Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom finansiranju u 2003. godini
Na osnovu člana 12. Zakona o veterinarstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/00), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donosi
NAREDBU
O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANSIRANJU U 2003. GODINI
I - OPĆE ODREDBE
Ovom naredbom utvrđuju se zarazne bolesti životinja koje se sprečavaju, otkrivaju i suzbijaju, mjere koje se provode radi njihovog sprečavanja, otkrivanja i suzbijanja i način njihovog finansiranja.
Zarazne bolesti životinja koje se sprječavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom naredbom jesu:
- 1.Bedrenica i šuštavac,
- 2.Bjesnoća,
- 3.Bruceloza,
- 4.Goveđa spongiformna encefalopatija,
- 5.Ehinokokoza,
- 6.Enzootska leukoza goveda,
- 7.Enzootski pobačaj ovaca,
- 8.Infekciozna anemija kopitara,
- 9.Klamidioza,
- 10.Klasična svinjska kuga,
- 11.Kontrola zdravlja vimena,
- 12.Salmoneloze i salmonelne infekcije peradi i ostalih životinja,
- 13.Leptospiroza,
- 14.Newcastleska bolest,
- 15.Paratuberkuloza,
- 16.Q-groznica,
- 17.Trihomonijaza,
- 18.Trihineloza,
- 19.Tuberkuloza,
- 20.Zarazni rinotraheitis goveda-zarazni, pustularni vulvova- ginitis,
- 21.Zarazne bolesti pčela,
- 22.Zarazne bolesti riba.
II - IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE
1. Bedrenica i šuštavac
Goveda i ovce u zraženim područjima (bedreničnim distriktima) moraju se vakcinirati protiv bedrenice i šuštavca najkasnije do 30. aprila.
Goveda i ovce dopušteno je tjerati na pašu izvan zaraženih područja, ako su vakcinirane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 30 dana.
2. Bjesnilo
Psi stariji od tri mjeseca moraju se vakcinisati protiv bjesnila na čitavoj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), najkasnije do 31. decembra.
Psa koji u toku godine dostigne starost od tri mjeseca mora se vakcinisati u narednih 14 dana, a psa koji nije ranije vakcinisan u roku od 14 dana od dana nabavke.
Za vakcinaciju se mogu koristiti samo vakcine od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće (Flury- LEP) za vakcinaciju pasa, mačaka, goveda, ovaca, koza i svinja.
U slučaju potrebe, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva može narediti vakcinaciju i drugih životinja protiv bjesnoće u pojedinim područjima.
3. Klasična svinjska kuga
U razdoblju od 15. marta do 15. maja i od 1. septembra do 31. oktobra moraju se vakcinisati protiv klasične svinjske kuge sve svinje u poljoprivrednim domaćinstvima, vakcinom pripremljenom od atenuiranog virusa (K-soj). Nazimice i krmače moraju se vakcinisati prije svakog pripusta, nerastovi dva puta godišnje, a prinovljeni podmladak u dobi od 60 dana i izvan naznačenih razdoblja.
Na farmama s cjelovitim proizvodnim ciklusom prasad se može vakcinisati u dobi od 45 do 60 dana, nazimice i krmače prije svakog pripusta, a nerastovi dva puta godišnje.
U promet se mogu staviti samo imune svinje, odnosno svinje koje su vakcinirane najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.
Promet svinja dopušta se samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom.
Određuje se uzimanje uzoraka patognomoničnih organa (slezena, limfni čvorovi) divljih svinja radi kontrole na klasičnu svinjsku kugu. Uzorci se uzimaju kod uginuća ili izlova, te se putem ovlaštenih veterinarskih organizacija dostavljaju na pretragu na Veterinarski fakultet u Sarajevu.
4. Newcastleska bolest
Sva ekstenzivno držana perad mora se vakcinisati protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje vakcinom proizvedenom od soja La Sota na jedan od sljedećih načina: putem pitke vode, okulonazalno, raspršivanjem u zraku ili postupkom zamagljivanja primjenom ultrazvučnog raspršivača.
Vakcinacija se mora provoditi između 15. aprila i 30. maja prvi put, te između 15. oktobra i 30. novembra drugi put, a kod prinovljene peradi između navedenih razdoblja.
Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinisati protiv newcastleske bolesti, tako da bude stalno imuna.
Netom izleženi pilići još u valionici mogu se cijepiti protiv newcastleske bolesti primjenom sojeva La Sota ili B1, postupkom zamagljivanja primjenom ultrazvučnog raspršivača.
Uspjeh provedene vakcinacije peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.
Imunitet se kontroliše:
- a)u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka krvi na 1000 vakcinisane peradi dva puta godišnje, 3 do 4 nedjelje nakon provedenog cijepljenja;
- b)u intenzivnim uzgojima peradi pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva puta godišnje.
Ovlaštene veterinarske organizacije i posjednici peradi u intenzivnom uzgoju dužni su dostaviti nadležnoj kantonalnoj veterinarskoj inspekciji plan akcija cijepljenja protiv ove bolesti.
III - DIJAGNOSTIČKA ISPITIVANJA U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNE BOLESTI
1. Bruceloza
Na brucelozu se mora serološki pretražiti:
- -jedanput godišnje krv (krvni serum) svih rasplodnih goveda starijih od šest mjeseci;
- -jedanput godišnje krv svih krmača u uzgojima od 10 do 50 grla, te krv 20% krmača u uzgojima brojnijim od 50 grla;
- -krv novonabavljenih goveda, svinja, ovaca i koza, prije uvođenja u uzgoj;
- -dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za vještačku oplodnju i prirodni pripust, tako da se jedan pregled obavi prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju;
- -dva puta godišnje obavezno ispitivanje na brucelozu svih nerastova u ekstenzivnim uzgojima.
U stadima ovaca u kojima se utvrdi infekcija uzročnikom Brucella ovis obavezno je ispitivanje svih životinja u stadu na ovu infekciju.
Doktori veterinarske medicine su dužni dostaviti krv životinja na laboratorijsko ispitivanje, a po mogućnosti i fetus kod svakog pobačaja krava, junica, nazimica, krmača, ovaca i koza.
2. Enzootska leukoza goveda
Na enzootsku leukozu goveda ispituje se krv priplodnih goveda starijih od 24 mjeseca. U svim uzgojima muznih krava brojnijih od 10 grla mora se ispitati krv junica prije ulaska u laktaciju, a starijih od 6 mjeseci.
Krv bikova za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust ispituje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda.
Rasplodna goveda koja se dovode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet moraju biti pregledana na enzootsku leukozu. Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana.
3. Infekciozna anemija kopitara
Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti:
- -dva puta godišnje (januar, juni) kod pravnih lica koje koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (vakcina, seruma) i sjemena za vještačku oplodnju;
- -jednom godišnje, najkasnije do 31. oktobra, u ergelama, pastuharnama, sportskim društvima i na šumskim radilištima, kao i u uzgojima brojnijim od deset kopitara;
- -kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj naveden u alinejama 1. i 2. ove podtačke;
- -kod pastuha prije licenciranja;
- -kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, sportska natjecanja i opasivanja u ergele;
- -kada se kopitari stavljaju u promet.
Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz alineja 3., 4., 5. i 6. ove podtačke ne smije biti stariji od 30 dana.
U cilju utvrđivanja proširenosti infekciozne anemije kopitara pretražit će se jednokratno, a najkasnije do 30. marta 2002. godine, krv svih kopitara na cijeloj teritoriji Federacije.
4. Klamidioza
Sve ukrasne i egzotične ptice prije stavljanja u promet moraju biti ispitane na klamidiozu.
5. Enzootski pobačaj ovaca
U stadima ovaca u kojim se dokaže da su uzroci pobačaja hlamidije provesti vakcinaciju svih spolno zrelih ovaca odmah a naročito pred mrkanje, inaktiviranim vakcinama.
Kod 20% vakciniranih provjeriti stanje imuniteta.
6. Kontrola zdravlja vimena
Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji dužni su:
- -u uzgojima s 10 i više muznih krava četiri puta godišnje obaviti kontrolu somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka;
- -u uzgojima s manje od 10 muznih krava dvaput u toku godine u razmaku od šest mjeseci obaviti kontrolu broja somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka;
- -u stadima muznih koza i ovaca dvaput u toku godine u razmaku od šest mjeseci dati ispitati svaku muznu kozu i ovcu na poremećenu sekreciju vimena.
U uzgojima u kojima broj somatskih stanica iznosi više od 400 000 /ml stajskog uzorka mlijeka svaka krava mora se pretražiti na poremećenu sekreciju vimena.
Mlijeko krava, koza i ovaca s poremećenom sekrecijom vimena mora se mikrobiološki ispitati.
Nakon utvrđenog pozitivnog mikrobiološkog nalaza za vrijeme provođenja terapije i do isteka karence zabranjuje se stavljanje mlijeka u promet.
7. Leptospiroza
Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha koji služe za proizvodnju sjemena za vještačku oplodnju i prirodni pripust, serološki se ispituje na leptospirozu dva puta godišnje.
Doktori veterinarske medicine su dužni dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, svinja i kobila.
8. Paratuberkuloza
Krv bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za vještačku oplodnju ili prirodni pripust, mora se jednom godišnje ispitati na paratuberkulozu.
9. Q-groznica
Kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca i koza mora se provesti laboratorijsko ispitivanje na Q-groznicu.
U stadima ovaca i koza u kojima se dokaže infekcija sa C. Burneti vakcinirat će se ženske priplodne životinje pred mrkanje.
10. Salmoneloze i salmonelne infekcije peradi i ostalih životinja
Jaja (konzumna i rasplodna) mogu se stavljati u promet ili inkubirati samo ako potiču od jata koja su slobodna od salmonela, odnosno ako posjednici jata peradi imaju potvrdu o zdravstvenom stanju jata izdanu od ovlaštenog laboratorija.
Potvrda iz stava 1. ove podtačke izdaje se na osnovu službeno dostavljenog uzorka.
Sva jata bez obzira na vrstu i kategoriju, čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji moraju se bakteriološki pretraživati dostavljanjem službenih uzoraka u ovlašteni laboratorij na slijedeći način:
Za rasplodne i konzumne nesilice:
- -30 briseva peradnjaka prije useljenja podmlatka i nesilica;
- -jednodnevne piliće uginule tokom prijevoza od valionice do farme, te one koji uginu u slijedeća dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 lešina;
- -lešine podmlatka i nesilice najmanje jednom mjesečno. Uzorkom se smatra jednodnevno uginuće ili najviše 20 lešina po jatu;
- -skupne uzorke fecesa podmlatka u dobi od četiri nedjelje, te dvije nedjelje prije nedjelje početka nesivosti, a kod nesilica jednom dvomjesečno. Svaki put se pretražuju tri zbirna uzorka od najmanje 30 životinja;
- -dijagnostičkom postupku brze krvne aglutinacije podliježu jednom mjesečno sva jata od proneska do kraja proizvodnje, i to:
- -u jatima do 1.000 životinja pretražuje se 30 uzoraka krvi;
- -u jatima s 1.001-5.000 životinja pretražuje se 60 uzoraka krvi;
- -u jatima s 5.001-10.000 životinja pretražuje se 100 uzoraka krvi;
- -u jatima s 10.001 - 20.000 životinja pretražuje se 140 uzoraka krvi;
- -u jatima s više od 20.000 životinja pretražuje se 180 uzoraka krvi.
Za konzumna jaja:
- -jednom mjesečno najmanje 30 konzumnih jaja po jatu;
Za perad namjenjenu klanju:
- -lešine peradi namijenjene klanju, najranije dvije sedmice prije klanja. Uzorkom se smatra najmanje tri lešine ili tri žrtvovana pileta po jatu.
- -zbirne uzorke fecesa unutar dvije nedjelje prije klanja. Svaki put se ispituju tri zbirna uzorka od najmanje 30 životinja po jatu.
Jato peradi za klanje podrazumijeva perad iste vrste i dobi iz jednog objekta, namijenjenu klanju.
Klati je dopušteno samo jata slobodna od salmonela, a posjednik jata mora imati potvrdu o zdravstvenom stanju izdanu od ovlaštenog laboratorija.
Za valionice:
- -jednom tromjesečno 30 obrisaka iz inkubatora i prostorija u kojima su smješteni inkubatori.
Obriske uzima ovlašteni laboratorij;
- -jednom mjesečno najmanje 30 oplođenih jaja iz kojih se pri inkubiranju nisu izlegli pilići, 30 pilića uginulih u ležioniku i mekonij od najmanje 100 pilića.
Tvornice i mješaonice stočne hrane dužne su dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorke svih proizvoda životinjskog porijekla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjesečno uzorke gotovih krmnih smjesa.
Doktori veterinarske medicine su dužni kod svakog pobačaja kobila, ovaca i koza dostaviti krv životinja, a po mogućnosti i pobačeni fetus, na laboratorijsko ispitivanje na salmonelozu.
11. Trihomonijaza
Bikovi za prirodni pripust ili vještačku oplodnju moraju se prije korištenja, a u toku korištenja dva puta godišnje, laboratorijski ispitati na trihomonijazu.
12. Tuberkuloza
Obavezna opća tuberkulinizacija goveda starijih od šest mjeseci mora se provesti do 30. septembra na cijeloj teritoriji Federacije.
Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 20 krmača, nazimica i nerastova, moraju se na cijeloj teritoriji Federacije tuberkulinizirati do 31. maja.
Za obnovu uzgoja nije dopušteno koristiti goveda i svinje koje prethodno nisu tuberkulinizirane.
Veterinarski inspektori u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja, te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu porijekla tuberkulozne životinje.
Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju.
13. Zarazni rinotraheitis goveda-zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV)
Za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za vještačku oplodnju mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta u toku godine podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskom ispitivanju na ZRG/ZPV.
Ne smiju se oplođivati krave i junice s kliničkim znakovima zaraznog pustularnog vulvovaginitisa.
14. Zarazne bolesti pčela
U promet se mogu stavljati samo zdrave pčelinje matice i zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene naređene dijagnostičke i preventivne mjere i to:
- a)Američka i europska gnjiloća pčelinjeg legla
U mjestima u kojima je 2002. godine utvrđena američka gnjiloća pčelinjeg legla moraju se tokom marta i aprila pregledati sve pčelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom. Na pretragu se dostavlja službeni uzorak, i to komad saća s poklopljenim leglom veličine 10 x 10 cm, omotan u zrakopropusnu ambalažu.
- b)Nozemoza
Posjednici pčelinjih zajednica dužni su tokom januara i februara uzeti uzorke zimskih gubitaka pčela i dostaviti ih na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organi- zacija.
- c)Varooza
Posjednici pčelinjih zajednica dužni su obaviti zimsko i ljetno dijagnostičko, a po potrebi i preventivno tretiranje pčelinjih zajednica.
- d)Uzgoj pčelinjih matica
Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušta se samo na pčelinjacima koji su pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom.
15. Zarazne bolesti riba
Na svim uzgajalištima i na otvorenim vodama za koje su zadužena sportska ribolovna društva mora se obaviti kliničke preglede, uzeti uzroke za laboratorijske pretrage, te obaviti laboratorijske pretrage kako slijedi:
- a)Na svim pastrvskim uzgajalištima:
- -u vrijeme mriješćenja mora se obaviti pregled matičnog jata pastrvskih vrsta riba na prisustvo uzročnika zarazne nekroze gušterače, virusne hemoragične septikemije i zarazne hematopoetske nekroze. Za virusološke pretrage treba uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja od 2 do 5% populacije ženki (zbirni uzorci od po pet matica u jednu epruvetu).
- -
- b)Na svim ribnjačarstvima:
- -u vrijeme mriješćenja mora se obaviti pregled matičnog jata šaranskih vrsta riba na prisustvo uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološku pretragu potrebno je uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja spolnih produkata od 2-5% populacije ženki (zbirni uzorci od po pet matica u jednu epruvetu).
- -
- c)U svim mrijestilištima i uzgajalištima lubina:
- -u svim mrijestilištima lubina mora se obaviti pregled ličinaka u dobi od 25 do 40 dana nakon valjenja, na prisutnost uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije. Potrebno je uzorkovati po 100 komada ličinaka od svakog turnusa mrijesta i fiksirati u puferiranom 10% formalinu odmah nakon uzorkovanja,
- -na svim uzgajalištima pri temperaturi mora od 22o C i više mora se obaviti pregled uvezenog mlađa lubina do veličine od 5 grama na prisustvo uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije.
- -
Uzorkovat će se po 50 grama mlađa lubina i fiksirati u puferiranom 10% formalinu odmah nakon uzorkovanja.
IV - MJERE ZA SPREČAVANJE NAMETNIČKIH BOLESTI
1. Ehinokoza
Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnoće mora se provesti dehelmintizacija pasa protiv Echinococcusa granulosusa sredstvom na osnovi prazikvantela.
Radi sprečavanja širenja jajašaca u okolinu obavezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru, a njihove izmetine neškodljivo ukloniti.
Pravna i fizička lica, koja kolju stoku za javnu potrošnju, kao i posjednici stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su, radi sprečavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno uništiti ih spaljivanjem ili zakapanjem.
2. Trihineloza
U slučaju pojave trihineloze svinja ili bolesti ljudi od trihineloze, moraju se provoditi mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, u skladu s Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze životinja ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/99).
V - ZOOSANITARNE MJERE
- 1.Radi djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, veterinarske zaštite okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene veterinarske organizacije moraju provoditi deratizaciju.
Deratizacija se provodi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog porijekla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.
Deratizacija se provodi dva puta godišnje, a na poziv pravnih i fizičkih lica i češće.
- 2.Radi zaštite životinja od zaraznih, nametničkih i drugih opasnih bolesti, posjednici životinja u intenzivnim uzgojima- farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-zdravstveni red i to:
- -osigurati ekonomska dvorišta i životinjske nastambe od nekontrolisanog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila;
- -postaviti i održavati uređaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i životinjske nastambe, a radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;
- -pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se prethodno prokuhati.
- -
VI - FINANSIRANJE MJERA
Javne potrebe u zaštiti životinja koje se finansiraju iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Budžet Federacije BiH) su:
A) Identifikacija životinja 1.500,000 KM
Identifikacija će biti obavljena na populaciji goveda a iz Budžeta Federacije BiH bit će finansiran rad na terenu.
Cijena identifikacije po životinji 4 KM.
Izvršioci posla su doktori veterinarske medicine, a biće sklopljen ugovor sa veterinarskim stanicama i isplata će biti vršena nakon urađenog posla. Podaci će biti proslijeđivani u Regionalne urede za unos podataka.
B) Dijagnostička ispitivanja i preventivna cijepljenja goveda, ovaca, koza, svinja, peradi i pčela 2.500,000 KM.
Bolesti na koje će biti vršena dijagnostička ispitivanja po epizotiološkim područjima prikazana su u slijedećoj tabeli:
|
KANTON |
DIJAGNOSTIKA BOLESTI |
Preventivna cijepljenja |
|
UNSKO-SANSKI |
Bruceloza, plavi jezik, salmoneloza i američka gnjiloća Tuberkulinizacija goveda |
|
|
POSAVSKI |
Bruceloza, plavi jezik, salmoneloza i američka gnjiloća Tuberkulinizacija goveda |
Svinjska kuga |
|
TUZLANSKI |
Bruceloza, plavi jezik, salmoneloza, američka gnjiloća Tuberkulinizacija goveda |
Svinjska kuga |
|
ZENIČKO- DOBOJSKI |
Bruceloza, plavi jezik, salmoneloza Tuberkulinizacija goveda |
Svinjska kuga i antraks |
|
BOSANSKO- PODRINJSKI |
Bruceloza i plavi jezik Tuberkulinizacija goveda |
|
|
SREDNJE- BOSANSKI |
Bruceloza i plavi jezik Tuberkulinizacija goveda |
|
|
HERCEGOVA- ČKO-NERETVANSKI |
Bruceloza, plavi jezik i američka gnjiloća goveda |
Svinjska kuga |
|
ZAPADNO- HERCEGOVAČKI |
Bruceloza, plavi jezik, američka gnjiloća Tuberkulinizacija goveda |
Svinjska kuga |
|
SARAJEVSKI |
Bruceloza, plavi jezik, leptospiroza i američka gnjiloća Tuberkulinizacija goveda |
|
|
HERCEG- BOSANSKI |
Bruceloza i plavi jezik Tuberkulinizacija |
Svinjska kuga |
Planirana dinamika:
- -u 4 mjesecu aktivnosti će se odvijati u Unsko-sanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu,
- -u 5 mjesecu u Sarajevskom i Herceg-bosanskom kantonu,
- -u 6 mjesecu u Zapadno-hercegovačkom i Tuzlanskom kantonu,
- -u 9 mjesecu u Srednje-bosanskom i Zeničko-dobojskom kantonu,
- -u 10 mjesecu u Posavskom i Bosansko-podrinjskom kantonu.
Kantoni trebaju svojim budžetima obezbijediti sredstva za naknadu troškova kod ubijanja bolesnih životinja.
Cjenovnik: vađenje krvi 4 KM + 2 KM za identifikaciju ako nije u pitanju govedo
Bruceloza 5 KM
Tuberkuloza 10 KM
Svinjska kuga 8 KM
Salmoneloza 7 KM
Leptospiroza 5 KM
Američka gnjiloća pčelinjeg legla 4 KM
Tuberkulinizacija 10 KM.
Uzimanje krvi treba da bude urađeno na 10 posto životinjske populacije.
C) Edukacija farmera i stručno usavršavanje veterinarskih djelatnika 150.000 KM
- -organiziranje predavanja za farmere putem njihovih udruženja,
- -organiziranje seminara o plavom jeziku,
- -seminar za veterinarske inspektore-primjena novih propisa.
VII - SPROVOĐENJE MJERA
Dijagnostičke i druge pretrage predviđene ovom naredbom provodit će veterinarske stanice, Veterinarski fakultet u Sarajevu, Veterinarski zavodi u Mostaru, Tuzli i Zenici.
U skladu sa članom 124. Zakona o veterinarstvu, kantoni su obavezni u svojim budžetima osigurati sredstva za sprovođenje mjera suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti životinja.
VIII - ZAVRŠNE ODREDBE
Ova naredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-02-168-1/03
aprila 2003. godine
Sarajevo
Ministar
Marinko Božić, s. r.