Aktio

SINDIKAT BH POŠTA, SARAJEVO

Kolektivni ugovor za zaposlene u Poštanskom saobraćaju

Na osnovu člana 112. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03), Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00), Sindikat BH Pošta, Sarajevo (u daljem tekstu - Sindikat) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, dana 31.decembra 2003. godine, zaključili su

KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA ZAPOSLENE U POŠTANSKOM SAOBRAĆAJU

I - OPĆE ODREDBE

Član.1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obaveze zaposlenika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obaveze potpisnika Ugovora.

Pod pojmom poslodavac podrazumijeva se organizacija koja se bavi dobrovoljnim pružanjem poštanskih i drugih usluga.

Pod pojmom zaposlenik u smislu ovog ugovora, podrazumijeva se fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.

Član 2.

Općim aktima poslodavca ne mogu se utvrditi manja prava niti uskratiti prava zaposlenika od onih koja su utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom.

II - RADNI ODNOS

Član 3.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu zaključenim između poslodavca i zaposlenika nakon provedenog postupka prijema.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi poslodavac koji vrši izbor zaposlenika u skladu sa utvrđenim uslovima za određeno radno mjesto.

Član 4.

Ugovor o radu sa odabranim licem, budućim zaposlenikom može se zaključiti:

  • -
    na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom;
  • -
    na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom;
  • -
    na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad
  • -
    sa pripravnikom.

Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad poslodavac može sa zainteresovanim licem zaključiti ugovor o obavljanju pripravničkog staža i ugovor o volonterskom radu.

Poslodavac može pod određenim uslovima sa zainteresovanim licem zaključiti i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.

Zaključivanja ugovora iz stava 1. do 3. ovog člana vrši se u skladu sa Zakonom o radu i ovim ugovorom.

Član 5.

U ugovoru o radu zaključuje se u pismenoj formi i pored podataka utvrđenih Zakonom o radu treba da sadrži i podatke o:

  • -
    posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.),
  • -
    sredstava i mjerama zaštite na radu,
  • -
    postupku zaštite prava zaposlenika iz radnog odnosa,
  • -
    probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta,
  • -
    drugim uslovima utvrđenim Pravilnikom o radu i drugim aktima.

PROBNI RAD

Član 6.

Ako je Pravilnikom o radu i ugovorom o radu za određene poslove predviđen probni rad kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, poslodavac je dužan odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i Službenim novinama Federacije BiHjeniti rad zaposlenika.

Probni rad može trajati najduže 6 (šest) mjeseci.

Član 7.

Po završetku probnog rada stručno lice ili tijelo dužno je zaposleniku i poslodavcu saopštiti ocjenu o stručnim sposobnostima kao i radnoj disciplini zaposlenika.

Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najdalje osam dana po isteku toga roka, stručno lice ili tijelo ne saopšte svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.

Otkazni rok za zaposlenika koji nije zadovoljio na probnom radu iznosi najmanje 7 (sedam) dana.

Član 8.

Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.).

PRIJEM PRIPRAVNIKA

Član 9.

Zaključivanjem ugovora o obavljanju pripravničkog staža, prava i obaveze koje proističu iz ovog ugovora, pripravnik ostvaruje u skladu sa Zakonom o radu.

Član 10.

Pripravnički staž za zaposlenike sa KV, SSS i VKV stručnom spremom traje 6 (šest) mjeseci, a za zaposlenike sa VŠS i VSS 12 (dvanaest) mjeseci, s tim da se, ukoliko pripravnik postiže nadprosječne rezultate u sticanju iskustva, isti može i skratiti, najviše do 2 (dva) mjeseca od utvrđenog pripravničkog staža.

Član 11.

Osposobljavanje pripravnika i polaganje stručnog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu.

Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit pred stručnom komisijom čiji sastav određuje poslodavac.

Član 12.

Trajanje pripravničkog staža produžava se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, služenje vojnog roka i sl.) ako je ukupna odsutnost trajala duže od 30 (trideset) dana.

VOLONTERSKI RAD

Član 13.

Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi sticanja iskustva i polaganja stručnog ispita (volonterski rad) kao uslova za obavljanje određenih zanimanja mogu se primati lica koja su završila školovanje za takvo zanimanje.

Sa volonterom se zaključuje pismeni ugovor o volonterskom radu koji može trajati najduže 12 (dvanaest) mjeseci.

Zaključivanjem ugovora o volonterskom radu, prava i obaveze koje proističu iz ovog ugovora, volonter stvaruje u skladu sa Zakonom o radu.

III - RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA

RADNO VRIJEME

Član 14.

Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 (četrdeset) sati sedmično.

Član 15.

Dnevno radno vrijeme utvđuje poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu.

Član 16.

U slučajevima neophodne potrebe zaposlenik je obavezan na zahtjev poslodavca raditi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najviše do 10 (deset) sati sedmično.

Zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno, i to u trajanju od još najviše 10 (deset) sati sedmično.

Član 17.

Rad u vremenu između 22 (dvadesetdva) sata uvečer i 6 (šest) sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom, a za maloljetne zaposlenike rad u vremenu između 20 (dvadeset) sati uvečer i 6 (šest) sati ujutro idućeg dana.

ODMORI I ODSUSTVA

Član 18.

U skladu sa Zakonom o radu poslodavac obezbjeđuje zaposlenicima slijedeće odmore u trajanju:

  • -
    u toku radnog dana . . . 30 (trideset) minuta (odmor se koristi u toku radnog dana po rasporedu, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena)
  • -
    dnevni odmor između dva uzastopna radna dana 12 (dvanaest) sati
  • -
    sedmični odmor 24 (dvadesetčetiri) sata
  • -
    godišnji odmor 18 (osamnaest) radnih dana
  • -
    godišnji odmor maloljetnika 24 (dvadesetčetiri) radna dana
  • -
    godišnji odmor zaposlenika koji rade pod uticajem štetnih materija 30 (trideset) radnih dana

Član 19.

Zaposlenicima koji su u toku rada izloženi štetnim zračenjima poslodavac je dužan obezbijediti odmor u skladu sa Zakonom o radu.

GODIŠNJI ODMOR

Član 20.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.

Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu prethodnog stava ima pravo na 1 (jedan) radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Član 21.

Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog Zakonom o radu, zavisi od:

  • -
    dužine radnog staža,
  • -
    posebnih uslova rada,
  • -
    stručne spreme,
  • -
    rezultata rada,
  • -
    socijalnih i zdravstvenih uslova.

Član 22.

Prema dužini radnog staža dužina godišnjeg odmora određuje se:

  • -
    do 3 (tri) godine radnog staža 18 (osamnaest) radnih dana,
  • -
    od 3 (tri) do 6 (šest) godina radnog staža 19 (devetnaest) radnih dana,
  • -
    za svake dalje navršene 3 (tri) godine radnog staža još po 1 (jedan) radni dan.

Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju zaposlenik navršava do početka korištenja godišnjeg odmora.

Član 23.

S obzirom na uslove rada, za zaposlenike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekta, te na visini, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci za zaposlenike koji radi na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekta duže od 60 (šezdeset) dana u toku godine, te za zaposlenike koji rade u smjenama, dužina godišnjeg odmora se uvećava za 3 (tri) radna dana.

Uvećanja godišnjeg odmora po osnovama iz prethodnog stava se ne mogu kumulirati.

Član 24.

Dužina godišnjeg odmora u zavisnosti od stručne spreme koja se traži za radno mjesto zaposlenika uvećava se za NSS, KV i SSS 2 (dva) dana, a za VKV, VŠ i VSS 3 (tri) dana.

Član 25.

Zaposleniku koji trajnije postiže nadprosječne rezultate na radu dužina godišnjeg odmora može se uvećati do 3 (tri) radna dana, o čemu odlučuje poslodavac prilikom odobravanja godišnjeg odmora.

Član 26.

Zaposlenik koji živi pod teškim socijalnim i zdravstvenim uslovima, ima pravo na povećanje godišnjeg odmora i to:

  • 1.
    zaposlenik - majka, odnosno samohrani otac sa jednim djetetom do 10 (deset) godina života 2 (dva) radna dana
  • 2.
    zaposlenik - majka, odnosno samohrani otac sa dvoje ili više djece do 7 (sedam) godina života 3 (tri) radna dana
  • 3.
    zaposlenik - invalid sa preostalom i izmjenjenom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom 3 (tri) radna dana.

Član 27.

Godišnji odmor se koristi u toku čitave kalendarske godine na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, koji donosi poslodavac u skladu sa potrebama procesa rada.

Član 28.

Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.

Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, pravi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje tri dana prije njegovog korištenja.

Član 29.

Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor.

Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

ODSUSTVO SA RADA

Član 30.

Zaposlenik ima pravo odsustva sa rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u slučaju:

  • -
    sklapanje braka 5 (pet) radnih dana
  • -
    rođenje djeteta 5 (pet) radnih dana
  • -
    sklapanje braka djeteta zaposlenika 3 (tri) radna dana
  • -
    smrti supružnika, roditelja i unuka 5 (pet) radnih dana
  • -
    smrti roditelja supružnika 3 (tri) radna dana
  • -
    smrti brata i sestre 4 (četiri) radna dana
  • -
    smrti roditelja po ocu i majci 3 (tri) radna dana
  • -
    teška bolest člana uže porodice 4 (četiri) radna dana
  • -
    otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda 5 (pet) radnih dana
  • -
    sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim manifestacijama 5 (pet) radnih dana
  • -
    vjerskih praznika odn. zadovoljavanja tradicijskih i drugih ličnih potreba 2 (dva) radna dana
  • -
    pripreme za odsluženje vojnog roka 3 (tri) radna dana
  • -
    osposobljavanje za rad u Sindikatu 2 (dva) radna dana
  • -
    selidba i izgradnja vlastite stambene kuće 3 (tri) radna dana
  • -
    za vojnu zakletvu djeteta 2 (dva) radna dana
  • -
    regulisanje prava na penziju 2 (dva) radna dana

Članom uže porodice u smislu prethodnog stava ovog člana, smatraju se:

Bračni drugovi, odnosno izvanbračni drugovi, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje) otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci) braća i sestre.

Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja, polaganja stručnog ili drugog ispita, učešće na javnim radovima zaposleniku se može odobriti plaćeno odsustvo i do 30 (trideset) radnih dana u jednoj godini.

Dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na jedan radni dan za svako darivanje krvi, koji se računaju kao da su na radu.

Član 31.

Zaposleniku se može na njegov zahtjev odobriti odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) u trajanju do 30 (trideset) radnih dana u toku kalendarske godine radi neophodnih privatnih poslova u slijedećim slučajevima:

  • -
    radi teže bolesti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva,
  • -
    radi banjskog liječenja, odnosno oporavka prema preporuci ljekara,
  • -
    radi učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama,
  • -
    kada zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i isto je iskoristio u cjelosti,
  • -
    obrazovanja, usavršavanja, osposobljavanja ili specijalizacija na lični trošak.

Zaposlenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana radi zadovoljavanja vjerskih odn. tradicijskih potreba.

Zaposleniku se može odobriti neplaćeno odsustvo duže od 30 (trideset) dana u slučajevima utvrđenim Pravilnikom o radu.

Član 32.

Zaposlenici koji su imenovani ili izabrani u predstavnička tijela organa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i općina imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kada su obavezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obaveza je zaposlenika da najavi odsustvo po dobijanju poziva za sjednicu.

IV - ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

Član 33.

Zaposlenik ima pravo odbiti da radi na poslovima od kojih mu prijeti neposredno opasnost po život i zdravlje, ukoliko nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a o tome je dužan da odmah obavijesti inspekciju rada Kantona. Ukoliko zaposlenik odbije raditi ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj i ne može mu se zbog toga izreći mjera jednostranog raskida ugovora o radu.

Član 34.

U slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, poslodavac je dužan osigurati besplatnu zdravstvenu zaštitu, odnosno snositi troškove liječenja zaposlenika.

Poslodavac je dužan, jednom godišnje, organizirati besplatne sistematske liječničke preglede, a u izuzetnim situacijama najmanje jednom u dvije godine.

Poslodavac je takođe dužan obezbijediti potrebnu vakcinaciju zaposlenika u toku godine samo u izuzetnim slučajevima.

Član 35.

Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu ili je, osim u slučajevima određenim Zakonom o radu, rasporediti na druge poslove.

Žena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, može biti raspoređena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene u smislu stava 2. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće u skladu sa Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.

Privremeni raspored iz stava 2. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.

Ženu, iz stava 2. ovog člana, poslodavac može premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pismeni pristanak.

Član 36.

Po isteku prava na plaćeno porođajno odsustvo utvđeno zakonom jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do tri godine života djeteta.

Za vrijeme odsustva sa rada u smislu prethodnog stava, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.

Član 37.

Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu i ima prednost pri stručnom obrazovanju radi prekvalifikacije, te se raspoređuje na lakše poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj sposobnosti za rad i stručnoj spremi koju posjeduje.

Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika ili sindikata, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.

V - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA

Član 38.

Osnovna plaća je najniži iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti,normalne uvjete i rezultate rada.

Osnovna plaća je proizvod najniže plaće i koeficijenta složenosti poslova koje zaposlenik obavlja.

Član 39.

Najniža plaća zaposlenika ne može biti manja od 100% prosječne plaće ostvarene u Federacije BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 40.

Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za svaku godinu penzijskog staža (efektivni staž) za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.

Član 41.

Izmjene osnovne plaće vrše se obavezno kada troškovi života, na osnovu zvaničnih podataka, porastu za 3%, za isti postotak povećava se osnovna plaća.

Član 42.

Poslodavac raspoređuje zaposlenike na pojedina radna mjesta u okviru grupe poslova.

Član 43.

U okviru grupa poslova iz predhodnog člana, sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 (šest) grupa, i utvrđuju koeficijenti ovisno o složenosti poslova radnih mjesta i stepena stručne spreme, kako slijedi:

Grupe poslova koeficijenti

  • -
    Jednostavni, rutinski poslovi, koji se obavljaju po jedinstvenom postupku i sa jednostavnim sredstvima rada 1,00 - 1,10
  • -
    Srednje složeni poslovi, na kojima se rad ponavlja, a stručnost je zasnovana na poznavanju procedura i sredstava rada uz povremenu pojavu novih poslova, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje III stepena. 1,30 - 1,60
  • -
    Složeniji i raznovrsniji poslovi koji zahtjevaju konsultacije pri izvršavanju poslova, veći stepen samostalnosti i stručnosti u izvršavanju zadataka, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje III stepena 1,60 - 1,80
  • -
    Složeniji poslovi, za čije obavljanje je potrebna samostalnost u vršenju poslova, sposobnost organiziranja, vođenja i pripreme rada, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje IV stepena. 1,81 - 2,30
  • -
    Poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnost i izraženu stručnost i kreativnost u njihovom izvršavanju, a potrebna stručna sprema zaposlenika je, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje VI stepena. 2,20 - 3,30
  • -
    Najsloženiji poslovi, koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost, dodatna specijalistička znanja, sposobnost vođenja poslova i rukovođenja, rada i razvoja, istraživačku sposobnost, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje VII stepena. 3,31 - 4,90

Koeficijent složenosti poslova radnih mjesta na koja imenovanje zaposlenika vrši Upravni odbor, na osnovu saglasnosti resornog ministarstva (zamjenik generalnog direktora i generalni direktor) utvrđuje Upravni odbor JP BH Pošta.

Na utvrđene koeficijente složenosti poslova dodaju se bodovi po osnovu stručne spreme koju zaposlenik stvarno posjeduje, do stepena koji se traži za radno mjesto na kojem je raspoređen zaposlenik, a što će se detaljnije utvrditi Pravilnikom o radu.

Član 44.

U toku obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na novčanu naknadu u iznosu najmanje 80% najniže plaće.

Član 45.

Plaća i naknade plaće isplaćuju se najmanje jedanput mjesečno.

Član 46.

Osnovna plaća zaposlenika uvećava se:

  • -
    za rad noću 30%
  • -
    za prekovremeni rad 50%
  • -
    za rad na dan sedmičnog odmora .20%
  • -
    za rad u dane praznika koji su po zakonu neradni 50%

Član 47.

Dodatak na osnovnu plaću za otežane uslove rada (buka, vlaga, rad na visini i štetna elektromagnetska i druga zračenja, rad pri obojenoj svjetlosti, teški fizički napori i sl., a u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu) iznosi 5% od plaće zaposlenika.

Član 48.

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u slijedećim slučajevima:

  • 1.
    za vrijeme godišnjeg odmora,
  • 2.
    za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti,
  • 3.
    za vrijeme porođajnog odsustva,
  • 4.
    za plaćeno odsustvo i praznike,
  • 5.
    za prekid rada (koji nije prouzrokovao zaposlenik),
  • 6.
    za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio poslodavac,
  • 7.
    i u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.

Član 49.

Naknade plaće iz člana 48. isplaćivaće se u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima.

Član 50.

Poslodavac izuzetno može nagraditi i stimulisati zaposlenika povodom vjerskih, nacionalnih i državnih pravnika kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.

Polodavac može pitanje nagrađivanja i stimulisanja zaposlenika shodno prethodnom stavu bliže urediti posebnim općim aktom.

VI - OSTALE ISPLATE ZAPOSLENICIMA

Član 51.

Zaposleniku pripada regres za korištenje godišnji odmor u visini od 90% prosječne plaće ostvarene u Federacije Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Procenat utvrđen u prethodnom stavu može se korigovati zavisno od rezultata poslovanja što određuje poslodavac svojom odlukom, s tim što ne može biti manji od iznosa utvrđenog općim kolektivnim ugovorom.

Član 52.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Član 53.

Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini od 3 (tri) prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ili četverostrukog iznosa posljednje obračunate ili isplaćene plaće zaposlenika, ako je to za njega povoljnije.

Član 54.

Zaposlenik i poslodavac mogu, na dobrovoljnoj bazi i pod uslovima utvrđenim članom 137. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/98: "Pravo na prijevremenu penziju važi do 31.12.2005. god."), zaključiti sporazum o ranijem odlasku zaposlenika u penziju, u skladu sa posebnim programom preduzeća koji će se sačiniti.

Ovim sporazumom će se, između ostalog, utvrditi i visina podsticajne otpremnine.

Plaće će se isplatiti u visini prosječne plaće ostvarene kod poslodavca za mjesec koji predhodi odlasku u mirovinu.

Primjena ovog člana ne isključuje primjenu člana 53.

Član 55.

U slučaju otkaza zaposlenik ima pravo na otpremninu u slučajevima i pod uslovima utvrđenim u članu 100. Zakona o radu u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, za svaku godinu rada kod poslodavca.

Član 56.

Zaposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu nakon 10, 20 i 30 godina neprekidnog rada kod poslodavca i to u iznosu od:

  • -
    za 10 godina - jednu prosječnu plaću isplaćenu kod poslodavca za predhodni mjesec,
  • -
    za 20 godina - dvije prosječne plaće isplaćene kod poslodavca za predhodni mjesec,
  • -
    za 30 godina - dvije i po prosječne plaće isplaćene kod poslodavca za predhodni mjesec.

Član 57.

U slučaju smrti zaposlenika ili teže invalidnosti od 70% ili više isplaćuje se novčana naknada u visini od četiri prosječne plaće JP BH POŠTA obračunate za mjesec koji je prethodio isplati.

U slučaju smrti člana uže porodice ili teške invalidnosti od 70% ili više zaposleniku se isplaćuje novčana naknada u visini od dvije prosječne plaće JP BH POŠTA, obračunate za mjesec koji je prethodio isplati.

Članom uže porodice u smislu prethodnog stava, smatraju se: supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac i majka zaposlenika.

U slučaju bolovanja dužeg od pet mjeseci, elementarne nepogode, poplave ili požara u vlastitom stanu ili kući, isplaćuje se novčana naknada u visini dvostrukog iznosa prosječne plaće ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji je prethodio isplati.

Član 58.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem zaposlenika na službeno putovanje - dnevnica.

Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Dnevnica za službeni put u inozemstvo isplaćuje se na način propisan za organe uprave.

Član 59.

Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 (trideset) dana neprekidno.

Naknada za rad na terenu - terenski dodatak utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike ovisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i drugo).

Za rad na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od:

  • -
    95% dnevnice, ako za rad na terenu nije osiguran smještaj i ishrana u okviru preduzeća;
  • -
    85% dnevnice, ako je za rad na terenu osigurana ishrana u okviru preduzeća,
  • -
    80% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran smještaj u okviru preduzeća,
  • -
    75% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran i smještaj i ishrana u okviru preduzeća.

Član 60.

Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice ima pravo, na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice u visini 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 61.

Dnevnica, naknada za odvojeni život od porodice i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Član 62.

Zaposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u toku rada.

Ukoliko se ishrana ne obezbjeđuje kod poslodavca, zaposleniku se obezbjeđuje minimalna mjesečna naknada u iznosu od 25% prosječne plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Zaposleniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kada odsustvuje sa posla po bilo kom osnovu (službeni put, rad na terenu, bolovanje i dr.).

Procenat utvrđen u stavu 2. ovog člana može se korigovati zavisno od rezultata poslovanja što određuje poslodavac svojom odlukom.

Član 63.

Za vrijeme ferijalne prakse učenici i studenti imaju pravo na topli obrok, odnosno dodatak za topli obrok.

VII - NAKNADA ŠTETE

Član 64.

Naknada štete regulisat će se u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i odredbama Pravilnika o radu.

Za štetu koju je prouzrokovao zaposlenik, a čiji se iznos ne može tačno utvrditi ili bi utvrđivanje iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, visina naknade štete se utvrđuje u paušalnom iznosu uzimajući u obzir vrijednost radne snage, materijala, izgubljenog vremena, izgubljenu zaradu i druge kriterije zavisno od vrste štete.

Visinu štete utvrđuje Komisija za naknadu štete koju formira poslodavac, a koja se sastoji od tri člana i isto toliko zamjenika, s tim da jedan član i zamjenik budu predstavnici Sindikata.

Član 65.

Zaposlenik ne može bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod drugog lica koji je u tržišnoj utakmici sa poslodavcem i da ne može za svoj i za račun trećeg lica, sklapati poslove kojima se takmiči sa poslodavcem.

Ugovor iz stava 2. ovog člana može biti sastavni dio ugovora o radu.

Ugovorna zabrana takmičenja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da će zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposleniku u periodu od 3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Naknadu iz stava 4. ovog člana poslodavac je dužan isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.

VIII - PRESTANAK UGOVORA O RADU

Član 66.

Zaposlenik kome poslodavac uručuje konačnu odluku o otkazu ugovora o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju :

  • -
    za zaposlenike VII stepena stručne spreme ili zaposlenike sa penzijskim stažom preko 15 (petnaest) godina 3 (tri) mjeseca
  • -
    za zaposlenike V i VI stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 10-15 godina penzijskog staža 2 (dva) mjeseca
  • -
    za zaposlenike IV i III stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 3-10 godina penzijskog staža 1 (jedan) mjesec
  • -
    za ostale zaposlenike 15 (petnaest) dana.

U slučaju da zaposlenik otkazuje Ugovor o radu, otkazni rok traje 15 (petnaest) dana.

Poslodavac može osloboditi zaposlenika otkaznog roka.

Član 67.

Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo odsustvovati sa rada s naknadom plaće radi traženja novog zaposlenja od dva sata dnevno ili jedan dan u sedmici.

Član 68.

Poslodavac, bez saglasnosti Federalnog ministarstva nadležnog za rad, ne može otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti i 6 (šest) mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti.

Član 69.

Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez krivice zaposlenika u narednih pet godina po zaključivanju ovog ugovora, izuzev u slučajevima navedenim u članu 70. ovog Ugovora.

Član 70.

U slučaju otkaza ugovora o radu zbog ekonomskih, tehničkih i drugih razloga, provodi se postupak u skladu sa Zakonom o radu.

O programu zbrinjavanja viška zaposlenika poslodavac mora obavijestiti zaposlenike u pisanom obliku najkasnije osam dana nakon donošenja programa.

U slučaju otkaza, poslodavac ne može u roku od jedne godine zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili isti stepen stručne spreme, osim lica kojima je dat otkaz, ako su nezaposlena.

Član 71.

Poslodavac ne može proglasiti tehnološkim viškom i otkazati ugovor o radu zaposleniku koji ima 10 (deset) ili manje godina rada do sticanja uslova za penziju po bilo kom osnovu.

IX - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA

Član 72.

U skladu sa potrebama rada i materijalnim mogućnostima preduzeća poslodavac treba omogućiti zaposleniku obrazovanje i osposobljavanje za rad.

Zaposlenik je obavezan obrazovati se i osposobljavati za rad.

Član 73.

Na zahtjev sindikata i Vijeća zaposlenika poslodavac može u skladu sa mogućnostima omogućiti obrazovanje i osposo- bljavanje sindikalnih kadrova i članova vijeća zaposlenika.

X - OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Član 74.

Zaposlenik će svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu.

Rješenje nastalog radnog spora strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži. Sastav, postupak i druga pitanja značajna za rad arbitraže uredit će se sporazumom strana.

Član 75.

Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organiziranja, promijeni osoba ili pravni položaj poslodavca, svi ugovori o radu i svi drugi akti se prenose na novog poslodavca, uz saglasnost zaposlenika.

XI - DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Član 76.

Sindikat je samostalna, dobrovoljna i interesna organizacija zaposlenih u Poštanskom saobraćaju, strukovna, nezavisna od državnih organa, vjerskih institucija, političkih stranaka i poslodavaca, organizovana u sindikalne organizacije, podružnice i sindikalne grupe koji svoju aktivnost zasniva na Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, svom Statutu i međunarodnim dokumentima.

Član 77.

Poslodavac ne može ograničavati djelovanje Sindikata odlukama organa upravljanja i rukovođenja.

Područje rada sindikata utemeljeno Statutom i Programom je sindikalno organizovanje zaposlenih kod poslodavca, aktivno učešće u donošenju normativnih akata kod poslodavca i zaštita prava radnika.

Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obaveza i razvoja poslodavca, tehnološkim i ekonomsko- komercijalnim procesom ukoliko ne utiču negativno na pravo zaposlenika.

Član 78.

Poslodavac će:

  • -
    Obezbijediti Sindikatu učešće u donošenju akata koji uređuju pitanje plaća i drugih naknada zaposlenicima iz radnog odnosa koje razmatra Upravni odbor poslodavca i generalni direktor,
  • -
    Obavezno pozivati predstavnike Sindikata na sjednicu Upravnog odbora kada se razmatra i odlučuje o pitanjima iz područja rada Sindikata i pravima od interesa zaposlenika.
  • -
    Omogućiti predstavnicima Sindikata plaćeno odsustvo sa rada radi učešća u radu organa Sindikata i to: članovima Centralnog odbora i članovima komisija Sindikata do 20 (dvadeset) radnih dana, a povjerenicima i članovima sindikalnih odbora sindikalnih organizacija do 10 (deset) radnih dana.

Član 79.

Poslodavac i Sindikat će partnerski donos ostvariti putem generalnog direktora i predsjednika Sindikata.

Generalni direktor ili od njega ovlašteni predstavnik su obavezni primiti predsjednika Sindikata na njegov zahtjev.

Rukovodioci dijelova preduzeća su obavezni primiti predsjednika osnovne sindikalne organizacije na njegov zahtjev.

Član 80.

Sindikat će pristupiti štrajku kao metodu sindikalne akcije u skladu sa Zakonom, pri tome vodeći računa da se obezbijedi funkcionisanje sistema pošta u skladu sa članom 5. Zakona o štrajku ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/00).

Član 81.

Poslodavac će Sindikatu u skladu sa mogućnostima pružati stručnu, tehničku i administrativnu pomoć pri radu, uključujući i pomoć na prikupljanju sindikalne članarine putem platnih lista, prenosa tih sredstava na račun Sindikata, te na obustavi sindikalnih i ostalih kredita.

Poslodavac će Centralnom odboru Sindikata staviti na raspolaganje kancelariju opremljenu odgovarajućim namještajem i opremom.

Rukovodioci dijelova preduzeća će obezbijediti prostoriju sa namještajem i opremom za rad osnovne sindikalne organizacije.

Član 82.

Funkcija predsjednika i sekretara samostalnog sindikata obavlja se profesionalno:

  • -
    za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcije, zaposleniku pripada plaća u visini plaće koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili po aktima sindikata ukoliko je povoljnija za njega,
  • -
    plaću koju bi zaposlenik iz prethodnog stava ovog člana ostvario da je radio na svom radnom mjestu isplaćuje poslodavac, a razliku sindikat,
  • -
    zaposlenik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika i sekretara samostalnog sindikata ima se pravo po isteku mandata, vratiti na ranije poslove ili drugo odgovarajuće radno mjesto.

METOD SINDIKALNE AKCIJE

Član 83.

Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će njihov nosilac biti Centralni odbor Sindikata, a partner generalni direktor.

Pojedini oblici sindikalne aktivnosti i rokovi rješavanja su slijedeći:

METOD SINDIKALNE AKCIJE

NAČIN RJEŠAVANJA

ROK RJEŠAVANJA

Zahtjev

Pismeno

15 dana

Posredovanje

Predstavnici

1 - 3 dana

Arbitraža

Komisijski

15 dana

Pregovaranje

Predstavnici

15 dana

Usaglašavanje

Predstavnici

15 dana

Bojkot

Pismeno

1 - 3 dana

Najava štrajka

Pismeno

15 dana

Štrajk upozorenja

Pismeno

3 dana

XII - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Član 84.

Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog ugovora, rješavat će se u postupku mirenja u skladu sa Zakonom o radu.

Član 85.

Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

Ćlan 86.

Sindikat je dužan odluku o izboru sindikalnih povjerenika i predsjednika dostaviti poslodavcu.

Član 87.

Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog ugovora rješava Mirovno vijeće.

Mirovno vijeće sastoji se od 3 (tri) člana. Svaka strana bira po jednog člana Mirovnog vijeća, a treći član bira se sa liste koju utvrđuje federalni ministar nadležan za rad, a formira se za period od 2 (dvije) godine.

Član 88.

Postupak mirenja pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se sprovesti u roku od 10 (deset) dana od dana početka mirenja.

U postupku mirenja ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslušavaju stranke.

Mirovno vijeće sastavlja pismeni prijedlog nagodbe.

Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i dejstvo Kolektivnog ugovora.

Član 89.

U slučaju odbijanja prijedloga nagodbe, provodi se arbitražni postupak.

Arbitražno vijeće broji 5 (pet) članova od čega po dva imenuju ugovorne strane, jednog zajedničkog člana (predsjednika) biraju iz reda uglednih stručnjaka iz oblasti koja je predmet spora.

Rad Arbitražnog vijeća je javan.

Član 90.

Odluka arbitraže donosi se u roku od 15 (petnaest) dana od dana pokretanja arbitražnog spora i ima pravnu snagu i dejstvo Kolektivnog ugovora.

Protiv arbitražne odluke žalba nije dopuštena.

XIII - ŠTRAJK

Član 91.

U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlene u štrajk.

Zaposlenik slobodno odlučuje o svom učešću u štrajku.

Samostalni sindikat se suzdržava od štrajka ako se odredbe ovog kolektivnog ugovora uredno ispunjavaju prema svim zaposlenicima.

Štrajk se organizira i vodi u skladu sa Zakonom o štrajku ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/00), Kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata o štrajku.

Član 92.

Odluku o stupanju u štrajk donosi Centralni odbor sindikata.

Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se osnovnim sindikalnim organizacijama i poslodavcu i to u zakonom utvrđenom roku.

Član 93.

Poslodavac ne može pozivati na odgovornost zaposlenike, niti ih dovoditi u nepovoljniji položaj zbog njihovog učešća u štrajku.

Član 94.

Zaposleniku koji je učestvovao u štrajku plaća će se smanjiti srazmjerno vremenu učešća u štrajku.

XIV - PRIMJENA I TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Član 95.

Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju od 5 (pet) članova za praćenje primjene i tumačenje odredaba ovog ugovora i to 2 (dva) člana sindikata, 2 (dva) člana poslodavca i jednog člana resornog ministarstva Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Komisija se imenuje u roku od 30 (trideset) dana od dana potpisivanja ovog ugovora. Predsjedavajući komisije mijenja se naizmjenično svake godine između ugovornih strana.

Komisija donosi poslovnik o radu.

Odluke komisije donose se većinom glasova, a kod istog broja glasova Komisija će usaglašavati stavove, a ako to nije moguće, ide se na arbitražu.

XV - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 96.

Ovaj ugovor zaključuje se na neodređeno vrijeme.

Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog ugovora.

Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema prijedloga.

Član 97.

Ovaj ugovor smatra se zaključenim kad ga potpišu ovlašćeni predstavnici ugovornih strana.

Član 98.

Potpisnici ovog ugovora se obavezuju da će na sva ostala pitanja iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim kolektivnim ugovorom primjenjivati odredbe Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03) i Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00).

Član 99.

Poslodavac je dužan uskladiti Pravilnik o radu sa odredbama ovog ugovora u roku od 60 (šezdeset) dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora.

Član 100.

Stupanjem na snagu ovog Ugovora prestaje da važi Kolektivni ugovor za zaposlene u poštanskom, telegrafskom i telefonskom saobraćaju (br. 01-50/2000 - Samostalni Sindikat zaposlenika PTT saobraćaja), (broj 01-27-2563/2000 - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija).

Član 101.

Ovaj ugovor stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-27-1082/03
Za Vladu Federacije
Bosne i Hercegovine
federalni ministar
prometa i komunikacija
Nedžad Branković, s. r.

Broj 61/03

Za Sindikat BH POŠTA Sarajevo
Muhamed Bajramović, s. r.