Aktio

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Pravilnik o registraciji lijekova

Na osnovu člana 108 stav 1. u vezi sa članom 37. stav 3. Zakona o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/01), federalni ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK
O REGISTRACIJI LIJEKOVA

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom utvrđuje se postupak, uvjeti i potrebna dokumentacija za registraciju lijekova.

Član 2.

Pod registracijom lijekova podrazumijeva se način i postupak izdavanja, obnove, izmjene, ukidanja i prenosa odobrenja za stavljanje lijekova u promet, kao i druga pitanja od značaja za stavljanje u promet, odnosno registraciju lijekova.

Član 3.

Odredbe ovog pravilnika odnose se na gotove lijekove, uz određene specifičnosti za slijedeće grupe gotovih lijekova:

imunološki lijekovi (serumi, vakcine, antigeni i slično),

radiofarmaceutici,

lijekovi iz ljudske krvi (albumini, imunoglobulini, faktori koagulacije i slično),

herbalni proizvodi (proizvodi iz ljekovitog bilja i drugih prirodnih sirovina),

lijekovi visoke tehnologije i biotehnologije,

lijekovi sa vitaminima i/ili mineralima.

II - POSTUPAK IZDAVANJA ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET

Član 4.

Proizvođači lijekova podnose Federalnom ministarstvu zdravstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) prijedlog za stavljanje lijeka u promet (u daljem tekstu: prijedlog).

Strani proizvođači lijekova podnose prijedlog preko ovlaštenog predstavništva, odnosno zastupništva sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Član 5.

Proizvođač lijeka, odnosno njegov ovlašteni predstavnik, odnosno zastupnik u Federaciji, dužan je, prije podnošenja prijedloga, dostaviti Ministarstvu pismo namjere, u kojem se obavezno navode najvažniji podaci o proizvođaču lijeka, kao i o lijekovima koji se namjeravaju registrirati u Federaciji.

Pismo namjere dostavlja se na posebnom obrascu (obrazac 1) koji je sastavni dio ovog pravilnika.

Procjena pisma namjere vrši se saglasno Kriterijima za izbor lijekova i proizvođača lijekova od interesa za materiju mediku Federacije Bosne i Hercegovine a koje, na prijedlog Komisije za lijekove, utvrđuje Ministarstvo.

Ministarstvo je dužno u roku, od 30 dana od dana prijema pisma namjere, izvršiti njegovu procjenu, uključujući i predloženu ATC klasifikaciju, i o tome pismeno obavijestiti podnosioca prijedloga.

Na osnovu procjene pisma namjere, na način predviđen u st. 3. i 4. ovog člana, Ministarstvo izdaje saglasnost za nastavak daljih aktivnosti u postupku registracije lijeka.

Član 6.

Prijedlog se može odnositi na cjeloviti ili skraćeni postupak registracije lijeka.

Član 7.

Ministarstvo razmatra samo formalno potpune prijedloge.

Formalno potpun prijedlog podrazumijeva:

  • 1.
    Popratni akt prijedloga;
  • 2.
    Popunjen obrazac pisma namjere za registraciju lijeka (obrazac 1);
  • 3.
    Popunjen obrazac prijave za registraciju lijeka (obrazac 2);
  • 4.
    Dio I - Opća dokumentacija, iz člana 15. ovog pravilnika;
  • 5.
    Registracijski nalaz o ispitivanju lijeka i izvještaj o farmaceutsko-hemijskoj, biološkoj i mikrobiološkoj dokumentaciji Zavoda za kontrolu lijekova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zavod za kontrolu lijekova), izrađen na osnovu podnesene dokumentacije Dio II;
  • 6.
    Ekspertni izvještaj o farmakološko-toksikološkoj i kliničkoj dokumentaciji ovlaštenog instituta za farmakologiju i toksikologiju u Federaciji, izrađen na osnovu podnesene dokumentacije Dio III i Dio IV.

Član 8.

Popratni akt prijedloga iz tačke 1. stav 1. člana 7. Pravilnika, sadržava predmet prijedloga, datum i potpis odgovornog lica.

Popratni akt prijedloga i popunjeni obrazac prijave za registraciju lijeka podnose se pojedinačno za svaki lijek, oblik, jačinu i pakovanje.

Član 9.

Popratni akt prijedloga, popunjeni obrasci, kao i dokumentacija o lijeku koja je urađena u stručnim - institucijama u Federaciji, moraju biti sačinjene na jednom od službenih jezika koji su u upotrebi u Federaciji.

Dokumentacija organa i institucija stranih zemalja mora biti sačinjena na jednom od službenih jezika koji su u upotrebi u Federaciji ili na engleskom jeziku.

Dokumenti podneseni elektronski, moraju se podnijeti i pismeno i to u roku od osam dana od dana dostavljanja prijedloga elektronskim putem.

Član 10.

Dokumenti za registraciju dostavljaju se u formi kopija, osim u slučaju kad se ovim pravilnikom zahtijeva original ili ovjerena kopija.

Ministarstvo može tražiti originalni dokument na uvid radi provjere.

Član 11.

Dokumentacija o lijeku može se djelimično razlikovati od dokumentacije navedene u članu 14. ovog pravilnika, i to samo u slučajevima registracije specifičnih lijekova iz člana 3. ovog pravilnika.

Razlike u dokumentaciji iz stava 1. ovog člana moraju biti pismeno obrazložene.

Član 12.

Formalno potpunim prijedlog se smatra. kada Ministarstvo utvrdi da kompletna dokumentacija u potpunosti ispunjava uvjete Zakona o lijekovima (u daljem tekstu: Zakon) i ovog pravilnika.

Ministarstvo vrši evaluaciju prispjele dokumentacije, nakon čega je dužno pismeno obavijestiti podnosioca prijedloga da li je prijedlog formalno potpun, i to najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga.

Ukoliko prijedlog nije formalno potpun, Ministarstvo će pismeno obavijestiti podnosioca prijedloga da izvrši njegovu dopunu, i to u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja.

Ako se prijedlog u roku iz stava 3. ovog člana ne dopuni, Ministarstvo rješenjem odbacuje prijedlog.

Član 13.

Federalni ministar zdravstva (u daljem tekstu: federalni ministar) može, na prijedlog Komisije za lijekove ili samostalno, zatražiti nadzor nad mjestom ili mjestima proizvodnje lijeka, kako bi se utvrdilo da li proizvođač udovoljava uvjetima dobre proizvođačke i dobre laboratorijske prakse, kao i drugim uvjetima za proizvodnju lijekova.

Za obavljanje nadzora iz stava 1. ovog člana, federalni ministar će formirati posebnu stručnu komisiju.

Član 14.

Dokumentaciju o lijeku sačinjava:

Dio I : Opća dokumentacija;

Dio II: Farmaceutsko-hemijska, biološka i mikrobiološka dokumentacija;

Dio III: Farmakološko-toksikološka dokumentacija;

Dio IV: Klinička dokumentacija.

Dio l : Opća dokumentacija

Član 15.

Opću dokumentaciju o lijeku čine:

I A Administrativni podaci;

I B l Rezime karakteristika lijeka;

I B 2 Prijedlog pakovanja i označavanja lijeka;

I B 3 Prijedlog teksta uputstva za upotrebu lijeka;

I C Ekspertni izvještaji.

Dio I A: Administrativni podaci

Član 16.

Administrativni podaci obuhvataju slijedeću dokumentaciju:

  • 1.
    Spisak i sadržaj predložene dokumentacije;
  • 2.
    Dokaz da podnosilac prijedloga u procesu registracije legalno postupa u ime proizvođača lijeka - dokument nadležnog državnog organa uprave (original ili ovjerena kopija);
  • 3.
    Certifikat dobre proizvodne prakse i Free Sale izdat od strane regulatornog organa za lijekove zemlje proizvođača lijeka, za svako mjesto proizvodnje lijeka za koji se podnosi prijedlog (original ili ovjerena kopija);
  • 4.
    Dokaz da je lijek registriran u zemlji proizvođača (original ili ovjerena kopija akta o registraciji);
  • 5.
    Popis svih zemalja u kojima je lijek registriran, uz navođenje proizvođačkog naziva lijeka, broja i datuma registracije, kao i cijene lijeka (original ili ovjerena kopija);
  • 6.
    Izjava odgovornog lica podnosioca prijedloga da podnesena dokumentacija uključuje sve podatke neophodne za procjenu rizika i koristi u upotrebi lijeka (original ili ovjerena kopija);
  • 7.
    Ovjerene kopije rješenja o stavljanju lijeka u promet u zemljama u kojimaje isti odobren.
  • 8.
    Periodični izvještaj o sigurnosti lijeka (original ili ovjerena kopija);
  • 9.
    Izjava podnosioca prijedloga da predloženi lijek ne vrijeđa ničija patentna prava (original);
  • 10.
    Podaci o licu zaduženom za farmakonadzor;
  • 11.
    Dokaz o zaštiti proizvođačkog naziva lijeka od nadležne institucije u Federaciji (original ili ovjerena kopija);
  • 12.
    Uputstvo o načinu uništavanja neispravnih lijekova i ambalaže (original ili ovjerena kopija);
  • 13.
    Ostali podaci o lijeku od interesa za zaštitu javnog zdravlja;
  • 14.
    Cijenu lijeka za Federaciju;
  • 15.
    Dokaz o uplati administrativne takse i troškova regis- tracionog postupka u Ministarstvu.

Dio I B1: Rezime karakteristika lijeka

Član 17.

Podnosilac prijedloga mora podnijeti rezime karakteristika lijeka na jednom od službenih jezika koji je u upotrebi u Federaciji, u skladu sa priznatom naučnom terminologijom.

Rezime karakteristika lijeka uključuje slijedeće podatke.

  • 1.
    Proizvođački naziv lijeka i internacionalni nezaštićeni naziv (INN);
  • 2.
    Kvalitativni i kvantitativni sastav aktivnih supstanci;
  • 3.
    Farmaceutski oblik saglasno standardnoj terminologiji Evropske farmakopeje;
  • 4.
    Kliničke karakteristike: terapijske indikacije, doziranje, način upotrebe, kontraindikacije, interakcije, specijalna upozorenja i mjere opreza, upotreba u trudnoći i u vrijeme laktacije, uticaj na sposobnosti upravljanja strojevima i vozilima, neželjena djelovanja, predoziranje;
  • 5.
    Farmakološke karakteristike: farmakodinamika, farma- kokinetika, predkliničke studije o sigurnosti;
  • 6.
    Farmaceutske karakteristike: lista sastojaka, inkom- patibilnosti, rok upotrebe, rok upotrebe nakon otvaranja originalnog pakovanja, uvjeti čuvanja, posebni zahtjevi čuvanja, priroda i sadržaj pakovanja, uputstvo za upotrebu i rukovanje lijekom;
  • 7.
    Naziv i adresa nosioca odobrenja za stavljanje lijeka u promet;
  • 8.
    Broj i datum prvog odobrenja za stavljanje lijeka u promet;
  • 9.
    Datum posljednje revizije teksta uputstva za upotrebu lijeka;
  • 10.
    Specijalna upozorenja i upute za odlaganje neupotrijeb- ljenih lijekova i ambalaže, ili njihovog otpada;
  • 11.
    Za radiofarmaceutike kompletni podaci o unutrašnjoj radijacijskoj dozimetriji (doze za radioaktivne proizvode moraju biti navedene u Bq), dodatna uputstva za pripremu prije upotrebe i kotrolu kvaliteta ovih lijekova, te podaci o roku trajanja u kojem međupreparat još uvijek odgovara navedenoj specifikaciji.

Dio I B2: Prijedlog pakovanja i označavanja

Član 18.

Podnosilac prijedloga mora priložiti:

  • 1.
    Prijedlog modela pakovanja lijeka prikazan u svim dimenzijama;
  • 2.
    Prijedlog označavanja primarnog (unutrašnjeg) i sekundarnog (vanjskog) pakovanja lijeka na jednom od službenih jezika koji su u upotrebi u Federaciji;
  • 3.
    Prijedlog podataka na vanjskom pakovanju lijeka (deklaracija) urađen u skladu sa članom 47. Zakona;
  • 4.
    Za lijekove stranog porijekla, dva originalna pakovanja lijeka.

Dio I B3: Prijedlog uputstva za upotrebu lijeka

Član 19.

Podnosilac prijedloga mora priložiti:

  • 1.
    Prijedlog teksta uputstva za upotrebu lijeka na jednom od službenih jezika koji su u upotrebi u Federaciji;
  • 2.
    Uputstvo za upotrebu lijeka mora sadržavati podatke navedene u članu 49. Zakona;
  • 3.
    Za strane proizvođače lijeka potrebno je dostaviti i originalno uputstvo zemlje proizvođača lijeka, ovjereno od strane nadležnog organa i prevedeno na jedan od službenih jezika koji je u upotrebi u Federaciji.

Dio I C: Ekspertni izvještaji

Član 20.

Ekspertni izvještaji su pisani izvještaji koji predstavljaju kritičku i nezavisnu procjenu dokumentacije o lijeku sa aspekta kvaliteta, sigurnosti i efikasnosti.

Ekspertne izvještaje izrađuju stručnjaci iz oblasti farmacije, farmakologije ili toksikologije, ovisno o oblasti iz koje se izvještaj priprema, sa praktičnim iskustvom u razvoju i istraživanju i/ili proizvodnji i/ili kontroli kvaliteta lijekova.

Izvještaj se smatra nepotpunim ukoliko sadrži samo nabrojane činjenice, a ne daje kritičku ocjenu svojstava lijeka.

Ekspertni izvještajem se mora odrediti jasna pozicija lijeka koji se predlaže za registraciju.

Izvještaji ne smiju biti stariji od l godine.

Član 21.

Ekspertni izvještaji moraju sadržavati slijedeće podatke:

  • 1.
    Podatke o ekspertu (biografske i bibliografske);
  • 2.
    Skraćeni rezime karakteristika lijeka na 1-2 strane koji obuhvata slijedeće ključne tačke:
    • a)
      tip zahtjeva (lijek uglavnom sličan već odobrenom lijeku, nova aktivna supstanca, nova kombinacija već poznatih aktivnih supstanci, novi farmaceutski oblik, nova jačina, dopuna indikacije i slično),
    • b)
      hemijske i farmakokinetičke karakteristike (hemij- ska struktura aktivne supstance, fizičko-hemijske karakteristike aktivne suspstance i farmaceutskog oblika koje mogu imati uticaja na farmakokin etičke parametre i kliničku efikasnost),
    • c)
      indikacije (predložene indikacije u odnosu na doziranje i njihova opravdanost, farmakološka i terapijska klasifikacija aktivne supstance uz definiranje načina djelovanja),
    • d)
      upozorenja i mjere predostrožnosti proizašle iz rezultata predkliničkih studija,
    • e)
      podatke o neželjenim djelovanjima (farmakovigi- lanci);
  • 3.
    Izvještaji moraju biti na ograničenom broju stranica, koji sadrže stručno mišljenje i pozivanje na pojedine dijelove dokumentacije, i to:
    • a)
      podaci o kvalitetu lijeka - do 10 strana,
    • b)
      podaci o sigurnosti lijeka - do 25 strana,
    • c)
      podaci o efikasnosti lijeka - do 25 strana;
  • 4.
    Rezime izvještaja u pisanoj i prema potrebi tabelarnoj formi, sa zaključnim mišljenjem eksperta o lijeku;
  • 5.
    Dodatke ekspertnom mišljenju, ukoliko postoje;
  • 6.
    Izjavu o odnosu eksperta i naručioca ekspertnog mišljenja;
  • 7.
    Potpis eksperta;
  • 8.
    Datum izrade izvještaja.

Svaki izvještaj, u pogledu forme, mora sadržavati: naslovnu stranicu (sa nazivom lijeka i nazivom proizvođača lijeka, nazivom eksperta, te mjestom i datumom izrade), sadržaj izvještaja, izvještaj, zaključak i popis literature.

Dio II: Farmaceutsko-hemijska, biološka i mikrobiološka dokumentacija

Član 22.

Postupci ispitivanja moraju biti usklađeni sa dobrom laboratorijskom praksom.

Postupci ispitivanja moraju odgovarati stepenu naučnog saznanja u momentu podnošenja dokumentacije i moraju biti validirani, uz podnošenje studija validacije.

Postupci ispitivanja moraju biti dovoljno jasno opisani, kako bi na zahtjev nadležnog organa mogli biti izvedeni.

Bilo koji aparat ili oprema koji mogu biti korišteni, obavezno se detaljno opisuju, uz odgovarajuće dijagrame.

Obavezno je navođenje formule laboratorijskih reagenasa, a kad je potrebno, i način njihove izrade.

U slučaju kad se postupci ispitivanja ne nalaze u važećoj farmakopeji u Federaciji, detaljni opisi mogu biti zamijenjeni pozivanjem na određenu farmakopeju.

Član 23.

Farmaceutsko-hemijska,biološka i mikrobiološka dokumen- tacija uključuje:

II A Kvalitativni i kvantitativni sastav proizvoda;

II B Proizvodni postupak;

II C Proizvodnju i kontrolu ulaznih supstanci;

II D Kontrolu međuproizvoda;

U E Kontrolu gotovog lijeka;

II F Stabilnost lijeka;

II G Bioraspoloživost/bioekvivalenciu;

II H Podatke o procjeni rizika na životnu sredinu za lijekove koji sadrže genetski modificirane mikoroorganizme;

II Q Ostale podatke;

II V Virusološka dokumentacija.

Dio II A Kvalitativni i kvantitativni sastav proizvoda

Član 24.

Dokumentacija o kvalitativnom i kvantitativnom sastavu lijeka obuhvata slijedeće podatke:

1. Sastav lijeka, i to:

  • a)
    kvalitativni sastav, koji podrazumijeva opis ili označavanje:

aktivnog sastojka,

pomoćnih sastojaka, bez obzira na njihovu prirodu ili količinu, uključujući materije za bojenje, konzervanse, - pomoćna sredstva, emulgatore, arome, korigense i slično,

sastojaka sadržanih u vanjskom omotaču lijeka, kao što su kapsule, želatinske kapsule, rektalne kapsule i slično;

Kada se radi o radiofarmaceutskim lijekovima, aktivnim dijelom smatra se onaj dio koji nosi ili veže radionukleide. Pritom se moraju navesti detalji o izvoru radionukleida. Za radionukleid generator, i majka i kćerka radionukleid, smatraju se aktivnom supstancom;

  • b)
    kvantitativni sastav, koji, zavisno od farmaceutskog oblika, podrazumijeva navođenje mase ili broja jedinica biološke aktivnosti, ili po jedinici doze ili po jedinici mase ili zapremine svakog aktivnog sastojka; kad god je moguće biološka aktivnost se mora navesti po jedinici mase. Specifičnosti za pojedine oblike lijekova:

injekcije - sastav se mora navesti masom ili jedinicom biološke aktivnosti svakog aktivnog sastojka u jedinič- nom pakovanju, uzimajući u obzir upotrebljivi volumen proizvoda nakon rastvaranja;

kapi - sastav se mora navesti masom ili jedinicama biološke aktivnosti svakog aktivnog sastojka sadržanog u broju kapi koji odgovara l ml ili l g lijeka;

sirupi (emulzije, granulirani lijekovi i ostali farmaceut- ski oblici koji se uzimaju u mjernim količinama) - sastav se mora navesti masom aktivnog sastojka po izmjerenoj količini.

Specifičnosti za pojedine grupe lijekova:

alergeni - sastav se mora navesti u jedinicama biološke aktivnosti, osim za dovoljno definirane alergene kod kojih se koncentracija može izražavati masom ili jedinicom zapremine,

radiofarmaceutici (radionukleidi) - radioaktivnost se mora izražavati Bq određenog dana, uz navođenje, ako je potrebno, vremena u odnosu na vremensku zonu. Obavezno se navodi vrsta zračenja.

Kada se radi o aktivnoj supstanci u obliku soli ili hidrata, koja se pojavljuje prvi put, kvantitativni sastav se mora izražavati u odnosu na masu aktivnog entiteta ili aktivnih entiteta u molekuli.

2. Originalno pakovanje:

Navesti kratak opis primarnog (unutrašnjeg) i sekundarnog (vanjskog) pakovanja, kvalitativni sastav pakovanja, način zatvaranja i otvaranja, sredstva pomoću kojih se lijek uzima ili koristi, a prilažu se uz lijek, uz korištenje standardne terminologije Evropske farmakopeje.

3. Formulacija lijeka za klinička ispitivanja

4. Razvoj lijeka:

Sa aspekta razvoja lijeka potrebno je pojasniti izbor formulacije, sastava, sastojaka, pakovanja, kao i predviđenu funkciju pomoćnih sastojaka u gotovom proizvodu. Sve povećane količine moraju biti navedene uz obrazloženje. Testovi urađeni u toku razvoja lijeka moraju biti detaljno opisani.

Kod radiofarmaceutika opis mora obuhvatiti sve značajne aspekte hemijske i radiohemijske čistoće i studije biodistribucije.

Dio II B Proizvodni postupak

Član 25.

Dokumentacija o proizvodnom postupku podrazumijeva slijedeće podatke:

  • 1.
    Proizvodna formulacija, uključujući podatke o veličini serije;
  • 2.
    Proizvodni proces, uključujući:
    • a)
      sve faze proizvodnje sa prikazanim dijagramom toka proizvodnje, kako bi se moglo procijeniti da li sam proizvodni proces farmaceutskog oblika, o kojem je riječ, može dovesti do nepovoljne izmjene sastojaka;
    • b)
      podatke o poduzetim mjerama osiguranja homogenosti gotovog lijeka;
    • c)
      aktuelnu proizvodnu formulaciju sa kvantitativnim sastavom svih upotrijebljenih sastojaka; svako povećanje količine mora biti navedeno i obrazloženo;
    • d)
      izjavu o fazi proizvodnje u kojoj se uzima uzorak za kontrolu lijeka u toku proizvodnje;
    • e)
      za sterilne lijekove mora biti naveden primijenjeni postupak sterilizacije i/ili aseptički postupak.

Za radiofarmaceutike opis proizvodnog postupka, pored navedenog, obuhvata i opis proizvodnje radiofarmaceutskih lijekova, kao i detalje završne obrade u cilju dobijanja radioaktivnog lijeka. Kod radionukleida se moraju objasniti nuklearne reakcije koje su dio izrade radioaktivnog lijeka.

Ako su aktivne supstance biljnog porijekla, polazni materijal, opis njihovog proizvodnog postupka i kontrole pripadaju dijelu: II C - proizvodnja i kontrola polaznih supstanci.

  • 3.
    Validacija procesa

Za nestandardne postupke proizvodnje, odnosno za one koji su kritični za kvalitet lijeka, neophodno je prikazati rezultate ispitivanja kojima se dokazuje da je proizvodni proces odgovarajući, pod uvjetom da se koriste materijali deklariranog kvaliteta i specificirana proizvodna oprema, kao i da taj proces obezbjeđuje konzistentnu proizvodnju lijeka čiji kvalitet odgovara zahtjevima specifikacije.

  • 4.
    Protokol o proizvodnji serije

Dio II C Proizvodnja i kontrola ulaznih supstanci

Član 26.

Dokumentacija o proizvodnji i kontroli ulaznih supstanci obuhvata slijedeće podatke:

l. Aktivne supstance

  • a)
    specifikacije i rutinski testovi:

za supstance opisane u farmakopeji;

za supstance koje nisu opisane u farmakopeji navode se karakteristike, opis, identifikacija, stepen čistoće (sa dozvoljenom granicom za poznate, ukupne, pojedinačne ostale, ukupne ostale nečistoće), fizički, hemijski i drugi testovi.

  • b)
    naučni podaci:

nomenklatura - uključuje nomenklaturu u nacionalnoj farmakopeji, Evropskoj farmakopeji, internacionalni nezaštićeni naziv (za radionukleide identitet izotopa uz korištenje standardne nomenklaturne konvencije), hemijski naziv - TUP AC, CAS, laboratorijsku šifru, ostala imena;

Kada se radi o aktivnoj supstanci biljnog porijekla, potrebno je navesti i latinski naziv biljke (rod, vrsta, autor), dio biljke koji se koristi i naziv pripravka;

opis - uključuje fizički opis, strukturnu formulu (za radiofarmaceutike potrebno je navesti strukturnu formulu liganda prije i nakon radioetiketiranja), molekularnu formulu, relativnu molekulsku masu, hiralnost/stereohemiju;

proizvodnja - uključuje naziv i adresu proizvođača aktivne supstance, sintetski put odnosno proizvodni postupak, katalizatore (otapala, reagensi, pomoćni materijal) i opis faza pročišćavanja;

Kod radiofarmaceutika potrebno je navesti svako zračenje ciljnih materijala i mjesta gdje se zračenje pojavljuje;

Kod aktivnih supstanci biljnog porijekla potrebno je navesti geografski izvor, odnosno mjesto branja-lokalitet biljke;

kontrola kvaliteta u toku proizvodnje, uključuje kon- trolu polaznih materijala (u slučaju radiofarmaceutika ovo uključuje zračenje ciljnih materijala), te među- proizvoda;

hemija razvoja, uključuje potvrdu hemijske strukture, izomeriju, fizičko-hemijske osobine, karakterizaciju primarnog referentnog materijala, analitičku validaciju i objašnjenje o izboru rutinskuh testova i standarda;

Za radiofarmaceutike navesti i nuklearnu transformaciju, uključujući i neželjene transformacije koje se mogu pojaviti pri zračenju zbog izotopnih nečistoća ciljnog materijala, zatim uvjete zračenja i procese separacije.

Za aktivne supstance biljnog porijekla potrebno je navesti razvoj aktivne supstance biljnog porijekla, što uključuje: podatke o identifikaciji (makroskopska i mikroskopska ispitivanja zajedno sa hemijskom identifikacijom), tretman biljke u uzgoju (pesticidi), sušenje, čuvanje, sadržaj aktivne supstance u drogi (ako se može odrediti) sa granicama. Izuzetak su masna i etarska ulja, gdje je dovoljno navesti latinski naziv biljke.

Za radiofarmaceutike potrebno je navesti radionuklidne i radiohemijske nečistoće, te mogući proboj majčinskog radionuklida u sisteme generatora.

Za aktivne supstance biljnog porijekla potrebno je navesti podatke o nečistoćama. Ako je droga ili herbalni proizvod opisana u Evropskoj farmakopeji ili nekoj drugoj farmakopeji dovoljno je navesti literaturu. Ispitivanje stepena čistoće podrazumi- jeva: mikrobiološku ispravnost, rezidue pesticida, sred- stva za fumigaciju, radioaktivnost, teške metale, strane primjese i slično.

original ili ovjerena kopija certifikata proizvođača aktivne supstance/supstanci za najmanje tri serije;

za supstance životinjskog porijekla potrebno je dostaviti podatke o životinjskoj vrsti koja je korištena za izradu date supstance, podatke o zemlji porijekla korištenih životinja i životinjskih organa;

certifikat proizvođača sirovine o odsustvu BSE (Bovine Spongiform Encephalopathy)/TSE (Transmitting Animal Spongiform Encephalopathy);

rezultati analize serije, uključuju podatke o seriji, rezultate i referentne standarde.

Za lijekove biološkog porijekla dokumentacija za aktivnu supstancu uključuje:

specifikaciju i rutinske testove, uključujući i podatke o definisanju proizvodne serije, opis, identifikaciji, ispitivanju stepena čistoće (sa dozvoljenom granicom za pojedinačne i ukupne nečistoće), testovima za određivanje stepena čistoće koji se rutinski izvode, a odnose se na proteine, ćelije, mikroorganizme, pirogene i/ili endotoksine; potrebno je navesti testove i/ili ostale testove kojima se određuje aktivnost, uključujući i specifičnu aktivnost, sa dozvoljenim odstupanjem i granicama pouzdanosti, te biološku aktivnost gdje je potrebno, nomenklaturu, uključujući i internacionalni nezaštićeni naziv-INN, nomenklaturu u Evropskoj i nacionalnoj farmakopeji, uobičajeni naziv ili hemijski opis, ostala imena i/ili laboratorijsku šifru, te identifikacioni broj proizvodnog soja, razvoj genetskog materijala, sistem banke ćelija, proizvodnja, karakteristike, razvoj analitičkog postupka, validacija procesa prozvodnje, stepen čistoće, rezultate analize serija.

  • 2.
    Pomoćne supstance
    • a)
      specifikacije i rutinski testovi:

za supstance opisane u farmakopeji;

za supstance koje nisu opisane u farmakopeji, uključuje karakteristike, testove identifikacije, stepen čistoće (sa dozvoljenom granicom za poznate, ukupne, pojedinačne ostale, ukupne ostale nečistoće), fizičke i hemijske testove, određivanje sadržaja i/ili evaluaciju testova.

Za lijekove biološkog porijekla potrebno je navesti rezultate bioloških i imunoloških testova.

  • b)
    naučni podaci:

potrebno je, za pomoćnu supstancu koja se prvi put upotrebljava u toku proizvodnje lijeka, navesti podatke kao za aktivnu supstancu navedenu u tački l.b) ovog člana.

za supstance životinjskog porijekla potrebno je dostaviti podatke o životinjskoj vrsti koja je korištena za izradu date supstance, podatke o zemlji porijekla korištenih životinja i životinjskih organa;

certifikat proizvođača sirovine o odsustvu BSE (Bovine Spongiform Encephalopathy)/TSE ( Transmitting Animal Spongiform Encephalopathy).

  • 3.
    Pakovanje
    • a)
      specifikacije i rutinski testovi, uključuju vrstu materijala, dizajn, specifikaciju materijala (rutinske testove) i analitičke postupke,
    • b)
      naučni podaci, uključuju razvojne studije za pakovanje i rezultate analize serije.

Dio II D Kontrola međuproizvoda

Član 27.

Potrebno je napraviti striktnu razliku između kontrola u toku procesa proizvodnje (dio II B) i kontrole međuproizvoda.

Dio II E Kontrola gotovog lijeka

Član 28.

Dokumentacija o kontroli gotovog lijeka obuhvata slijedeće podatke:

  • 1.
    Specifikacije i rutinski testovi
    • a)
      specifikacija za stavljanje u promet gotovog lijeka;
    • b)
      kontrolni testovi:

testovi za identifikaciju i kvantitativno određivanje aktivne supstance, što uključuje podatke o identifikaciji, kvantitativno određivanje aktivne supstance (za aktivne supstance biljnog porijekla i njihove pripravke potrebno je i kvantitativno određivanje pomoćnih sastojaka sa poznatom terapeutskom aktivnošću), stepenu čistoće, testove vezane uz farmaceutski oblik;

testovi za identifikaciju i kvantitativno određivanje pomoćnih sastojaka, što uključuje testove za identifikaciju odobrenih materija za bojenje i određivanje antimikrobnih i hemijskih konzervansa, uz navođenje granica.

Za radiofarmaceutike identifikacija i kvantitativno određivanje se traži za radionuklide (uključujući i specifičnu aktivnost), nečistoće radionuklida za koje je vjerovatno da su prisutne i izmjenu nivoa tih nečistoća u toku perioda upotrebe proizvoda, esencijalne pomoćne sastojke, radiohemijske nečistoće i prisutnost majčinog ili kćerinog radionuklida u eluatima generatora. Za radiofarmaceutike je potrebno navesti koji se testovi standardno izvode prije stavljanja proizvoda u upotrebu, a koji se izvode nakon toga, uz objašnjenje ovog posljednjeg.

  • 2.
    Naučni podaci
    • a)
      validacija analitičkih metoda i obrazloženje izbora rutinskih testova i standarda;
    • b)
      rezultati analize najmanje tri serije, što uključuje podatke o seriji, rezultate i referentne standarde.

Dio II F Stabilnost lijeka

Član 29.

Dokumentacija o stabilnosti lijeka obuhvata slijedeće podatke:

  • 1.
    Ispitivanja stabilnosti aktivne supstance:
    • a)
      podaci o ispitivanim serijama;
    • b)
      uvjeti čuvanja tokom studije stabilnosti, što uključuje podatke o uvjetima za ubrzano čuvanje i uvjetima za ispitivanje pod normalnim uvjetima;
    • c)
      analitički postupci ispitivanja, što uključuje podatke o određivanju aktivne supstance i određivanju sadržaja degradacionih proizvoda, sa granicama odstupanja;
    • d)
      validacija svih analitičkih postupaka, uključujući limite detekcije i limite kvalifikacije;
    • e)
      rezultati ispitivanja;
    • f)
      zaključak.

Za radiofarmaceutike mora se navesti način radioaktivnog raspadanja.

  • 2.
    Ispitivanje stabilnosti gotovog lijeka:
    • a)
      specifikacija kvaliteta gotovog lijeka tokom roka trajanja;
    • b)
      podaci o ispitivanim serijama i pakovanjima;

uvjeti čuvanja tokom studije stabilnosti, što uključuje podatke o uvjetima za ispitivanje pod normalnim uvjetima čuvanja i uvjetima za ubrzano ispitivanje ili ispitivanje pod ostalim uvjetima;

  • c)
    karakteristike lijeka koje se ispituju, što uključuje podatke o fizičkim, hemijskim. mikrobiološkim, hromatograf- skim karakteristikama, te karakteristikama vezanim za pakovanje (interakcija lijeka sa primarnim pakovanjem i/ili sistemom za zatvaranje);
  • d)
    procjena postupaka ispitivanja, što uključuje podatke o opisu postupaka i njegove validacije;
  • e)
    rezultati ispitivanja, uključujući rezultate sa početka studije sa vezom u odnosu na degradacione proizvode;
  • f)
    zaključak, koji uključuje rok trajanja i uvjete čuvanja, rok trajanja nakon rastvaranja i/ili prvog otvaranja;
  • g)
    tekuće studije stabilnosti.

Za radiofarmaceutske lijekove treba navesti podatke o stabilnosti neotvorenog pakovanja (uključujući radioetiketiranje i biodistribuciju) rastvorenog radioetiketiranog proizvoda (uz navođenje maksimanog i minimalnog sadržaja radionuklida i volumena sredstva za rastvaranje, kako bi se utvrdio maksimalni rok upotrebe radioetiketiranog proizvoda i stabilnosti buduće simulirane upotrebe, kako bi se utvrdilo svako smanjenje u broju doza pripremljene bočice).

Dio II G Bioraspoloživost i bioekvivalencija

Član 30.

Navesti reference relevantnih dijelova u Dijelu IV.

Dio II H Podaci o procjeni rizika za životnu sredinu za lijekove koji sadrže genetski modifikovane organizme

Član 31.

Potrebno je priložiti kopiju svakog pismenog odobrenja nadležnog državnog organa o namjernom puštanju u okolinu genetski modifikovanih proizvoda u istraživačke i razvojne svrhe, kao i rezultate svakog izvedenog istraživanja, te procjenu rizika za životnu sredinu urađenog na osnovu tih istraživanja.

Dio II Q Ostale informacije

Član 32.

Pod ostalim informacijama podrazumijevaju se dostavljene informacije koje nisu obuhvaćene prethodnim dijelovima.

Dio II V Virusološka dokumentacija

Član 33.

Virusološka dokumentacija podnosi se za lijekove biološkog porijekla, odnosno za svaku aktivnu supstancu humanog ili animalnog porijekla (npr. krvni derivati, ekstrakti animalnih ćelija) ili čija proizvodnja uključuje ovakve materijale (npr. biotehnološki proizvodi iz humanih ili animalnih ćelijskih kultura, imunopročišćeni proizvodi, i si.) i svaku pomoćnu supstancu humanog ili animalnog porijekla (npr. humani serum albumin).

Ova dokumentacija mora biti samostalna u odnosu na ostalu podnesenu dokumentaciju.

Informacije sadržane u njoj moraju biti sumirane i jasne, a popratni detaljni izvještaji moraju biti priloženi u jasno obilježenom broju aneksa ovom dijelu dokumentacije.

Virusološka dokumentacija obuhvata slijedeće podatke:

  • 1.
    Dokaze o bezbjednosti u odnosu na prisustvo virusa u lijeku, što uključuje podatke o kvalitetu polaznih materijala, kvalitetu proizvodnog procesa (na svim koracima koji tokom ekstrakcije i pročišćavanja doprinose - uklanjanju ili inaktivaciji virusa) i kontroli pročišćenog proizvoda ili međuproizvoda;
  • 2.
    Detaljan protokol ispitivanja za svaki test;
  • 3.
    Detaljan izvještaj sa rezultatima ispitivanja svake studije;
  • 4.
    Sažet prikaz gotovog lijeka, što predstavlja kratki opis sastava, farmaceutskog oblika, predloženu indikaciju, način upotrebe i doziranje;
  • 5.
    Polazni materijali i biološke reagense korištene u proizvodnji, što uključuje podatke o porijeklu materijala:
    • a)
      identifikacija polaznih materijala (humani, animalni, klon ćelije, vrsta virusa),
    • b)
      identifikacija korištenih bioloških reagensa,
    • c)
      mikrobiološka kvaliteta polaznog materijala i reagena;
  • 6.
    Proizvodni proces:
    • a)
      šema proizvodnog procesa (dijagram procesa),
    • b)
      identifikacija specifičnih koraka uklanjanja ili inaktivacije virusa;
  • 7.
    Studije validacije procesa:
    • a)
      studije validacije uklanjanja ili inaktivacije virusa,
    • b)
      studije validacije proizvodne opreme;
  • 8.
    Virusološka kontrola u toku procesa proizvodnje;
  • 9.
    Postregistraciono praćenje podataka o bezbjednosti lijekova biološkog porijekla u odnosu na prisustvo virusa;
  • 10.
    Ekspertni izvještaj o virusološkoj bezbjednosti lijeka.

Član 34.

Dio II - Farmaceutsko-hemijska, biološka i mikrobiološka dokumentacija iz čl. 22. do 33. ovog pravilnika, dostavlja se Zavodu za kontrolu lijekova.

Dio III: Farmakološko-toksikološka dokumentacija

Član 35.

Testovi o bezbjednosti lijeka moraju se izvoditi u skladu sa dobrom laboratorijskom praksom.

Farmakološko-toksikološka dokumentacija obuhvata sli- jedeće podatke:

III A Toksičnost;

III B Toksičnost za reprodukciju;

III C Embrio-fetalnu i perinatalnu toksičnost;

III D Mutageni potencijal;

III E Karcinogeni potencijal;

III F Farmakodinamiku;

III G Farmakokinetiku;

III H Lokalnu podnošljivost;

III Q Ostale informacije;

III R Procjenu uticaja na okolinu - ekotoksičnost.

Dio III A Toksičnost

Član 36.

Toksičnost uključuje podatke studija pojedinačnih doza i studija ponovljenih doza.

Dio III B Toksičnost za reprodukciju

Član 37.

Toksičnost za reprodukciju uključuje rezultate studija o toksičnosti lijeka za reprodukciju.

Dio III C Embrio-fetalna i perinatalna toksičnost

Član 38.

Embrio-fetalna i perinatalna toksičnost uključuje rezultate provedenih ispitivanja.

Dio III D Mutageni potencijal

Član 39.

Mutageni potencijal uključuje podatke in vitro i in vivo ispitivanja.

Dio III E Karcinogeni potencijal

Član 40.

Karcinogeni potencijal uključuje rezultate studija o karcinogenosti lijeka.

Dio III F Farmakodinamika

Član 41.

Farmakodinamika uključuje podatke o generalnoj farmakodinamici, faramkodinamskim efektima u odnosu na predložene indikacije i interakcijama među lijekovima.

Dio III G Farmakokinetika

Član 42.

Farmakokinetika uključuje podatke o farmakokinetici nakon pojedinačne doze, nakon ponovljenog uzimanja, distribuciju u neoplođenim i oplođenim životinjama i biotransformaciju.

Dio III H Lokalna podnošljivost

Član 43.

Lokalna podnošljivost uključuje podatke o nekliničkim testovima lokalne podnošljivosti.

Dio III Q Ostale informacije

Član 44.

Ostale informacije podrazumijevaju podnošenje informacija koje nisu obuhvaćene prethodnim dijelovima.

Dio III R Procjena uticaja na okolinu - ekotoksičnost

Član 45.

U ovom dijelu obavezno se navodi svaka naznaka potencijalnog rizika koji lijek predstavlja za okolinu, što se posebno odnosi na novu aktivnu supstancu i žive vakcine.

U predklinički ekspertni izvještaj obavezno se uključuje procjena mogućeg rizika po okolinu upotrebom i/ili odlaganjem lijeka, te prijedlog odredbi etiketiranja kojim bi smanjio ovaj rizik.

Dio IV: Klinička dokumentacija

Član 46.

Sve faze kliničkog ispitivanja, u pogledu dizajniranja, implementacije i izvještavanja, moraju biti urađene u skladu sa dobrom kliničkom praksom.

U uvodu kliničkog ekspertskog izvještaja, sa posebnim naslovom "Usklađenost sa dobrom kliničkom praksom", ekspert mora eksplicitno utvrditi usklađenost studija dobre kliničke prakse, odnosno komentarisati svaku studiju koja nije, te zašto nije, usklađena sa dobrom kliničkom praksom.

Član 47.

Klinički dio dokumentacije uključuje:

IV A Kliničku farmakologiju;

IV B Klinička iskustva;

IV C Ostale informacije.

Dio IV A Klinička farmakologija

Član 48.

Klinička farmakologija uključuje podatke:

  • 1.
    Farmakodinamika:
    • a)
      rezime;
    • b)
      detaljan protokol ispitivanja;
    • c)
      rezultati;
    • d)
      zaključci;
    • e)
      bibliografija.
  • 2.
    Farmakokinetika

Za svaku studiju moraju se priložiti podaci kao i za farmakodinamiku, uz navođenje rezultata prema populaciji na kojoj su vršena ispitivanja, odnosno da li se radi o zdravim dobrovoljcima, pacijentima ili specijalnim grupama pacijanata, (napr. starije osobe), ili specijalnim patološkim stanjima, (napr. smanjena funkcijajetre ili bubrega), i slično.

Dio IV B Klinička iskustva

Član 49.

Dokumentacija mora sadržavati opise svih izvedenih testova, uključujući i nedovršene.

Klinička iskustva uključuju slijedeće podatke:

  • 1.
    Kliničke studije:
    • a)
      rezime;
    • b)
      detaljan opis glavnih dijelova protokola ispitivanja sa analitičkim metodama (ili sam protokol);
    • c)
      konačne rezultate, ili rezultate studije koja je još u toku;
    • d)
      moguće diskusije;
    • e)
      zaključak;
    • f)
      aneksi, koji sadržavaju podatke o dizajnu ispitivanja (ako nije navedeno u l.b), zapažanja, sve individualne podatke (ako nisu navedeni u l.c) i svu bibliografiju.
  • 2.
    Bioekvivalencija/bioraspoloživost
  • 3.
    Postmarketinška iskustva:
    • a)
      neželjene reakcije, monitoring i izvještaj;
    • b)
      broj izloženih pacijenata.
  • 4.
    Objavljena i neobjavljena iskustva koja ne podrazu- mijevaju kliničke studije iz tačke 1. ovog člana:
    • a)
      uključuje kratku informaciju o studijama koje su u toku i nedovršene studije sa objašnjenjem zašto nisu dovršene uz navođenje svih detalja o sigurnosti do kojih se došlo u tim studijama;
    • b)
      bilo koje druge informacije.

Dio IV C Ostale informacije

Član 50.

Ostale informacije podrazumijevaju podnošenje informacija koje nisu obuhvaćene prethodnim dijelovima.

Član 51.

Dio II - Farmakološko-toksikološka dokumentacija i Dio IV - Klinička dokumentacija, iz čl. 35. do 50. ovog pravilnika dostavljaju se nadležnom institutu za farmakologiju i toksikologiju u Federaciji.

Član 52.

Ministarstvo je dužno razmotriti prijedlog za registraciju lijeka i o tome donijeti rješenje najkasnije u roku do 90 dana od dana prijema prijedloga sa propisanom potpunom dokumentacijom, a u skladu sa članom 6. ovog pravilnika.

U toku postupka za izdavanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet, Ministarstvo može zatražiti dopunsku dokumentaciju, podatke ili odgovarajuće objašnjenje.

Rok za dostavljanje dopunske dokumentacije iz stava 2. ovog člana Ministarstvo određuje u svakom pojedinačnom slučaju.

U toku proteka roka iz stava 3. ovog člana ne teče propisani rok do 90 dana iz stava 1. ovog člana.

Ako podnosilac prijedloga ne dostavi traženu dokumentaciju u određenom roku, Ministarstvo rješenjem odbacuje prijedlog.

Rješenje iz stava 1. ovog člana je konačno u upravnom postupku.

Član 53.

Odobrenje za stavljanje lijeka u promet, u pravilu, izdaje se za period od pet godina.

Izuzetno, u slučajevima registracije lijeka o kojima ne postoji dovoljno iskustva u primjeni, period iz stava 1. ovog člana se može smanjiti, ili se odobrenje može izdati uvjetno, uz odgovarajuće obrazloženje.

Sastavni dio rješenja je uputstvo za upotrebu lijeka, rezime karakteristika lijeka i tekst ambalaže.

Član 54.

Odobrenje za stavljanje lijeka u promet se ne zahtijeva za lijekove iz člana 9. Zakona, i to: magistralni lijek, galenski proizvod, uzorke lijekova za naučna istraživanja, poluproizvode namijenjene za dalji proces proizvodnje ovlašćenog proizvođača, za pojedinačno liječenje određenih pacijenata, za lijekove iz humanitarne pomoći, krv i krvne proizvode osim za albumin, faktore koagulacije i imunoglobuline.

Član 55.

Dokumentacija koja se podnosi uz prijedlog za registraciju ne može biti starija od jedne godine.

Član 56.

Troškove postupka izdavanja, obnove, izmjene i ukidanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, utvrđuje federalni ministar posebnim rješenjem, a snosi ga podnosioci prijedloga.

III - SKRAĆENI POSTUPAK REGISTRACIJE LIJEKA

Član 57.

Skraćeni postupak registracije lijeka (u daljem tekstu: skraćeni postupak) provodi se u slučajevima navedenim u čalnu 39. Zakona o lijekovima.

Skraćeni postupak ne može se primjenjivati u postupku registracije lijekova iz grupe imunoloških lijekova, radiofar- maceutika, lijekova iz ljudske krvi, kao i lijekova visoke tehnologije i biotehnologije.

Član 58.

Prijedlog za stavljanje lijeka u promet po skraćenom postupku ne mora da sadrži rezultate vlastitih farmakoloških, toksikoloških i kliničkih ispitivanja, ako podnosilac prijedloga:

dokaže da je lijek, po količini, kvalitetu aktivne supstance, kao i farmaceutskom obliku, jednak lijeku koji ima odobrenje za stavljanje lijeka u promet u Federaciji;

pribavi saglasnost originalnog proizvođača lijeka i nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet u Federaciji, za korištenje dokumentacije na osnovu koje je lijek registriran;

dokaže da se aktivne supstance lijeka koriste u medicin- ske svrhe sa provjerenom kliničkom efikasnošću, utvr- rđenim indikacijama i poznatim neželjenim dejstvima - pozivanje na objavljenu naučnu i stručnu literaturu u posljednjih 10 godina, koja se mora dostaviti uz dokumentaciju iz alineje 1. ovog člana.

Član 59.

Skraćeni postupak se može primijeniti i na lijekove koji se razlikuju od lijekova navedenih u članu 58. ovog pravilnika uz obavezno dostavljanje slijedeće dodatne dokumentacije:

  • a)
    za različite terapijske indikacije

Dodatna dokumentacija: farmakološko-toksikološka do- kumentacija i klinička dokumentacija;

  • b)
    za različitu so/ester/derivat iste ljekovite supstance

Dodatna dokumentacija: dokaz da nema promjena u farmakokinetici, farmakodinamici i/ili toksičnosti što bi moglo uticati na odnos sigurnosti i efikasnosti;

  • c)
    za različit način primjene ili drugi farmaceutski oblik

Dodatna dokumentacija: klinička dokumentacija, podaci o farmakokinetici i po potrebi odgovarajući farmakološ- ko-toksikološki podaci (npr. podaci o lokalnoj podnošljivosti);

  • d)
    za različit način doziranja i to smanjenje broja jedinica/doze

Dodatna dokumentacija: podaci o bioraspoloživosti;

  • e)
    za promjenu učestalost i/ili dnevnoj dozi

Dodatna dokumentacija: klinička dokumentacija (odnos sigurnost/efikasnost), podaci o farmakokinetici;

  • f)
    za različitu jačinu uz isti način/oblik doziranja

Dodatna dokumentacija: podaci o bioraspoloživosti;

  • g)
    za lijek više bioraspoloživosti s istim intervalima doziranja, ali manjim dozama Dodatna dokumentacija: podaci o bioraspoloživosti;
  • h)
    za lijek više bioraspoloživosti s različitim načinom doziranja

Dodatna dokumentacija: klinička dokumentacija (odnos sigurnost/efikasnost), podaci o farmakokinetici;

  • i)
    za aktivne supstance koje su bile u kombinaciji, ali su sadržane u gotovom lijeku u novom odnosu ili je različit način doziranja ili je najmanjejedna od aktivnih supstanci sa kontrolisanim oslobađanjem.

Član 60.

Prijedlog za stavljanje lijeka u promet po skraćenom postupku obavezno uključuje i dokaz o bioekvivalenciji, u dosijeu i ekspertskom mišljenju.

Nečistoće i srodne supstance, te produkti raspadanja tokom čuvanja lijeka moraju biti tačno naznačeni kako bi se mogla procijeniti efikasnost i sigurnost lijeka.

Proizvođač lijeka mora obrazložiti opravdanost upotrijeb- ljenih pomoćnih sustanci, koje moraju biti dobro poznate, sigurne i prikladne za upotrebu u datom sastavu i obliku, sa istom efikasnošću i sigurnošću.

IV - OBNOVA ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET

Član 61.

Nosioc odobrenja za stavljanje lijeka u promet u Federaciji, može podnijeti prijedlog za obnovu tog odobrenja u skladu sa članom 42. Zakona.

Član 62.

Ministarstvo razmatra samo formalno potpune prijedloge.

Formalno potpun prijedlog za obnovu odobrenja za stavljanje lijeka u promet podrazumijeva:

  • 1.
    Popratni akt prijedloga;
  • 2.
    Popunjeni obrazac prijave za obnovu odobrenja (obrazac 2);
  • 3.
    Dokumentacija navedena u članu 63. ovog pravilnika.

Član 63.

Dokumentacija za obnovu odobrenja za stavljanje lijeka u promet sadrži:

  • 1.
    I A - administrativni podaci (izuzev tač. 5. i 9.);
  • 2.
    Kronološku listu izmjena koje su se dogodile nakon datuma prvog izdavanja odobrenja ili datuma zadnje obnove registracije;
  • 3.
    Nalaz o ispitivanju lijeka i izvještaj o farmaceut- sko-hemijskoj, biološkoj i mikrobiološkoj dokumentaciji Zavoda za kontrolu lijekova, izrađen na osnovu podnesene dokumentacije Dio II;
  • 4.
    Dopunu ekspertnog mišljenja ovlaštenog instituta za farmakologiju i toksikologiju u Federaciji, sa pripadajućom dokumentacijom, uzimajući u obzir izvještaje o neželjenim dejstvima i procjene koristi i rizika kod upotrebe lijeka, nove mogućnosti liječenja i ostale značajne publicirane podatke;
  • 5.
    Izvještaj o kliničkim ispitivanjima ili dopuna kliničkom izvještaju, ukoliko su nakon registracije lijeka provedena klinička ispitivanja bitna za odobrene indikacije;
  • 6.
    Bioekvivalencija/bioraspoloživost za one lijekove za koje se ista zahtijeva, a nije bila priložena u postupku prethodne registracije lijeka;
  • 7.
    Redovne izvještaje praćenja neželjenih dejstava lijeka;
  • 8.
    Zadnji važeći rezime karakteristika, uključujući dodatke;
  • 9.
    Revidirano uputstvo za upotrebu lijeka;
  • 10.
    Prijedlog dodatnih informacija na pakovanju lijeka;
  • 11.
    Dva originalna pakovanja lijeka iz prometa u Federaciji;
  • 12.
    Dokaz o uplati administrativne takse i troškova obnove odobrenja u Ministarstvu.

Član 64.

Ministarstvo je dužno razmotriti prijedlog za obnovu odobrenja za stavljanje lijeka u promet i o tome donijeti rješenje u roku do 60 dana od dana prijema prijedloga sa propisanom potpunom dokumentacijom u skladu sa članom 6. ovog pravilnika.

U toku postupka za obnovu odobrenja za stavljanje lijeka u promet, Ministarstvo može zatražiti dopunsku dokumentaciju, podatke ili odgovarajuće objašnjenje.

Rok za dostavljanje dopunske dokumentacije iz stava 2. ovog člana Ministarstvo određuje u svakom pojedinačnom slučaju.

U toku proteka roka iz stava 3. ovog člana, ne teče propisani rok do 60 dana iz stava 1. ovog člana.

Ako podnosilac prijedloga ne dostavi traženu dokumentaciju u određenom roku, Ministarstvo rješenjem odbacuje prijedlog.

Rješenje iz stava 1. ovog člana je konačno u upravnom postupku.

V - IZMJENA ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET

Član 65.

U toku perioda važenja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, nositelj odobrenja je dužan, u cilju garancije kvaliteta, efikasnosti i sigurnosti lijeka, pratiti tehnički i naučni napredak, ažurirati izvještaje o neželjenim dejstvima i ostale promjene i dodatke koji se odnose na lijek za koji je izdato odobrenje i o istom obavještavati Ministarstvo na način i u rokovima kako je to predviđeno posebnim propisom o prijavljivanju i praćenju nus pojava lijekova.

Član 66.

Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet dužan je pismeno obavijestiti Ministarstvo o svakoj izmjeni već podnesene dokumentacije, imajući u vidu činjenicu da li promjena zahtijeva izmjenu izdatog odobrenja ili ne.

Član 67.

Za svaku izmjenu u dokumentaciji o lijeku, na osnovu koje je odobreno stavljanje lijeka u promet, nositelj odobrenja je dužan ministarstvu dostaviti prijedlog za izmjenu dokumentacije, odnosno odobrenja.

Prijedlog iz stava l. ovog člana sadrži:

  • 1.
    Popratni akt prijedloga za izmjenu dokumentacije, odnosno odobrenja, koji se može odnositi samo na jednu izmjenu, osim ako su izmjene posljedične;
  • 2.
    Popunjen obrazac prijedloga za izmjenu dokumentacije, odnosno odobrenja (obrazac 3);
  • 3.
    Zahtijevanu dokumentaciju koja se odnosi na tip i vrstu promjena;
  • 4.
    Dokaz o uplati administrativne takse i troškova izmjene odobrenja u Ministarstvu.

Član 68.

Izmjena izdatog odobrenja za stavljanje lijeka u promet ili izmjena u podnesenoj dokumentaciji mora se podnijeti u skladu sa tipom izmjene:

  • 1.
    Izmjene tip I;
  • 2.
    Izmjene tip II;
  • 3.
    Hitne sigurnosne mjere.

Član 69.

Izmjene tip I predstavljaju dopunu ili izmjenu sadržaja dokumenata koji su kao takvi podneseni u prijedlogu za izdavanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet.

Izmjene tip I i uvjeti koji moraju biti ispunjeni:

l. Izmjena podataka u proizvodnoj dozvoli.

Uvjet: prilaže se nova dozvola nadležnog organa;

  • 2.
    Izmjena naziva lijeka, bilo proizvođačkog, bilo generičkog.

Uvjet: prilaže se prijedlog novog imena koje ne smije izazivati zabune u odnosu na druge lijekove;

  • 3.
    Izmjena imena i/ili adrese nositelja odobrenja.

Uvjet: nositelj odobrenja mora ostati ista pravna osoba;

  • 4.
    Zamjena pomoćne supstance drugom sličnom pomoćnom supstancom, izuzev supstanci biološkog porijekla.

Uvjet: uloga supstance mora biti istovjetna zamijenjenoj supstanci, a profil oslobađanja djelatne supstance ne- promijenjen;

  • 5.
    Izostavljanje boje ili zamjena drugom sličnom bojom;

6 Dodavanje, izostavljanje ili zamjena korigensa ukusa.

Uvjet: novi korigens mora biti u skladu sa EU direktivom 88/38;

  • 7.
    Promjena mase ovojnice tableta ili mase praznih kapsula.

Uvjet: ne smije biti promjene u profilu oslobađanja djelatne supstance;