Aktio

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Pravilnik o dobroj kliničkoj praksi i kliničkim ispitivanjima lijeka

Temeljem članka 30. stavak 2. Zakona o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/01), federalni ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK
O DOBROJ KLINIČKOJ PRAKSI I KLINIČKIM ISPITIVANJIMA LIJEKA

I - TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim pravilnikom utvrđuje se dobra klinička praksa pri kliničkim ispitivanjima lijekova i medicinskih pomagala u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Dobra klinička praksa je internacionalni standard za kliničke pokuse koji uključuje plan, provedbu, kontrolu, dokumentiranje i izvješćivanje o ispitivanjima na čovjeku, kojim se osigurava da su pokusi znanstveno i etički utemeljeni, te da su kliničke značajke lijekova i medicinskih pomagala koji se ispituju, na odgovarajući način dokumentirane.

Članak 2.

Pojmovi i njihova definicija u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:

  • -
    Dokumentacija ispitanika je dokumentacija sačinjena sukladno planu ispitivanja za bilježenje podataka o jednom ispitaniku tijekom pokusa.
  • -
    Ispitanik je osoba koja sudjeluje u kliničkom pokusu bilo da prima lijek, odnosno medicinsko pomagalo koje se ispituje, ili lijek odnosno medicinsko pomagalo koje s upoređuje
  • -
    Ispitivač je osoba odgovorna za pokus, na mjestu gdje se pokus provodi.
  • -
    Izvješće o kliničkom ispitivanju je pisani dokument o ispitivanju bilo kojeg terapijskog, profilaktičkog ili dijagnostičkog proizvoda koje se provodi kod ljudi, a u kojem su u formi izvješća u potpunosti integrirani, klinička i statistička obrada, prikazi, analize i zaključci.
  • -
    Jednostruko ili dvostruko slijepo ispitivanje podrazumijeva da ispitanik ne zna što prima, odnosno da ni ispitanik, ni ispitivač, ni ovlašteni promatrač ne znaju šta je tko primio.
  • -
    Klinički pokus je svako sustavno ispitivanje lijeka i medicinskog pomagala s ciljem pronalaženja ili potvrde učinaka, kao i identifikacije bilo koje nuspojave lijeka i medicinskog pomagala koje se ispituje, odnosno ispitivanja apsorpcije, raspodjele, metabolizma i izlučivanja s ciljem utvrđivanja njegove djelotvornosti i neškodljivosti.

Klinički pokusi se dijele u više faza, i to:

Faza 1: Pokusi prve primjene lijeka kod ljudi, koji se provode radi utvrđivanja preliminarne ocjene neškodljivosti i farmakokinetskog/famakodinamskog profila aktivne tvari u čovjeku.

Faza 2a: Rana faza primjene lijeka kod manjeg broja odabranih pacijenata kod kojih se očekuju koristi od ispitivanog lijeka; provodi se sa ciljem ustanovljavanja efikasnosti i sigurnosti, kao i raspona doza.

Faza 2b: Kasna faza primjene lijeka kod većeg broja odabranih pacijenata u cilju donošenja konačne odluke o rasponu doza i farmaceutskom obliku, uz prikupljanje podataka o metaboličkim aktivnostima u ljudskom organizmu kroz primjenu lijeka u dužem razdoblju u odnosu na fazu 2a.

Faza 3: Primjena lijeka na dovoljno velikom broju odabranih pacijenata u cilju određivanja efikasnosti i sigurnosti primjene ispitivanog lijeka. Pod dovoljno velikim brojem, podrazumijeva se broj iz prihvaćenog plana stručne institucije koja provodi klinička ispitivanja za ovu fazu, kojim se evaluira rezultat.

Faza 4: Puštanje lijeka u promet u ograničenim količinama, pod nadzorom; provodi se s ciljem praćenja utjecaja lijeka u uvetima ograničenog puštanja u promet, u odabranim stručnim institucijama za klinička ispitivanja lijekova.

Postmarketinška faza: Praćenje lijeka i prikupljanje dodatnih podataka o njegovoj efikasnosti i sigurnosti nakon puštanja lijeka u široku primjenu.

  • -
    Konačno izvješće je detaljni opis pokusa nakon njegovog završetka koji uključuje opis metodike, uključujući i statistiku i ispitanika, prikaz i evaluaciju rezultata, statističke analize, te kritičku, etičku, statističku i kliničku ocjenu čitavog pokusa,
  • -
    Kontrola kvalitete podrazumijeva operativne tehnike i aktivnosti poduzete unutar sustava osiguranja kvalitete s ciljem potvrđivanja ispunjenosti svih zahtjeva za kvalitetom,
  • -
    Multicentrično kliničko ispitivanje je kliničko ispitivanje koje se provodi prema jedinstvenom protokolu, ali na više od jednog mjesta ispitivanja, vođeno od strane više ispitivača, pri čemu mjesta isptivanja mogu biti locirana u jednoj ili više zemalja,
  • -
    Nadzor je sustavno ispitivanje koje provodi (u pravilu na slučajno odabranom uzorku podataka) osoba koja izravno ne sudjeluje u pokusu s ciljem utvrđivanja da li se pokus provodi prema planu ispitivanja sukladno standardnim operativnim postupcima i dobroj kliničkoj praksi,
  • -
    Naručitelj pokusa je pravna osoba na čiji zahtjev se provodi kliničko ispitivanje,
  • -
    Nuspojava lijeka je svaka neželjena reakcija koja je štetan i nenamjeravan odgovor organizma na lijek koji je primjenjen sukladno uputi. Pod ozbiljnom nuspojavom lijeka podrazumijeva se svaka štetna neželjena reakcija na lijek koja je fatalna, opasna po život, onesposobljavajuća, koja rezultira hospitalizacijom ili produženim boravkom u bolnici ili je povezana sa zloupotrebom lijekova ovisnošću,
  • -
    Ostala dokumentacija o ispitaniku jest: bolnička dokumentacija, nalazi specijalističkih pregleda ili posebni podaci o ispitaniku koji omogućuju utvrđivanje autentičnosti informacija u test listi ispitanika i kad je potrebno, dopuštaju njihovu dopunu i ispravke,
  • -
    Osiguranje kvalitete kliničkih pokusa obuhvaća sustave i postupke kontrole kvalitete kojima se osigurava provođenje pokusa i dobivanje podataka sukladno dobroj kliničkoj praksi uključujući pravila glede etičkog i stručnog provođenja standardnih operativnih postupaka izvješćivanja i kvalifikacija stručnog osoblja,
  • -
    Ovlašteni promatrač je osoba koju određuje naručitelj pokusa, a koja je odgovorna naručitelju za praćenje i izvješćivanje o napredovanju pokusa prema planu pokusa sukladno standardnim operativnim postupcima, dobroj kliničkoj praksi i zakonskim propisima,
  • -
    Plan pokusa podrazumijeva ciljeve pokusa, metodiku, organizaciju, statističke pokazatelje i uvjete pod kojima će se pokus provoditi i nadzirati,
  • -
    Randomizacija je proces uključivanja ispitanika u terapijsku ili kontrolnu grupu primjenom metoda slučajnog izbora pri uključivanju, a u cilju smanjenja pristrasnosti,
  • -
    Sirovi podaci su nalazi ili ovjerene kopije originalnih opažanja, klinički nalazi i drugi podaci o aktivnostima u kliničkom pokusu potrebni za rekonstrukciju i evaluaciju pokusa. Navedeni podaci uključuju i labo- ratorijske zapise, bilješke, račune, podatke dobivene putem automatiziranih instrumenata, točne verificirane kopije u obliku fotokopija, mikrofilma, fotografske negative, negative, mikrofilmove ili magnetske medije,
  • -
    Standardni operativni postupci (SOP) su detaljne pisane upute za provođenje svake određene situacije u tijeku kliničkog pokusa; koji omogućuju jednako provođenje svih funkcija i aktivnosti u tijeku određenog pokusa,
  • -
    Upute za ispitivača su skup podataka namijenjenih ispitivaču koji sadrže sve relevantne informacije o lijeku ili medicinskom pomagalu koje se ispituje, a koje su poznate prije početka kliničkog pokusa, a uključuju bitne kemijske, farmaceutske, toksikološke, farmako- kinetske i farmakodinamske podatke dobivene na životinjama i na čovjeku, te rezultate ranijih kliničkih pokusa. Navedene upute uključuju i podatke koji opravdavaju prirodu, opseg i trajanje predloženog pokusa, ocjenu potencijalne štetnosti i potrebu posebnih upozorenja i koje se dopunjavaju sukladno novim podacima.

II - POSTUPAK KLINIČKIH ISPITIVANJA LIJEKOVA, ODNOSNO MEDICINSKIH POMAGALA

Članak 3.

Kliničkim ispitivanjem utvrđuje se efikasnost lijeka na ljudski organizam i odnos između korisnih i štetnih efekata, uključujće nuspojave, bioekvivalenciju i bio raspoloživost.

Kliničko ispitivanje lijekova mora se obavljati sukladno etičkim principima utvrđenim Helsinškom deklaracijom o zaštiti prava pacijenata (u daljnjem tekstu: Helsinška deklaracija).

Lijek može biti klinički ispitan nakon pribavljene pozitivne ocjene o laboratorijskim (faramaceutsko-kemijskim) i farma- kološko-toksikološkim ispitivanjima lijekova.

Članak 4.

Svako kliničko ispitivanje mora biti prethodno odobreno od strane Federalnog ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Prije izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo je obvezno pribaviti suglasnost Federalnog etičkog povjerenstva (u daljnjem tekstu: Etičko povjerenstvo).

Ministarstvo je dužno izdati odobrenje za klinička ispitivanja lijekova i medicinskih pomagala u roku od 45 dana od dana primitka uredno dokumentiranog zahtjeva.

Članak 5.

Klinička ispitivanja obavljaju se na zahtjev proizvođača lijekova i medicinskih pomagala, predstavništva proizvođača lijekova i medicinskih pomagala ili njegovog ovlaštenog zastupnika, zdravstvene ili odgovarajuće znanstvene ustanove, te na zahtjev Ministarstva (u daljnjem tekstu: naručitelj pokusa).

Troškove kliničkog ispitivanja lijekova i medicinskih pomagala snosi naručitelj pokusa.

Visinu troškova kliničkog ispitivanja lijekova i medicinskih pomagala u zdravstvenim ustanovama određuje federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar), na prijedlog stručne institucije koja obavlja kliničko ispitivanje.

Visinu troškova naknade za rad članova Etičkog povjerenstva utvrđuje rješenjem federalni ministar.

Članak 6.

Zahtjev za kliničko ispitivanje lijekova i medicinskih pomagala podnosi se Ministarstvu.

Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se i sljedeća dokumentacija:

  • -
    zahtjev s obrazloženjem svrhe ispitivanja lijeka, navođenje faze ispitivanja, te registracijskog statusa lijeka ili medicinskog pomagala
  • -
    naziv stručne institucije koja će sudjelovati u ispitivanju,
  • -
    dokaz da stručna institucija ima odobrenje federalnog ministra za obavljanje kliničkih ispitivanja ispunjava uvjete za provođenje kliničkih ispitivanja
  • -
    dokaz o izvršenim farmaceutsko-kemijskim ispitiva- njima s pozitivnom ocjenom
  • -
    dokaz o izvršenim farmakološko-toksikološkim ispitiva- njma s pozitivnom ocjenom,
  • -
    uputu za ispitivača sa svim podacima o kakvoći proizvoda, kao i podacima o provedenim farmako- loško-toksikološkim i kliničkim ispitivanjima,
  • -
    plan kliničkih ispitivanja,
  • -
    test lista ispitanika,
  • -
    obavijest za ispitanika,
  • -
    obrazac informiranog pristanka ispitanika,
  • -
    dokaz o osiguranju ispitanika od mogućih štetnih poslje- dica sudjelovanja u kliničkom ispitivanju,
  • -
    dokaz o uplati federalne pristojbe,
  • -
    dokaz o uplati naknade za rad članova Etičkog povjerenstva.

Članak 7.

U pripremi kliničkog pokusa moraju se utvrditi ciljevi, problemi i odnos opasnosti i koristi, te da li su izabrana rješenja znanstveno jasna i etički opravdana.

Klinički pokusi, prema odrednicama Helsinške deklaracije i Međunarodnih etičkih smjernica biomedicinskih ispitivanja na ljudima izdate od Vijeća za međunarodne organizacije medicinskih znanosti (Council for International Organisations of Medical Sciences - CIOMS), moraju biti provedeni sukladno temeljnim etičkim principima, i to:

  • -
    poštivanje prava,
  • -
    poštivanje osobe,
  • -
    dobronamjernost,
  • -
    neškodljivost.

Preduvjet za klinički pokus su pretklinička ispitivanja koja daju dovoljno dokaza o prihvatljivoj potencijalnoj štetnosti i mogućoj kliničkoj primjeni lijeka ili medicinskog pomagala.

Prije pokusa potrebno je utvrditi načine praćenja i nadzora, te standardne operativne postupke.

Članak 8.

Klinički pokus treba provesti sukladno planu ispitivanja dogovorenom i potpisanom od ispitivača i naručitelja pokusa.

Ispitivač i naručitelj moraju svaku promjenu do koje dolazi tijekom pokusa dogovoriti, potpisati i dodati kao dodatak planu pokusa.

U planu mora biti opisan cilj pokusa i postupci koji će se primijeniti, razlozi zbog kojih se ispitivanje provodi na ljudima, priroda i stupanj bilo kojeg poznatog rizika, skupine iz kojih će se ispitanici odabrati i načini koji osiguravaju odgovarajuću obaviještenost prije nego ispitanik da suglasnost da sudjeluje u pokusu.

Plan pokusa mora biti prihvaćen od Etičkog povjerenstva.

U dodatku I. ovoga pravilnika prikazane su točke plana pokusa koje mogu služiti kao model.

Članak 9.

U provedbi kliničkog pokusa treba osigurati osobni integritet i dobro ispitanika sukladno Helsinškoj deklaraciji.

Odredbe Helsinške deklaracije, u dodatku II. ovoga pravilnika, su prihvaćena osnova etičkih principa u provedbi kliničkog pokusa, koji se moraju poštivati prilikom ispitivanja na ljudima.

Članak 10.

Po primitku zahtjeva i dokumentacije za klinički pokus, Etičko povjerenstvo razmatra zahtjev i cijeni:

  • -
    prihvatljivost ispitivača za predloženi pokus,
  • -
    prikladnost plana pokusa glede ciljeva ispitivanja i opravdanja predvidivih opasnosti i rizika u odnosu prema pretpostavljenoj koristi za ispitanike i druge osobe kao i djelotvornost plana uz najmanje moguće izlaganje ispitanika,
  • -
    način uključivanja bolesnika u pokus,
  • -
    razumljivost i potpunost informacije koja se daje ispitanicima,
  • -
    osiguranje naknade u slučaju smrti odnosno liječenje ispitanika koje je u svezi s kliničkim pokusom, te osiguranje za slučaj odgovornosti ispitivača ili naručitelja,
  • -
    prihvatljivost većih dodataka planu pokusa.

Etičko povjerenstvo dužno je izdati, odnosno uskratiti davanje suglasnost za obavljanje kliničkih ispitivanja u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva s potpunom dokumentacijom.

Članak 11.

U svakom kliničkom pokusu moraju biti primijenjeni principi dobrovoljnog pristanka ispitanika, sukladno odredbama Helsinške deklaracije.

Informaciju o kliničkom pokusu daje se u usmenom i pisanom obliku, gdje god je to moguće.

Nije dozvoljeno prisiljavanje za sudjelovanje u kliničkom pokusu.

Ispitanicima, njihovim srodnicima, skrbnicima odnosno zakonskim zastupnicima, mora se omogućiti stjecanje saznanja o detaljima pokusa.

Saznanja iz stavka 4. ovoga članka moraju sadržavati jasnu poruku da se radi o ispitivanju, da je sudjelovanje u kliničkom pokusu dobrovoljno i da je odbijanje sudjelovanja, odnosno odustanak od sudjelovanja u pokusu slobodno.

Ispitanici moraju imati dovoljno vremena da odluče da li žele ili ne žele sudjelovati u pokusu.

Ispitanici moraju biti svjesni i pristati na provjeru rezultata ispitivanja, te moraju biti upoznati da je sudjelovanje u pokusu zaštićeno kao profesionalna tajna i kao takvo nedostupno javnosti.

Ispitanik mora biti izviješćen o osiguranju i postupcima naknade za liječenje, u slučaju oštećenja ili invalidnosti izazvanog sudjelovanjem u kliničkom pokusu.

Ispitanik mora znati okolnosti pod kojima ispitivač ili naručitelj pokusa mogu prekinuti njegovo sudjelovanje u pokusu.

Ispitanik mora biti potpuno izviješćen o ispitivanju uključivši u to i cilj, očekivanu korist za ispitanika, odnosno druge osobe, kontrolno liječenje/placebo, opasnosti i neugode (npr. invazivne postupke) i gdje je to potrebno, tumačenje alternativnog prihvaćenog standardnog medicinskog liječenja.

Ukoliko je ispitanik u nemogućnosti dati osobni pristanak za sudjelovanje u kliničkom pokusu, ako nije pri svijesti odnosno nije sposoban za rasuđivanje, ovaj pristanak mogu dati roditelji, staratelji, supružnik ili drugi bliži rođaci ispitanika i pod uvjetom da o tome postoji suglasnost Etičkog povjerenstva, te ukoliko ispitivač smatra da sudjelovanje može koristiti dobrobiti i interesima ispitanika.

Pristanak iz stavka 11. ovoga članka mora biti dat u pismenoj formi.

Članak 12.

Ispitivač mora osigurati odgovarajuću zdravstvenu zaštitu ispitanika koji sudjeluju u kliničkom pokusu, za cijelo vrijeme trajanja pokusa.

Zdravstvena zaštita mora se osigurati i nakon pokusa, u razdoblju koje ovisi o prirodi bolesti, prirodi pokusa i učinjenih zahvata.

Članak 13.

Ispitivač je odgovoran za strogo provođenje plana pokusa.

Ispitivač ne smije unositi nikakve promjene u odobreno ispitivanje, osim ako je to potrebno za otklanjanje očitog neposrednog rizika ili opasnosti za ispitanike.

Svaka izmjena mora biti prikazana u obliku dodatka planu pokusa, koji se prilaže planu pokusa i potpisuje od ispitivača i naručitelja pokusa.

U slučaju većih dodataka planu pokusa potrebno pribaviti suglasnost Etičkog povjerenstva.

Članak 14.

Ispitivač mora davati odgovarajuće informacije ispitanicima u kliničkom pokusu, te poštovati odredbe Helsinške deklaracije i Međunarodne etičke smjernice za biomedicinska ispitivanja na ljudima.

Priroda informacije koju treba priopćiti ispitanicima ovisi o složenosti kliničkog pokusa, te prirodi proizvoda koji se ispituje.

Informacija iz stavka 2. ovoga članka, u pravilu, se daje i u usmenom i u pisanom obliku i na jeziku koji je razumljiv ispitaniku.

Ispitivač je dužan izvijestiti ispitanike o njihovom sudjelovanju u kliničkom pokusu, označiti osobe od kojih mogu zatražiti pomoć u hitnim situacijama, te upozoriti na potrebu držanja navedenih obavijesti pri sebi.

Članak 15.

Ispitivač mora poznavati svojstva, učinke, uključujući i podatke pribavljene prije kliničkog pokusa, o proizvodu koji se klinički ispituje.

Ispitivač mora poznavati sve relevantne nove podatke o proizvodu koji se pojavljuje za vrijeme provođenja kliničkog pokusa.

Članak 16.

Klinički pokus se provodi pod uvjetima koji jamče sigurnost za ispitanike.

Izbor mjesta kliničkog pokusa ovisi o stupnju razvoja prozvoda i s njim povezanim mogućim rizicima.

Mjesto kliničkog pokusa mora imati odgovarajuću opremu, uključujući laboratorije i pribor.

Članak 17.

Ispitivač i naručitelj pokusa trebaju o kliničkom pokusu i njegovim rezultatima redovno izvješćivati Etičko povjerenstvo i stručnu instituciju u kojoj se obavlja kliničko ispitivanje, i to po završetku svake faze kliničkog pokusa.

Članak 18.

U slučaju ozbiljnog štetnog događaja (nuspojave) ispitivač mora, bez odgode, izvijestiti naručitelja pokusa, Etičko povjerenstvo, stručna institucija u kojoj se obavlja kliničko ispitivanje i Centar za lijekove u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno ustanovu koja obavlja funkciju navedenog centra (u daljnjem tekstu: centar za lijekove).

Ispitivač mora biti na raspolaganju pri periodičnim posjetama ovlaštenog promatrača, te pri nadzoru federalnog farmaceutskog inspektora, kao i osobe koju je naručitelj pokusa odredio za osiguranje kvalitete.

Članak 19.

Ukoliko je klinički pokus završen prije isteka vremena određenog planom pokusa, ispitivač mora dostaviti obrazloženje ranijeg završetka pokusa Etičkom povjerenstvu i stručnoj instituciji u kojoj se obavlja kliničko ispitivanje.

Nakon završetka pokusa priprema se završno izvješće.

Izvješće iz stavka 2. ovoga članka, s točnim naznačenjem datuma završetka kliničkog pokusa, mora potpisati ispitivač i dostaviti ga Etičkom povjerenstvu i stručnoj instituciji u kojoj se obavlja kliničko ispitivanje.

Članak 20.

Naručitelj kliničkog ispitivanja lijeka ili medicinskog pomagala može biti proizvođač, predstavništvo proizvođača ili njegov ovlašteni zastupnik, zdravstvena ili odgovarajuća znanstvena ustanova, a isto se može obaviti i na zahtjev federalnog ministra.

Naručitelj iz stavka 1. ovoga članka, odgovoran je za pouzdanost podataka i informacija koji se stavljaju na uvid ispitivaču prije početka kliničkog pokusa ili onih koji postanu raspoloživi tijekom pokusa.

Naručitelj i ispitivač obvezni su surađivati sa stručnom institucijom u kojoj se obavlja kliničko ispitivanje glede izvješćivanja ili provođenja promjena plana pokusa, javljanja štetnih događaja i podnošenja izvješća o pokusu.

Naručitelj mora organizirati sustav osiguranja kvalitete (uključivši neovisni nadzor) za provođenje pokusa.

Naručitelj mora pripremiti pisane detaljne standardne operativne postupke (SOP) sukladno dobroj kliničkoj praksi.

Naručitelj i ispitivač moraju dogovoriti i potpisati plan ispitivanja lijeka ili medicinskog pomagala, te utvrditi način bilježenja podataka.

III - OBVEZE SUDIONIKA U POSTUPKU KLINIČKIH ISPITIVANJA LIJEKOVA I MEDICINSKIH POMAGALA, KAO I VOĐENJE DOKUMENTACIJE

Članak 21.

Naručitelj pokusa je obvezan:

  • -
    izvršiti i izbor ispitivača uzimajući u obzir mjesto ispitivanja, opremu i vjerodostojnost kvalifikacija ispitivača, te trajanja pokusa;
  • -
    izvijestiti ispitivača o kemijskim, farmaceutskim, toksikološkim, farmakološkim i kliničkim podacima (uključivši prethodne i istovremene pokuse) sukladno prirodi, opsegu i trajanju pokusa kao preduvjet za planiranje pokusa, te dati ispitivaču sve nove značajne informacije i podatke koji se pojave tijekom pokusa;
  • -
    podnijeti zahtjev sa svim potrebnim dokumentima stručnoj instituciji u kojoj se obavlja kliničko ispitivanje;
  • -
    osigurati i dostaviti odgovarajuće označene i odgovara- juće šifrirane lijekove ili medicinska pomagala za ispitivanje pripremljene sukladno principima dobre proizvođačke prakse i prikladno zapakirane na način koji štiti proizvod od oštećenja s time da je osigurana sljepoća postupka;
  • -
    čuvati dovoljno uzoraka svake serije i podatke o analizi i značajkama proizvoda koji se ispituju tako da ih, ako bude potrebno, neovisni laboratorij može ponovno ispitati (npr. kontrola kvalitete ili bioekvivalencija);
  • -
    osigurati ispitivaču mogućnost da u svojoj ustanovi utvrdi sustav za odgovarajuće i sigurno rukovanje, pohranu, korištenje, povrat i uništavanje lijeka koji se ispituje;
  • -
    odrediti i osigurati edukaciju ovlaštenog promatrača;
  • -
    odrediti osobe za nadgledanje postupka te verifikaciju statističke obrade i pisanje izvješća o pokusu;
  • -
    razmotriti, bez odgode, s ispitivačem sve ozbiljne štetne događaje (nus pojave) i poduzeti odgovarajuće mjere nužne za sigurnost ispitanika te dojavu o događaju Centru za lijekove;
  • -
    osigurati pripremu potpunog konačnog izvješća o pokusu;
  • -
    osigurati odgovarajuću naknadu za liječenje, odnosno liječenje za ispitanike u slučaju oštećenja ili smrti povezanih s pokusom i osigurati ispitivača od štete, osim za one koji su posljedica nesavjesnog postupka ili nehata.

Članak 22.

Ovlaštenog promatrača određuje naručitelj pokusa, uz suglasnost ispitivača.

Broj ovlaštenih promatrača ovisi o složenosti pokusa i tipovima centara koji u njemu sudjeluju.

Ovlašteni promatrač mora biti dostupan ispitivaču.

Temeljna obveza ovlaštenog promatrača je nadgledanje provedbe pokusa i osiguranje provođenja istog sukladno planu ispitivanja.

Svako neopravdano odstupanje od plana pokusa i svaku povredu dobre kliničke prakse, ovlašteni promatrač mora, bez odgode, javiti naručitelju, Etičkom povjerenstvu i stručnoj instituciji u kojoj se obavlja kliničko ispitivanje.

Članak 23.

Posebne obveza predviđenih u članku 22. ovoga pravilnika, ovlašteni promatrač ima obvezu:

  • -
    nadzirati pridržavanje plana pokusa i osigurati da svi podaci o pokusu budu uredno i potpuno zabilježeni,
  • -
    utvrditi da li mjesto provedbe pokusa ima odgovarajuće prostorije, laboratorije, opremu, osoblje te ocijeniti raspoloživost odgovarajućeg broja ispitanika tijekom pokusa;
  • -
    osigurati da osoblje koje pomaže ispitivaču u pokusu bude izvješćeno o pokusu te da poštuje sve detalje pokusa;
  • -
    osigurati povezanost između ispitivača i naručitelja tijekom provođenja pokusa;
  • -
    osigurati da test liste ispitanika budu ispravno popunjene;
  • -
    ispitati da li su osigurane zalihe, raspodjela i povrat lijeka ili medicinskog pomagala koje se ispituje te da su iste odgovarajuće dokumentirane sukladno propisima;
  • -
    nakon svake posjete i svakog drugog kontakta s ispitivačem podnijeti pisano izvješće naručitelju.

Članak 24.

Pojava ozbiljnog štetnog događaja (nuspojava) mora se pažljivo pratiti i detaljno bilježiti tijekom čitavog pokusa.

Planom pokusa mora se odrediti metoda kojom će se pratiti nuspojave iz stavka 1. ovoga članka.

Naručitelj mora staviti na raspolaganje upitnike za prijavljivanje nuspojava.

Naručitelj i ispitivač moraju prijaviti sve nuspojave centru za lijekove, Etičkom povjerenstvu i stručnoj instituciji u kojoj se obavlja kliničko ispitivanje.

Izvješća iz stavka 4. ovoga članka moraju sadržavati ocjene uzročno-posljedične veze i mogućeg utjecaja na pokus i buduću uporabu proizvoda koji se ispituje, kao i identifikaciju ispitanika i pokusa.

Nakon završetka pokusa, sve zabilježene nuspojave moraju biti utvrđene i ocijenjene u konačnom izvješću.

Naručitelj je u obvezi, bez odgode, izvijestiti ispitivača o svakom pokusu s istim lijekom ili medicinskim pomagalom čije je ispitivanje bilo gdje i bilo kada prekinuto, kao i o povlačenju tog lijeka ili medicinskog pomagala s tržišta zbog razloga sigurnosti.

Članak 25.

Cilj vođenja bilješki u postupku ispitivanja lijeka i medicinskog pomagala je registracija, prijenos, te ako je potrebno, djelotvorna i pravilna izmjena informacija dobivenih od ispitanika u podatke koji se mogu upotrijebiti u izvješću.

Svi postupci ispitivanja moraju biti dokumentirani.

Osnovna značajka jedinstvenosti podataka je osiguranje "slijepog ispitivanja" glede određivanja vrste liječenja koja počinje randomizacijom bolesnika u različite skupine i održava se kroz cjelokupnu obradu podataka sve do donošenja odluke o otvaranju šifre.

U slučaju elektronske obrade podataka tajnost baze podataka mora biti posebno osigurana.

Obveze ispitivača su:

  • -
    osigurati da se sva opažanja i nalazi potpuno i točno bilježe u test listu i da budu potpisani od osobe određene planom pokusa;
  • -
    u slučaju izravnog unošenja podataka o pokusu u računalo potrebno je postaviti osiguranje kojim će se jamčiti njihova valjanost; valjanost kompjuteriziranih sustava treba provjeriti te utvrditi detaljni opis za njihovu uporabu;
  • -
    sve ispravke na test listi i drugim spisima sirovih podataka koji su na tvrdom disku treba provesti tako da bude određen ishodni ulaz; ispravni podaci moraju biti upisani s naznakom razloga ispravke označeni datumom i inicijalima ispitivača ili ovlaštene osobe; pri elektronskoj obradi podataka treba osigurati postupak u kojem će samo ovlaštene osobe moći mijenjati podatke u računalu s time da uvijek postoji bilješka o izvršenim izmjenama;
  • -
    ako se podaci mijenjaju za vrijeme obrade, izmjenu treba dokumentirati;
  • -
    laboratorijske vrijednosti s normalnim referentnim vrijednostima po mogućnošću zajedno sa specifičnošću i osjetljivošću metode koja je korištena moraju uvijek biti označene na test listi ili istoj priložene; vrijednost izvan klinički prihvaćenih referentnih vrijednosti ili vrijednosti koje se značajno razlikuju od prethodnih ispitivač treba ocijeniti i komentirati;
  • -
    drugi podaci različiti od podataka traženih planom pokusa koji su se pokazali tijekom praćenja štetnih događaja ili recidiva odnosno nove bolesti moraju biti označeni u test listi;
  • -
    navođenje jedinice mjerenja, a izmjena tih jedinica mora uvijek biti označena i dokumentirana;
  • -
    konačno izvješće o pokusu mora biti sastavljeno sukladno planu ispitivanja i potpisano od naručitelja, ovlaštenog promatrača, ispitivača i odgovornog statističara.

Obveze naručitelja i ovlaštenog promatrača su:

  • -
    pri korištenju elektronske obrade podataka naručitelj se mora služiti provjerenim postupkom uz odgovarajuću dokumentaciju namijenjenu korištenju navedenog sustava;
  • -
    pri korištenju elektronske obrade podataka trebaju se utvrditi standardni operativni postupci za te sustave;
  • -
    naručitelj mora osigurati najveću moguću točnost u obradi podataka, a ako se podaci mijenjaju tijekom obrade, promjena mora biti dokumentirana a sigurnost metode utvrđena; treba omogućiti usporedbu tiskanog izvatka sa izvornim opažanjima i nalazima;
  • -
    naručitelj treba imati saznanja za identifikaciju svih ulaznih podataka koji ulaze, glede ispitanika pomoću nedvojbene šifre;
  • -
    naručitelj treba utvrditi listu osoba koje su ovlaštene unositi ispravke i sprečavati pristup podacima pomoću odgovarajućih sustava osiguranja.

Članak 26.

Ispitivač mora osigurati pohranu identifikacijskih šifri ispitanika iz razloga sigurnosti i djelotvornosti.

Test liste bolesnika i drugi izvorni podaci čuvaju se najmanje pet godina od završetka pokusa.

Naručitelj mora poduzeti odgovarajuće mjere za čuvanje druge dokumentacije koja se odnosi na pokus.

Podaci iz stavka 3. ovoga članka mogu se čuvati na mikrofilmu ili elektronski, uz uvjet da postoji kopija na papiru.

Naručitelj mora čuvati plan pokusa, dokumentaciju, odobrenja i sve druge dokumente koji se tiču pokusa, uključujući potvrde o provedbi postupaka.

Svi podaci i dokumenti moraju biti raspoloživi na zahtjev Ministarstva, Etičkog povjerenstva, stručnoj instituciji u kojoj se obavlja kliničko ispitivanje, odnosno drugih ovlaštenih tijela vlasti sukladno zakonu.

Članak 27.

Plan pokusa sačinjavaju sljedeće cjeline:

  • 1.
    Opće napomene Opće napomene uključuju naziv ispitivanja, identifi- kacijski broj i datum. Dodaci moraju imati svoj broj i datum. Opće napomene sadrže i ime i adresu naručitelja i ovlaštenog promatrača, imena osoba koje će potpisivati plan pokusa i dodatke u ime naručitelja i ispitivača koji je odgovoran za provedbu pokusa, te naziv ustanove u kojoj se provodi pokus. Plan ispitivanja treba sadržavati cilj pokusa, te mjere koje će biti poduzete s ciljem izbjegavanja pristrasnosti, a posebice gdje je to važno i metode slijepog ispitivanja i izbor bolesnika.
  • 2.
    Slučajni izbor i slijepo ispitivanje Način slučajnog izbora ispitanika mora biti dokumen- tiran. Kada ispitivač dobije zatvorenu šifru za svaku individualnu terapiju u slijepom randomiziranom pokusu treba je pohraniti, kako na mjestu ispitivanja tako i kod naručitelja. U slučaju slijepog ispitivanja plan ispitivanja mora sadržavati uvjete pod kojima je dopušteno otvoriti šifru i osobu koja je to ovlaštena učiniti. Potrebno je osigurati sustav, koji će u slučaju hitnosti, omogućiti pristup informaciji o liječenju pojedinog ispitanika. Sustav mora dopustiti pristup liječenju samo jednog ispitanika u određeno vrijeme. Ako je šifra otvorena, isto treba biti opravdano i dokumentirano u test listi bolesnika.
  • 3.
    Statistička analiza Vrste statističke analize moraju biti specificirane u planu pokusa, a svako odstupanje od plana mora biti opisano i opravdano u završnom izvješću o pokusu. Planirana analiza i njezina provedba mora biti provedena ili potvrđena i identificirana od educiranog statističara. Mogućnost ili okolnosti međuanalize, tijekom pokusa, mora također biti specificirana u planu ispitivanja. Ispitivač i ovlašteni promatrač moraju osigurati da podaci imaju najvišu kvalitetu koja je moguća u fazi njihovog sakupljanja, a statističar mora za vrijeme obrade osigurati jedinstvo podataka. Rezultati analiza moraju biti prikazani na način da omogućuju interpretaciju njihovih kliničkih važnosti ocjenom veličine razlike u učinku liječenja i intervala pouzdanosti više nego samo testiranje statističke značajnosti. Potrebna je procjena podataka koji su izostavljeni iz statističke analize. Sva ovakva isključenja moraju biti dokumentirana da bi se u slučaju potrebe mogla obaviti ponovna analiza.

Članak 28.

Naručitelj je obvezan osigurati opskrbu lijeka ili medicinskog pomagala za pokus (proizvod koji se ispituje ili referentni proizvod uključivši placebo), tako da su isti odgovarajuće kvalitete i podvrgnuti postupcima osiguranja kvalitete.

Način kojim naručitelj opskrbljuje ispitivača s lijekovima ili medicinskim pomagalima koji se ispituju u pokusu mora biti opisan u planu ispitivanja.

Naručitelj opskrbljuje ispitivača lijekom ili medicinskim pomagalom, kad dobije potrebna odobrenje za klinička ispitivanja od Ministarstva, sukladno članku 28. stavak 3. Zakona o lijekovima.

Naručitelj je dužan, prilikom dostavljanja lijekova ili medicinskih pomagala iz stavka 3. ovoga članka, dostaviti ispitivaču i pisane upute o rukovanju i čuvanju tih tvari, kao i upute o rukovanju s onim što će nakon pokusa eventualno ostati neiskorišteno.

O dostavi lijekova i medicinskih pomagala, kao i pisanim uputama iz stavka 4. ovoga članka, naručitelj je dužan sačiniti pismenu izjavu.

Naručitelj mora osigurati stabilnost lijeka ili medicinskog pomagala koje se ispituju kao i redovitu opskrbu tijekom cijelog pokusa.

Naručitelj je dužan detaljno opisati način na koji će se lijek i medicinsko pomagalo, koje se ispituje označavati, dostavljati, raspodjeljivati i pohranjivati.

Bilješke moraju sadržavati informaciju o prijevozu, dopremi, prijemu, raspodjeli, povratu i uništavanju svakog preostalog lijeka i medicinskog pomagala. Ispitivač ne smije dati lijek ili medicinsko pomagalo koji se ispituje ni jednoj osobi koja nije određena da ga primi.

Naručitelj je odgovoran za ispravno pakiranje i označavanje lijekova i medicinskih pomagala koja se ispituju.

Oznaka mora ukazivati da se radi o proizvodu samo za kliničko ispitivanje.

U slijepim ispitivanjima pakiranje mora biti označeno na način koji onemogućuje prepoznavanje identiteta.

U hitnim situacijama mora biti omogućeno određivanje identiteta aktualnog liječenja koje je dobio određeni ispitanik.

U slijepim ispitivanjima lijeka odnosno medicinskog pomagala, koji se ispituje uključivši kontrolni lijek ili medicinsko pomagalo i placebo, moraju biti jednakog izgleda, okusa, mirisa i drugih fizičkih karakteristika.

Ukoliko se formulacija kontrolnog lijeka ili medicinskog pomagala mijenja, treba razmotriti potrebu komparativne in vivo biološke valjanosti i testa disolucije ili drugih in vitro ispitivanja.

Članak 29.

Ispitivač mora osigurati:

  • -
    sigurni postupak s lijekom i medicinskim pomagalom koji se ispituje za vrijeme i poslije provođenja pokusa;
  • -
    da se lijek i medicinsko pomagalo koji se ispituje koristi samo sukladno planu ispitivanja i da u pokus uključuje ispitanike samo osoblje koje je odgovorno ispitivaču;
  • -
    da doza i upute za uporabu odgovaraju i da ih svaki ispitanik razumije;
  • -
    da neupotrijebljeni lijek ili medicinsko pomagalo koje se ispituje vrati naručitelju ili uništi i da bilješke o tim aktivnostima čuva sukladno planu ispitivanja.

Članak 30.

Naručitelj je obvezan:

  • -
    osigurati da pakiranje lijeka ili medicinskog pomagala koji se ispituje bude prikladnih dimenzija za pokus i odgovarajući za ispitanike;
  • -
    osigurati dovoljno uzoraka svake serije koja se rabi zbog potrebe ponovne analize i kontrole u budućnosti.

Za vrijeme posjeta ispitivaču, ovlašteni promatrač mora provjeriti:

  • -
    da li se lijek ili medicinsko pomagalo za ispitivanje koristi isključivo za ciljeve određene planom pokusa;
  • -
    da postoje podaci o količinama lijeka ili medicinskom pomagalu koje se ispituje;
  • -
    rok valjanosti lijeka ili medicinskog pomagala;
  • -
    uvjete skladištenja lijeka i medicinskog pomagala koje se ispituje, te
  • -
    postupak s vraćenim odnosno neupotrijebljenim lijekom ili medicinskim pomagalom.

Članak 31.

Naručitelj je odgovoran za primjenu sustava koji će osigurati kvalitetu u pogledu provjere mjesta provođenja pokusa, svih podataka i spisa koji su s njim u svezi.

Sva opažanja i nalazi moraju biti dostupni provjeri kako bi se osigurala vjerodostojnost svih podataka te da zaključci koji proizlaze iz obrade dobivenih sirovih podataka budu pravilni.

Postupci provjere moraju biti opravdani i specificirani.

Uzorkovanje treba biti kontrolirano statistički prihvatljivom metodom provjere u pokusu.

Kontrola kvalitete mora biti primijenjena u svakom stupnju obrade podataka, kako bi se osiguralo da svi podaci budu sigurni i odgovarajuće obrađeni.

Članak 32.

U slučaju multicentričkog pokusa, ispitivanje lijeka ili medicinskog pomagala provodi istovremeno nekoliko ispitivača, na različitim mjestima, na temelju istog plana ispitivanja.

Multicentrički pokus iz stavka 1. ovoga članka zahtijeva posebni administrativni sustav čiji oblik ovisi o broju ispitivačkih mjesta, završnim točkama pokusa te raspoloživim podacima o lijeku i medicinskom pomagalu koje se ispituje.

U planu multicentričkog pokusa moraju biti opisane funkcije, odgovornosti, kao i prava i obveze svih sudionika u postupku kliničkih ispitivanja.

U slučaju multicentričkog pokusa dozvoljeno je utemeljiti koordinirajuće povjerenstvo ili koordinator s odgovornošću za kontrolu praktičnog provođenja i napredovanja pokusa i održavanja kontakata s Etičkim povjerenstvom, stručnom institucijom u kojoj se obavlja kliničko ispitivanje, kao i drugim ovlaštenim tijelima iz ove oblasti.

Članak 33.

Naputak ispitivača je kratki prikaz postojećih podataka kliničkih i predkliničkih ispitivanja, lijekovima ili medicinskim pomagalima koji se ispituju u kliničkom pokusu.

Nova saznanja o lijeku ili medicinskom pomagalu, tijekom kliničkog pokusa, naručitelj mora redovito dostavljati ispitivaču u obliku dopuna naputka.

Naputak ispitivača sadrži:

  • 1.
    Sadržaj kliničkog ispitivanja;
  • 2.
    Sažetak kliničkog ispitivanja;
  • 3.
    Uvodne napomene;
  • 4.
    Fizikalna, kemijska i farmaceutska svojstva i formulacija lijeka i medicinskog pomagala;
  • 5.
    Predkliničke studije (farmakologija, farmakokinetika i metabolizam u životinja, toksikologija);
  • 6.
    Djelovanje na ljude (farmakokinetika, metabolizam, podnošljivost, učinci, podaci o prometu);
  • 7.
    Sažetak podataka i upute za ispitivača.

Na kraju svakog dijela naputka, ispitivač je obvezan navesti popis literature koju je koristio u kliničkom pokusu, a najvažniju literaturu treba priložiti u punom opsegu.

IV - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

Stručne institucije kojima je odobreno kliničko ispitivanje lijekova odnosno medicinskih pomagala, temeljem propisa koji su bili u primjeni prije stupanja na snagu ovog pravilnika, dužni su uskladiti svoju organizaciju i poslovanje, te pribaviti odobrenje za kliničko ispitivanje lijeka odnosno medicinskog pomagala, sukladno načinu i postupku utvrđenim ovim pravilnikom, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

Članak 35.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje primjena propisa iz oblasti kliničkih ispitivanja lijekova koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

Članak 36.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

DODATAK I.

MODEL PLANA KLINIČKOG POKUSA

Plan kliničkog pokusa mora sadržavati sljedeće:

  • 1.
    Naziv i opravdanje za provođenje pokusa.
  • 2.
    Smisao, ciljevi i svrha pokusa.
  • 3.
    Mjesto održavanja pokusa, ime i adresa naručitelja.
  • 4.
    Ime, adresa i kvalifikacije svakog ispitivača.
  • 5.
    Opis tipa pokusa (kontrolirani, otvoreni), način usporedbe (grupna usporedba, križana tehnika), slijepa tehnika (dvostruko slijepa, jednostruko slijepa), randomizacija (metoda i način).
  • 6.
    Etička strana pokusa i mjere da se etički aspekti osiguraju (pristanak ispitanika).
  • 7.
    Opis ispitanika. Kriteriji za uključenje i neuključenje potencijalnih ispitanika i način njihovog sakupljanja, tipovi, metode i vrijeme dodjele ispitanika. Kriteriji za isključenje uključenih.
  • 8.
    Broj ispitanika potreban da se dostigne cilj pokusa na osnovi statističkih razmatranja.
  • 9.
    Opis i opravdanost puta primjene, doze, intervala između doza i razdoblja primjene lijeka i medicinskog pomagala koje se ispituje i onog koji se upotrebljava kao kontrola.
  • 10.
    Svaki drugi način liječenja koji će se možda primijeniti ili je dozvoljeno istovremeno primijeniti tijekom pokusa.
  • 11.
    Kliničke i laboratorijske pretrage, farmakokinetičke analize i drugo koji se tijekom pokusa, sukladno planu pokusa moraju provesti.
  • 12.
    Opis kako će se bilježiti reakcije na primjenu lijeka i medicinskog pomagala. Opis i vrednovanje metoda mjerenja, vrijeme mjerenja, način praćenja.
  • 13.
    Upute za završetak čitavog pokusa odnosno dijela pokusa.
  • 14.
    Metode registracije i izvješćivanja o štetnim događajima/ reakcijama. Postupak u slučaju komplikacija.
  • 15.
    Način pohrane lista sa šiframa ispitanika, podacima o primjeni lijeka i medicinskog pomagala, lista randomizacije i/ili test lista. Bilješke moraju omogućavati jednostavnu identifikaciju pojedinih ispitanika ili sudionika kao i podataka o nadzoru i rekonstrukciji (podataka).
  • 16.
    Informacija o šifri pokusa gdje će biti pohranjena i kada će i kako i od koga u slučaju hitnog stanja biti otvorena.
  • 17.
    Mjere koje će biti poduzete da se osigura sigurno rukovanje i pohrana farmaceutskih proizvoda i potakne te kontrolira pridržavanje svih uputa.
  • 18.
    Opis metodike i vrednovanja rezultata (npr. statističke metode) kao i opis bolesnika/sudionika koji su ispali iz pokusa.
  • 19.
    Vrijeme do završetka pokusa.
  • 20.
    Informacija koju će dobiti ispitanici uključivši kako će biti obaviješteni o pokusu i kako i gdje će dati pristanak.
  • 21.
    Upute za osoblje, npr. kako će osoblje biti obaviješteno o načinu provođenja pokusa i njegovoj primjeni.
  • 22.
    Definicija medicinske skrbi za ispitanike nakon pokusa uključujući način liječenja.
  • 23.
    Podaci o financiranju, osiguranju, odgovornosti i prijenosu/raspodjeli odgovornosti.
  • 24.
    Popis literature koju spominje plan pokusa.

DODATAK II

SVJETSKO UDRUŽENJE LIJEČNIKA - HELSINŠKA DEKLARACIJA

Preporuke za liječnike koji provode biomedicinska ispitivanja na ljudima prihvaćene od 18. Svjetske medicinske skupštine, Helsinki, Finska u lipnju 1964. dopunjene od 29. Svjetske medicinske skupštine Tokyo, Japan u listopadu 1975.; 35. Svjetske zdravstvene skupštine, Venecija, Italija, u listopadu 1983.; 41. Svjetske zdravstvene skupštine, Hong Kong, u rujnu 1989. te 48. Svjetske zdravstvene skupštine Somerset West (Južna Afrika) listopad 1996.

Broj 01-37-7311/04
21. listopada 2004. godine
Sarajevo

Ministar
Tomo Lučić, v. r.

Uvod

Zadatak je liječnika osigurati zdravlje naroda, njezino ili njegovo znanje i svijest moraju biti posvećeni ispunjenju toga zadatka.

Ženevska deklaracija Svjetskog udruženja liječnika obvezuje liječnika ovim riječima: "Zdravlje mojih bolesnika bit će moja prva briga", a Međunarodni kodeks medicinske etike kaže: "Liječnik će djelovati samo u interesu bolesnika kad pruža medicinsku pomoć koja može oslabiti fizičko i mentalno stanje bolesnika."

Svrha biomedicinskog ispitivanja na ljudima mora biti popravljanje dijagnostičkog, terapijskog i profilaktičkog djelovanja i razumijevanja etiologije i patogeneze bolesti.

U današnjoj medicinskoj praksi većina dijagnostičkih, terapijskih i profilaktičkih zahvata uključuje rizik. To se posebno tiče biomedicinskih ispitivanja.

Medicinski progres se osniva na ispitivanju koje u krajnjoj mjeri počiva dijelom na ispitivanju na ljudima.

U biomedicinskom ispitivanju treba biti svjestan osnovne razlike između medicinskog ispitivanja s dijagnostičkim ili terapijskim ciljem za bolesnika i medicinskog ispitivanja gdje je osnovni cilj samo znanstveni bez da sadrži izravne dijagnostičke ili terapijske vrijednosti za osobu koja je sudionik ispitivanja.

U provođenju ispitivanja koje može utjecati na okolinu i dobrobit životinja koje se upotrebljavaju za ispitivanje treba biti posebno oprezan.

S obzirom da je neobično važno da se rezultati laboratorijskih pokusa primjene na ljude za poboljšanje znanja i pomoć čovječanstvu koje trpi Svjetsko udruženje liječnika pripremilo je sljedeće preporuke kao smjernice svakom liječniku u biomedicinskom ispitivanju na ljudima. Preporuke treba stalno usavršavati. Mora se naglasiti da ovi standardi moraju služiti samo kao vodilja liječnicima svijeta. Njima liječnici nisu oslobođeni kriminalne, građanske ili etičke odgovornosti u okviru zakona u njihovim zemljama.

I. Osnovna načela

  • 1.
    Biomedicinska ispitivanja na ljudima moraju biti usaglašena s opće prihvaćenim znanstvenim principima i moraju se osnivati na odgovarajuće provedenim laboratorijskim ispitivanjima i pokusima na životinjama te na dobrom poznavanju znanstvene literature.
  • 2.
    Planiranje i provođenje svakog ispitivanja na ljudima mora biti jasno formulirano planom pokusa koji treba podvrći analizi, raspravi i vođenju od posebno imenovanog povjerenstva neovisnog o ispitivaču/ sponzoru uz uvjet da je to neovisno povjerenstvo sukladno sa zakonima i propisima zemlje gdje se ispitivanje provodi.
  • 3.
    Biomedicinsko ispitivanje na ljudima mora provoditi samo znanstveno kvalificirano osoblje i pod nadzorom klinički kompetentnog medicinskog stručnjaka. Odgovornost za ispitanika mora uvijek biti na medicinski kvalificiranoj osobi, nikada na ispitaniku iako je on dao svoj pristanak.
  • 4.
    Medicinsko ispitivanje na ljudima ne smije biti provedeno dok važnost njegovog cilja nije srazmjerna opasnosti za ispitanika.
  • 5.
    Svakom biomedicinskom ispitivanju na ljudima mora prethoditi pažljiva ocjena predvidivih opasnosti u usporedbi s predvidivom koristi za ispitanika ili druge. Briga za ispitanika mora uvijek imati prevagu pred interesima znanosti i društva.
  • 6.
    Pravo ispitanika da štiti vlastiti integritet mora se uvijek poštivati. Treba poduzeti svaku predostrožnost za zaštitu ispitanika i smanjenje utjecaja pokusa na njegov fizički i mentalni integritet i njegovu ličnost u cijelosti.
  • 7.
    Liječnici ne smiju poduzimati znanstvene projekte na ljudima dok se nisu uvjerili kako se može vjerovati u predvidivost mogućih rizika. Liječnici moraju zaustaviti svako ispitivanje ako se nađe da su opasnosti veće od potencijalne koristi.
  • 8.
    Pri objavljivanju rezultata svojeg ispitivanja liječnici su obvezni poštivati točnost rezultata. Izvještaje o ispitivanju koje nije sukladno principima ove deklaracije ne bi trebao prihvatiti za objavljivanje.
  • 9.
    U svakom ispitivanju na ljudima, svaki pojedini ispitanik mora biti na odgovarajući način obaviješten o ciljevima, metodama, pretpostavljenoj koristi i potencijalnim rizicima ispitivanja kao i neugodi koju ono može prouzročiti. Ispitanika treba obavijestiti o slobodi da odustane od sudjelovanja u pokusu i da iz pokusa izađe kad god to zaželi. Nakon toga liječnik treba od ispitanika dobiti slobodno dani informirani pristanak, po mogućnosti pismeno.
  • 10.
    Kod dobivanja informiranog pristanka za ispitivanje liječnik mora biti posebno oprezan ako je ispitanik u o njemu ovisnom položaju ili daje privolu pod pritiskom. U tom slučaju informirani pristanak bi trebalo dati liječniku koji nije uključen u ispitivanje i koji je potpuno neovisan.
  • 11.
    Ako ispitanik nije zakonski kompetentan, informirani se pristanak treba dobiti od njegovog zakonskog skrbnika sukladno nacionalnoj legislaciji. Kada fizička ili mentalna nesposobnost uzrokuje nemogućnost davanja informiranog pristanka ili kad je ispitanik maloljetan, dozvola odgovornog srodnika zamjenjuje pristanak ispitanika sukladno nacionalnoj legislaciji. Kad god je maloljetnik u stanju dati pristanak treba ga dobiti uz pristanak njegovog zakonskog skrbnika.
  • 12.
    Plan pokusa mora uvijek sadržavati izjavu o etičkim elementima i mora ukazivati da su principi ove deklaracije bili poštivani.

II. Medicinsko ispitivanje spojeno sa stručnom skrbi (kliničko ispitivanje)

  • 1.
    U liječenju bolesnika liječnik mora moći upotrijebiti nove dijagnostičke i terapijske mjere ukoliko one po njegovom mišljenju pružaju nadu za spašavanje života, vraćanja zdravlja i smanjenje patnje.
  • 2.
    Potencijalne koristi, opasnosti i neugoda nove metode mora biti suprotstavljena prednostima pred najboljim standardnim dijagnostičkim i terapijskim metodama.
  • 3.
    U svakoj kliničkoj studiji svaki bolesnik uključivši onog iz kontrolne grupe mora imati, ako postoji, osiguranu, najbolje dokazanu dijagnostičku i terapijsku metodu. To, u slučajevima gdje nema dokazane dijagnostičke ili terapijske metode, ne isključuje primjenu placeba.
  • 4.
    Odbijanje bolesnika da sudjeluje u ispitivanju ne smije nikada utjecati na njegov odnos s liječnikom.
  • 5.
    Ako liječnik smatra neophodnim da ne dobije informirani pristanak specifični razlozi za to moraju biti navedeni u planu ispitivanja, kako bi ih se podnijelo neovisnom povjerenstvu (1.2).
  • 6.
    Liječnik može spojiti medicinsko ispitivanje sa stručnom skrbi s ciljem stjecanja novog medicinskog znanja samo toliko koliko je ispitivanje opravdano u smislu njegove potencijalne dijagnostičke ili terapijske vrijednosti za bolesnika.

III. Neterapijska biomedicinska ispitivanja na ljudima (neklinička biomedicinska ispitivanja)

  • 1.
    U isključivo znanstvenoj primjeni medicinskog ispitiva- nja na ljudima dužnost je liječnika da ostane zaštitnik života i zdravlja osobe na kojoj će se ispitivanje provesti.
  • 2.
    Ispitanik mora biti dobrovoljac, zdravi ili bolesni, za kojega tip ispitivanja nije vezan za njegovu bolest.
  • 3.
    Ispitivač ili ispitivački tim mora prekinuti ispitivanja ukoliko zaključi da bi njegov nastanak mogao štetiti ispitaniku.
  • 4.
    U ispitivanju na čovjeku interes znanosti i društva nikada ne može biti važniji od dobrobiti ispitanika.