smrti nosioca stanarskog prava nastavi da koristi stan. Kako je u prvostepenom postupku utvrđeno da to nije slučaj kod VI - Dopustivost apelanta, Vrhovni sud je zakqučio da je pravilno prvostepeni sud odbio apelantovu tužbu protiv osporenog rješewa 14. U skladu sa članom VI/3 b) Ustava Bosne i Hercegovine, upravnog organa. Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitawima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog IV - Relevantni propisi presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini. 15. U skladu sa članom 15 stav 3 Poslovnika Ustavnog suda, 10. U Zakonu o stambenim odnosima ("Službeni list Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv RBiH", br. 14/84, 13/89, 36/89 i 2/93, te "Službene novine presude, odnosno odluke, koja se wome osporava iscrpljeni svi Federacije BiH" br. 11/98 i 19/99) relevantne odredbe glase: efektivni pravni lijekovi mogući po zakonu i ako se podnese u "Član 6 roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio Korisnikom stana, u smislu ovog zakona, smatraju se: odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio. nosilac stanarskog prava i članovi njegovog porodičnog 16. U konkretnom slučaju, predmet osporavawa apelacijom domaćinstva koji zajedno s wim trajno žive i stanuju, kao i je Presuda Vrhovnog suda broj Rev-Už-388/03 od 5. avgusta 2004. lica koja su prestala da budu članovi tog domaćinstva a godine, protiv koje nema efektivnih pravnih lijekova mogućih ostala su u istom stanu. po zakonu. Osporenu presudu apelant je primio 6. novembra Članovima porodičnog domaćinstva nosioca stanarskog 2005. godine, a apelaciju je podnio 4. januara 2005. godine, dakle prava, u smislu ovog zakona, smatraju se: bračni drug, djeca u roku od 60 dana, kako je propisano članom 15 stav 3 (rođena u braku ili van braka, usvojena, pastorčad), bračni Poslovnika Ustavnog suda. Na kraju, apelacija ispuwava i drugovi djece, roditeqi bračnih drugova (otac, majka, očuh, uslove iz člana 16 stav 2 Poslovnika Ustavnog suda. maćeha, usvojilac), braća ili sestre, unučad bez roditelja, kao 17. Imajući u vidu odredbe člana VI/3 b) Ustava Bosne i i lica koja je nosilac stanarskog prava dužan po zakonu da Hercegovine, člana 15 stav 3 i člana 16 stav 2 Poslovnika izdržava ili su ta lica dužna po zakonu da izdržavaju Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija nosioca stanarskog prava, a koja zajedno s wim trajno stanuju ispuwava uslove u pogledu dopustivosti. i žive, kao i lica koja sa nosiocem stanarskog prava žive u ekonomskoj zajednici u istom stanu više od deset godina ili VII - Meritum više od pet godina ako su se uselila u stan na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju nosioca stanarskog prava. 18. Apelant pobija navedene presude, tvrdeći da mu je wima Član 21 povrijeđeno pravo na imovinu iz člana II/3 k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku Š...Ć Članovima porodičnog domaćinstva (član 6 stav 2) konvenciju. pripada pravo iz prethodnog stava i poslije smrti nosioca 19. Član II/3 k) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: stanarskog prava, kao i kada nosilac stanarskog prava iz "Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju drugih razloga trajno prestane da koristi stan, sem ako je qudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona prestao da koristi stan na osnovu otkaza ugovora o korišćenju obuhvataju: stana odnosno raskida tog ugovora ili na osnovu ugovora o (...) zamjeni tog stana, kao i u slučaju kada je stekao stanarsko pravo Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6443 k) Pravo na imovinu." VIII - Zakqučak 20. Član 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju glasi: 26. Ustavni sud zakqučuje da nema povrede prava na imovinu "1. Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano iz člana II/3 k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju kada apelant nije imovine osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim imao konstituisano stanarsko pravo na spornom stanu, niti je zakonom i opštim načelima međunarodnog prava. po zakonu mogao da očekuje da će to pravo steći, usljed čega nema 2. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču "imovinu" koja je zaštićena članom II/3 k) Ustava Bosne i na pravo države da primjenjuje takve zakone koje smatra Hercegovine ili članom 1 Protokola broj 1 uz Evropsku potrebnim da bi nadzirala korišćenje imovine u skladu s konvenciju. opštim interesom ili da bi obezbijedila naplatu poreza ili 27. Na osnovu člana 61 st. 1 i 3 Poslovnika Ustavnog suda, drugih doprinosa ili kazni". Ustavni sud je jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove 21. Član 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju odluke. obuhvata tri različita pravila. Prvo pravilo, koje je 28. Shodno članu VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke izraženo u prvoj rečenici prvog stava i koje je opšte prirode, Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. izražava princip mirnog uživawa imovine. Drugo pravilo, u Predsjednik drugoj rečenici istog stava, odnosi se na lišavanje imovine i Ustavnog suda podvrgava ga izvjesnim uslovima. Treće pravilo, sadržano u Bosne i Hercegovine stavu 2 ovog člana, dozvoljava da države potpisnice imaju Mato Tadić, s. r. pravo, između ostalog, da kontrolišu korišćenje imovine u skladu sa opštim interesom. Ova tri pravila nisu različita, u smislu da nisu povezana: drugo i treće pravilo se odnose na pojedine slučajeve miješawa u pravo na mirno uživanje ARHIV FEDERACIJE imovine i trebaju da budu tumačena u svjetlu opšteg principa BOSNE I HERCEGOVINE izraženog u prvom pravilu (vidi Evropski sud za qudska prava, Sporrong i Lönnorth protiv Švedske, presuda od 23. septembra Na osnovu člana 21. Zakona o državnoj službi u Federaciji 1982. godine, serija A broj 52, stav 61). Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22. Ustavni sud mora prije svega da utvrdi da li se u 29/03, 23/04, 39/04, 54/04 i 67/05) i člana 22. stav 2. Pravilnika o konkretnom slučaju radi o "imovini" u smislu člana 1 unutrašnjoj organizaciji Arhiva Federacije broj 01-02-2-48/05 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pojam "imovina" od 15. 2. 2005. godine, a u vezi s Smjernicama za uspostavu i podrazumijeva širok spektar svojinskih interesa koji jačanje interne kontrole kod budžetskih korisnika Federalnog predstavljaju ekonomsku vrijednost (vidi Ustavni sud, Odluka ministarstva finansija broj 08-14-9192/04 od 13. 12. 2004. broj U 14/00 od 4. aprila 2001. godine). Pravo na imovinu na koje godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/05), se poziva apelant moglo bi da se primijeni na njegov slučaj, ako ovlašteni direktor Arhiva Federacije donosi bi sporni stan mogao da se smatra imovinom u skladu sa kriterijima Evropske konvencije. RJEŠENJE 23. Stanarsko pravo predstavlja sui generis svojinske 1. Imenuje se Radna grupa za izradu postupka i procedura interese koji predstavljaju ekonomsku vrijednost (vidi internih akata za razvoj i održavanje sistema interne kontrole Ustavni sud, Odluka broj U 8/99 od 5. novembra 1999. godine, u Arhivu Federacije u sastavu: objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 24/99). Stanar1. SONJA ĆOSIĆ, predsjednik sko pravo obuhvata pravo članova porodičnog domaćinstva na 2. HAMDO BRANKOVIĆ, član sticanje stanarskog prava nakon smrti nosioca stanarskog 3. BISERA DOMIĆ, član prava, te pravo na kupovinu stana u skladu sa relevantnim 4. SABINA MAKSIĆ, član propisima (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 6/98 od 24. 5. JAKUP VARAJIĆ, član septembra 1999. godine, objavljena u "Službenom glasniku 2. Za obavljanje administrativno - tehničkih poslova za potrebe BiH", broj 20/99). Radne grupe određuje se GORDANA ZAIMOVIĆ, namješte24. Član 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju štiti nica u Arhivu Federacije. samo postojeću imovinu, ali ne ukqučuje prava ili očekivawa 3. Zadatak Radne grupe je da u skladu sa zakonom, provedbena sticanje imovine u budućnosti, npr. kroz nasljedstvo (vidi nim propisima i općim aktima izradi interne akte prema Ustavni sud, Odluka broj U 12/01 od 25. februara 2002. godine, Smjernicama za uspostavu i jačanje interne kontrole kod objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 20/02). U tom budžetskih korisnika. Interni akti iz okvira III - Procedure smislu, pitanje da li je apelant, u vrijeme smrti svoga strica, koje bi trebalo donijeti su pod rednim brojem: 1, 3, 5, 6, 7, 8, imao status člana porodičnog domaćinstva, detaqno je 9, 10, 11, 12, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24. i 25. ispitano i obrazloženo osporenim sudskim presudama i 4. Rok za izradu internih akata iz tačke 3. ovog Rješenja je 30. odlukama nadležnih organa uprave. Ustavni sud smatra da je 12. 2005. godine. apelant imao mogućnost da iznese i brani svoje argumente pred 5. Za rad i angažovanje članova Radne grupe i administrativno nadležnim sudovima tokom cijelog postupka i to na dvije tehničkog lica na navedenim poslovima isplatit će se novčasudske instance pune jurisdikcije. Sudovi su tumačili i na naknada, u skladu sa Odlukom o načinu obrazovanja i primijenili relevantne pozitivno-pravne odredbe koje se visini naknade za rad stručnih komisija i drugih radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i tiču sticawa statusa člana porodičnog domaćinstva u slučaju rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene postojawa ugovora o doživotnom izdržavanju, a osporene novine Federacije BiH", broj 39/04 i 41/05). odluke navode sve potrebne razloge na kojima su zasnovane. 6. Visina naknade odredit će se posebnim rješenjem. Naime, upravni organi i sudovi su utvrdili da apelant, iako je imao zakqučen ugovor o doživotnom izdržavanju, nikada nije 7. Ovo Rješenje će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". uselio u sporni stan, niti je živio sa pokojnim stricem. Zbog toga apelant nije, u vrijeme smrti svoga strica, nosioca Broj 01-14-1-419/05 stanarskog prava, imao pravno priznatu poziciju člana 14. decembra/prosinca 2005. godine Ovlašteni direktor njegovog porodičnog domaćinstva, koja bi eventualno mogla da Sarajevo Mensur Hadžimusić, s. r. predstavlja dio prava na korišćenje stana, te mu zbog toga ne pripada pravo da bude određen za nosioca stanarskog prava na spornom stanu, uprkos formalnom postojanju ugovora o URED ZA REVIZIJU doživotnom izdržavanju. Iz navedenog proizilazi da apelant nije imao "imovinu" koja bi ulazila u djelokrug zaštite člana BUDŽETA/PRORAČUNA U FBiH 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. 25. Na osnovu izloženog, Ustavni sud zakqučuje da nije Na osnovu člana 27. Zakona o javnim preduzećima u bilo kršewa prava na imovinu iz člana II/3 k) Ustava Bosne i Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/05) i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku člana 4. stav 2. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije konvenciju. Broj 71 – Strana 6444 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. BiH", broj 34/03), generalni revizor i zamjenik generalnog objavljuje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a i u "Službenim novinama Federacije BiH". revizora donose Broj 07-02-863-02/05 ODLUKU 15. decembra 2005. godine Predsjednik FERK-a Mostar Risto Mandrapa, s. r. O IMENOVANJU DIREKTORA ODJELA ZA INTERNU REVIZIJU Na temelju članka 14, članka 15, članka 29. i članka 89. I Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije Ovom Odlukom imenujemo direktora odjela za internu BiH", broj 41/02, 24/05 i 38/05), članka 12. stavak (1) i članka reviziju na period od 60 dana, počev od 21. 12. 2005. godine u 14. stavak (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu javnom preduzeću: energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine 1. KJKP "Pokop" Sarajevo - HATIDŽA ŠIŠIĆ Federacije BiH", broj 13/04), članka 31. stavak (2) i članka 37. stavak (4) Poslovnika o radu FERK-a ("Službene novine II Federacije BiH", broj 59/04), te članka 75. Pravilnika o javnim Direktor odjela za internu reviziju dužan je i odgovoran da raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za uspostavi odjel za internu reviziju u skladu sa odredbama Zakona električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine novine Federacije BiH", broj 37/05) i članka 56, članka 71, ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/05). članka 73. i članka 74. Pravilnika za tarifnu metodologiju i III tarifne postupke Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Direktor odjela za internu reviziju dužan je podnijeti izvještaj BiH", broj 45/05), Regulatorna komisija za električnu energiju u o svom radu Uredu za reviziju budžeta/proračuna u Federaciji Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je 15. prosinca 2005. BiH, Nadzornom odboru i Odboru za reviziju u javnom godine na XX. redovitoj sjednici donijela sljedeće preduzeću gdje je imenovan, u skladu sa međunarodnim revizijskim standardima (MRS). RJEŠENJE IV 1. Odobrava se, po Zahtjevu za odobrenje kratkoročnih marginalih Direktor odjela za internu reviziju imenuje se na period od troškova energije br. 07-02-600/12/05 od 12. 9. 2005. godine dva mjeseca i za svoj rad dobit će naknadu u iznosu od 5.000 KM podnesenom od podnositelja zahtjeva Javnog poduzeća (pethiljada), a troškove snosi javno preduzeće. Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo, cijena električne energije dobivena na temelju kratkoročnih marginalV nih troškova energije za isporuku električne energije Javnom Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u poduzeću "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" "Službenim novinama Federacije BiH". dioničko društvo Mostar u iznosu od 70,551102 KM/MWh. O broj UR-835/05 2. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje 13. decembra/prosinca 2005. godine se od 1. 1. 2006. godine do 31. 12. 2006. godine, te se objavljuje na oglasnoj ploči i njeb stranici FERK-a i u Sarajevo "Službenim novinama Federacije BiH". Zamjenik generalnog revizora Generalni revizor Broj 07-02-863-02/05 Branko Kolobarić, s.r . mr. sc. Ibrahim Okanović, s. r. 15. prosinca 2005. godine Predsjednik FERK-a Mostar Risto Mandrapa, v. r. REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE FERK Na osnovu člana 14, člana 15, člana 29. i člana 89. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05), člana 12. stav (1) i člana 14. stav (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), člana 31. stav (2) i člana 37. stav (4) Poslovnika o radu FERK-a ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te člana 75. Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i člana 56. člana 71, člana 73, i člana 74. Pravilnika za tarifnu metodologiju i tarifne postupke Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/05), Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je 15. decembra 2005. godine na XX. redovnoj sjednici donijela slijedeće Na osnovu člana 14, člana 15, člana 29. i člana 89. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05), člana 12. stav (1) i člana 14. stav (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), člana 31. stav (2) i člana 37. stav (4) Poslovnika o radu FERK-a ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te člana 75. Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i člana 56. člana 71, člana 73, i člana 74. Pravilnika za tarifnu metodologiju i tarifne postupke Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/05), Regulatorne komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je 15. decembra 2005. godine na XX redovnoj sjednici donijela slijedeće RJEŠEWE 1. RJEŠENJE 1. Odobrava se, po Zahtjevu za odobrenje kratkoročnih rnarginalih troškova energije br. 07-02-600/12/05 od 12. 9. 2005. godine podnesenom od strane podnosioca zahtjeva Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d., Sarajevo, cijena električne energije dobivena na osnovu kratkoročnih marginalnih troškova energije za isporuku električne energije Javnom poduzeću "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" dioničko društvo Mostar u iznosu od 70,551102 KM/MWh. 2. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 1. 1. 2006. godine do 31. 12. 2006. godine, te se 2. Odobrava se, po Zahtjevu za odobrenje kratkoročnih marginalnih troškova energije br. 07-02-600/12/05 od 12. 9. 2005. godine podnesenom od strane podnosioca zahtjeva Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d., Sarajevo, cijena električne energije dobivena na osnovu kratkoročnih marginalnih troškova energije za isporuku električne energije Javnom poduzeću "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" dioničko društvo Mostar u iznosu od 70,551102 KM/MWh. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošewa, a primjenjuje se od 1. 1. 2006. godine do 31. 12. 2006. godine, te se objavquje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a i u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 07-02-863-02/05 15. decembra 2005. godine Mostar Predsjednik FERK-a Risto Mandrapa, s. r. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6445 se po primitku obavijesti o pozitivnom rješenju AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURANJA podnesenog zahtjeva, a prije uručenja. FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Tarifa 2. Naknade za izdavanje ostalih akata Agencije (mišljenja, Na osnovu čl. 6., 10. i 21. Zakona o društvima za osiguranje u izvodi iz registra, prepisi i dr.) iznosi 100,00 KM, i uplaćuje se po privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH" broj podnošenju zahtjeva. 24/05) i čl. 10. i 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH, Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Tarifa 3. Federacije BiH donosi Naknada za nadzor poslovanja: ODLUKU 1. društava za osiguranje u skladu s premijom osiguranja u prethodnoj godini u skladu s članom 21. Zakona o O NAKNADAMA I TARIFAMA AGENCIJE ZA društvima za osiguranje u privatnom osiguranju; NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BiH 2. posrednika u osiguranju u skladu s čl. 7. i 9. Zakona o Član 1. posredovanju u osiguranju u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/05), i to: Ovom Odlukom se utvrđuju naknade i način plaćanja istih, – za pravna lica iznosi 2.000,00 KM koje se plaćaju za osnivanje društva za osiguranje, posredovanje u osiguranju, naknade za nadzor nad poslovanjem i ostale – za fizička lica iznosi 1.000,00 KM naknade i tarife za poslove koje u skladu sa zakonima i drugim Član 4. propisima vrši Agencija za nadzor osiguranja Federacije BiH (u Godišnju naknadu o učešću društava u finansiranju Agencije daljnjem tekstu: Agencija za nadzor). za nadzor iz člana 3. Tarifa 3. tačka 1. utvrđuje Stručni savjet. Član 2. Član 5. Naknade za poslove iz člana 1. ove Odluke (u daljnjem Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u tekstu: naknade), uplaćuju se na račun Agencije za nadzor u "Službenim novinama Federacije BiH". konvertibilnim markama (u daljnjem tekstu: KM). Broj 1.0.-021-260-2/05 Predsjednik Član 3. 14. decembra 2005. godine Stručnog savjeta Agencije Naknade Agencije za nadzor uplaćuju se po sljedećim Sarajevo dr. sci. Sanjin Omanović tarifama: Tarifa 1. Naknada za usluge u vezi sa osnivanjem i promjenama uvjeta Na temelju čl. 6., 10. i 21. Zakona o društvima za osiguranje u poslovanja: privatnome osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 1. rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad 24/05) i čl. 10. i 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja društvu za osiguranje i osnivanju podružnice društva koje Federacije BiH, Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja ima sjedište izvan BiH iznosi 20.000,00 KM, i uplaćuje se Federacije BiH donosi po primitku obavijesti o pozitivnom rješenju podnesenog zahtjeva, a prije uručenja; ODLUKU 2. rješavanje po zahtjevu za promjenu odobrenja za rad za obavljanje poslova osiguranja iznosi 7.000,00 KM, i O NAKNADAMA I TARIFAMA AGENCIJE ZA uplaćuje se po primitku obavijesti o pozitivnom rješenju NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BiH podnesenog zahtjeva, a prije uručenja; Članak 1. 3. rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad društvu za zastupanje u osiguranju i brokerskom društvu u Ovom Odlukom se utvrđuju naknade i način plaćanja istih, osiguranju iznosi 3.000,00 KM, i uplaćuje se po primitku koje se plaćaju za osnivanje društva za osiguranje, posredovanje obavijesti o pozitivnom rješenju podnesenog zahtjeva, a u osiguranju, naknade za nadzor nad poslovanjem i ostale prije uručenja; naknade i tarife za poslove koje sukladno zakonima i drugim propisima vrši Agencija za nadzor osiguranja Federacije BiH (u 4. rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad daljnjem tekstu: Agencija za nadzor). zastupniku u osiguranju i brokeru u osiguranju iznosi 1.500,00 KM, i uplaćuje se po primitku obavijesti o Članak 2. pozitivnom rješenju podnesenog zahtjeva, a prije Naknade za poslove iz članka 1. ove Odluke (u daljnjem uručenja; tekstu: naknade), uplaćuju se na račun Agencije za nadzor u 5. rješavanje po zahtjevu za izdavanje saglasnosti odnosno konvertibilnim markama (u daljnjem tekstu: KM). odobrenja za pružanje usluga osiguranja i posredovanja u Članak 3. osiguranju na teritoriji Federacije BiH iznosi 1.000,00 KM, i uplaćuje se po primitku obavijesti o pozitivnom Naknade Agencije za nadzor uplaćuju se po sljedećim rješenju podnesenog zahtjeva, a prije uručenja; tarifama: 6. rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za deponoTarifa 1. vanje, ulaganja, prekoračenja propisanih ograničenja Naknada za usluge u svezi sa osnivanjem i promjenama pojedinih deponovanja i ulaganja, deponovanje i ulaganje uvjeta poslovanja: izvan BiH, sticanje kvalificiranog udjela u društvu kao i 1. rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad društvu svako daljnje sticanje dionica, sticanje kvalificiranog za osiguranje i osnivanju podružnice društva koje ima udjela u povezanom pravnom licu i ostale suglasnosti u sjedište izvan BiH iznosi 20.000,00 KM, i uplaćuje se po vezi s raspolaganjem sredstava iznosi 1.000,00 KM, i primitku obavijesti o pozitivnom rješenju podnesenog uplaćuje se po primitku obavijesti o pozitivnom rješenju zahtjeva, a prije uručenja; podnesenog zahtjeva, a prije uručenja; 2. rješavanje po zahtjevu za promjenu odobrenja za rad za 7. rješavanje po zahtjevu za dobivanje saglasnosti za obavljanje poslova osiguranja iznosi 7.000,00 KM, i prijenos portfelja osiguranja iznosi 4.000,00 KM, i uplaćuje se po primitku obavijesti o pozitivnom rješenju uplaćuje se po primitku obavijesti o pozitivnom rješenju podnesenog zahtjeva, a prije uručenja; podnesenog zahtjeva, a prije uručenja; 3. rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad društvu 8. rješavanje po zahtjevu za dobivanje saglasnosti za za zastupanje u osiguranju i brokerskom društvu u statusne promjene iznosi 1.000,00 KM, i uplaćuje se po osiguranju iznosi 3.000,00 KM, i uplaćuje se po primitku primitku obavijesti o pozitivnom rješenju podnesenog obavijesti o pozitivnom rješenju podnesenog zahtjeva, a prije zahtjeva, a prije uručenja; uručenja; 9. rješavanje po zahtjevu za izdavanje dokumenta o sticanju 4. rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad zastupniku u osiguranju i brokeru u osiguranju iznosi zvanja ovlaštenog aktuara iznosi 1.000,00 KM, i uplaćuje Broj 71 – Strana 6446 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. 1.500,00 KM, i uplaćuje se po primitku obavijesti o Član 3. pozitivnom rješenju podnesenog zahtjeva, a prije uručenja; Postupak usklađivanja društva su dužna izvršiti s odredbama 5. rješavanje po zahtjevu za izdavanje suglasnosti odnosno Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije odobrenja za pružanje usluga osiguranja i posredovanja u BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03). osiguranju na teritoriju Federacije BiH iznosi KM 1.000,00, i Član 4. uplaćuje se po primitku obavijesti o pozitivnom rješenju podnesenog zahtjeva, a prije uručenja; Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u 6. rješavanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za "Službenim novinama Federacije BiH". deponiranje, ulaganja, prekoračenja propisanih ograničenja Broj 1.0.-021-260-6/05 Predsjednik pojedinih deponiranja i ulaganja, deponiranje i ulaganje 14. decembra 2005. godine Stručnog savjeta Agencije izvan BiH, stjecanje kvalificiranog udjela u društvu kao i Sarajevo dr. sci. Sanjin Omanović svako daljnje stjecanje dionica, sticanje kvalificiranog udjela u povezanoj pravnoj osobi i ostale suglasnosti u svezi s raspolaganjem sredstava iznosi 1.000,00 KM, i uplaćuje se po primitku obavijesti o pozitivnom rješenju podnesenog Na temelju čl. 10. i 82. stavak 2. Zakona o društvima za zahtjeva, a prije uručenja; osiguranje u privatnome osiguranju ("Službene novine 7. rješavanje po zahtjevu za dobivanje suglasnosti za prijenos Federacije BiH", broj 24/05), i članka 16. Statuta Agencije za portfelja osiguranja iznosi 4.000,00 KM, i uplaćuje se po nadzor osiguranja Federacije BiH, Stručni savjet Agencije za primitku obavijesti o pozitivnom rješenju podnesenog nadzor osiguranja Federacije BiH donosi zahtjeva, a prije uručenja; 8. rješavanje po zahtjevu za dobivanje suglasnosti za statusne ODLUKU promjene iznosi 1.000,00 KM, i uplaćuje se po primitku obavijesti o pozitivnom rješenju podnesenog zahtjeva, a prije O DINAMICI USKLAĐIVANJA MINIMALNOG uručenja; DIONIČKOG KAPITALA I JAMSTVENOG FONDA 9. rješavanje po zahtjevu za izdavanje dokumenta o stjecanju DRUŠTVA ZA OSIGURANJE zvanja ovlaštenog aktuara iznosi 1.000,00 KM, i uplaćuje se po primitku obavijesti o pozitivnom rješenju podnesenog Članak 1. zahtjeva, a prije uručenja; Ovom Odlukom propisuje se dinamika usklađivanja Tarifa 2. minimalnog dioničkog kapitala i jamstvenog fonda potrebnog za Naknade za izdavanje ostalih akata Agencije (mišljenja, poslovanje društva za osiguranje u sukladno zakonu. izvodi iz registra, prijepisi i dr.) iznosi 100,00 KM, i uplaćuje se Članak 2. po podnošenju zahtjeva. Društva za osiguranje (u daljnjem tekstu: društva) dužna su Tarifa 3. izvršiti usklađivanje iz članka 1. ove odluke sljedećom Naknada za nadzor poslovanja: dinamikom, i to: dvije trećine zakonom propisanih iznosa do 1. društava za osiguranje sukladno premiji osiguranja u 30.06.2006. godine, a ukupan propisani iznos do 31.12.2006. prethodnoj godini sukladno članku 21. Zakona o društvima godine. za osiguranje u privatnome osiguranju; Članak 3. 2. posrednika u osiguranju sukladno čl. 7. i 9. Zakona o posredovanju u osiguranju u privatnome osiguranju Postupak usklađivanja društva su dužna izvršiti s odredbama ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/05), i to: Zakona o gospodarskim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03). – za pravne osobe iznosi 2.000,00 KM – za fizičke osobe iznosi 1.000,00 KM Članak 4. Ova Odluka stu pa na snagu danom objavljivanja u Članak 4. "Službenim novinama Federacije BiH". Godišnju naknadu o učešću društava u financiranju Agencije Broj 1.0.-021-260-6/05 Predsjednik za nadzor iz članka 3. Tarifa 3. točka 1. utvrđuje Stručni savjet. 14. prosinca 2005. godine Stručnog savjeta Agencije Sarajevo dr. sci. Sanjin Omanović Članak 5. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 1.0.-021-260-2/05 Predsjednik 14. prosinca 2005. godine Stručnog savjeta Agencije Sarajevo dr. sci. Sanjin Omanović Na osnovu čl. 10. i 82. stav 2. Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05), i člana 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH, Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH donosi ODLUKU O DINAMICI USKLAĐIVANJA MINIMALNOG DIONIČKOG KAPITALA I GARANTNOG FONDA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE Član 1. Ovom Odlukom propisuje se dinamika usklađivanja minimalnog dioničkog kapitala i garantnog fonda potrebnog za poslovanje društva za osiguranje u skladu s zakonom. Član 2. Društva za osiguranje (u daljnjem tekstu: društva) dužna su izvršiti usklađivanje iz člana 1. ove Odluke sljedećom dinamikom, i to: dvije trećine zakonom propisanih iznosa do 30.06.2006. godine, a ukupan propisani iznos do 31.12.2006. godine. Na osnovu člana 10. Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05), člana 9. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05) i člana 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH, Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH donosi ODLUKU O ODREĐIVANJU IZNOSA NA KOJI SE MORA UGOVORITI OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA MOTORNA VOZILA Član 1. Ovom Odlukom određuju se najmanji iznosi na koje se mora ugovoriti osigurana suma po osiguranom slučaju osiguranja od odgovornosti za motorna vozila. Član 2. Najmanji iznosi na koje se mora ugovoriti osigurana suma po osiguranom slučaju u skladu s članom 9. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti, iznose: 1. u slučaju fizičke povrede lica 500.000,00 KM, bez obzira na broj žrtava uključenih u istu nezgodu; 2. u slučaju štete na imovini 350.000,00 KM, po jednom štetnom događaju, bez obzira na broj žrtava. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6447 Član 3. Uz prijavu iz stava 1. ovog člana podnosilac zahtjeva je obavezan priložiti isprave i dokaze, ovisno o predmetu upisa ili Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u promjene upisa. "Službenim novinama Federacije BiH". Prijavu za upis ili promjenu upisa potpisuje ovlaštena osoba Broj 1.0.-021-260-7/05 Predsjednik za zastupanje društva. 14. decembra 2005. godine Stručnog savjeta Agencije Član 3. Sarajevo dr. sci. Sanjin Omanović Prijava i obrasci uz prijavu služe za prijavu upisa podataka koji se u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom upisuju u registre Agencije. U prijavi i obrascima iz stava 1. člana 2. ovog Pravilnika Na temelju članka 10. Zakona o društvima za osiguranje u upisuju se sljedeći podaci o subjektu upisa, i to za: privatnome osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05), članka 9. Zakona o osiguranju od odgovornosti za A) Društvo za osiguranje: motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od 1. obrazac 1 - Prijava s podacima o nazivu, sjedištu i obliku odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05) i društva; članka 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH, 2. obrazac 2 - Podaci o vlasništvu (osnivačima) društva i Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH strukturi vlasništva; donosi 3. obrazac 3 - Podaci o vrstama osiguranja za koje je dobilo odobrenje za rad; ODLUKU 4. obrazac 4 - Podaci o licima ovlaštenim za zastupanje O ODREĐIVANJU IZNOSA NA KOJI SE MORA društva ; UGOVORITI OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA 5. obrazac 5 - Podaci o kapitalu društva; 6. obrazac 6 - Podaci o podružnicama društva; MOTORNA VOZILA 7. obrazac 7 - Podaci o članovima nadzornog odbora i odbora Članak 1. za reviziju; Ovom Odlukom određuju se najmanji iznosi na koje se mora 8. obrazac 8 - Podaci o prestanku rada društva; ugovoriti osigurana suma po osiguranom slučaju osiguranja od 9. obrazac 9 - Pomoćni obrazac, upisuju se podaci koji se zbog odgovornosti za motorna vozila. nedostatka prostora ne mogu upisati na osnovnom obrascu. Članak 2. Član 4. Najmanji iznosi na koje se mora ugovoriti osigurana suma po osiguranom slučaju sukladno članku 9. Zakona o osiguranju od Prijavu za upis i priloge popunjava podnosilac prijave odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom pisaćom mašinom ili pomoću računara, s tim da se upisani podaci osiguranju od odgovornosti, iznose: ne mogu precrtavati niti brisati. Popunjavanje prijave za upis i obrazaca vrši se na osnovu 1. u slučaju fizičke povrede osoba 500.000,00 KM, bez podataka iz isprava kojim se dokazuju činjenice i podaci obzira na broj žrtava uključenih u istu nezgodu; navedeni u prijavi i moraju biti istovjetni podacima iz tih isprava. 2. u slučaju štete na imovini 350.000,00 KM, po jednom Ispravke pogrešaka i nedostataka u prijavi ili obrascima vrši štetnom događaju, bez obzira na broj žrtava. se samo putem popune nove prijave, odnosno novog obrasca na Članak 3. kojeg se odnose te pogreške i nedostaci. Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Član 5. "Službenim novinama Federacije BiH". Ako se određeni podaci ne mogu u cijelosti upisati u neki od Broj 1.0.-021-260-7/05 Predsjednik obrazaca uz prijavu, za taj obrazac koristi se pomoćni obrazac 14. prosinca 2005. godine Stručnog savjeta Agencije kao produžetak osnovnog obrazca. Sarajevo Pomoćni obrazac označava se brojem obrasca i prilaže se dr. sci. Sanjin Omanović zajedno spojen s obrascem koji se dopunjava ovjeren potpisom osobe ovlaštene za zastupanje. Na osnovu čl. 8., 10. i 19. Zakona o društvima za osiguranje u Član 6. privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH" broj 24/05) i člana 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja U Registar društava za osiguranje kod Agencije upisuju se Federacije BiH, Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja sljedeći podaci, i to: Federacije BiH donosi 1. podaci o nazivu, sjedištu i obliku društva; 2. podaci o vlasništvu (osnivačima) društva i strukturi PRAVILNIK vlasništva društva; 3. podaci o vrstama osiguranja za koje je dobilo odobrenje O NAČINU UPISA I VOĐENJU REGISTRA DRUŠTAVA za rad; ZA OSIGURANJE I PODRUŽNICA DRUŠTAVA ZA 4. podaci o licima ovlaštenim za zastupanje; OSIGURANJE KOD AGENCIJE ZA NADZOR 5. podaci o kapitalu društva; OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 6. podaci o podružnicama društva; 7. podaci o članovima upravnog odbora; I. OPĆE ODREDBE 8. podaci o članovima nadzornog odbora; 9. podaci o članovima odbora za reviziju; Član 1. 10. podaci o odobrenju za rad, povlačenju odnosno Ovim Pravilnikom propisuje se način upisa, način promjene oduzimanju odobrenja za rad. upisa, obrasci i sadržaj obrazaca za upis i promjenu upisa Član 7. ovlaštenih društava za osiguranje s naznakom vrste osiguranja za koje su dobila odobrenje, registriranih podružnica društava za Uz prijavu za upis društva za osiguranje ovlaštena osoba za osiguranje osnovanih u Republici Srpskoj koji imaju podružnice zastupanje dostavlja sljedeće isprave i dokaze: u Federaciji BiH i podružnice društava čije je sjedište van Bosne i 1. ugovor (odluku) o osnivanju društva; Hercegovine, te donošenje rješenja o upisu i način uvida u 2. statut; registre kod Agencije za nadzor osiguranja u Federaciji BiH (u 3. dokaz o uplati dioničkog kapitala; daljnjem tekstu: Registri Agencije). 4. poslovni plan; 5. akti poslovne politike sa mišljenjem ovlaštenog aktuara; II. PRIJAVA ZA UPIS, PROMJENA I BRISANJE UPISA 6. spisak dioničara sa ukupnim nominalnim iznosom Član 2. dionica i postotnim učešćem u kapitalu; 7. dokaz za ispunjenje uvjeta za dioničara; Za sve upise i promjene upisa u registre Agencije podnosi se 8. spisak povezanih lica, sa dokazom o načinu povezanosti; prijava i odgovarajući obrasci uz prijavu. Broj 71 – Strana 6448 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. 9. dokaz za ispunjavanje uvjeta za članove nadzornog Član 10. odbora, odbora za reviziju, uprave i ovlaštenog aktuara; Društva za osiguranje koja imaju sjedište izvan BiH za 10. dokaz o organizacionoj, kadrovskoj i tehničkoj osporegistrovanje podružnice uz prijavu za upis prilažu isprave i sobljenosti; dokaze u skladu s članom 8. stav 2. ovog pravilnika i ovjeren Uz prijavu za upis društva za uzajamno osiguranje ovlaštena izvod o upisu u javni registar nadležnog organa. osoba za zastupanje dostavlja sljedeće isprave i dokaze: III. ZAJEDNIČKE ODREDBE 1. ugovor o osnivanju; 2. statut; Član 11. 3. dokaz o uplati dioničkog kapitala; 4. akti poslovne politike sa mišljenjem ovlaštenog aktuara; Ako ovlaštena osoba Registra kod Agencije utvrdi da ima 5. dokaz o uplati doprinosa članova, sa spiskom tih članova; nedostataka u prijavi i obrascima ili u ispravama i dokazima, obavezna je da podnosiocu prijave pismeno ili usmeno ukaže na 6. dokaz o ispunjenosti uvjeta osnivača; pogreške i nedostatke, a podnosilac prijave je obavezan u roku 7. poslovni plan. koji mu odredi ovlaštena osoba Registra kod Agencije postupiti po uputama i izvršiti otklanjanje nedostataka na koje mu je B) Podružnice društava ukazano. Član 8. Ukoliko društvo ne postupi po pismenom nalogu ovlaštenog Agencija za nadzor vrši upis u registar podružnica društava iz lica registara kod Agencije, Agencija za nadzor donosi rješenje RS na osnovu pismenog zahtjeva društva za osiguranje iz RS, koje je konačno. koji se podnosi Agenciji. Zahtjev iz stava 1. ovog člana sadrži: Član 12. a) plan poslovanja koji određuje vrste previđenih poslova i Uz prijavu, ili naknadno po dostavljanju prijave, ovlašteno strukturu podružnice; lice registra kod Agencije može tražiti i dodatnu dokumentaciju b) adresu podružnice u Federaciji BiH od koje se mogu (isprave i dokaze) neophodnu za upis u registre kod Agencije. dobiti i kojoj se mogu predavati dokumenti, Ovlaštena osoba registra kod Agencije može u skladu s podrazumijevajući da će adresa biti ona na koju se šalju potrebama registrovanja tražiti i dodatnu dokumentaciju (isprave sve obavijesti ovlaštenom zastupniku; i dokaze) potrebnu za upis u registre kod Agencije. c) punomoć kojom se postavlja ovlašteni zastupnik, koji mora imati dovoljno ovlasti da u ime i za račun društva Član 13. stvara obaveze za društvo u odnosima s trećim licima, Prijava promjene upisa u registre kod Agencije sadrži pred sudovima, državnim tijelima i organizacijama u obrazac prijave promjene upisa i odgovarajuće obrasce u kojima Federaciji i Agencijom za nadzor osiguranja Federacije se nalaze podaci koji se mijenjaju. BiH. Ako je ovlašteni zastupnik pravna osoba, ona mora Uz prijavu promjene upisa, prilažu se i isprave i dokazi ovlastiti fizičko lice koja će je predstavljati; kojima se dokazuje tražna (odgovarajuća) promjena. d) potvrdu da je društvo učlanjeno u Zaštitni fond Federacije Isprave i dokazi se podnose u originalu ili ovjerenim BiH i Biro zelene karte u BiH, ako će obavljati poslove kopijama na jednom od službenih jezika u Federaciji BiH. osiguranja od odgovornosti za motorna vozila, osim odgovornosti za vozara; Član 14. e) potvrdu o solventnosti; Prilikom podnošenja prijave za upis, prijave promjene upisa, f) izvod iz sudskog registra o upisu podružnice. zahtjeva za izdavanje izvoda ili uvjerenja, obavezno se prilaže i dokaz o uplati naknade, u skladu sa Odlukom o naknadama i Član 9. tarifama Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Registar podružnica društava iz RS sadrži sljedeće podatke: Hercegovine. 1. redni broj; 2. broj i datum saglasnosti Agencija za nadzor kojim je Član 15. izdana dozvola za otvaranje podružnice; Ovlašteno lice Registara kod Agencije po zahtjevu društva 3. broj i datum rješenja Agencija za nadzor o upisu u registar pokrenut će postupak brisanja iz Registra kod Agencije kad se podružnica; ostvare uvjeti za brisanje u skladu sa zakonom i ovim 4. naziv, adresu i sjedište društva za osiguranje osnovanog u Pravilnikom. RS koje otvara podružnicu u FBiH; Ovlašteno lice Registra po službenoj dužnosti brisat će 5. naziv, adresa i sjedište podružnice u Federaciji BiH; neosnovani upis u slučaju da se u postupku utvrdi: 6. podaci o vrstama osiguranja za koje je društvo koje osniva 1. da je upis izvršen bez podnošenja propisane isprave; podružnicu dobilo odobrenje za rad; 2. da su nakon donošenja rješenja o upisu propisani drugi 7. ime i prezime lica ovlaštenog za zastupanje podružnice. uvjeti za registrovanje društva, a društvo propustilo te Podružnica je dužna obavijestiti o svim promjenama uvjete u propisanom roku uskladiti; i podataka koji se upisuju u registar podružnica društava iz RS 3. u drugim slučajevima u kojim je u skladu sa zakonom upis Agenciju za nadzor, u cilju evidentiranja u registar u roku od 7 bio nedopustiv ili je naknadno postao nedopustiv. dana od dana izvršene promjene. Ako društvo za osiguranje osnovano u RS donese odluku o Član 16. prestanku rada podružnice, društvo za osiguranje osnovano u RS U slučaju izmjene bilo kojih podataka predviđenih ovim i podružnica tog društva u FBiH su dužni u roku 7 dana od dana Pravilnikom podnositelj prijave dužan je Agenciji za nadzor donošenja te odluke obavijestiti Agenciju za nadzor. najmanje 30 dana prije provođenja te izmjene, dostaviti iste. Uz odluku iz stava 3. ovog člana društvo za osiguranje osnovano u RS prilaže zahtjev za brisanje podružnice iz registra i IV. RJEŠENJE O UPISU U REGISTAR KOD AGENCIJE prilaže slijedeće isprave i dokaze: 1. odluku o prestanku rada podružnice donesenu od Član 17. nadležnog organa društva za osiguranje osnovano u RS; 2. izvod iz sudskog registra o brisanju podružnice; Agencija za nadzor u roku od 60 dana od dana uredno 3. pismenu izjavu lica odgovornog za rad podružnice da su podnijete prijave i dokaza, donijet će rješenje kojim odlučuje po zahtjevu, ili će tražiti ispravku ili dopunu prijave i dokaza. izmirene sve obaveze nastale u vezi s radom podružnice u Federaciji BiH. Ukoliko podnositelj zahtjeva u ostavljenom roku ne dostavi ispravku ili dopunu prijave i dokaza, Agencija za nadzor će Rješenje o brisanju podružnice iz registra podružnica prijavu odbiti. društava iz RS Aencija za nadzor osiguranja Federacije BiH donosi u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava 4. Rješenje Agencija za nadzor je konačno i protiv njega se ovog člana. može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6449 Član 18. V. JAVNOST REGISTRA KOD AGENCIJE Nakon što ovlašteno lice Registra kod Agencije utvrdi da su Član 22. ispunjeni uvjeti za upis, odnosnu ispravno i tačno popunjena Registar kod Agencije je javan. prijava i prateći obrasci te priložene tražne isprave i dokazi, izrađuje prijedlog rješenja o upisu. Svako zainteresovano lice ima pravo uvida u podatke sadržane u Registru kod Agencije, osim uvida u podatke koji se Rješenje o upisu u Registar kod Agencije donosi direktor smatraju tajnim u skladu sa zakonom. Agencije za nadzor. Rješenje o upisu izdaje se na obrascu koji sadrži osnovne U isprave i dokaze iz omota zbirke isprava društva može se javne informacije o društvu upisa. izvršiti uvid samo u slučajevima predviđenim zakonom, a uz prethodno ovlaštenje direktora Agencije za nadzor. Rješenje kojim se odbija zahtjev ili odbacuje prijava podnosioca, obavezno sadrži uvod, dispozitiv i obrazloženje. Član 23. Član 19. Obrasci potrebni za sve upise i promjene upisa u Registar kod Rješenje se donosi u dva primjerka kao original rješenja, od Agencije bit će dostupni na službenoj njeb stranici Agencije za kojih se jedan primjerak na propisan način uručuje podnosiocu nadzor. prijave, a jedan ulaže u Registar kod Agencije. Osnovne informacije o društvu upisa po izvršenom upisu bit će dostupne na službenoj njeb stranici Agencije za nadzor. Član 20. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Društvo je obavezno prijaviti, u roku od 7 dana od dana nastanka promjene, Registru kod Agencije promjenu svih podataka koji su upisani u Registar kod Agencije. Član 24. Član 21. U slučaju neusaglašenosti između podataka upisanih u Registar kod Agencije sa podacima u rješenju o upisu u Registar kod Agencije, Agencije za nadzor će po službenoj dužnosti ili na zahtjev društva, dostaviti društvu ispravljenu kopiju rješenja sa naznakom da se tim rješenjem zamjenjuje prethodno rješenje. Očigledne pogreške u rješenju o upisu u Registar kod Agencije i podacima unesenim u Registar kod Agencije, Agencije za nadzor ispravit će rješenje po službenoj dužnosti ili na zahtjev društva. Ispravka se upisuje umjesto postojećeg podatka, a Agencija za nadzor izdaje novo rješenje kojim se zamjenjuje ispravljeno rješenje. U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana društva neće snositi dodatne troškove. Oblik obrazaca navedenih u ovom Pravilniku i način vođenja Registra kod Agencije utvrđuje direktor Agencije za nadzor. Član 25. Društva su obavezna u skladu s članom 82. Zakona i ovim Pravilnikom podnijeti prijavu za upis u Registar kod Agencije. Član 26. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 1.0.-021-260-8/05 14. decembra 2005. godine Sarajevo Predsjednik Stručnog savjeta Agencije dr. sci. Sanjin Omanović Broj 71 – Strana 6450 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6451 Broj 71 – Strana 6452 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6453 Broj 71 – Strana 6454 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6455 Broj 71 – Strana 6456 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6457 Broj 71 – Strana 6458 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6459 Pomoćni obrazac označava se brojem obrasca i prilaže se zajedno spojen s obrascem koji se dopunjava ovjeren potpisom osobe ovlaštene za zastupanje. Na temelju čl. 8., 10. i 19. Zakona o društvima za osiguranje u Članak 6. privatnome osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj U Registar društava za osiguranje kod Agencije upisuju se 24/05) i članka 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja sljedeći podaci, i to: Federacije BiH, Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH donosi 1. podaci o nazivu, sjedištu i obliku društva; 2. podaci o vlasništvu (osnivačima) društva i strukturi PRAVILNIK vlasništva društva; 3. podaci o vrstama osiguranja za koje je dobilo odobrenje O NAČINU UPISA I VOĐENJU REGISTRA DRUŠTAVA za rad; ZA OSIGURANJE I PODRUŽNICA DRUŠTAVA ZA 4. podaci o osobama ovlaštenim za zastupanje; OSIGURANJE KOD AGENCIJE ZA NADZOR 5. podaci o kapitalu društva; OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 6. podaci o podružnicama društva; 7. podaci o članovima upravnog odbora; I. OPĆE ODREDBE 8. podaci o članovima nadzornog odbora; Članak 1. 9. podaci o članovima odbora za reviziju; Ovim Pravilnikom propisuje se način upisa, način promjene 10. podaci o odobrenju za rad, povlačenju odnosno oduzimaupisa, obrasci i sadržaj obrazaca za upis i promjenu upisa nju odobrenja za rad. ovlaštenih društava za osiguranje s naznakom vrste osiguranja za Članak 7. koje su dobila odobrenje, registriranih podružnica društava za Uz prijavu za upis društva za osiguranje ovlaštena osoba za osiguranje osnovanih u Republici Srpskoj koji imaju podružnice zastupanje dostavlja sljedeće isprave i dokaze: u Federaciji BiH i podružnice društava čije je sjedište van Bosne i Hercegovine, te donošenje rješenja o upisu i način uvida u 1. ugovor (odluku) o osnivanju društva; registre kod Agencije za nadzor osiguranja u Federaciji BiH (u 2. statut; daljnjem tekstu: Registri Agencije). 3. dokaz o uplati dioničkog kapitala; 4. poslovni plan; II. PRIJAVA ZA UPIS, PROMJENA I BRISANJE UPISA 5. akti poslovne politike sa mišljenjem ovlaštenog aktuara; Članak 2. 6. spisak dioničara sa ukupnim nominalnim iznosom Za sve upise i promjene upisa u registre Agencije podnosi se dionica i postotnim učešćem u kapitalu; prijava i odgovarajući obrasci uz prijavu. 7. dokaz za ispunjenje uvjeta za dioničara; Uz prijavu iz stavka 1. ovog članka podnositelj zahtjeva je 8. spisak povezanih osoba, sa dokazom o načinu obvezan priložiti isprave i dokaze, ovisno o predmetu upisa ili povezanosti; promjene upisa. 9. dokaz za ispunjavanje uvjeta za članove nadzornog Prijavu za upis ili promjenu upisa potpisuje ovlaštena osoba odbora, odbora za reviziju, uprave i ovlaštenog aktuara; za zastupanje društva. 10. dokaz o organizacijskoj, kadrovskoj i tehničkoj Članak 3. osposobljenosti; Uz prijavu za upis društva za uzajamno osiguranje ovlaštena Prijava i obrasci uz prijavu služe za prijavu upisa podataka osoba za zastupanje dostavlja sljedeće isprave i dokaze: koji se sukladno Zakonu i ovom Pravilniku upisuju u registre Agencije. 1. ugovor o osnivanju; U prijavi i obrascima iz stavka 1. članka 2. ovog Pravilnika 2. statut; upisuju se sljedeći podaci o subjektu upisa, i to za: 3. dokaz o uplati dioničkog kapitala; 4. akti poslovne politike sa mišljenjem ovlaštenog aktuara; A) Društvo za osiguranje: 5. dokaz o uplati doprinosa članova, sa spiskom tih članova; 1. obrazac 1 - Prijava s podacima o nazivu, sjedištu i obliku 6. dokaz o ispunjenosti uvjeta osnivača; društva; 7. poslovni plan. 2. obrazac 2 - Podaci o vlasništvu (osnivačima) društva i B) Podružnice društava strukturi vlasništva; 3. obrazac 3 - Podaci o vrstama osiguranja za koje je dobilo Članak 8. odobrenje za rad; Agencija za nadzor vrši upis u registar podružnica društava iz 4. obrazac 4 - Podaci o osobama ovlaštenim za zastupanje RS temeljem pismenog zahtjeva društva za osiguranje iz RS, koji društva ; se podnosi Agenciji. Zahtjev iz stavka 1. ovog članka sadrži: 5. obrazac 5 - Podaci o kapitalu društva; a) plan poslovanja koji određuje vrste previđenih poslova i 6. obrazac 6 - Podaci o podružnicama društva; strukturu podružnice; 7. obrazac 7 - Podaci o članovima nadzornog odbora i odbora b) adresu podružnice u Federaciji BiH od koje se mogu za reviziju; dobiti i kojoj se mogu predavati dokumenti, 8. obrazac 8 - Podaci o prestanku rada društva; podrazumijevajući da će adresa biti ona na koju se šalju 9. obrazac 9 - Pomoćni obrazac, upisuju se podaci koji se sve obavijesti ovlaštenom zastupniku; zbog nedostatka prostora ne mogu upisati na osnovnom c) punomoć kojom se postavlja ovlašteni zastupnik, koji obrascu. mora imati dovoljno ovlasti da u ime i za račun društva Članak 4. stvara obveze za društvo u odnosima s trećim osobama, pred sudovima, državnim tijelima i organizacijama u Prijavu za upis i priloge popunjava podnositelj prijave Federaciji i Agencijom za nadzor osiguranja Federacije pisaćim strojem ili pomoću računala, s tim da se upisani podaci BiH. Ako je ovlašteni zastupnik pravna osoba, ona mora ne mogu precrtavati niti brisati. ovlastiti fizičku osobu koja će je predstavljati; Popunjavanje prijave za upis i obrazaca vrši se na temelju d) potvrdu da je društvo učlanjeno u Zaštitni fond Federacije podataka iz isprava kojim se dokazuju činjenice i podaci BiH i Biro zelene karte u BiH, ako će obavljati poslove navedeni u prijavi i moraju biti istovjetni podacima iz tih isprava. osiguranja od odgovornosti za motorna vozila, osim Ispravke pogrešaka i nedostataka u prijavi ili obrascima vrše odgovornosti za vozara; se samo putem popune nove prijave, odnosno novog obrasca na e) potvrdu o solventnosti; kojeg se odnose te pogreške i nedostaci. f) izvod iz sudskog registra o upisu podružnice. Članak 5. Članak 9. Ako se određeni podaci ne mogu u cijelosti upisati u neki od Registar podružnica društava iz RS sadrži sljedeće podatke: obrazaca uz prijavu, za taj obrazac koristi se pomoćni obrazac 1. redni broj; kao produžetak osnovnog obrazca. Broj 71 – Strana 6460 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. 2. broj i datum suglasnosti Agencija za nadzor kojim je Ovlaštena osoba Registra po službenoj dužnosti brisat će neosnovani upis u slučaju da se u postupku utvrdi: izdana dozvola za otvaranje podružnice; 1. da je upis izvršen bez podnošenja propisane isprave; 3. broj i datum rješenja Agencija za nadzor o upisu u registar podružnica; 2. da su nakon donošenja rješenja o upisu propisani drugi uvjeti za registriranje društva, a društvo propustilo te 4. naziv, adresu i sjedište društva za osiguranje osnovanog u uvjete u propisanom roku uskladiti; i RS koje otvara podružnicu u FBiH; 3. u drugim slučajevima u kojim je sukladno zakonu upis bio 5. naziv, adresa i sjedište podružnice u Federaciji BiH; nedopustiv ili je naknadno postao nedopustiv. 6. podaci o vrstama osiguranja za koje je društvo koje osniva podružnicu dobilo odobrenje za rad; Članak 16. 7. ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje podružnice. U slučaju izmjene bilo kojih podataka predviđenih ovim Podružnica je dužna obavijestiti o svim promjenama Pravilnikom podnositelj prijave dužan je Agenciji za nadzor podataka koji se upisuju u registar podružnica društava iz RS najmanje 30 dana prije provođenja te izmjene, dostaviti iste. Agenciju za nadzor, u cilju evidentiranja u registar u roku od 7 IV. RJEŠENJE O UPISU U REGISTAR KOD AGENCIJE dana od dana izvršene promjene. Ako društvo za osiguranje osnovano u RS donese odluku o Članak 17. prestanku rada podružnice, društvo za osiguranje osnovano u RS Agencija za nadzor u roku od 60 dana od dana uredno i podružnica tog društva u FBiH su dužni u roku 7 dana od dana podnijete prijave i dokaza, donijet će rješenje kojim odlučuje po donošenja te odluke obavijestiti Agenciju za nadzor. zahtjevu, ili će tražiti ispravku ili dopunu prijave i dokaza. Uz odluku iz stavka 3. ovog članka društvo za osiguranje Ukoliko podnositelj zahtjeva u ostavljenom roku ne dostavi osnovano u RS prilaže zahtjev za brisanje podružnice iz registra i ispravku ili dopunu prijave i dokaza, Agencija za nadzor će prilaže slijedeće isprave i dokaze: prijavu odbiti. 1. odluku o prestanku rada podružnice donijetu od Rješenje Agencija za nadzor je konačno i protiv njega se nadležnog organa društva za osiguranje osnovano u RS; može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda. 2. izvadak iz sudskog registra o brisanju podružnice; Članak 18. 3. pismenu izjavu osobe odgovorne za rad podružnice da su izmirene sve obveze nastale u vezi s radom podružnice u Nakon što ovlaštena osoba Registra kod Agencije utvrdi da Federaciji BiH. su ispunjeni uvjeti za upis, odnosnu ispravno i točno popunjena prijava i prateći obrasci te priložene tražne isprave i dokazi, Rješenje o brisanju podružnice iz registra podružnica izrađuje prijedlog rješenja o upisu. društava iz RS Aencija za nadzor osiguranja Federacije BiH donosi u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stavka Rješenje o upisu u Registar kod Agencije donosi ravnatelj 4. ovog članka. Agencije za nadzor. Rješenje o upisu izdaje se na obrascu koji sadrži temeljne Članak 10. javne informacije o društvu upisa. Društva za osiguranje koja imaju sjedište izvan BiH za Rješenje kojim se odbija zahtjev ili odbacuje prijava registriranje podružnice uz prijavu za upis prilažu isprave i podnositelja, obvezno sadrži uvod, izreku i obrazloženje. dokaze sukladno članku 8. stavak 2. ovog Pravilnika i ovjeren izvadak o upisu u javni registar nadležnog organa. Članak 19. Rješenje se donosi u dva primjerka kao izvornik rješenja, od III. ZAJEDNIČKE ODREDBE kojih se jedan primjerak na propisan način uručuje podnositelju Članak 11. prijave, a jedan ulaže u Registar kod Agencije. Ako ovlaštena osoba Registra kod Agencije utvrdi da ima Članak 20. nedostataka u prijavi i obrascima ili u ispravama i dokazima, Društvo je obvezno prijaviti, u roku od 7 dana od dana obvezna je da podnositelju prijave pismeno ili usmeno ukaže na nastanka promjene, Registru kod Agencije promjenu svih pogreške i nedostatke, a podnositelj prijave je obvezan u roku podataka koji su upisani u Registar kod Agencije. koji mu odredi ovlaštena osoba Registra kod Agencije postupiti po uputama i izvršiti otklanjanje nedostataka na koje mu je Članak 21. ukazano. U slučaju nesuglasja između podataka upisanih u Registar Ukoliko društvo ne postupi po pismenom nalogu ovlaštene kod Agencije sa podacima u rješenju o upisu u Registar kod osobe registara kod Agencije, Agencija za nadzor donosi rješenje Agencije, Agencije za nadzor će po službenoj dužnosti ili na koje je konačno. zahtjev društva, dostaviti društvu ispravljen prijepis rješenja sa Članak 12. naznakom da se tim rješenjem zamjenjuje prethodno rješenje. Očigledne pogreške u rješenju o upisu u Registar kod Uz prijavu, ili naknadno po dostavljanju prijave, ovlaštena Agencije i podacima unesenim u Registar kod Agencije, osoba registra kod Agencije može tražiti i dodatnu Agencije za nadzor ispravit će rješenje po službenoj dužnosti ili dokumentaciju (isprave i dokaze) neophodnu za upis u registre na zahtjev društva. kod Agencije. Ispravka se upisuje umjesto postojećeg podatka, a Agencija Ovlaštena osoba registra kod Agencije može sukladno za nadzor izdaje novo rješenje kojim se zamjenjuje ispravljeno potrebama registriranja tražiti i dodatnu dokumentaciju (isprave i rješenje. dokaze) potrebitu za upis u registre kod Agencije. U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog članka društva neće snositi Članak 13. dodatne troškove. Prijava promjene upisa u registre kod Agencije sadrži V. JAVNOST REGISTRA KOD AGENCIJE obrazac prijave promjene upisa i odgovarajuće obrasce u kojima se nalaze podaci koji se mijenjaju. Članak 22. Uz prijavu promjene upisa, prilažu se i isprave i dokazi Registar kod Agencije je javan. kojima se dokazuje tražna (odgovarajuća) promjena. Svaka zainteresirana osoba ima pravo uvida u podatke Isprave i dokazi se podnose u izvorniku ili ovjerenim sadržane u Registru kod Agencije, osim uvida u podatke koji se preslikama na jednom od službenih jezika u Federaciji BiH. smatraju tajnim sukladno zakonu. Članak 14. U isprave i dokaze iz omota zbirke isprava društva može se izvršiti uvid samo u slučajevima predviđenim zakonom, a uz Prilikom podnošenja prijave za upis, prijave promjene upisa, prethodno ovlaštenje ravnatelja Agencije za nadzor. zahtjeva za izdavanje izvatka ili uvjerenja, obvezno se prilaže i dokaz o uplati naknade, sukladno Odluci o naknadama i tarifama Članak 23. Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. Obrasci potrebiti za sve upise i promjene upisa u Registar kod Članak 15. Agencije bit će dostupni na službenoj njeb stranici Agencije za nadzor. Ovlaštena osoba Registara kod Agencije po zahtjevu društva Temeljnje informacije o društvu upisa po izvršenom upisu bit pokrenut će postupak brisanja iz Registra kod Agencije kad se će dostupne na službenoj njeb stranici Agencije za nadzor. ostvare uvjeti za brisanje sukladno zakonu i ovom Pravilniku. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6461 VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 26. Članak 24. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Oblik obrazaca navedenih u ovom Pravilniku i način vođenja Registra kod Agencije utvrđuje ravnatelj Agencije za nadzor. Članak 25. Broj 1.0.-021-260-8/05 Predsjednik 14. prosinca 2005. godine Stručnog savjeta Agencije Društva su obvezna sukladno članku 82. Zakona i ovom Sarajevo Pravilniku podnijeti prijavu za upis u Registar kod Agencije. dr. sci. Sanjin Omanović Broj 71 – Strana 6462 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6463 Broj 71 – Strana 6464 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6465 Broj 71 – Strana 6466 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6467 Broj 71 – Strana 6468 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6469 Broj 71 – Strana 6470 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. Član 6. Na osnovu čl. 8., 10. i 19. Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj Društvo za osiguranje dužno je voditi knjigu sklopljenih 24/05) i člana 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federaugovora o posredovanju u osiguranju. cije BiH, Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Društvo za zastupanje, odnosno brokersko društvo u BiH donosi osiguranju dužno je voditi registar zastupnika, odnosno brokera u osiguranju koji na osnovu zaposlenja, odnosno drugog pravnog PRAVILNIK odnosa u društvu za zastupanje, odnosno brokerskom društvu obavljaju poslove zastupanja, odnosno brokerske poslove. O NAČINU UPISA I VOĐENJU REGISTARA Društva za osiguranje i posrednici u osiguranju obavezni su u POSREDNIKA U OSIGURANJU KOD AGENCIJE ZA roku od 8 dana od dana sklapanja ugovora o posredovanju izvršiti NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I upis podataka u odgovarajući registar iz st. 1. i 2. ovog članka. HERCEGOVINE IV. JAVNOST REGISTRA KOD AGENCIJE I. OPĆE ODREDBE Član 7. Član 1. Registar kod Agencije je javan. Ovim Pravilnikom propisuje se način upisa, način promjene Svaka zainteresirana osoba ima pravo uvida u podatke upisa i način uvida u registre kod Agencije za nadzor osiguranja u sadržane u Registru kod Agencije, osim uvida u podatke koji se Federaciji BiH (u daljnjem tekstu: Registri Agencije). smatraju tajnim u skladu sa zakonom. Član 2. Podatke iz registra je na pismeni zahtjev svaki od obaveznika Agencija za nadzor vodi registar fizičkih i pravnih lica vođenja registara dužan osigurati u pisanoj formi tražitelju istih. posrednika u osiguranju, i to odvojeno za zastupnike u Podaci iz Registra koji vodi Agencija za nadzor bit će osiguranju i brokere u osiguranju. dostupni i na službenoj njeb stranici Agencije za nadzor. Registar zastupnika u osiguranju iz stava 1. ovog člana sadrži V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE podregistre, i to: – podregistar zastupnika u osiguranju koji su registrovani Član 8. u Federaciji Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana – podregistar zastupnika u osiguranju koji su registrovani objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". u Republici Srpskoj i koji pružaju usluge osiguranja u Broj 1.0.-021-260-8-1/05 Predsjednik Federaciji preko organizacione jedinice u Federaciji. 14. decembra 2005. godine Stručnog savjeta Agencije Registar brokera u osiguranju iz stava 1. ovog člana sadrži Sarajevo dr. sci. Sanjin Omanović podregistre i to: – podregistar brokera u osiguranju koji su registrovani u Federaciji – podregistar brokera u osiguranju koji su registrovani u Na temelju čl. 8., 10. i 19. Zakona o društvima za osiguranje u Republici Srpskoj i koji pružaju usluge osiguranja u privatnome osiguranju ("Službene novine Federacije BiH" broj Federaciji preko organizacione jedinice u Federaciji. 24/05) i članka 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH, Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja II. PRIJAVA ZA UPIS, PROMJENA I BRISANJE UPISA Federacije BiH donosi Član 3. Za sve upise i promjene upisa u registre Agencije podnosi se PRAVILNIK prijava i odgovarajući dokumenti uz prijavu. Uz prijavu iz stava 1. ovog člana podnosilac zahtjeva je O NAČINU UPISA I VOĐENJU REGISTARA obavezan priložiti isprave i dokaze, ovisno o predmetu upisa ili POSREDNIKA U OSIGURANJU KOD AGENCIJE ZA promjene upisa. NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I Prijavu za upis ili promjenu upisa potpisuje ovlašteno lice za HERCEGOVINE zastupanje društva ili ovlašteno lice posrednik u osiguranju. I. OPĆE ODREDBE III. PODACI KOJI SE UPISUJU U REGISTRE Članak 1. Član 4. Ovim Pravilnikom propisuje se način upisa, način promjene Podaci o posrednicima u osiguranju koji se upisuju u registre upisa i način uvida u registre kod Agencije za nadzor osiguranja u iz člana 2. ovog Pravilnika su: Federaciji BiH (u daljnjem tekstu: Registri Agencije). A) za fizička lica: Članak 2. 1. ime i prezime, Agencija za nadzor vodi registar fizičkih i pravnih osoba 2. JMB, posrednika u osiguranju, i to odvojeno za zastupnike u 3. adresa, osiguranju i brokere u osiguranju. 4. broj i datum dozvole za obavljanje poslova posredovanja. Registar zastupnika u osiguranju iz stavka 1. ovog članka B) za pravne osobe: sadrži podregistre, i to: 1. ugovor (odluku) o osnivanju, statut; – podregistar zastupnika u osiguranju koji su registrirani u 2. dokaz o uplati kapitala; Federaciji 3. spisak dioničara sa ukupnim nominalnim iznosom – podregistar zastupnika u osiguranju koji su registrirani u dionica i postotnim učešćem u kapitalu; Republici Srpskoj i koji pružaju usluge osiguranja u 4. spisak povezanih lica, sa dokazom o načinu povezanosti; Federaciji preko organizacione jedinice u Federaciji. 5. dokaz o organizacionoj, kadrovskoj i tehničkoj osposobRegistar brokera u osiguranju iz stavka 1. ovog članka sadrži ljenosti; podregistre i to: 6. naziv društva; – podregistar brokera u osiguranju koji su registrirani u 7. sjedište pravnog lica ukoliko je registrovano u Federaciji, Federaciji odnosno sjedište organizacione jedinice u Federaciji – podregistar brokera u osiguranju koji su registrirani u ukoliko je društvo registrovano u Republici Srpskoj; Republici Srpskoj i koji pružaju usluge osiguranja u 8. broj i datum dozvole za obavljanje poslova posredovanja . Federaciji preko organizacione jedinice u Federaciji. Član 5. II. PRIJAVA ZA UPIS, PROMJENA I BRISANJE UPISA Agencija za nadzor je obvezna u roku od 8 dana od dana izdaČlanak 3. vanja odobrenja za posredovanje u osiguranju ili prijema zahtjeva za upis u registar posrednika u osiguranju izvršiti upis podataka u Za sve upise i promjene upisa u registre Agencije podnosi se odgovarajući registar iz st. 2. i 3. člana 2. ovog Pravilnika. prijava i odgovarajući dokumenti uz prijavu. Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6471 Uz prijavu iz stavka 1. ovog članka podnositelj zahtjeva je PRAVILNIK obvezan priložiti isprave i dokaze, ovisno o predmetu upisa ili O NAČINU UPISA I VOĐENJU REGISTRA promjene upisa. Prijavu za upis ili promjenu upisa potpisuje ovlaštena osoba OVLAŠTENIH AKTUARA KOD AGENCIJE ZA za zastupanje društva ili ovlaštena osoba posrednik u osiguranju. NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE III. PODACI KOJI SE UPISUJU U REGISTRE Članak 4. Podaci o posrednicima u osiguranju koji se upisuju u registre iz članka 2. ovog Pravilnika su: A) za fizičke osobe 1. ime i prezime, 2. JMB, 3. adresa, 4. broj i datum dozvole za obavljanje poslova posredovanja. B) za pravne osobe: 1. ugovor (odluku) o osnivanju, statut; 2. dokaz o uplati kapitala; 3. spisak dioničara sa ukupnim nominalnim iznosom dionica i postotnim učešćem u kapitalu; 4. spisak povezanih osoba, sa dokazom o načinu povezanosti; 5. dokaz o organizacijskoj, kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti; 6. naziv društva; 7. sjedište pravne osobe ukoliko je registrirana u Federaciji, odnosno sjedište organizacione jedinice u Federaciji ukoliko je društvo registrirano u Republici Srpskoj; 8. broj i datum dozvole za obavljanje poslova posredovanja . Članak 5. Agencija za nadzor je obvezna u roku od 8 dana od dana izdavanja odobrenja za posredovanje u osiguranju ili prijema zahtjeva za upis u registar posrednika u osiguranju izvršiti upis podataka u odgovarajući registar iz st. 2. i 3. članka 2. ovog Pravilnika. Članak 6. Društvo za osiguranje dužno je voditi knjigu sklopljenih ugovora o posredovanju u osiguranju. Društvo za zastupanje, odnosno brokersko društvo u osiguranju dužno je voditi registar zastupnika, odnosno brokera u osiguranju koji na temelju zaposlenja, odnosno drugog pravnog odnosa u društvu za zastupanje, odnosno brokerskom društvu obavljaju poslove zastupanja, odnosno brokerske poslove. Društva za osiguranje i posrednici u osiguranju obvezni su u roku od 8 dana od dana sklapanja ugovora o posredovanju izvršiti upis podataka u odgovarajući registar iz st. 1. i 2. ovog članka. IV. JAVNOST REGISTRA KOD AGENCIJE Članak 7. Registar kod Agencije je javan. Svaka zainteresirana osoba ima pravo uvida u podatke sadržane u Registru kod Agencije, osim uvida u podatke koji se smatraju tajnim sukladno zakonu. Podatke iz registra je na pismeni zahtjev svaki od obveznika vođenja registara dužan osigurati u pisanoj formi tražitelju istih. Podaci iz Registra koji vodi Agencija za nadzor biti će dostupni i na službenoj njeb stranici Agencije za nadzor. V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 8. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 1.0.-021-260-8-1/05 Predsjednik 14. prosinca 2005. godine Stručnog savjeta Agencije Sarajevo dr. sci. Sanjin Omanović Na osnovu čl. 8., 10. i 19. Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH" broj 24/05) i člana 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH, Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH donosi I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim Pravilnikom propisuje se način upisa, način promjene upisa i način uvida u registar ovlaštenih aktuara kod Agencije za nadzor osiguranja u Federaciji BiH (u daljnjem tekstu: Registar Agencije). Član 2. Agencija za nadzor vodi registar ovlaštenih aktuara u skladu sa zakonom. II. PRIJAVA ZA UPIS, PROMJENA I BRISANJE UPISA Član 3. Za upis i promjene upisa u registar Agencije podnosi se prijava i odgovarajući dokumenti uz prijavu. III. PODACI KOJI SE UPISUJU U REGISTAR Člana 4. Podaci o ovlaštenim aktuarima koji se upisuju u registar iz člana 2. ovog Pravilnika su: 1. ime i prezime, 2. JMB, 3. adresa, 4. broj i datum dozvole za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. Član 5. Agencija za nadzor je obavezna u roku od 8 dana od dana izdavanja odobrenja ili prijema zahtjeva za upis u registar izvršiti upis podataka iz člana 4. ovog Pravilnika. IV. JAVNOST REGISTRA KOD AGENCIJE Član 6. Registar kod Agencije je javan. Svako zainteresovano lice ima pravo uvida u podatke sadržane u Registru kod Agencije, osim uvida u podatke koji se smatraju tajnim u skladu sa zakonom. Podaci iz Registra koji vodi Agencija za nadzor bit će dostupni i na službenoj njeb stranici Agencije za nadzor. V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 7. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 1.0.-021-260-8-2/05 Predsjednik 14. decembra 2005. godine Stručnog savjeta Agencije Sarajevo dr. sci. Sanjin Omanović Na temelju čl. 8., 10. i 19. Zakona o društvima za osiguranje u privatnome osiguranju ("Službene novine Federacije BiH" broj 24/05) i članka 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH, Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH donosi PRAVILNIK O NAČINU UPISA I VOĐENJU REGISTRA OVLAŠTENIH AKTUARA KOD AGENCIJE ZA NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuje se način upisa, način promjene upisa i način uvida u registar ovlaštenih aktuara kod Agencije za nadzor osiguranja u Federaciji BiH (u daljnjem tekstu: Registar Agencije). Broj 71 – Strana 6472 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21.12.2005. Članak 2. IV Ovo rješenje stupa na snagu danom objavljivanja u Agencija za nadzor vodi registar ovlaštenih aktuara sukladno "Službenom glasniku opštine Bosansko Grahovo", a biće zakonu. objavljeno i u "Službenim novinama Federacije BiH". II. PRIJAVA ZA UPIS, PROMJENA I BRISANJE UPISA Broj 01-38-1362/05 Predsjedavajući Članak 3. 8. decembra/prosinca 2005. godine Opštinskog vijeća Za upis i promjene upisa u registar Agencije podnosi se Bosansko Grahovo Dragiša Kovačević, s. r. prijava i odgovarajući dokumenti uz prijavu. III. PODACI KOJI SE UPISUJU U REGISTAR Članak 4. Podaci o ovlaštenim aktuarima koji se upisuju u registar iz članka 2. ovog Pravilnika su: 1. ime i prezime, 2. JMB, 3. adresa, 4. broj i datum dozvole za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. Članak 5. Agencija za nadzor je obvezna u roku od 8 dana od dana izdavanja odobrenja ili prijema zahtjeva za upis u registar izvršiti upis podataka iz članka 4. ovog Pravilnika. IV. JAVNOST REGISTRA KOD AGENCIJE Članak 6. Registar kod Agencije je javan. Svaka zainteresirana osoba ima pravo uvida u podatke sadržane u Registru kod Agencije, osim uvida u podatke koji se smatraju tajnim sukladno zakonu. Podaci iz Registra koji vodi Agencija za nadzor bit će dostupni i na službenoj njeb stranici Agencije za nadzor. V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 7. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 1.0.-021-260-8-2/05 Predsjednik 14. prosinca 2005. godine Stručnog savjeta Agencije Sarajevo dr. sci. Sanjin Omanović OPĆINA BOSANSKO GRAHOVO Na osnovu člana 18. Statuta Opštine Bosansko Grahovo, člana 84. Zakona o osnovnom školstvu ("Narodne novine HBŽ", broj 12/04) i Naputka ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i športa Kantona 10 broj 06-05-38-3/05 od 4. 1. 2005. godine, a u skladu sa članom 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje Opštinsko vijeće Bosansko Grahovo je na sjednici održanoj 7. decembra 2005. godine donijelo RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA ŠKOLSKOG ODBORA OSNOVNE ŠKOLE "GRAHOVO" I Za članove Školskog odbora Osnovne škole "Grahovo" u Bosanskom Grahovu imenuju se: 1. ANĐA PERDUH iz reda učitelja i stručnih saradnika 2. SLOBODAN PRIMORAC iz reda učitelja i stručnih saradnika 3. KRSTAN ŠTRBAC iz reda učitelja i stručnih saradnika 4. MARA RADIVOJŠA iz reda roditelja 5. KATA LAKIĆ iz reda roditelja 6. RADOVAN SAVIĆ iz reda roditelja 7. TODOR GALIĆ iz reda osnivača 8. JOSIP ZELIĆ iz reda osnivača 9. ILIJA VIDOVIĆ iz reda osnivača II Mandat članova Školskog odbora iz tačke I ovog rješenja je 4 (četiri) godine od dana imenovanja. III Članovi Školskog odbora iz tačke I ovog rješenja ća na prvoj sjednici izvršiti izbor predsjednika istog iz reda izabranih članova. OPĆINA LUKAVAC Na osnovu člana 38. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine TPK ", broj 8/98 i 6/04) i člana 111. Statuta Općine Lukavac ("Službeni glasnik Općine Lukavac", broj 11/00, 5/02, 9/03), Općinsko vijeće Lukavac, na 11. sjednici održanoj 6. oktobra 2005. godine, donijelo je RJEŠENJE O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA JAVNE USTANOVE ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE PREDŠKOLSKOG UZRASTA I Za predsjednika i članove Upravnog odbora JU za odgoj i obrazovanje djece predškolskog uzrasta imenuje se slijedeća lica: 1. EDIN (Džemala) BEKTIĆ . . . . . . . . . predsjednik 2. FAKETA (Adema) SARAJLIĆ . . . . . . . . . . član 3. ENES (Rame) DAJDŽIĆ . . . . . . . . . . . . . član 5. AIDA (Šahmera) IVAZOVIĆ . . . . . . . . . . . član 5. ELMEDINA (Mehmeda) HALILAGIĆ . . . . . . član II Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku općine Lukavac". Broj 01-02-2651/05 Predsjedavajući 11. oktobra/listopada 2005. godine Općinskog vijeća Lukavac Suljo Suljević, s. r. Na osnovu člana 111. Statuta općine Lukavac ("Službeni glasnik Općine Lukavac", broj 11/00, 5/02 i 9/03), člana 50. stav 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/97) i Prijedloga Ministarstva zdravstva TK broj 13/1-37-1132-1/05 od 8. 10. 2005. godine, Općinsko vijeće Lukavac na 12. redovnoj sjednici održanoj 17. novembra 2005. godine donijelo je RJEŠENJE O IMENOVANJU ČLANA UPRAVNOG ODBORA JZU DOM ZDRAVLJA LUKAVAC I Za člana Upravnog odbora JZU Dom zdravlja Lukavac , imenuje se AZRA GAVRANOVIĆ, na period do isteka mandata Upravnog odbora ustanove. II Ovo Rješenje bit će objavljeno u "Službenom glasniku općine Lukavac" i "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-02-426-1/05 Predsjedavajući 30. novembra/studenoga 2005. godine Općinskog vijeća Lukavac Suljo Suljević, s. r. OPĆINA LJUBUŠKI Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), članka 103. Statuta Općine Ljubuški ("Službeni glasnik Općine Ljubuški", broj 1/98), članka 4. stavak 2. Odluke o utvrđivanju uvjeta i kriterija za konačna imenovanja na poziciju u regulirana tijela Općine Ljubuški ("Službeni glasnik općine Ljubuški", broj 3/05), Općinsko vijeće Ljubuški na VIII. sjednici održanoj 8. prosinca 2005. godine u predmetu imenovanja članova nadzornih odbora, upravnih vijeća i školskih odbora ustanova čiji je osnivač Općina Ljubuški, nakon provedenog postupka izbora, objave u Dnevnom listu 13. listopada 2005. godine i Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6473 "Službenim novinama Federacije BiH", broj 60/05 od 19. listopada 2005. godine i utvrđivanja rang liste kandidata, donosi Federacije BiH", broj 60/05 od 19. listopada 2005. godine i utvrđivanja rang liste kandidata, donosi RJEŠENJE RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA NADZORNOG ODBORA JAVNOG KOMUNALNOG PODUZEĆA LJUBUŠKI D.O.O. I Imenuje se Nadzorni odbor Javnog komunalnog poduzeća Ljubuški d.o.o. u sastavu: 1. TOMISLAV KOZINA, predsjednik 2. MATE LAUC, član 3. JOZO JURIĆ, član 4. ANTE ALILOVIĆ, član 5. ANTE RASPUDIĆ, član II Nadzorni odbor imenuje se na mandatno razdoblje od četiri (4) godine. III Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Općine Ljubuški" i u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01/2-02-130/05 8. prosinca/decembra 2005. godine Predsjednik Ljubuški Davorin Medić, v. r. O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA DJEČJEG VRTIĆA LJUBUŠKI I Imenuje se Upravno vijeće Dječjeg vrtića Ljubuški u sastavu: 1. SREĆKO TOMIĆ, predsjednik 2. ANTONELA ĆORIĆ, član 3. LUJO NOSIĆ, član 4. IVKA VUČIĆ, član 5. ZDRAVKA TOMIĆ, član II Upravno vijeće imenuje se na mandatno razdoblje od četiri (4) godine. III Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Općine Ljubuški" i u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01/2-02-136/05 8. prosinca/decembra 2005. godine Predsjednik Ljubuški Davorin Medić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), članka 103. Statuta Općine Ljubuški ("Službeni glasnik Općine Ljubuški", broj 1/98), članka 4. stavak 2. Odluke o utvrđivanju uvjeta i kriterija za konačna imenovanja na poziciju u regulirana tijela Općine Ljubuški ("Službeni glasnik Općine Ljubuški", broj 3/05), Općinsko vijeće Ljubuški na VIII. sjednici održanoj 8. prosinca 2005. godine u predmetu imenovanja članova nadzornih odbora, upravnih vijeća i školskih odbora ustanova čiji je osnivač Općina Ljubuški, nakon provedenog postupka izbora, objave u dnevnom listu 13. listopada 2005. godine i "Službenim novinama Federacije BiH", broj 60/05 od 19. listopada 2005. godine i utvrđivanja rang liste kandidata, donosi Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), članka 103. Statuta Općine Ljubuški ("Službeni glasnik Općine Ljubuški", broj 1/98), članka 4. stavak 2. Odluke o utvrđivanju uvjeta i kriterija za konačna imenovanja na poziciju u regulirana tijela Općine Ljubuški ("Službeni glasnik Općine Ljubuški", broj 3/05), Općinsko vijeće Ljubuški na VIII. sjednici održanoj 8. prosinca 2005. godine u predmetu imenovanja članova nadzornih odbora, upravnih vijeća i školskih odbora ustanova čiji je osnivač Općina Ljubuški, nakon provedenog postupka izbora, objave u Dnevnom listu 13. listopada 2005. godine i "Službenim novinama Federacije BiH", broj 60/05 od 19. listopada 2005. godine i utvrđivanja rang liste kandidata, donosi RJEŠENJE RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA LJUBUŠKOG ŠPORTSKOG CENTRA I Imenuje se Upravno vijeće Ljubuškog športskog centra u sastavu: 1. MARIN GRANIĆ, predsjednik 2. DRAGAN VUJICA, član 3. RADOSLAV LUBURIĆ, član II Upravno vijeće imenuje se na mandatno razdoblje od četiri (4) godine. III Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Općine Ljubuški" i u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01/2-02-132/05 8. prosinca/decembra 2005. godine Predsjednik Ljubuški Davorin Medić, v. r. O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB I Imenuje se Upravno vijeće Centra za socijalnu skrb Ljubuški u sastavu: 1. RUŽA BOŠNJAK, predsjednik 2. NEDJELJKO ZOVAK, član 3. ANTE ZELIĆ, član II Upravno vijeće imenuje se na mandatno razdoblje od četiri (4) godine. III Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Općine Ljubuški" i u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01/2-02-138/05 8. prosinca/decembra 2005. godine Predsjednik Ljubuški Davorin Medić, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), članka 103. Statuta Općine Ljubuški ("Službeni glasnik Općine Ljubuški", broj 1/98), članka 4. stavak 2. Odluke o utvrđivanju uvjeta i kriterija za konačna imenovanja na poziciju u regulirana tijela Općine Ljubuški ("Službeni glasnik Općine Ljubuški", broj 3/05), Općinsko vijeće Ljubuški na VIII. sjednici održanoj 8. prosinca 2005. godine u predmetu imenovanja članova nadzornih odbora, upravnih vijeća i školskih odbora ustanova čiji je osnivač Općina Ljubuški, nakon provedenog postupka izbora, objave u Dnevnom listu 13. listopada 2005. godine i "Službenim novinama Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), članka 103. Statuta Općine Ljubuški ("Službeni glasnik Općine Ljubuški", broj 1/98), članka 4. stavak 2. Odluke o utvrđivanju uvjeta i kriterija za konačna imenovanja na poziciju u regulirana tijela Općine Ljubuški ("Službeni glasnik Općine Ljubuški", broj 3/05), Općinsko vijeće Ljubuški na VIII. sjednici održanoj 8. prosinca 2005. godine u predmetu imenovanja članova nadzornih odbora, upravnih vijeća i školskih odbora ustanova čiji je osnivač Općina Ljubuški, nakon provedenog postupka izbora, objave u Dnevnom listu 13. listopada 2005. godine i "Službenim novinama Broj 71 – Strana 6474 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Federacije BiH", broj 60/05 od 19. listopada 2005. godine i utvrđivanja rang liste kandidata, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA HRVATSKE KNJIŽNICE LJUBUŠKI I Imenuje se Upravno vijeće Hrvatske knjižnice Ljubuški u sastavu: 1. JOZO BARIŠIĆ, predsjednik 2. DUŠAN MUSA, član 3. DRAGO VUKOJEVIĆ, član 4. IVANA BARIŠIĆ, član 5. LIDIJA ANTIĆ, član II Upravno vijeće imenuje se na mandatno razdoblje od četiri (4) godine. III Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Općine Ljubuški" i u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01/2-02-134/05 8. prosinca/decembra 2005. godine Predsjednik Ljubuški Davorin Medić, v. r. OPĆINA TUZLA Na osnovu člana 13. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), u postupku imenovanja na upražnjene pozicije predsjednika i člana Nadzornog odbora Stambenog preduzeća "Tuzla stan" doo Tuzla, koje predlaže Općina Tuzla, nakon provedene procedure izbora kandidata i utvrđivanja rang liste, općinski načelnik Tuzla objavljuje KONAČNU LISTU IMENOVANIH KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA I ČLANA NADZORNOG ODBORA STAMBENOG PREDUZEĆA "TUZLA STAN" DOO TUZLA 1. SEAD BAŠIĆ iz Tuzle, ulica Albina Herljevića broj 23/3, predsjednik Nadzornog odbora 2. MEHO SRABOVIĆ iz Tuzle, ulica Kojšino broj 94, član Nadzornog odbora. Prigovor na konačni imenovanja podnosi se općinskom načelniku Tuzla, a kopija se dostavlja Ombudsmenu za ljudska prava Federacije BiH u roku od 8 dana od dana posljednje objave u "Službenim novinama Federacije BiH" i u dnevnom listu "Dnevni avaz". Broj 04-639/05 Pomoćnik 14. decembra/prosinca 2005. godine općinskog načelnika Tuzla Suada Isaković, s. r. VLADA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Na osnovu člana 16. stav 3. Zakona o Vladi Zeničkodobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 16/00 i 7/05), a u skladu sa članom 26. Zakona o ustanovama ("Službeni list RBiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94), u vezi sa članom 129. stav 2. Zakona o srednjoj školi ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 5/04), Vlada Zeničkodobojskog kantona, na 88, sjednici održanoj 7. decembra 2005. godine donosi RJEŠENJE O RAZRJEŠENJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA MJEŠOVITE SREDNJE ŠKOLE "NORDBAT-2" VAREŠ Član 1. AVDIJA KOVAČEVIĆ, predsjednik Školskog odbora MSŠ "NORDBAT-2" Vareš, razrješava se dužnosti na lični zahtjev. Srijeda, 21.12.2005. Član 2. Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona" i "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 02-34-34737/05 7. decembra/prosinca 2005. godine Premijer Zenica Nedžad Polić, s. r. Na osnovu člana 16. stav 3. Zakona o Vladi Zeničko-dobojskog kantona, ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 16/00 i 7/05), i člana 25. Zakona o ustanovama ("Službeni list RBiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94), a u skladu sa članom 12. stav 3. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03) i člana 129. stav 2. Zakona o srednjoj školi ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 5/04), nakon provedenog postupka po Oglasu za imenovanje u školske odbore u srednjim školama na području Zeničko-dobojskog kantona, Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na 88. sjednici, održanoj 7. decembra 2005. godine, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA ŠKOLSKOG ODBORA MJEŠOVITE SREDNJE ŠKOLE "NORDBAT-2" VAREŠ I Imenuju se članovi Školskog odbora Mješovite srednje škole "NORDBAT-2" Vareš, na period od četiri godine, i to: – MEVLA ALIĆ, predsjednik – FAHRUDIN BRKIĆ, član. II Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona" i "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 02-34-34738/05 7. decembra/prosinca 2005. godine Premijer Zenica Nedžad Polić, s. r. OPĆINA ZENICA Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03) i člana 52. i 53. Statuta Općine Zenica ("Službene novine Općine Zenica", broj 3/98 prečišćen tekst i 6/99), načelnik Općine Zenica donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU DIREKTORA OPĆE BIBLIOTEKE U ZENICI I MIDHAT KASAP, VSS, prof. engleskog jezika i književnosti, iz Zenice, imenuje se za direktora Javne ustanove Opće biblioteke u Zenici. II Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Općine Zenica". Broj 02-05-20239/05 15. decembra/prosinca 2005. godine Načelnik Općine Zenica Husejin Smajlović, s. r. ISPRAVKE Po izvršenom sravnjivanju sa izvornim tekstom utvrđeno je da se u Odluci o Listi esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/05) potkrala štamparska greška, pa se na osnovu člana 102. Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/03) daje slijedeća Srijeda, 21.12.2005. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 71 – Strana 6475 – tablete 100 mg ISPRAVKA L04AA01 ciklosporin* ODLUKE O LISTI ESENCIJALNIH LIJEKOVA – injekcije 100 mg/5 mL NEOPHODNIH ZA OSIGURANJE ZDRAVSTVENE – kapsule 25 mg L04AX01 azatioprin* ZAŠTITE U OKVIRU STANDARDA OBAVEZNOG – injekcije 50 mg/10 mL ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U FEDERACIJI – tablete 50 mg". BOSNE I HERCEGOVINE 2. Ovu ispravku objaviti u "Službenim novinama Federacije 1. Iza poglavlja LIJEKOVI ZA LIJEČENJE MALIGNIH BiH". OBOLJENJA CITOSTATICI I IMUNOSUPRESIVI, kao V.d. sekretara nove stavke, treba da stoje: Broj 05-02/28-923/05 Ureda za zakonodavstvo "L01BO01 metotreksat* 15. decembra/prosinca 2005. godine Vlade Federacije BiH – injekcije 5.50 mg Sarajevo L02BA01 tamoksifen* Željko Silađi, s. r. SADRŽAJ PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 871 Odluka o proglašenju amandmana CVI - CVIII na USTAV Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 6357 Odluka o proglašenju amandmana CVI - CVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 6357 Odluka o proglašenju amandmana CVI - CVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 6357 872 Amandmani CVI-CVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 6358 Amandmani CVI-CVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 6358 Amandmani CVI-CVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 6358 873 Zakon o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja (bosanski jezik) 6358 Zakon o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja (hrvatski jezik) 6367 Zakon o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja (srpski jezik) 6377 VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 874 Odluka o rasporedu sredstava Budžeta/Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2005. godinu za udruženja građana i druge organizacije sa pozicije "Transferi udruženjima građana i drugim organizacijama" (bosanski jezik) 6386 Odluka o rasporedu sredstava Proračuna/Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2005. godinu za udruge građana i druge organizacije sa pozicije "Transferi udrugama građana i drugim organizacijama" (hrvatski jezik) 6386 875 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2005. godinu Federalnom ministarstvu kulture i sporta (bosanski jezik) 6387 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2005. godinu Federalnom ministarstvu kulture i športa (hrvatski jezik) 6387 876 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2005. godinu Federalnom ministarstvu kulture i sporta (bosanski jezik) 6388 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2005. godinu Federalnom ministarstvu kulture i športa (hrvatski jezik)