Aktio

Federalno ministarstvo unutrašnjih/unutarnjih poslova

Kolektivni ugovor za zaposlene u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova - Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova

U smislu člana 112. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03), a u skladu sa članom 5. Statuta Unije samostalnih sindikata policije Federacije Bosne i Hercegovine (broj: 09-05-2-2336/2002), Unija samostalnih sindikata policije Federacije Bosne i Hercegovine, koju zastupa Hamdo Melez, predsjednik, sjedne strane, i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, koju zastupa, po Zaključku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine V. broj 349/04 od 15. jula 2004. godine, federalni ministar unutrašnjih poslova - federalni ministar unutarnjih poslova gosp. Mevludin Halilović, kao poslodavac, s druge strane, dana 27. jula 2004. godine, zaključuju

KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA ZAPOSLENE U FEDERALNOM MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA - FEDERALNOM MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se i utvrđuju prava i obaveze službenika, namještenika i pripadnika policije zaposlenih u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova - Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova (u daljem tekstu: zaposleni).

Ovaj kolektivni ugovor primjenjuje se na zaposlene u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova - Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Član 2.

Propisom i općim aktom Ministarstva ne mogu se utvrditi manja prava zaposlenih u Ministarstvu od prava utvrđenih ovim ugovorom.

Ministar unutrašnjih poslova, direktor Uprave policije, direktor Uprave administracije (u daljem tekstu: ministar i rukovodioci uprava) osigurat će učešće Sindikata članice Unije samostalnih sindikata policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sindikat) u pripremi propisa koji reguliraju oblast radno-pravnih odnosa službenika organa unutrašnjih poslova.

Član 3.

Pravo pozivanja na primjenu odredbi ovog kolektivnog ugovora ostvaruju zaposleni, članovi sindikata Unije samostalnih sindikata policije Federacije Bosne i Hercegovine.

O pitanjima koja nisu regulirana ovim ugovorom, primjenjivat će se odredbe Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00).

II - RADNI ODNOSI

Član 4.

Prava i obaveze zaposlenih u Ministarstvu u vezi s pitanjem prijema, raspoređivanja i prestanka rada ostvarivat će se u skladu sa zakonom, Kolektivnim ugovorom i drugim pravnim aktima.

Član 5.

Posebni uvjeti za prijem u radni odnos i raspoređivanje na poslove u Ministarstvu utvrđuju se odgovarajućim zakonom i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji poslova, te drugim općim aktom.

Član 6.

Zaposleno lice, kao i lice koje traži zaposlenje ne može se dovesti u neravnopravan položaj sa drugim licima zbog rasne, spolne, nacionalne pripadnosti, političkog mišljenja, vjere, socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva ili nečlanstva u Sindikatu, zdravstvenih poteškoća koje ne utiču na obavljanje posla u skladu s općim i posebnim uvjetima za prijem u radni odnos.

Član 7.

Provjera radnih i stručnih sposobnosti koja se odnosi na zaposlene sa probnim radom vršit će se u skladu sa zakonom i općim aktom Ministarstva.

Član 8.

Nakon završenog probnog rada, poslodavac je dužan da zaposlenom da ocjenu da li je zadovoljio na probnom radu i od koje zavisi da li će službenik, odnosno namještenik ostati u radnom odnosu ili će mu nakon probnog rada prestati radni odnos.

Ako zaposlenom na probnom radu ministar, odnosno rukovodilac uprave ne izda rješenje o prekidu radnog odnosa u zakonskom roku, a zaposleni nastavi raditi, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.

Član 9.

Ako zaposleni u Ministarstvu u toku probnog rada mora odsustvovati sa posla zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga, trajanje probnog rada će se produžiti za onoliko dana koliko je bio opravdano odsutan.

Član 10.

Mladi stručni kadrovi mogu se primiti na stručno osposobljavanje radi polaganja pripravničkog, odnosno stručnog ispita i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad), po postupku i na način koji je zakonom predviđen za pripravnike.

Ugovor o volonterskom radu zaključuje se u pisanom obliku. Volonterski rad može trajati najduže koliko traje pripravnički staž.

Član 11.

Zaposleni u Ministarstvu iz člana 1. ovog ugovora, za čijim je radom prestala potreba zbog smanjenja obima posla ili ukidanja organa, raspoređuju se na druge poslove u skladu sa zakonom, a prema redoslijedu koji se utvrdi listom prioriteta za rješavanje njihovog radno-pravnog statusa (u daljem tekstu: lista).

Listu utvrđuje ministar u skladu sa svojom nadležnošću i rukovodioci uprava, čiji su zaposleni članovi Sindikata, prije donošenja rješenja o stavljanju zaposlenih na raspolaganje, polazeći od stručne spreme, ocjene o radu, trajanja osiguranja, učešća u obrani Bosne i Hercegovine, zdravstvenog stanja, socijalne situacije i invalidnosti, a prema kriterijima koji se nalaze u prilogu ovog kolektivnog ugovora i čine njegov sastavni dio.

Lista iz stava 1. ovog člana odvojeno se formira za službenike, za namještenike i za policijske službenike.

Ako se neki od kriterija ne može primijeniti na sve zaposlene koji se rangiraju na istoj listi, taj kriterij se neće uopće primjenjivati.

Zaposleni koji se ne može rasporediti na druge poslove u smislu stava 1. ovog člana ostvaruje pravo na raspoređivanje u skladu sa zakonom.

Listu iz stava 1. ovoga člana ministar i rukovodioci uprava obavezno utvrđuju u saradnji sa Sindikatom.

Ako je iskazana prekobrojnost zaposlenih u Ministarstvu, ne može se vršiti zapošljavanje novih lica bez saglasnosti Sindikata u trajanju od dvije godine od dana stupanja na snagu liste prekobrojnih.

III - RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA

Član 12.

Puno radno vrijeme zaposlenih u Ministarstvu je u skladu sa Zakonom o radu. Nedjeljno radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana od ponedjeljka do petka.

Član 13.

Zaposleni koji radi puno radno vrijeme tokom svakog radnog dana ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od 30 minuta, a koristi ga prema utvrđenom rasporedu korištenja odmora.

Zaposleni koji radi u turnusima po 12 sati dnevno u toku radnog dana ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta.

Vrijeme korištenja odmora u toku radnog dana određuje ministar i rukovodioci uprava u saradnji sa Sindikatom, s tim da se odmor ne može koristiti u prva dva i posljednja dva sata radnog vremena.

Član 14.

Između dva radna dana zaposleni ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Član 15.

Zaposleni ima pravo na nedjeljni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.

Nedjeljni odmor traje u dane subote i nedjelje, ako rad nije organiziran u turnusima - četverobrigadno.

Ako iznimne okolnosti zahtijevaju da zaposleni radi u dane nedjeljnog odmora, odmor se osigurava u toku naredne radne nedjelje ili posebnom odlukom u drugom pogodnom terminu.

Član 16.

Zaposleni ima pravo na korištenje godišnjeg odmora za svaku kalendarsku godinu.

Zaposleni u Ministarstvu koji je ostvario zakonom propisano pravo na korištenje punog godišnjeg odmora ima pravo na korištenje zakonom propisanog najmanjeg broja radnih dana.

U godišnji odmor se ne uračunavaju subote, nedjelje, dani praznika, dani liječenja (bolovanja), te drugi oblici odobrenog odsustva sa posla.

Član 17.

Za dane korištenja godišnjeg odmora zaposlenom se isplaćuje naknada kao da je te dane proveo na radu.

Član 18.

Zaposleni koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.

Član 19.

Ovlašteno lice u Ministarstvu i zaposleni ne mogu postići sporazum o odricanju prava na godišnji odmor ili na plaćanje dana godišnjeg odmora.

Član 20.

Zaposleni koji u kalendarskoj godini nema navršenih 6 (šest) mjeseci rada ostvaruje pravo na korištenje 2 (dva) radna dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Član 21.

Godišnji odmor se koristi u skladu sa planom korištenja godišnjeg odmora, a rješenje o godišnjem odmoru zaposlenom se uručuje najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Na rješenje o korištenju godišnjeg odmora zaposleni ima pravo uložiti prigovor.

Član 22.

Zaposlenik ima pravo u toku jedne kalendarske godine koristiti jedan dan godišnjeg odmora za svoje potrebe kad on to želi uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije korištenja.

Član 23.

Na zahtjev ministra i rukovodilaca uprava, a radi obavljanja neodložnih službenih poslova, zaposlenom se može prekinuti godišnji odmor.

U slučaju iz stava 1. ovog člana zaposleni ima pravo na nadoknadu stvarnih troškova i drugih troškova nastalih prekidom godišnjeg odmora koji se utvrđuju na osnovu prezentiranih dokaza.

Član 24.

Polazni osnov godišnjeg odmora (najmanji broj radnih dana) iz člana 16. ovog Kolektivnog ugovora uvećava se prema sljedećim osnovama i mjerilima:

  • 1.
    za zaposlene sa VSS 4 dana
  • 2.
    za zaposlene sa VŠS i VKV 3 dana
  • 3.
    za zaposlene sa SSS i KV 2 dana
  • 4.
    za ostale spreme 1 dan
  • 5.
    za ostvareni radni staž od 3 do 5 godina 2 dana
  • 6.
    za ostvareni radni staž od 5 do 7 godina 4 dana
  • 7.
    za ostvareni radni staž od 7 do 10 godina 5 dana
  • 8.
    za ostvareni radni staž od 10 do 12 godina 6 dana
  • 9.
    za ostvareni radni staž od 12 do 15 godina 7 dana
  • 10.
    za ostvareni radni staž od 15 do 20 godina 9 dana
  • 11.
    za ostvareni radni staž od 20 do 25 godina 11 dana
  • 12.
    za ostvareni radni staž preko 25 godina 12 dana
  • 13.
    za RVI i invalide rada 3 dana
  • 14.
    za majke djece do 7 god. starosti 3 dana

Ukupno trajanje godišnjeg odmora uvećava se na način da se polazni osnov uvećava za zbir svih dodatnih dana utvrđenih u tačkama od 1. do 14. stava 1. ovog člana, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti duže od zakonom propisanog broja radnih dana odmora u jednoj godini.

Član 25.

Neovisno od redovnog godišnjeg odmora, ministar na prijedlog rukovodioca uprave može zaposlenom za izvanredno obavljen posao odobriti dva plaćena dana odsustva.

Član 26.

Godišnji odmor se može koristiti jednokratno ili u dva dijela, s tim što se prvi dio mora započeti koristiti u toku godine na koju se odnosi odmor.

Prvi dio godišnjeg odmora mora trajati najmanje 12 radnih dana.

Drugi dio godišnjeg odmora zaposleni mora iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine.

Član 27.

Zaposleni u slučaju prekida radnog odnosa u Ministarstvu zbog prelaska na rad kod drugog poslodavca ima pravo na korištenje godišnjeg odmora na koji je stekao pravo u organu iz koga prelazi.

Član 28.

Zaposleni ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) u sljedećim slučajevima:

  • 1.
    smrtni slučaj u bližoj familiji,
  • 2.
    smrtni slučaj u daljoj familiji,
  • 3.
    briga o članu familije,
  • 4.
    za rođenje djeteta,
  • 5.
    za sklapanje braka,
  • 6.
    preseljenje (promjena stana),
  • 7.
    učestvovanje na kulturno-umjetničkim i naučnim skupovima, manifestacijama, te sportskim priredbama i takmičenjima,
  • 8.
    u drugim opravdanim slučajevima.

Odsustva iz stava 1. ovog člana odobrava ministar i rukovodioci uprava u skladu sa Pravilnikom kojim se regulira ova oblast. Istim Pravilnikom se definiraju članovi bliže i dalje familije.

Ukupan broj radnih dana plaćenog odsustva u toku jedne kalendarske godine ne može biti veći od zakonom propisanog.

Neovisno od plaćanog odsustva definiranog u stavu 1. ovog člana u toku jedne godine zaposlenom će se odobriti dodatnih 7 radnih dana plaćenog odsustva u slučajevima:

  • 1.
    za pripremanje stručnog ispita 5 radnih dana
  • 2.
    za dobrovoljno davanje krvi 2 radna dana.

Član 29.

Zaposleni koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju i na način utvrđen Pravilnikom o radnim odnosima i plaćama službenika.

Član 30.

Zaposlenom se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju do 30 dana godišnje na lični zahtjev.

Radi odlaska izvan zemlje zaposlenom se može odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju do 45 dana.

Zbog odlaska supružnika u inozemstvo na rad ili službeno putovanje, zaposlenom se može odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju od 30 dana do dvije godine. U ovom slučaju, tokom perioda odsutnosti iz službe, prava i obaveze iz rada zaposlenom miruju.

Prava zaposlenog iz stava 3. ovog člana primijenit će se na isti način prilikom liječenja u inozemstvu zaposlenog ili njegovog člana uže porodice ukoliko mu je zaposleni dodijeljen za pratioca.

IV - ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU, TE ZAŠTITA ŽENE I MATERINSTVA

Član 31.

Ministar i rukovodioci uprava će osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost zaposlenom na radu.

Ministar i rukovodioci uprava će na zahtjev Sindikata osigurati donošenje potrebnih mjera za sigurnost na radu i zaštitu zaposlenih, uključujući i osposobljavanje za njihov siguran rad i preventivnu zaštitu zdravlja.

Ministar i rukovodioci uprava će ugovoriti kolektivno osiguranje od povreda u službi i u vezi sa službom, odnosno dolaska na posao i odlaska sa posla.

Član 32.

Svaki zaposleni je dužan voditi računa o zaštiti vlastitog zdravlja, kao i zdravlja drugih sa kojima radi.

Ministar i rukovodioci uprava će osigurati organiziranje periodičnih sistematskih pregleda zaposlenih u skladu sa zakonom i posebnim pravilnikom.

Pravilnikom o radnim odnosima ili Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se poslovi sa posebnim uvjetima rada i rokovi za provođenje periodičnih ljekarskih pregleda.

Pravilnikom iz stava 3. ovog člana regulira se praćenje zdravstvenog stanja zaposlenih i provođenje odgovarajućih mjera.

Član 33.

Žena zaposlena u organu unutrašnjih poslova, radi zaštite ličnog zdravlja i zdravlja potomstva, ostvaruje zakonom propisana posebna prava.

Ministar i rukovodioci uprava će u okolnostima iz stava 1. ovog člana zaposlenoj osigurati obavljanje lakših i podesnijih poslova, radi bolje zaštite zdravlja.

V - PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE PO OSNOVU RADA

a) Plaća

Član 34.

Osnovna plaća zaposlenog utvrđuje se množenjem koeficijenta platnog razreda, čina, odnosno grupacije poslova u kojoj je razvrstan i osnovice za obračun plaće.

Osnovica za obračun plaće utvrđuje se pregovorima Vlade Federacije BiH i Sindikata prilikom donošenja budžeta za svaku godinu, a tromjesečno se prati i usaglašava.

Najniža plaća ne može biti manja od 70% prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenom u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodna tri mjeseca.

Član 35.

Obavezni sastavni dio plaće čini uvećanje iznosa iz stava 1. člana 34. ovog ugovora za 0,5% za svaku godinu efektivnog radnog staža zaposlenog, s tim da ukupno povećanje ne može biti više od 20%.

Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za protekli mjesec i od jedne do druge isplate plaće ne može proći više od 30 dana.

b) Dodaci na plaću

Član 36.

Za zaposlene ovlaštene za obavljanje policijskih poslova (policijski službenici sa policijskim ovlaštenjem) naknada, odnosno posebni dodatak na plaću iznosi do 30% plaće.

Dodatak iz stava 1. ovog člana ne može biti manji od 20% obračunate plaće.

Zaposlenim s administrativnim ovlastima naknada, odnosno posebni dodatak na plaću iznosi do 30% plaće, a ne može biti manji od 10% plaće.

Zaposlenom koji radi poslove u posebnim uvjetima pripada naknada na plaću do 20% plaće, a ne manja od 10%.

Poslovi iz st. 3. i 4. ovog člana definiraju se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji poslova.

Član 37.

Osnovna plaća zaposlenom uvećat će se:

  • 1.
    za noćni rad 35%
  • 2.
    za prekovremeni rad 50%
  • 3.
    za rad praznikom 50%
  • 4.
    za rad subotom i nedjeljom 30%.

Rad praznikom se obračunava tako da zaposlenom pripada praznična naknada na način kao i zaposlenim koji koriste praznični odmor i zarada uvećana za 50%.

Uvećana naknada za rad subotom i nedjeljom se plaća zaposlenim kojima je radna nedjelja organizirana od ponedjeljka do petka (koji ne rade u turnusima -četverobrigadno).

Različiti osnovi uvećanja plaće iz ovog člana međusobno se ne isključuju.

Član 38.

Za ostvarene sate prekovremenog rada, umjesto uvećanog plaćanja, može se primijeniti korištenje slobodnih sati, s tim što se za jedan prekovremeni sat koristi jedan sat i 30 minuta kompenzacije.

Ukoliko se zaposlenom ne omogući u toku tri mjeseca korištenje prethodno ostvarenih prekovremenih sati, osigurat će se za te sate isplata naknade u skladu sa članom 37. ovog ugovora.

Član 39.

Ministar i rukovodioci uprava će osigurati tačno evidentiranje rada po svim osnovama, ubrajajući i osnove iz člana 37. ovog ugovora.

Član 40.

Za naročito zalaganje i ostvarene rezultate, ministar na prijedlog drugog ovlaštenog lica zaslužnim pojedincima i organizacijskim jedinicama može dodijeliti odgovarajuća priznanja.

Zaposlenom koji ostvari naročite rezultate u radu ministar će dodijeliti novčanu nagradu koja nije viša od 30% zbira njegove posljednje tri plaće.

Član 41.

Za neprekidan rad u Ministarstvu zaposlenim pripada posebna jubilarna nagrada i to za navršenih:

1. 5 godina 0,50 prosječne mjesečne plaće

2. 10 godina 1,00 prosječne mjesečne plaće

3. 15 godina 1,25 prosječne mjesečne plaće

4. 20 godina 1,50 prosječne mjesečne plaće

5. 25 godina 1,75 prosječne mjesečne plaće

6. 30 godina 2,00prosječne mjesečne plaće

7. 35 godina 2,50prosječne mjesečne plaće.

Osnovica za utvrđivanje visine nagrade je prosječna plaća ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodna tri mjeseca.

c) Naknade po osnovu rada

Član 42.

Pored naknada na plaću utvrđenih zakonom, zaposlenom pripada naknada za prijevoz na posao i sa posla, ishrana u toku rada (topli obrok) i regres za godišnji odmor.

Visinu naknada iz stava 1. ovog člana utvrđuju ministar i rukovodioci uprava i Sindikat, u skladu sa propisom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 43.

Zaposlenom kome nije organiziran prijevoz sa posla i na posao, a čija je razdaljina od mjesta stanovanja do radnog mjesta veća od 2 kilometra, pripada nadoknada za troškove prijevoza.

U slučaju korištenja gradskog i prigradskog prijevoza, oba se uzimaju u obzir.

Ako postoje slučajevi kada nema javnog prijevoza, nadoknada će se utvrditi u skladu sa sličnim relacijama na kojima postoji organiziran javni prijevoz.

Član 44.

Zaposlenom pripada naknada za ishranu (topli obrok) za svaki radni dan proveden na poslu u visini od 2% prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.

Član 45.

Zaposlenom pripada naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora (regres) najmanje u visini 70% njegove plaće ili najmanje u visini prosječne plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine za prethodna tri mjeseca prije donošenja odluke o regresu, ako je to za zaposlene povoljnije.

Član 46.

Zaposlenom koji je privremeno raspoređen ili upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice pripada naknada za odvojeni život od porodice za troškove ishrane, najmanje u visini od 70% prosječne mjesečne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodnom mjesecu.

Pravo na naknadu iz stava 1. ovoga člana zaposleni ostvaruje ako je udaljenost između njegovog prebivališta i mjesta rada viša od 120 km.

Član 47.

Zaposlenom pripada naknada za službeni put (troškovi prijevoza, troškovi prenoćišta) po cijeni prijevozne karte i hotelskih računa, osim hotela de luxe kategorije i dnevni troškovi (dnevnice) za službeno putovanje u visini najmanje 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca.

Za upotrebu privatnog automobila u službene svrhe, ako se takvo korištenje prethodno odobri, zaposlenom se nadoknađuju troškovi u visini od 25% od cijene 1 litra benzina (super) po pređenom kilometru.

Član 48.

Dnevnice za službeni put i naknada za odvojeni život od porodice međusobno isključuju, osim u slučajevima kada se na službeni put odlazi van mjesta rada za koje prima naknada za odvojeni život.

Član 49.

Zaposlenom pripada naknada za izum i tehničko unapređenje koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom, s tim da se taj izum, odnosno tehničko unapređenje koristi u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Visina naknade utvrđuje se posebnim ugovorom između zaposlenog i ministra, odnosno rukovodilaca uprava.

Član 50.

Zaposleni koji u vršenju ili povodom vršenja službe ili zadatka izgubi život, sahranit će se o trošku Ministarstva u mjestu koje odredi njegova familija.

Familiji koju je zaposleni iz stava 1. ovog člana izdržavao pripada jednokratna novčana pomoć u visini ukupnog iznosa plaća koje je zaposleni ostvario u posljednjih 12 mjeseci.

Naknada iz stava 2. ovog člana isplaćuje se iz sredstava Ministarstva, u kome je zaposleni bio u radnom odnosu.

Član 51.

U slučaju prirodne smrti zaposlenog i smrti člana bliže familije, zaposlenom ili familiji će se isplatiti jednokratna novčana pomoć u iznosu od tri njegove posljednje isplaćene plaće ili tri prosječne plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca, ako je to za zaposlenog ili njegovu familiju povoljnije.

Član 52.

Prilikom odlaska u penziju zaposlenom pripada otpremnina u visini trostrukog iznosa njegove plaće koju je ostvario u mjesecu u kome je ostvario pravo na penziju ili u visini trostrukog iznosa prosječne mjesečne plaće po radniku u privredi Federacije Bosne i Hercegovine, ako je to za njega povoljnije.

Otpremnina iz stava 1. ovog člana isplaćuje se posljednjeg radnog dana koji zaposleni ostvari prije stupanja u penziju.

VI - ZAŠTITA PRAVA

Član 53.

Rješenje i drugi akti koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti zaposlenog, obavezno se dostavljaju u pismenom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku, zaposlenom na koga se odnose, u rokovima određenim zakonom.

Član 54.

Prilikom razmatranja prigovora izjavljenih na rješenja i akte iz člana 53. ovog ugovora, ministar i rukovodioci uprava su dužni razmotriti mišljenje Sindikata.

Član 55.

U slučaju razrješenja zaposlenog s dužnosti nastalog usljed prekobrojnosti, zaposleni kome se prekida radni odnos ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje šest mjesečnih plaća.

Zaposleni kome se prekida radni odnos sa radnim stažom dužim od šest godina ima pravo na jedan dodatni mjesec otpremnine za svaku dodatnu godinu radnog staža, a najviše 12 godina radnog staža. Otpremnina za zaposlenog kome se prekida radni odnos, a koji ima više od 12 godina radnog staža jednaka je iznosu od 12 jednomjesečnih plaća.

Otpremnina se isplaćuje posljednjeg dana rada u Ministarstvu.

Programom socijalnog zbrinjavanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine zaposlenim iz ovog člana mogu se osigurati povoljniji uvjeti prekida radnog odnosa.

Član 56.

Zaposleni, za čijim je radom prestala potreba u Ministarstvu, ima u roku od dvije godine od dana prestanka radnog odnosa prvenstvo u ponovnom primanju u radni odnos ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanje poslova čiji je obim bio smanjen ili su bili ukinuti, u skladu sa stručnom spremom koja se traži.

Član 57.

Zaposlenom ne može prestati radni odnos bez njegove krivice ukoliko mu nedostaje najviše pet godina do ostvarivanja uvjeta za mirovinu.

Član 58.

U slučaju smanjenja radne sposobnosti zbog profesionalne bolesti, povrede na radu i invaliditeta zaposlenog, njegov status u smislu rasporeda na odgovarajuće poslove, dužinu trajanja radnog vremena i nadoknade za rad, rješavat će se u skladu sa zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.

VII - DONOŠENJE PROPISA I OPĆIH AKATA

Član 59.

Ministar i rukovodioci uprava će sve prednacrte i nacrte propisa i općih akata iz oblasti radno-pravnih odnosa dostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje.

Ministar i rukovodioci uprava će razmotriti dato mišljenje i sugestije Sindikata i prihvatiti one koje se ocijene da su osnovane i u skladu sa zakonom.

Član 60.

Ministar i direktor Uprave policije će utvrditi specifična prava i obaveze koje se odnose na pripadnike Helikopterske jedinice Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova - Federalnog ministarstva unutarnjih poslova posebnim pravilnikom.

Pravilnik iz stava 1. ovog člana će obavezno definirati sljedeća pitanja:

  • 1.
    Definiranje radnog vremena za posade helikoptera,
  • 2.
    Posebni zaštitni i stimulativni postupci i olakšice za posade helikoptera,
  • 3.
    Definiranje plaća i dodataka na plaću,
  • 4.
    Definiranje svih drugih pojedinosti specifičnih za Helikoptersku jedinicu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova - Federalnog ministarstva unutarnjih poslova.

VIII - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Član 61.

Kolektivne radne sporove, o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora, koji se nisu mogli riješiti pregovaranjem potpisnika ovog ugovora, mogu se rješavati pred Arbitražnim vijećem.

Član 62.

Arbitražno vijeće sastoji se od tri člana.

Svaka strana bira po jednog člana, a treći član se bira dogovoreno iz reda istaknutih naučnih i stručnih radnika iz oblasti koja je predmet spora.

Član 63.

Postupak arbitraže pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 dana od dana početka arbitraže.

Član 64.

U postupku arbitraže ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju i drugi dokazi, te saslušavaju stranke.

Član 65.

Arbitražno vijeće u odlučivanju, odnosno postupku, primjenjuje pravila parničnog postupka.

Troškove postupka arbitraže (naknade za rad članova Arbitražnog vijeća), u visini koju ministar sporazumno utvrdi sa članovima Arbitražnog vijeća, isplaćuje Ministarstvo. Obavljanje administrativno-tehničkih poslova za Arbitražno vijeće osigurat će Ministarstvo.

Član 66.

Odluka Arbitražnog vijeća je konačna i obavezujuća.

Protiv odluke Arbitražnog vijeća žalba nije dopuštena.

IX - ŠTRAJK

Član 67.

U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlene na štrajk.

Štrajk se organizira i provodi u skladu sa Zakonom o štrajku i Sindikalnim pravilima o štrajku.

Član 68.

Štrajk se mora najaviti ministru u roku utvrđenom zakonom.

U pisanoj najavi štrajka moraju se navesti razlozi za štrajk, te mjesto i vrijeme početka štrajka.

Odluku o štrajku donosi nadležni organ Sindikata s najmanje natpolovičnom većinom svojih članova.

Član 69.

Na dan najave štrajka, Sindikat mora objaviti Pravila o štrajku.

Sindikat je dužan da Pravilima o štrajku ili posebnom odlukom Štrajkačkog odbora, u skladu sa Zakonom, utvrdi poslove za koje se mora osigurati izvršavanje osnovne funkcije iz djelokruga Ministarstva.

Aktima iz stava 2. ovog člana moraju se tačno definirati poslovi u Ministarstvu koji se moraju obavljati u toku trajanja štrajka.

Pravila o štrajku i drugi akti koji se odnose na tok vođenja štrajka u Ministarstvu moraju se dostaviti ministru, najkasnije na dan najave štrajka.

Odluka o prestanku štrajka donosi se u skladu sa zakonom.

Član 70.

Štrajkom rukovodi Štrajkački odbor sastavljen od predstavnika sindikata, koji su se dužni očitovati drugoj strani, kako bi se nastavili pregovori na mirnom rješenju spora.

Za vrijeme trajanja štrajka, članovi Štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad.

Član 71.

Učesniku štrajka za dane provedene u štrajku pripada plaća i dodaci na plaću, kao u dane redovnog rada, ako su zahtjevi Sindikata bili opravdani.

Član 72.

Organiziranje štrajka i učešće u štrajku, u skladu sa zakonom i odredbama ovog ugovora, ne predstavlja povredu službene dužnosti.

Član 73.

Niko se ne smije prisiliti da učestvuje u štrajku mimo njegove volje, niti se smije staviti u nepovoljniji položaj zbog učešća u štrajku.

X - UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Član 74.

Potpisnici ovog ugovora se obavezuju da će djelovati u skladu s Ustavom, zakonom i konvencijama Međunarodne organizacije rada, Općim kolektivnim ugovorom za Federaciju Bosne i Hercegovine i ovim ugovorom.

Član 75.

Ministar i rukovodioci uprava se obavezuju da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo zaposlenih da se učlane u Sindikat.

Ministar i rukovodioci uprava će osigurati da se putem platne liste vrši mjesečno prikupljanje sindikalne članarine, te uplaćuje na račun Sindikata, a na osnovu spiskova koje Sindikat formira i mijenja u skladu sa potpisanim pristupnicama u sindikat, ili dokumentima o prestanku članstva u Sindikatu.

Također, osigurat će da se putem platne liste vrše ostale obustave zaposlenih (krediti, kasa uzajamne pomoći i sl.).

Član 76.

Dužnost je Sindikata da obavijesti ministra i rukovodioce uprava o izboru ili imenovanju zaposlenog iz tog organa na funkciju sindikalnog povjerenika ili drugu funkciju u organima Sindikata.

Član 77.

Ministar i rukovodioci uprava će omogućiti odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i drugom sindikalnom predstavniku zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisustva sindi- kalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim školama i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inozemstvu.

Odsustvo predstavnika Sindikata iz stava 1. ovog člana odobrit će se na osnovu zvaničnog pismenog poziva organa Sindikata, čiji je član (ili drugog odgovarajućeg akta).

Član 78.

Sporazumom između ministra i rukovodilaca uprava i sindikalnog povjerenika mogu se bliže urediti uvjeti vezani za efikasnije rješavanje postojećih problema.

Član 79.

Sindikalni povjerenik, zbog obavljanja sindikalne aktiv- nosti, ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zaposlene.

Član 80.

Za vrijeme obavljanja sindikalne aktivnosti u Ministarstvu, bez saglasnosti Sindikata, sindikalnom povjereniku i drugom nosiocu sindikalne funkcije zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može se:

  • 1.
    otkazati radni odnos,
  • 2.
    izvršiti premještaj na druge poslove bez njegove saglasnosti,
  • 3.
    donijeti rješenje o stavljanju na raspolaganje.

Član 81.

Pri donošenju odluka za rješavanje radno-pravnog statusa zaposlenog, ministar i rukovodilac uprave pribavit će i razmotriti mišljenje Sindikata ili sindikalnog povjerenika.

Mišljenje Sindikata iz stava 1. ovog člana obavezno se pribavlja u sljedećem slučaju:

  • 1.
    kada se donosi odluka o popuni radnih mjesta, ako u Ministarstvu ima neraspoređenih zaposlenih lica,
  • 2.
    donošenja odluke o mjerama zaštite na radu,
  • 3.
    donošenja odluke o izmjenama metoda i drugih okolnosti u radu, a koje se odražavaju na radno-pravni položaj i uvjete rada zaposlenih,
  • 4.
    donošenju odluke o rasporedu radnog vremena iz člana 37. ovog ugovora.

Član 82.

Ministar i rukovodioci uprava će razmotriti sve prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata, koji se odnose na ostvarenje prava, obaveza i odgovornosti zaposlenih iz rada i po osnovu rada i o svom stavu obavijestiti Sindikat u roku od 15 dana od dana primitka takvog akta.

Član 83.

Ministar i rukovodioci uprava će primiti na razgovor sindikalnog povjerenika ili njegovog zastupnika na njegov zahtjev i s njim razmotriti sva pitanja sindikalne aktivnosti, materijalne i druge problematike zaposlenog, ako se to ocijeni potrebnim.

Član 84.

Ministar i rukovodioci uprava će bez naknade, u skladu sa mogućnostima, osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:

  • 1.
    odgovarajući radni prostor i prostor za održavanje sindikalnih sastanaka, ako za to postoje uvjeti,
  • 2.
    pravo na korištenje telefona, telefaksa, sredstava veze i drugih raspoloživih tehničkih pomagala,
  • 3.
    upotrebu vozila.

Član 85.

U provođenju mjera zaštite na radu, sindikalni povjerenik ima pravo i obavezu:

  • 1.
    sudjelovati u planiranju mjera za unapređenje uvjeta za rad,
  • 2.
    biti informiran o promjenama bitnim za sigurnost i zdravlje zaposlenih,
  • 3.
    osposobljavati se i obrazovati za obavljanje poslova vezanih za zaštitu na radu,
  • 4.
    pozvati inspektora zaštite na radu kad za to postoje razlozi,
  • 5.
    tražiti od zaposlenih da poštuju mjere zaštite na radu.

Član 86.

Nosioca sindikalne funkcije koji profesionalno obavlja dužnost u Sindikatu, nakon isteka mandata, ako ponovo ne bude imenovan, ministar i drugo ovlašteno lice su dužni vratiti na njegovo ranije ili drugo radno mjesto za koje ispunjava uvjete u vezi sa stručnom spremom.

Prava i obaveze iz stava 1. ovog člana uređuju se pismenim sporazumom zaključenim između Sindikata i ministra i rukovodilaca uprava.

Sporazumom se može utvrditi da lica iz stava 1. ovog člana ostvaruju pravo na plaću i druge naknade u Ministarstvu, u kojem je to lice radilo do izbora na funkciju u Sindikat, s tim da Sindikat vrši nadoknadu tih sredstava Ministarstvu.

XI - TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Član 87.

Za tumačenje i praćenje primjene ovog ugovora, ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora.

Komisiju čine po dva predstavnika potpisnika ovog ugovora (Ministarstva i Sindikata). Članove Komisije imenuju potpisnici ovog ugovora.

Komisija donosi Poslovnik o svom radu. Sve odluke Komisija donosi konsenzusom.

Ugovorne strane dužne su se pridržavati tumačenja i odluka Komisije.

U slučaju nemogućnosti postizanja konsenzusa u tumačenju pojedinih odredaba ovog ugovora, sporna pitanja dostavit će se na rješavanje Arbitražnom vijeću iz člana 61. ovog ugovora.

XII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 88.

Ovaj ugovor se zaključuje na neodređeno vrijeme.

Član 89.

Ovaj ugovor je obavezan za strane koje su ga potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe.

Član 90.

Prijedlog za izmjene i dopune ovog ugovora mogu dati ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Strana kojoj je podnesen prijedlog mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

Član 91.

Sporove u vezi s primjenom ovog ugovora, koji nisu riješeni arbitražom, rješavat će nadležni Sud.

Troškove izrade ovog ugovora snose ugovorne strane solidarno.

Član 92.

Ministar i rukovodioci uprava su dužni uskladiti Pravilnik o radnim odnosima i druge pravilnike koji se odnose na radne odnose, plaće i druge naknade s odredbama ovog ugovora u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora.

Član 93.

Ovaj ugovor je sačinjen u osam primjeraka, od kojih po jedan pripada: ugovornim stranama, a po jedan primjerak ministru unutrašnjih poslova, ministru pravde, ministru finansija, direktoru Uprave policije, direktoru Uprave administracije i Sindikatu službenika Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.

Član 94.

Danom stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora prestaje primjena drugih granskih kolektivnih ugovora za zaposlene u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova - Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova.

Član 95.

Ovaj ugovor stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

KRITERIJI

ZA ISKAZIVANJE PRESTANKA POTREBE ZA ZAPOSLENE U FEDERALNOM MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA - FEDERALNOM MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA

Za Vladu Federacije BiH
federalni ministar
unutrašnjih poslova
Mevludin Halilović, s. r.

Za Uniju samostalnih sindikata policije Federacije BiH
predsjednik
Hamdo Melez, s. r.

1. STRUČNA SPREMA I DRUGE
RADNE KARAKTERISTIKE

  • a)
    stručna sprema
    • 1.
      visoka stručna sprema 30 bodova
    • 2.
      viša stručna sprema 25 bodova
    • 3.
      visokokvalificirani radnik 23 boda
    • 4.
      srednja stručna sprema 20 bodova
    • 5.
      kvalificirani radnik 18 bodova
    • 6.
      niža stručna sprema 15 bodova
  • b)
    položen stručni ispit za rad
    • 1.
      u državnim organima 5 bodova
  • c)
    dodatno usavršavanje
    • 1.
      doktor nauka 15 bodova
    • 2.
      magistar nauka 12 bodova
    • 3.
      položen pravosudni ispit 10 bodova
    • 4.
      drugi oblici usavršavanja (tečaj, stručna specijaliziranja bez obzira na njihov broj) 5 bodova
  • d)
    ocjena rukovodioca o radu radnika u posljednje dvije godine
    • 1.
      naročito uspješan 15 bodova
    • 2.
      uspješan 10 bodova
    • 3.
      zadovoljava 5 bodova
  • e)
    dužina staža osiguranja

1. 30 godina i više 30 bodova

  • 2.
    od 1 do 30 godina (za svaku godinu) 1 bod Za navršenih 6 do 12 mjeseci staža uzima se u obzir kao navršena godina.
  • 3.
    pripadnost Oružanim snagama RBiH od 06.04.1992. do 25.12.1995. godine (za svaku godinu) 10 bodova

2. SOCIJALNE PRILIKE

  • 1.
    radnik sa pet ili više članova obitelji koje izdržava 20 bodova
  • 2.
    radnik sa četiri člana obitelji koje izdržava 17 bodova
  • 3.
    radnik sa tri člana obitelji koje izdržava 15 bodova
  • 4.
    radnik sa dva člana obitelji koje izdržava 13 bodova
  • 5.
    radnik sa jednim članom obitelji kojeg izdržava 10 bodova
  • 6.
    radnik samac 5 bodova

3. ZDRAVSTVENO STANJE

  • 1.
    vojni invalidi i civilne žrtve rata
    • -
      prema procentu invalidnosti:
    • -
      do 50% 5 bodova
    • -
      50 - 70% 10 bodova
    • -
      80 - 100% 15 bodova
  • 2.
    invalid rada 10 bodova
  • 3.
    radnik s težim oboljenjem utvrđenim općim aktom 5 bodova

4. PORODICE POGINULIH I NESTALIH OSOBA U PERIODU OD 06.04.1992. GODINE DO 25.12.1995. GODINE

  • 1.
    supružnik i djeca 15 bodova
  • 2.
    ostali bliži srodnici (po članu 28. ovog Kolektivnog ugovora) 5 bodova

5. OSTALO - Disciplinske mjere

  • 1.
    izrečena disciplinske mjera za tešku povredu službene dužnosti 15 negativnih bodova
  • 2.
    izrečena disciplinske mjera za lahku povredu dužnosti 5 negativnih bodova.