Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i parazitarnih bolesti i njihovom finansiranju u 2002. godini

Na osnovu čl. 8. i 12. Zakona o veterinarstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/00.) federalni ministar poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva, donosi

NAREDBU
O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANSIRANJU U 2002. GODINI

I - OPĆE ODREDBE

Zarazne bolesti životinja koje se sprečavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom naredbom jesu:

  • 1.
    Bedrenica i šuštavac,
  • 2.
    Bjesnilo,
  • 3.
    Bruceloza,
  • 4.
    Goveđa spongiformna encefalopatija,
  • 5.
    Ehinokokoza,
  • 6.
    Enzootska leukoza goveda,
  • 7.
    Enzootski pobačaj ovaca
  • 8.
    Infektivna anemija kopitara,
  • 9.
    Hlamidioza,
  • 10.
    Klasična svinjska kuga,
  • 11.
    Kontrola zdravlja vimena,
  • 12.
    Salmoneloze i salmonelne infekcije peradi i ostalih životinja,
  • 13.
    Leptospiroza,
  • 14.
    Newcastleska bolest,
  • 15.
    Paratuberkuloza,
  • 16.
    Q-groznica,
  • 17.
    Trihomonijaza,
  • 18.
    Trihineloza,
  • 19.
    Tuberkuloza,
  • 20.
    Zarazni rinotraheitis goveda - zarazni, pustularni vulvovaginitis,
  • 21.
    Zarazne bolesti pčela,
  • 22.
    Zarazne bolesti riba.

II - IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE

1. Bedrenica i šustavac

Goveda i ovce u zaraženim područjima (bedreničnim distriktima) moraju se vakcinisati protiv bedrenice i šuštavca najkasnije do 30. aprila.

Goveda i ovce dopušteno je tjerati na pašu izvan zaraženih područja, ako su vakcinisane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 30 dana.

2. Bjesnilo

Psi stariji od tri mjeseca moraju se vakcinisati protiv bjesnila na čitavom području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), najkasnije do 31.decembra.

Psa koji u toku godine dostigne starost od tri mjeseca mora se vakcinisati u narednih 14 dana, a psa koji nije ranije vakcinisan u roku od 14 dana od dana nabavke.

Za vakcinaciju se mogu koristiti samo vakcine od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnila (Flury - LEP) za vakcinaciju pasa, mačaka, goveda, ovaca, koza i svinja.

U slučaju potrebe, federalni ministar poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva može narediti vakcinaciju i drugih životinja protiv bjesnila u pojedinim područjima.

3. Klasična svinjska kuga

U razdoblju od 15. marta do 15. maja i od 1. septembra do 31. oktobra moraju se vakcinisati protiv klasične svinjske kuge sve svinje u porodičnim imanjima, vakcinom pripremljenom od atenuiranog virusa (K-soj). Nazimice i krmače moraju se vakcinisati prije svakog pripusta, nerastovi dva puta godišnje, a prinovljeni podmladak u dobi od 60 dana i izvan naznačenih razdoblja.

Na farmama s cjelovitim proizvodnim ciklusom prasad se može vakcinisati u dobi od 45 do 60 dana, nazimice i krmače prije svakog pripusta, a nerastovi dva puta godišnje.

U promet se mogu staviti samo imune svinje, odnosno svinje koje su vakcinisane najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.

Promet svinja dopušta se samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinar- sko-zdravstvenom kontrolom.

Određuje se uzimanje uzoraka patognomoničnih organa (slezena, limfni čvorovi) divljih svinja radi kontrole na klasičnu svinjsku kugu. Uzorci se uzimaju kod uginuća ili izlova te se putem ovlaštenih veterinarskih organizacija dostavljaju na pretragu na Veterinarski fakultet u Sarajevu.

4. Newcastleska bolest

Sva ekstenzivno držana perad mora se vakcinisati protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje vakcinom proizvedenom od soja La Sota na jedan od sljedećih načina: putem pitke vode, okulonazalno, raspršivanjem u zraku ili postupkom zamag- ljivanja primjenom ultrazvučnog raspršivača.

Vakcinacija iz stava l. ove podtačke mora se provoditi između 15. aprila i 30. maja prvi put, te između 15. oktobra i 30. novembra drugi put, a kod prinovljene peradi između navedenih razdoblja.

Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinisati protiv newcastleske bolesti, tako da bude stalno imuna.

Tek izleženi pilići još u valionici mogu se cijepiti protiv newcastleske bolesti primjenom sojeva La Sota ili B1, postupkom zamagljivanja primjenom ultrazvučnog raspršivača.

Uspjeh provedene vakcinacije peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.

Imunitet se kontroliše:

  • a)
    u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka krvi na l 000 vakcinisane peradi dva puta godišnje, 3 do 4 sedmice nakon provedenoga cijepljenja;
  • b)
    u intenzivnim uzgojima peradi pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva puta godišnje.

Ovlaštene veterinarske organizacije i vlasnici peradi u intenzivnom uzgoju dužni su dostaviti nadležnoj kantonalnoj veterinarskoj inspekciji plan akcija cijepljenja protiv ove bolesti.

III - DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNIH BOLESTI

1. Bruceloza

Na brucelozu se mora serološki pretražiti:

  • -
    jedanput godišnje krv (krvni serum) svih rasplodnih goveda starijih od šest mjeseci;
  • -
    jedanput godišnje krv svih krmača u uzgojima od 10 do 50 grla, te krv 20% krmača u uzgojima brojnijim od 50 grla;
  • -
    krv novonabavljenih goveda, svinja, ovaca i koza, prije uvođenja u uzgoj;
  • -
    dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjivanje i prirodni pripust, tako da se jedan pregled obavi prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju;
  • -
    dva puta godišnje obavezno ispitivanje na brucelozu svih nerastova u ekstenzivnim uzgojima.

U stadima ovaca u kojima se utvrdi infekcija uzročnikom Brucella ovis obavezna je pretraga svih životinja u stadu na ovu infekciju.

Veterinarski djelatnici su dužni dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu, a po mogućnosti i fetus kod svakog pobačaja krava, junica, nazimica, krmača, ovaca i koza.

2. Enzootska leukoza goveda

Na enzootsku leukozu goveda pretražuje se krv rasplodnih goveda starijih od 24 mjeseca. U svim uzgojima muznih krava brojnijim od 10 grla mora se pretražiti krv junica prije ulaska u laktaciju, a starijih od 6 mjeseci.

Krv bikova za proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust pretražuje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda.

Rasplodna goveda koja se dovode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet moraju biti pregledana na enzootsku leukozu. Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana.

3. Infektivna anemija kopitara

Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti:

  • -
    dva puta godišnje (januar, juni) kod pravnih osoba koje koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (vakcina, seruma) i sjemena za vještačko osjeme- njivanje;
  • -
    jednom godišnje, najkasnije do 31. oktobra, u ergelama, pastuharnama, sportskim društvima i na šumskim radilištima, kao i u uzgojima brojnijim od deset kopitara;
  • -
    kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj naveden u podtač. l. i 2. ovog stava;
  • -
    kod pastuha prije licenciranja;
  • -
    kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, sportska natjecanja i opasivanja u ergele;
  • -
    kada se kopitari stavljaju u promet.

Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz podtač. 3., 4., 5. i 6. stava 1. ove tačke ne smije biti stariji od 30 dana.

U cilju utvrđivanja proširenosti infektivne anemije kopitara pretražit će se jednokratno, a najkasnije do 30. marta 2002., krv svih kopitara na cijelom području Federacije.

4. Hlamidioza

Sve ukrasne i egzotične ptice prije stavljanja u promet moraju biti ispitane na hlamidiozu.

5. Enzootski pobačaj ovaca

U stadima ovaca u kojima se dokaze da su uzroci pobačaja hlamidije provesti vakcinaciju svih spolno zrelih ovaca odmah a naročito pred mrkanje, inaktiviranim vakcinama.

Kod 20% vakciniranih provjeriti stanje imuniteta.

6. Kontrola zdravlja vimena

Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji dužni su:

  • -
    u uzgojima s l0 i više muznih krava 4 puta godišnje obaviti kontrolu broja somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka;
  • -
    u uzgojima s manje od 10 muznih krava dvaput u toku godine u razmaku od šest mjeseci obaviti kontrolu broja somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka;
  • -
    u stadima muznih koza i ovaca dvaput u toku godine u razmaku od šest mjeseci dati pretražiti svaku muznu kozu i ovcu na poremećenu sekreciju vimena.

U uzgojima u kojima broj somatskih stanica iznosi više od 400 000/ml stajskog uzorka mlijeka svaka krava mora se pretražiti na poremećenu sekreciju vimena.

Mlijeko krava, koza i ovaca s poremećenom sekrecijom vimena mora se mikrobiološki pretražiti. Nakon utvrđenog pozitivnog mikrobiološkog nalaza za vrijeme provođenja terapije i do isteka karence zabranjuje se stavljanje mlijeka u promet.

7. Leptospiroza

Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha koji služe za proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjivanje i prirodni pripust, serološki se pretražuje na leptospirozu dva puta godišnje.

Veterinarski djelatnici su dužni dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, svinja i kobila.

8. Paratuberkuloza

Krv bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjivanje ili prirodni pripust, mora se jednom godišnje pretražiti na paratuberkulozu.

9. Q-groznica

Kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca i koza mora se provesti laboratorijska pretraga na Q-groznicu.

U stadima ovaca i koza u kojima se dokaže infekcija sa C. Burneti vakcinisat će se ženske priplodne životinje pred mrkanje.

10. Salmoneloze i salmonelne infekcije peradi i ostalih životinja

Jaja (konzumna i rasplodna) mogu se stavljati u promet ili inkubirati samo ako potiču od jata koja su slobodna od salmonela, odnosno ako posjednici jata peradi imaju potvrdu o zdravstvenom stanju jata izdanu od ovlaštenog laboratorija.

Potvrda iz stava 1. ove tačke izdaje se na osnovu službeno dostavljenog uzorka.

Sva jata bez obzira na vrstu i kategoriju, čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji moraju se bakteriološki pretraživati dostavljanjem službenih uzoraka u ovlašteni laboratorij na sljedeći način:

Za rasplodne i konzumne nesilice:

  • -
    30 briseva peradarnika prije useljenja podmlatka i nesilica;
  • -
    jednodnevne piliće uginule tokom prijevoza od valionice do farme, te one koji uginu u slijedeća dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 lešina;
  • -
    lešine podmlatka i nesilica najmanje jednom mjesečno. Uzorkom se smatra jednodnevno uginuće ili najviše 20 lešina po jatu;
  • -
    skupne uzorke fecesa podmlatka u dobi od 4 sedmice, te dvije sedmice prije sedmice početka nesivosti, a kod nesilica jednom dvomjesečno. Svaki put se pretražuju tri skupna uzorka od najmanje 30 životinja;
  • -
    dijagnostičkom postupku brze krvne aglutinacije podliježu jednom mjesečno sva jata od pronošenja do kraja proizvodnje, i to:
  • -
    u jatima do l .000 životinja pretražuje se 30 uzoraka krvi,
  • -
    u jatima s l.001 - 5.000 životinja pretražuje se 60 uzoraka krvi;
  • -
    u jatima s 5.001 - 10.000 životinja pretražuje se 100 uzoraka krvi;
  • -
    u jatima s 10.001 - 20.000 životinja pretražuje se 140 uzoraka krvi;
  • -
    u jatima s više od 20.000. životinja pretražuje se 180 uzoraka krvi.

Za konzumna jaja:

  • -
    jednom mjesečno najmanje 30 konzumnih jaja po jatu;

Za perad namijenjenu klanju:

  • -
    leševi peradi namijenjene klanju, najranije dva tjedna prije klanja. Uzorkom se smatra najmanje tri leša ili tri žrtvovana pileta po jatu;
  • -
    skupne uzorke fecesa unutar dvije sedmice prije klanja. Svaki put se pretražuju tri skupna uzorka od najmanje 30 životinja po jatu.

Jato peradi za klanje podrazumijeva perad iste vrste i dobi iz jednog objekta, namijenjenu klanju. Klati je dopušteno samo jata slobodna od salmonela, a vlasnik jata mora imati potvrdu o zdravstvenom stanju izdanu od ovlaštenog laboratorija;

Za valionice:

  • -
    jednom tromjesečno 30 briseva iz inkubatora i prostorija u kojima su smješteni inkubatori. Briseve uzima ovlašteni laboratorij;
  • -
    jednom mjesečno najmanje 30 oplođenih jaja iz kojih se pri inkubiranju nisu izlegli pilići, 30 pilića uginulih u ležioniku i mekonij od najmanje 100 pilića.

Tvornice i mješaonice stočne hrane dužne su dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorke svih proizvoda životinjskog porijekla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjesečno uzorke gotovih krmnih smjesa.

Veterinarski djelatnici su dužni kod svakog pobačaja kobila, ovaca i koza dostaviti krv životinja, a po mogućnosti i pobačeni fetus, na laboratorijske pretrage na salmonelozu.

11. Trihomonijaza

Bikovi za prirodni pripust ili vještako osjemenjivanje moraju se prije korištenja, a u toku korištenja dva puta godišnje, laboratorijski pretražiti na trihomonijazu.

12. Tuberkuloza

Obavezna opća tuberkulinizacija goveda starijih od šest mjeseci mora se provesti do 30. septembra na cijelom području Federacije.

Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 20 krmača, nazimica i nerastova, moraju se na cijelom području Federacije tuberkulinisati do 31. maja.

Za obnovu uzgoja nije dopušteno koristiti goveda i svinje koji prethodno nisu tuberkulinisani.

Veterinarski inspektori u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja, te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu porijekla tuberkulozne životinje.

Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju.

13. Zarazni rinotraheitis goveda - zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV)

Za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta u toku godine podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na ZRG/ZPV.

Ne smiju se oplođavati krave i junice s kliničkim znakovima zaraznog pustularnog vulvovaginitisa.

14. Zarazne bolesti pčela

U promet se mogu stavljati samo zdrave pčelinje matice i zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene naređene dijagnostičke i preventivne mjere i to:

a) Američka i europska gnjiloća pčelinjeg legla

U mjestima u kojima je 2001. godine utvrđena američka gnjiloća pčelinjeg legla moraju se tijekom marta i aprila pregledati sve pčelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom. Na pretragu se dostavlja službeni uzorak, i to komad saća s pok- lopljenim leglom veličine 10x10 cm, omotan u vazdušnopropus- nu ambalažu.

b) Nozemoza

Vlasnici pčelinjih zajednica dužni su tokom januara i februara uzeti uzorke zimskih gubitaka pčela i dostaviti ih na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.

c) Varooza

Vlasnici pčelinjih zajednica dužni su obaviti zimsko i ljetno dijagnostičko, a po potrebi i preventivno tretiranje pčelinjih zajednica.

d) Uzgoj pčelinjih matica

Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušta se samo na pčelinjacima koji su pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom.

15. Zarazne bolesti riba

Na svim uzgajalištima i na otvorenim vodama za koje su zadužena sportska ribolovna društva mora se obaviti kliničke preglede, uzeti uzorke za laboratorijske pretrage te obaviti laboratorijske pretrage kako slijedi:

a) Na svim pastrvskim uzgajalištima:

  • -
    u vrijeme mriješćenja mora se obaviti pregled matičnog jata pastrvskih vrsta riba na prisustvo uzročnika zarazne nekroze gušterače, virusne hemoragične septikemije i zarazne hematopoetske nekroze. Za virusološke pretrage treba uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja od 2 do 5 % populacije ženki (skupni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu).

b) Na svim ribnjačarstvima:

  • -
    u vrijeme mriješćenja mora se obaviti pregled matičnog jata šaranskih vrsta riba na prisustvo uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološku pretragu potrebno je uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja spolnih produkata od 2 - 5 % populacije ženki (skupni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu).

c) U svim mrijestilištima i uzgajalištima lubina:

  • -
    u svim mrijestilištima lubina mora se obaviti pregled ličinaka u dobi od 25 do 40 dana nakon valjenja, na prisutnost uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije. Potrebno je uzorkovati po 100 komada ličinaka od svakog turnusa mrijesta i fiksirati u puferiranom 10 % formalinu odmah nakon uzorkovanja,
  • -
    na svim uzgajalištima pri temperaturi mora od 22o C i više mora se obaviti pregled uvezenog mlađa lubina do veličine od 5 grama na prisustvo uzročnika virusne encefalopatije i retmopatije. Uzorkovat će se po 50 grama mlađa lubina i fiksirati u puferiranom 10 % formalinu odmah nakon uzorkovanja.

IV - MJERE ZA SPRJEČAVANJE PARAZITARNIH BOLESTI

1. Ehinokokoza

Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnila mora se provesti dehelmintizacija pasa protiv Echinococcusa granulosusa sredstvom na osnovi prazikvantela.

Radi sprečavanja širenja jajašaca u okolinu obavezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru, a njihove izmetine neškodljivo ukloniti.

Pravne i fizičke osobe, koje kolju stoku za javnu potrošnju, kao i vlasnici stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su, radi sprečavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno uništiti ih spaljivanjem ili zakopavanjem.

2. Trihineloza

U slučaju pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trihineloze, moraju se provoditi mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, u skladu s Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze životinja ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/99).

V - ZOOSANITARNE MJERE

Radi djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, veterinarske zaštite okoline, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene veterinarske organizacije moraju provoditi deratizaciju.

Deratizacija se provodi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog porijekla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.

Deratizacija se provodi dva puta godišnje, a na poziv pravnih i fizičkih osoba i češće.

Radi zaštite životinja od zaraznih, parazitarnih i drugih opasnih bolesti, vlasnici životinja u intenzivnim uzgojima - farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-zdravstveni red i to:

  • -
    osigurati ekonomska dvorišta i životinjske nastambe od nekontroliranog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila,
  • -
    postaviti i održavati uređaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i životinjske nastambe, a radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;
  • -
    pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se prethodno prokuhati.

VI - FINANSIRANJE MJERA

Javne potrebe u zaštiti životinja koje se finansiraju iz Budžeta Federacije su:

A) Identifikaciju životinja 1500 000 KM

Identifikacija će biti obavljena na populaciji goveda. Međunarodna zajednica će obezbjediti sredstva za softwer i hardwer , dok će Federacija finansirati rad na terenu.

Cijena identifikacije po životinji 4 KM.

Izvršioci posla su veterinari, a bit će sklopljen ugovor sa veterinarskim stanicama i isplata će biti vršena nakon urađenog posla. Dinamika posla ovisit će o aktivnosti međunarodne zajednice.

B) Dijagnostička ispitivanja goveda, ovaca, koza, svinja , peradi i pčela 2 500 000 KM

Bolesti na koje će biti vršena dijagnostička ispitivanja po epizotiološkim područjima prikazana su u slijedećoj tabeli:

KANTON DIJAGNOSTIKA BOLESTI

UNSKO-SANSKI Bruceloza, tuberkuloza, salmoneloza i američka gnjiloća

POSAVSKI Bruceloza, tuberkuloza, salmoneloza;svinjska kuga i američka gnjiloća

TUZLANSKI Bruceloza,tuberkuloza, svinjska kuga, američka gnjiloća i vakcina protiv bjesnila

ZENIČKO-DOBOJSKI Bruceloza, tuberkuloza, svinjska kuga i američka gnjiloća

BOSANSKO-PODRINJSKI Bruceloza,tuberkuloza, salmoneloza i američka gnjiloća

SREDNJE-BOSANSKI Bruceloza,tuberkuloza i američka gnjiloća

HERCEGOVAČKO-NERET- Bruceloza, tuberkuloza, VANSKI svinjska kuga, američka gnjiloća i vakcina protiv bjesnila i plavog jezika

ZAPADNO-HERCEGO- Bruzeloza, tuberkuloza, VAČKI svinjska kuga, američka gnjiloća i vakciona protiv bjesnila

SARAJEVSKI Bruceloza,tuberkuloza, salmoneloza leptospiroza i američka gnjiloća

HERCEG-BOSANSKI Bruceloza,tuberkuloza, svinjska kuga i američka gnjiloća

Planirana dinamika:

  • -
    u 4 mjesecu aktivnosti će se odvijati u Unsko-Sanskom i Hercegovačko-Neretvanskom,
  • -
    u 5 mjesecu u Sarajevskom i Herceg-Bosanskom kan- tonu,
  • -
    u 6 mjesecu u Zapadno-Hercegovačkom i Tuzlanskom kantonu,
  • -
    u 9 mjesecu u Srednje-Bosanskom i Zeničko-Doboj- skom kantonu,
  • -
    u 10 mjesecu u Posavskom i Bosansko-Podrinjskom kantonu,

Kantoni trebaju svojim proračunima osigurati sredstva za naknadu troškova kod ubijanja bolesnih grla.

Cjenovnik: vađenje krvi 4KM +2KM za identifikaciju ako nije u pitanju govedo

Bruceloza 5 KM

Tuberkuloza l 0 KM

Svinjska kuga 8 KM

Salmoneloza 7 KM

Leptospiroza 5 KM

Američka gnjiloća pčelinjeg legla 4 KM

Vakcina protiv bjesnila putem Mamaca- cijena mamca 0,90 KM.

Uzimanje krvi treba da bude urađeno na 15 posto životinjske populacije svakog kantona.

C) Ustanovljenje laboratorija za ispitivanje na BSE 350 000 KM

  • -
    nabavka potrebne opreme za laboratorij,
  • -
    rješenje pitanja neškodljivog uklanjanja, dijagnostičkog materijala
  • -
    rješenje pitanja otpadnih voda.

D) Edukacija farmera i stručno usavršavanje veterinarskih djelatnika 150 000 KM

  • -
    organiziranje predavanja za farmere putem njihovih udruženja,
  • -
    organiziranje seminara o plavom jeziku,
  • -
    edukacija kadrova za pravilno uzimanje uzoraka za pretragu na BSE,
  • -
    seminar za veterinarske inspektore -primjena novih propisa.

VII - PROVOĐENJE MJERA

Dijagnostičke i druge pretrage predviđene ovom naredbom provodit će veterinarske stanice, Veterinarski fakultet u Sarajevu, Veterinarski zavodi u Mostaru, Tuzli i Zenici.

U skladu sa članom 124. Zakona o vetrinarstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/00), kantoni su obavezni u svojim budžetima osigurati sredstva za provođenje mjera suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti životinja.

VIII - ZAVRŠNE ODREDBE

Ova naredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-02-387/02
26. juna 2002. godine
Sarajevo

Ministar
Behija Hadžihajdarević, s. r.