Kolektivni ugovor za zaposlenike u JP BH Telecom Sarajevo
Na osnovu čl. 111. i 112. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99 i 32/00), Općeg Kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj19/00), Sindikat zaposlenika JP BH Telecom, Sarajevo (u daljem tekstu: - Sindikat) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, dana 31.decembra 2003.g, zaključili su
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA ZAPOSLENIKE U JP BH TELECOM SARAJEVO
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obaveze zaposlenika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obaveze potpisnika Ugovora.
Pod pojmom Poslodavac podrazumijeva se JP BH Telecom, Sarajevo kao organizacija koja se bavi pružanjem usluga u telekomunikacijskom saobraćaju, kao pravnom sljedniku JP PTT sabraćaja BiH, Sarajevo.
Pod pojmom zaposlenik, u smislu ovog ugovora, podrazumijeva se fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu u BH Telecomu.
Član 2.
Općim aktima Poslodavca ne mogu se utvrditi manja prava zaposlenika, niti uskratiti prava od onih koja su utvrđena ovim ugovorom.
II - RADNI ODNOSI
Član 3.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu zaključenim između Poslodavca i zaposlenika nakon provedenog postupka prijema.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi Poslodavac koji vrši izbor zaposlenika u skladu sa Zakonom o radu i utvrđenim uslovima za određeno radno mjesto.
Član 4.
Ugovor o radu sa odabranim licem, budućim zaposlenikom može se zaključiti:
- -na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom
- -na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom
- -na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad
- -sa pripravnikom
Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, Poslodavac može sa zainteresovanim licem zaključiti i ugovor o volonterskom radu.
Poslodavac može po određenim uslovima sa zaintere- sovanim licem zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Zaključivanje ugovora iz stava I - 3 ovog člana vrši se u skladu sa Zakonom o radu i ovim ugovorom.
Član 5.
Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj formi i pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, treba da sadrži i podatke o:
- -posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.)
- -osiguranju sredstava i mjerama zaštite na radu
- -probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta
- -drugim uslovima utvrđenim Pravilnikom o radu i drugim aktima
PROBNI RAD
Član 6.
Ako je Pravilnikom i Ugovorom o radu za određene poslove predviđen probni rad kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je dužan odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad zaposlenika.
Probni rad može trajati najduže 6 mjeseci.
Član 7.
Po završetku probnog rada stručno lice ili tijelo dužno je zaposleniku i Poslodavcu saopštiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini zaposlenika.
Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najdalje osam dana po isteku toga roka, stručno lice ili tijelo ne saopšti svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
Otkazni rok za zaposlenika koji nije zadovoljio na probnom radu iznosi najmanje 7 dana.
Član 8.
Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.).
PRIJEM PRIPRAVNIKA
Član 9.
Ugovor o radu sa pripravnikom može se zaključiti samo na određeno vrijeme.
Član 10.
Pripravnički staž za zaposlenike sa KV, SSS i VKV stručnom spremom traje 6 mjeseci, a za zaposlenike sa VŠS i VSS 12 mjeseci, s tim da se, ukoliko pripravnik postiže natprosječne rezultate u sticanju iskustva, isti može i skratiti.
Član 11.
Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravničkog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu.
Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže pripravnički ispit pred stručnom komisijom čiji sastav određuje Poslodavac u skladu sa općim aktima.
Član 12.
Trajanje pripravničkog staža produžava se za vrijeme opravdane odsutnosti sa posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.).
VOLONTERSKI RAD
Član 13.
Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi sticanja iskustva i polaganja stručnog ispita (volonterski rad) kao uslov za obavljanje određenih zanimanja mogu se primati lica koja su završila školovanje za takvo zanimanje.
Sa volonterom se zaključuje pismeni ugovor o volonterskom radu koji može trajati najduže jednu godinu.
Volonterski rad i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uslovima kao i za pripravnike. Za vrijeme volonterskog rada osiguravaju se prava propisana Zakonom o radu.
III - RADNO VRIJEME, ODMOR I ODSUSTVA RADNO VRIJEME
Član 14.
Puno radno vrijeme zaposlenika iznosi 40 sati sedmično.
Član 15.
Dnevno radno vrijeme utvrđuje Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu.
Član 16.
U slučajevima neophodne potrebe zaposlenik je obavezan, na zahtjev Poslodavca, raditi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati sedmično.
Zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev Poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od još, najviše, 10 sati sedmično.
Član 17.
Rad u vremenu između 22 uveče i 6 sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom, a za maloljetne zaposlenike rad u vremenu između 20 sati uveče i 6 sati ujutro idućeg dana i za iste je zabranjen.
ODMORI I ODSUSTVA
Član 18.
U skladu sa Zakonom o radu, Poslodavac obezbjeđuje zaposlenicima sljedeće odmore u trajanju:
- -u toku radnog vremena . . . . . . . . najmanje 30 minuta (odmor se koristi u toku radnog dana po rasporedu, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena)
- -dnevni odmor između dva uzastopna radna dana najmanje 12 sati neprekidno
- -sedmični odmor najmanje 24 sata neprekidno
- -godišnji odmornajmanje 18 radnih dana
- -godišnji odmor maloljetnika najmanje 24 radna dana
- -godišnji odmor zaposlenika koje uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja najmanje 30 radnih dana
Član 19.
Zaposlenicima koji su u toku rada izloženi štetnim zraćenjima Poslodavac je dužan obezbjediti odmor na svakih 60 minuta rada po 10 minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme.
Radna mjesta iz stava 1. ovog člana bit će definirana aktom Poslodavaca koji je dužan utvrditi radna mjesta sa posebnim uslovima rada.
GODIŠNJI ODMOR
Član 20.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.
Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na jedan radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
Član 21.
Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraće propisanog Zakonom o radu, zavisi od:
- -dužine radnog staža
- -posebnih uslova rada
- -stručne spreme
- -rezultata rada
- -socijalnih i zdravstvenih uslova
Član 22.
Prema dužini radnog staža, dužina godišnjeg odmora određuje se:
- -do 3 godine radnog staža 18 radnih dana
- -od 3 - 6 godina radnog staža 19 radnih dana
- -svake dalje navršene 3 godine radnog staža još po 1 radni dan
Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju zaposlenik navršava do početka korištenja godišnjeg odmora.
Član 23.
S obzirom na uslove rada, za zaposlenike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekata, te na visini, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata duže od 60 dana u toku godine, te za zaposlenike koji rade u smjenama, dužina godišnjeg odmora uvećava se za tri radna dana.
Uvećavanja godišnjeg odmora po osnovama iz predhodnog stava se ne mogu kumulirati.
Član 24.
Dužina godišnjeg odmora u zavisnosti od stručne spreme koja se traži za radno mjesto zaposlenika , uvećava se za po jedan radni dan za svaki stepen složenosti poslova.
Član 25.
Zaposleniku koji trajnije postiže nadprosječne rezultate na radu, dužina godišnjeg odmora može se uvećati do 3 radna dana , o čemu odlućuje Poslodavac prilikom odobravanja godišnjeg odmora.
Član 26.
Zaposlenik koji živi pod teškim socijalnim i zdravstvenim uslovima ima pravo na povećanje godišnjeg odmora i to:
- -zaposlenik - majka, odnosno samohrani otac sa jednim djetetom do 10 godina života 2 radna dana
- -zaposlenik - majka, odnosno samohrani otac sa dvoje ili više djece do 7 godina života 3 radna dana
- -zaposlenik - invalid sa preostalom i izmijenjenom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom 3 radna dana
Član 27.
Godišnji odmor se koristi u toku čitave kalendarske godine na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, koji donosi Poslodavac u skladu sa potrebama zaposlenika i procesa rada, a najkasnije do 1. marta za tekuću godinu.
Član 28.
Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.
Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30 juna naredne godine.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje 3 dana prije njegovog korištenja.
Član 29.
Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor.
Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
ODSUSTVO SA RADA
Član 30.
Zaposlenik ima pravo odsustva sa rada, uz naknadu plaće, do 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i to:
- -sklapanje braka 5 radnih dana
- -porođaj supruge 5 radnih dana
- -sklapanje braka djeteta zaposlenika 3 radna dana
- -smrt supružnika, djeteta, roditelja i unuka 5 radnih dana
- -smrt roditelja supružnika 3 radna dana
- -smrt brata i sestre 4 radna dana
- -smrt roditelja po ocu i majci 3 radna dana
- -teška bolest člana uže porodice 4 radna dana
- -otklanjanje štetnih posljedica nepogoda 5 radnih dana
- -sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim manifestacijama 5 radnih dana
- -priprema za odsluženje vojnog roka 2 radna dana
- -osposobljavanje za rad u sindikatu 3 radna dana
- -selidba i izgradnja vlastite stambene kuće, stana 3 radna dana
- -za vojnu zakletvu djeteta 2 radna dana
- -regulisanje prava na penziju 2 radna dana
Članom uže porodice, u smislu predhodnog stava ovog člana, smatraju se: supružnici odnosno vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.
Dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na 2 uzastopna dana za svako darivanje krvi koji se računaju kao da su na radu.
Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja, polaganja stručnog ili drugog ispita, učešća na javnim radovima, zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i do 30 radnih dana u jednoj godini.
U toku jedne kalendarske godine zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od dva dana radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba.
Član 31.
Zaposleniku se može na njegov zahtjev, odobriti odsustvo bez naknade plaće, (neplaćeno odsustvo), u trajanju do 12 mjeseci, radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima:
- -radi teže bolesti člana uže porodice, odnosno domaćinstva,
- -radi učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama
- -kada zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i isto je iskoristio u cjelosti
- -obrazovanja, usavršavanja, osposobljavanja ili specijalizacija na lični trošak
- -i drugim opravdanim razlozima
Zaposlenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od 2 radna dana, u toku jedne kalendarske godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba.
Član 32.
Zaposlenici koji su imenovani ili izabrani u predstavnička tijela organa BiH, Federacije BiH, kantona, grada i općina imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kada su obavezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obaveza je zaposlenika da najavi odsustvo, po dobijanju poziva za sjednicu.
IV - ZAŠTITA ZAPOSLENIKA
Član 33.
Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenika na rad.
Zaštita zaposlenika ostvarivat će se u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima.
Zaposlenik ima pravo odbiti da radi na poslovima od kojih mu prijeti neposredno opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a o tome je dužan da odmah obavijesti inspekciju rada kantona.
Ukoliko odbije raditi, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj i ne može mu se izreći prestanak radnog odnosa.
Član 34.
Kod povreda na radu, ili oboljenja od profesionalne bolesti, Poslodavac je dužan osigurati zdravstvenu zaštitu, odnosno snositi troškove liječenja zaposlenika kao i sve druge troškove u skladu sa zakonom.
Poslodavac je dužan jednom godišnje organizovati besplatne sistematske liječničke preglede, specijalističke preglede, kao i periodične preglede u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
Član 35.
Poslodavac je dužan ugovoriti kombinovano kolektivno osiguranje zaposlenika pri vršenju i van vršenja redovnih poslova.
Član 36.
Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu ili je osim u slučajevima određenim Zakonom o radu, rasporediti na druge poslove.
Ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, Poslodavac može rasporediti na druge poslove, ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni liječnik.
Ako Poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene u smislu stava 2. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.
Privremeni raspored iz stava 2. ovog člana, ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.
Ženu iz stava 2. ovog člana, poslodavac može premjestiti u drugo mjesto rada samo uz njen pismeni pristanak.
Član 37.
Po isteku prava na plaćeno porodiljsko odsustvo, utvrđeno zakonom, jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do 3 godine života djeteta.
Za vrijeme odsustva sa rada, u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.
Član 38.
Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu i ima prednost pri stručnom obrazovanju radi prekvalifikacije, te se raspoređuje na lakše poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj sposobnosti za rad.
Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost Sindikata, otkazati ugovor o radu zaposlenika kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.
V - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA
Član 39.
Osnovna plaća je najniži iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete i rezultate rada.
Osnovna plaća je proizvod najniže plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje zaposlenik obavlja.
Član 40.
Najniža plaća zaposlenika ne može biti manja od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku.
Član 41.
Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za svaku godinu penzijskog staža za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
Član 42.
Kada troškovi života na osnovu zvaničnih podataka porastu za 3% ili više, osnovna plaća može se povećati prema rezultatima poslovanja.
Član 43.
Poslodavac raspoređuje zaposlenike na pojedina radna mjesta u okviru grupe poslova.
Član 44.
U okviru grupe poslova iz prethodnog člana, sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 grupa poslova i utvrđuju koeficijenti ovisno o složenosti poslova radnih mjesta i stepena stručne spreme, kako slijedi:
Grupa poslova koeficijent
- -NSS - jednostavni, rutinski poslovi koji se obavljaju po jedinstvenom postupku sa jednostavnim sredstvima rada 1,00-1,10
- -KV - srednje složeni poslovi , s različitim sredstvima rada na kojima se rad obavlja, uz povremenu pojavu novih poslova 1,30-1,55
- -SSS - složeniji i raznovrsniji poslovi koji zahtijevaju razumijevanje radnih uputstava i konsultacije pri izvršavanju poslova 1,60-1,80
- -VKV - složeniji poslovi , za čije obavljanje je potreban veći stepen samostalnosti u izvršavanju zadataka, poslovi organizovanja, vođenja i pripreme rada 1,82-2,05
- -VSŠ - poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnosti i kreativnosti u njihovom izvršavanju 2,20-2,70
- -VSS - najsloženiji poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnosti, dodatna specijalistička znanja, sposobnosti đenja poslova, rada i razvoja, istraživačku sposobnost 2,85-5,05
Član 45.
Plaća pripravnika iznosi 80% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.
Član 46.
Plaća i naknada plaće isplaćuju se najmanje jedanput mjesečno.
Član 47.
Osnovna plaća zaposlenika uvećava se:
- -za rad noću 30%
- -za prekovremeni rad 50%
- -za rad na dan sedmičnog odmora 20%
- -za rad u dane praznika koji su po zakonu neradni. 50%
Član 48.
Dodatak na osnovnu plaću za zaposlenike koji rade, više od polovine radnog vremena u toku mjeseca na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, a koje utvrđuje Poslodavac svojim aktom, u skladu sa članom 19. stav 2. ovog ugovora, iznosi 5% od plaće zaposlenika.
Član 49.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:
- -za vrijeme godišnjeg odmora,
- -za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti,
- -za vrijeme porođajnog odsustva,
- -za plaćeno odsustvo i praznike,
- -za prekid rada (koji nije prouzrokovao zaposlenik),
- -za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio Poslodavac,
- -i u drugim slučajevima, utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.
Član 50.
Naknada plaće iz člana 48. isplaćivat će se u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima.
Član 51.
U skladu sa pozitivnim bilansom poslovanja, a po osnovu rezultata završnog računa za prethodnu godinu, Poslodavac može zaposlenika nagraditi jednom njegovom prosječnom plaćom obračunatom za period tekuće godine.
Poslodavac može nagraditi i stimulisati zaposlenika povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.
Poslodavac može pitanje nagrađivanja i stimulisanja zaposlenika shodno stavu 2. ovog člana, bliže urediti posebnim općim aktom.
VI - OSTALE ISPLATE ZAPOSLENICIMA
Član 52.
Zaposleniku pripada regres za korišćenje godišnjeg odmora u visini prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku.
Iznos utvrđen u stavu 1. ovog člana može se korigovati zavisno o rezultatima poslovanja što određuje Poslodavac svojom odlukom, s tim što ne može biti manji od iznosa utvrđenog ovim ugovorom.
Član 53.
Zaposleniku kojem nije organizovan prijevoz na posao ili sa posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje 2 kilometra, pripada naknada ili mjesečna karta za troškove prijevoza u visini mjesečne karte gradskog, prigradskog ili međugradskog saobraćaja.
Naknada, u smislu stava 1. ovog člana, priznaje se samo za područje regionalne direkcije koju ona pokriva , bez obzira gdje zaposlenik stanuje.
Naknada, u smislu st. 1. i 2. ovog člana, za zaposlenike Generalne direkcije i Telecom Inžinjeringa, odnosi se na područje kantona Sarajevo.
Član 54.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini njegove tri plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca ili tri prosječne neto plaće isplaćene kod Poslodavca, ako je to povoljnije za njega, uz određeni poklon od Poslodavca u visini jedne prosječne plaće isplaćene u preduzeću u posljednja tri mjeseca.
Član 55.
U slučaju otkaza zaposlenik ima pravo na otpremninu u slučajevima i pod uslovima utvrđenim u članu 100. Zakona o radu u iznosu od jedne polovine prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, za svaku godinu rada kod tog poslodavca.
Član 56.
Zaposlenik i Poslodavac mogu pod uslovima utvrđenim članom 137. Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju ("Sl.novine Federacije BiH br.29/98") zaključiti sporazum o ranijem odlasku zaposlenika u penziju. Sporazumom-Posebnim aktom će se utvrditi i visina podsticajne otpremnine za raniji odlazak u penziju, koja ne može biti manja od:
- -za dvije godine 12 plaća
- -za jednu godinu 6 plaća
Plaće se isplaćuju u visini prosječne plaće ostvarene kod Poslodavca za mjesec koji prethodi odlasku u penziju.
Primjena člana 56. ne isključuje primjenu člana 54.
Član 57.
Poslodavac je dužan da obezbjedi otpremninu, za zaposlenike koji eventualno budu proglašeni tehnološkim viškom, u visini 5.000,00 KM uz dodatak jedne prosječne plaće , isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku godinu rada provedenu u JP BH Telecom, Sarajevo.
Član 58.
Zaposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu nakon 10, 20 i 30 godina neprekidnog rada kod Poslodavca i to u iznosu od:
- -za 10 godina - jedna prosječna plaća isplaćena kod Poslodavca za prethodni mjesec
- -za 20 godina - dvije prosječne plaće isplaćene kod Poslodavca za prethodni mjesec
- -za 30 godina - tri prosječne plaće isplaćene kod Poslodavca za prethodni mjesec.
Član 59.
U slučaju smrti zaposlenika ili teške invalidnosti zaposlenika od 70% ili više, isplaćuje se novčana naknada u visini tri plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili tri prosječne neto plaće isplaćene u preduzeću, ako je to za njega povoljnije.
U slučaju smrti člana uže porodice ili teške invalidnosti od 70% ili više zaposleniku se, isplaćuje jednokratna novčana pomoć u visini dvije plaće zaposlenika isplaćene u prethodna dva mjeseca ili dvije prosječne neto plaće isplaćene u preduzeću, ako je to povoljnije za njega, a na način koji će se utvrditi Pravilnikom o radu.
Članom uže porodice, u smislu stava 2. ovog člana, smatraju se: bračni drug, djeca, roditelji, unučad bez roditelja koje zaposlenik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu, te braća i sestre ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu sa zaposlenikom.
U slučajevima bolovanja dužeg od tri mjeseca, otklanjanja štetnih posljedica na stambenom objektu zaposlenika nastalih usljed dejstava elementarnih nepogoda, (zemljotres, poplava, požar i sl.), zaposleniku se isplaćuje jednokratna novčana naknada u visini dvije plaće zaposlenika isplaćene u prethodna dva mjeseca ili dvije prosječne neto plaće isplaćene u preduzeću, ako je to povoljnije za njega.
Zaposleniku, za rođenje svakog djeteta, Poslodavac će isplatiti pomoć u visini jedne plaće zaposlenika ili prosječne plaće preduzeća isplaćene za prethodni mjesec, ako je to za njega povoljnije.
U slučaju smrti penzionera JP BH Telecom, Sarajevo, članovima njegove porodice koji snose troškove sahrane, isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini prosječne plaće Preduzeća, obračunate za prethodni mjesec.
Član 60.
Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem zaposlenika na službeno putovanje.
Izdaci na ime naknade troškova za službena putovanja obuhvataju: naknadu za ishranu, smještaj, naknadu za prijevoz zaposlenika i druge troškove neophodne za obavljanje poslova na službenom putovanju, što će se bliže regulisati Pravilnikom o radu.
Putni troškovi obračunavaju se prema plaćenom hotelskom računu, osim hotela "de luxe" kategorije.
Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog Zavoda za statistiku. Dnevnica za službeni put u inostranstvo, isplaćuje se na način propisan za organe uprave.
Član 61.
Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu, van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 dana neprekidno.
Naknada za rad na terenu - terenski dodatak, utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike ovisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.), izuzev u posebnim slučajevima koji će se razraditi Pravilnikom o radu.
Za rad na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od:
- -95% dnevnice , ako za rad na terenu nije osiguran smještaj i ishrana u okviru preduzeća
- -85% dnevnice, ako je za rad na terenu osigurana ishrana u okviru preduzeća
- -80% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran smještaj u okviru preduzeća
- -75% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran i smještaj i ishrana u okviru preduzeća
Član 62.
Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice , ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice u visini 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za satatistiku.
Član 63.
Dnevnica, naknada za odvojeni život od porodice i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Član 64.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u toku radnog dana (topli obrok), u iznosu od 2% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku.
Zaposleniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kada odsustvuje sa posla po bilo kom osnovu (službeni put, plaćeno odsustvo, rad sa terenskim dodatkom , bolovanje i dr.)
Član 65.
Za vrijeme ferijalne prakse, učenici i studenti imaju pravo na topli obrok, odnosno dodatak za topli obrok.
VII - NAKNADA ŠTETE
Član 66.
Naknada štete utvrđivat će se u skladu sa zakonima i Pravilnikom o radu.
Za štetu koju je prouzrokovao zaposlenik, a čiji se iznos ne može tačno utvrditi ili bi utvrđivanje iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, visina naknade štete se utvrđuje u paušalnom iznosu, uzimajući u obzir vrijednost radne snage, materijala, izgubljenog vremena, izgubljenu zaradu i druge kriterije, zavisno od vrste štete.
Visinu štete utvrđuje komisija za naknadu štete koju formira Poslodavac, a koja se sastoji od tri člana i isto toliko zamjenika, s tim da jedan član i zamjenik budu predstavnici Sindikata.
Član 67.
Zaposlenik ne može bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac.
Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod drugog lica koji je u tržišnoj utakmici sa Poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun trećeg lica sklapati poslove kojima se takmiči sa Poslodavcem.
Ugovor iz stava 2. ovog člana može biti sastavni dio ugovora o radu.
Ugovorena zabrana takmičenja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom Poslodavac preuzeo obavezu da će zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Naknadu iz stava 4. ovog člana Poslodavac je dužan isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.
Visina naknade iz stava 4. ovog člana usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim Ugovorom o radu.
VIII - PRESTANAK UGOVORA O RADU
Član 68.
Ugovor o radu prestaje u slučajevima, na način i pod uslovima propisanim Zakonom o radu.
Član 69.
Zaposlenik kome Poslodavac uručuje konačnu odluku o otkazu Ugovora o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju:
- -zaposlenike VII stepena stručne spreme ili zaposlenike sa penzijskim stažom preko 15 godina 3 mjeseca
- -zaposlenike V i VI stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 10 do 15 godina penzijskog staža 2 mjeseca
- -za zaposlenike III i IV stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 3 do 10 godina penzijskog staža 1 mjesec
- -za ostale zaposlenike 15 dana
U slučaju da zaposlenik otkazuje Ugovor o radu, otkazni rok traje 15 dana.
Poslodavac može osloboditi zaposlenika obaveze otkaznog roka.
Član 70.
Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo odsustvovati sa rada, s naknadom plaće radi traženja novog zaposlenja od 2 sata dnevno ili 1 dan u sedmici.
Član 71.
Poslodavac bez saglasnosti Federalnog Ministarstva nadležnog za rad, ne može otkazati Ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti , niti 6 mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti.
Član 72.
Poslodavac koji zbog ekonomskih, tehničkih i drugih razloga u naredna tri mjeseca, namjerava otkazati Ugovor o radu najmanje petorici zaposlenika, dužan je konsultirati se sa Sindikatom na način utvrđen Zakonom o radu.
Sindikat će, u slučajevima otkaza Ugovora o radu, zastupati interese zaposlenika u odnosu na Poslodavca i predložiti način rješavanja otkaza, shodno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora.
Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja Ugovora o radu u smislu stava 1. ovog člana, Poslodavac namjerava zaposliti zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme, prije zapošljavanja drugih lica, će ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima čiji su Ugovori o radu otkazani.
IX - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA
Član 73.
Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.
Zaposlenik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.
Poslodavac je obavezan prilikom tehnoloških promjena ili uvođenja novog načina organizovanja rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
Član 74.
Zaposlenik koji ne ispunjava uslove u pogledu stručne spreme za poslove koje obavlja, dužan je doškolovati se, a međusobna prava i obaveze između zaposlenika i Poslodavca se uređuju posebnim ugovorom, uz obavezu plaćanja troškova školarine od strane Poslodavca.
U slučaju da zaposlenik ne završi školovanje u određenom roku, Poslodavac je dužan da ga rasporedi na poslove u okviru njegove stručne spreme uz obavezu vraćanja troškova školovanja od strane zaposlenika.
Član 75.
Na zahtjev Sindikata Poslodavac će , u skladu sa mogućnostima, omogućiti obrazovanje i osposobljavanje sindikalnih kadrova.
X - OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA
Član 76.
Zaposlenik će svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu.
Rješenje nastalog radnog spora, strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži. Sastav, postupak i druga pitanja značajna za rad arbitraže uredit će se sporazumom strana.
Član 77.
Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organizovanja, promijeni osoba ili pravni položaj Poslodavca, svi ugovori o radu i svi drugi akti koji uređuju radne odnose se prenose na novog Poslodavca uz saglasnost zaposlenika u skladu sa ovim ugovorom.
Član 78.
Shodno članu 217. Zakona o privrednim društvima u Statutu Dioničkog Društva BH Telecom Sarajevo, Poslodavac će predvidjeti posebnu emisiju dionica za zaposlenike u visini od 5 procenata osnovnog kapitala dioničkog društva BH Telecom koje će biti prenešene na zaposlenike.
XI - DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA
Član 79.
Sindikat BH Telecoma je samostalna, dobrovoljna i interesna organizacija zaposlenih u BH Telecomu, strukovna, nezavisna od državnih organa, vjerskih institucija, političkih stranaka i poslodavaca, organizovana u Osnovne sindikalne organizacije, podružnice i sindikalne grupe, koji svoju aktivnost zasniva na Ustavu BiH, Dejtonskom sporazumu (Anex 3), Ustavu Federacije BiH, svom Statutu, međunarodnim dokumentima i pozitivnim zakonskim propisima.
Član 80.
Poslodavac ne može ograničavati djelovanje Sindikata odlukama organa upravljanja i rukovođenja.
Područje rada Sindikata utemeljeno Statutom i Programom je sindikalno organizovanje zaposlenih kod Poslodavca, aktivno učešće u donošenju normativnih akata koji tretiraju odnose po osnovu rada kod Poslodavca i zaštita prava radnika.
Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obaveza i razvoja Poslodavca, tehnološkim i ekonomsko- komercijalnim procesom, ukoliko ne utiču negativno na prava zaposlenika.
Član 81.
Poslodavac će:
- -obezbjediti Sindikatu aktivno učešće u donošenju akata koji uređuju pitanja iz radnih odnosa u skladu sa zakonom,
- -omogućiti predstavnicima Sindikata plaćeno odsustvo sa rada radi učešća u radu organa Sindikata i to:
- -članovima Centralnog odbora i organima Centralnog odbora 15 radnih dana u god.
- -povjerenicima i članovima sindikalnih odbora OSO 9 radnih dana u god.
Član 82.
Generalni direktor ili od njega ovlašteni predstavnik su obavezni primiti predsjednika Sindikata, na njegov zahtjev.
Direktori dijelova preduzeća su obavezni primiti predsjednike Osnovne sindikalne organizacije, na njihov zahtjev.
Poslodavac i Sindikat će partnerski odnos ostvarivati putem generalnog direktora i predsjednika Sindikata, odnosno kroz rad pregovaračkih timova menadžmenta i Sindikata.
Pregovarački timovi imaju po pet članova, na čelu sa generalnim direktorom, odnosno predsjednikom Sindikata.
Sastav pregovaračkog tima poslovodstva određuje generalni direktor, a Sindikata Centralni odbor.
Sastanak pregovaračkih timova ugovara se ravnopravno na zahtjev jednog ili drugog partnera u pregovorima.
Sindikat je dužan odluku o izboru sindikalnih povjerenika i predsjednika dostaviti Poslodavcu.
Član 83.
Poslodavac će Sindikatu, u skladu sa mogućnostima, pružati stručnu, tehničku i administrativnu pomoć pri radu, uz obavezu prikupljanja sindikalne članarine putem platnih lista, prenosu tih sredstava na račun Sindikata, obračunu plaća profesionalaca u Sindikatu, te obustavi sindikalnih i ostalih kredita.
Poslodavac će Centralnom odboru Sindikata staviti na raspolaganje kancelariju opremljenu odgovarajućim namještajem i opremom.
Direktori organizacionih dijelova će obezbjediti prostoriju sa namještajem i opremom za rad Osnovne sindikalne organizacije.
Član 84.
Funkcija predsjednika i sekretara Sindikata BH Telecoma obavlja se profesionalno:
- -Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcija, zaposlenici iz stava 1. ovog člana, ne mogu biti uskraćeni u ostvarivanju niti jednog prava iz radnog odnosa, koje bi ostvarivali da su radili na svojim radnim mjestima koja su utvrđena u njihovim ugovorima o radu.
- -Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcija, zaposleniku pripada plaća u visini plaće koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili po Odluci Sindikata ukoliko je povoljnije za njega
- -Plaću koju bi zaposlenik iz prethodnog stava ovog člana ostvario da je radio na svom radnom mjestu isplaćuje Poslodavac, a razliku Sindikat.
- -Odnosi između zaposlenika profesionalaca u Sindikatu i Poslodavca uređuju se Aneksom njihovih ugovora o radu
- -Zaposlenici koji profesionalno obavljaju dužnosti predsjednika i sekretara Sindikata BH Telecoma, imaju se pravo po isteku mandata vratiti na ranije poslove ili drugo odgovarajuće radno mjesto.
XII - METOD SINDIKALNE AKCIJE
Član 85.
Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će njihov nosilac biti Centralni odbor Sindikata, a partner generalni direktor.
Pojedini oblici sindikalnih aktivnosti i rokovi rješavanja su sljedeći:
|
METOD SINDIKALNE AKCIJE |
NAČIN RJEŠAVANJA |
ROK RJEŠAVANJA |
|
zahtjev |
pismeno |
15 - 30 dana |
|
posredovanje |
predstavnici |
1 - 3 dana |
|
arbitraža |
komisijski |
30 dana |
|
pregovaranje |
predstavnici |
30 dana |
|
usaglašavanje |
predstavnici |
15 dana |
|
bojkot |
pismeno |
1 - 3 dana |
|
najava štrajka |
pismeno |
15 dana |
|
štrajk upozorenja |
pismeno |
3 dana |
XIII - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 86.
Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog Ugovora ili drugog sličnog spora koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog ugovora, rješavat će se u postupku mirenja u skladu sa Zakonom o radu.
Član 87.
Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog ugovora, rješava Mirovno vijeće.
Član 88.
Mirovno vijeće, sastoji se od tri člana. Svaka strana bira po jednog člana Mirovnog vijeća, a treći član bira se sa liste koju utvrđuje Federalni resorni ministar.
Postupak mirenja pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se podnijeti u roku od 10 dana od dana početka mirenja.
U postupku mirenja ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslušavaju svjedoci.Mirovno vijeće sastavlja pismeni prijedlog nagodbe.
Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i dejstvo Kolektivnog ugovora.
Član 89.
Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora, sporazumno, povjeriti arbitraži.
U slučaju odbijanja prijedloga nagodbe, provodi se arbitražni postupak.
Arbitražno vijeće broji pet članova, od čega po dva imenuju ugovorne strane, a jednog zajedničkog člana (predsjednika) biraju iz reda uglednih stručnjaka iz oblasti koja je predmet spora.
Rad Arbitražnog vijeća je javan.
Član 90.
Odluka arbitraže donosi se u roku od 15 dana od dana pokretanja arbitražnog spora i ima pravnu snagu i dejstvo Kolektivnog ugovora.
Protiv arbitražne odluke, žalba nije dopuštena.
XIV-ŠTRAJK
Član 91.
U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlene u štrajk.
Zaposlenik slobodno odlučuje o svom učešću u štrajku.
Sindikat se suzdržava od štrajka, ako se odredbe ovog kolektivnog ugovora uredno ispunjavaju prema svim zaposlenicima.
Štrajk se organizuje i vodi u skladu sa Zakonom o štrajku, ovim kolektivnim ugovorom i Pravilima Sindikata o štrajku.
Član 92.
Sindikat će pristupiti štrajku kao metodu sindikalne akcije, u skladu sa zakonom, pri tome vodeći računa da se obezbjedi funkcionisanje sistema telekomunikacija u skladu sa članom 5. Zakona o štrajku (Službene novine Federacije BiH, broj14/00).
Član 93.
Odluku o stupanju u štrajk donosi Centralni odbor Sindikata.
Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se Osnovnim sindikalnim organizacijama i Poslodavcu i to u zakonski utvrđenom roku.
Član 94.
Poslodavac ne može pozivati na odgovornost zaposlenike, niti ih dovoditi u nepovoljniji položaj zbog učešća u štrajku.
Član 95.
Zaposleniku koji je učestvovao u štrajku plaća će se smanjiti srazmjerno vremenu učešća u štrajku, a naknadu će isplatiti Sindikat BH Telekoma iz štrajkačkog fonda, a u skladu sa mogućnostima.
XV - PRIMJENA I TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA
Član 96.
Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju od četiri člana za praćenje primjene i tumačenje odredaba ovog ugovora i to dva člana Sindikata i dva člana Vlade.
Komisija se imenuje u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovog ugovora.
Predsjednik komisije, mijenja se naizmjenično svake godine.
Komisija donosi Poslovnik o radu.
Odluke komisije se donose većinom glasova, a kod istog broja glasova, komisija će usaglašavati stavove, a ako nije moguće ide na arbitražu.
XVI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 97.
Ovaj ugovor zaključuje se na neodređeno vrijeme.
Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog ugovora, ali ga ne može jednostrano otkazati.
Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ovog ugovora obavezna je pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.
Član 98.
Ovaj ugovor smatra se zaključenim kad ga potpišu predstavnici ugovornih strana.
Član 99.
Potpisnici ovog ugovora se obavezuju da će na sva druga pitanja iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim kolektivnim ugovorom, primjenjivati odredbe Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99 i 32/00"), Općeg Kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00) i Konvencija MOR koje su ratifikovane od strane BiH.
Član 100.
Poslodavac je dužan uskladiti Pravilnik o radu sa odredbama ovog ugovora u roku od 60 dana od dana njegovog stupanja na snagu
Član 101.
Ovaj ugovor stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-27-1083/03
Za Vladu Federacije
Bosne i Hercegovine
federalni ministar
prometa i komunikacija
Nedžad Branković, s. r.
Broj 66-11/03
Za sindikat JP BH TELECOMA Omer Karamujić, s. r.