Nezavisni sindikat zaposlenika Hrvatske pošte i telekomunikacija Mostar
Kolektivni ugovor za zaposlenike Hrvatske pošte i telekomunikacija Mostar
Na osnovu čl. 111. i 112. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99 i 32/00), Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00), Nezavisni sindikat zaposlenika HPT Mostar (u daljem tekstu: Sindikat) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, dana 24. jula 2002. godine, zaključili su
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA ZAPOSLENIKE HRVATSKE POŠTE I TELEKOMUNIKACIJA MOSTAR
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obaveze zaposlenika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obaveze potpisnika Ugovora.
Pod pojmom poslodavac podrazumijeva se HRVATSKE POŠTE I TELEKOMUNIKACIJE d.o.o. Mostar (u daljem tekstu: HPT), preduzeće koje se bavi pružanjem usluga u poštanskom i telekomunikacijskom prometu.
Pod pojmom zaposlenik, u smislu ovog ugovora, podrazumijeva se fizička osoba koja je zaposlena na osnovu Ugovora o radu.
Član 2.
Općim aktima poslodavca ne mogu se utvrditi manja prava niti uskratiti prava za zaposlenika od onih koja su utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom.
II - RADNI ODNOS
Član 3.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu zaključenim između poslodavca i zaposlenika nakon provedenog postupka prijema.
Odluku o raspisivanju konkursa donosi poslodavac, a izbor zaposlenika po raspisanom konkursu, provodi se u skladu sa Pravilnikom o radu.
Član 4.
Ugovor o radu sa odabranom osobom, budućim zaposlenikom, može se zaključiti:
- -na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom,
- -na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom,
- -na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad,
- -sa pripravnikom,
- -prilikom stupanja na rad organizacijska jedinica poslodavca u kojoj zaposlenik zasniva radni odnos mora omogućiti zaposleniku upoznavanje s općim aktima poslodavca kojima se utvrđuju prava, obaveze i odgovornost iz radnog odnosa.
Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, poslodavac može sa zainteresiranom osobom zaključiti i Ugovor o volonterskom radu.
Poslodavac može pod određenim uslovima sa zaintere- siranom osobom zaključiti i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Zaključivanje ugovora, iz st. 1. - 3. ovog člana, vrši se u skladu sa Zakonom o radu, Pravilnikom o radu i ovim ugovorom.
Član 5.
Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj ili usmenoj formi, i pored podataka utvrđenih Zakonom, moraju biti sadržani i podaci o:
- -posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.),
- -osiguranju sredstava i mjerama zaštite na radu,
- -postupku zaštite prava zaposlenika iz radnog odnosa,
- -probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta
- -drugim uslovima utvrđenim Pravilnikom o radu i drugim aktima.
PROBNI RAD
Član 6.
Ako je Pravilnikom i ugovorom o radu za određene poslove predviđen probni rad kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, poslodavac je dužan odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad zaposlenika.
Probni rad može trajati najduže šest mjeseci.
Član 7.
Po završetku probnog rada stručna osoba ili tijelo dužno je zaposleniku i poslodavcu saopćiti ocjenu o stručnim sposobnostima kao i radnoj disciplini zaposlenika.
Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najduže pet dana po isteku toga roka, stručna osoba ili tijelo ne saopće svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
Otkazni rok za zaposlenika koji nije zadovoljio na probnom radu iznosi najmanje 7 dana.
Član 8.
Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.).
PRIJEM PRIPRAVNIKA
Član 9.
Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme.
Član 10.
Pripravnički staž može se utvrditi u trajanju do godinu dana i to:
- -šest mjeseci za pripravnike sa KV, SSS stručnom spremom,
- -deset mjeseci za pripravnike sa VKV, VŠS stepenom stručne spreme,
- -godinu dana za pripravnike sa VSS stepenom stručne spreme,
s tim da se ukoliko pripravnik postiže natprosječne rezultate, u slučaju iskustva i sl., može skratiti.
Član 11.
Osposobljavanje pripravnika i polaganje stručnog ispita vrši se po programu koji utvrđuje poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu.
Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit pred stručnom komisijom čiji sastav određuje poslodavac.
Član 12.
Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, služenje vojnog roka i sl.), ako je ukupna odsutnost trajala duže od 30 dana.
VOLONTERSKI RAD
Član 13.
Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi sticanja iskustva i polaganja stručnog ispita (volonterski rad) kao uslova za obavljanje određenih zanimanja mogu se primati osobe koje su završile školovanje za takvo zanimanje.
Volonterski rad i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uslovima kao i za pripravnike. Za vrijeme volonterskog rada osiguravaju se prava propisana zakonom.
Volonterski rad iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana i taj period ubraja se u pripravnički staž i u radno iskustvo.
III - RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA
RADNO VRIJEME
Član 14.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje 37,5 sati sedmično.
Sedmično radno vrijeme zaposlenika raspoređeno je u pet uzastopnih radnih dana u sedmici, a za zaposlenike koji rade subotom potrebno je donijeti odluku o preraspodjeli radnog vremena.
Član 15.
Dnevno radno vrijeme utvrđuje poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu.
Član 16.
U slučajevima neophodne potrebe zaposlenik je obavezan na zahtjev poslodavca raditi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati sedmično.
Zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno, i to u trajanju od još, najviše, 10 sati sedmično.
Član 17.
Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 06 sati narednog dana smatra se noćnim radom, a za maloljetne zaposlenike rad u vremenu između 20 sati uvečer i 06 sati ujutro idućeg dana.
ODMORI I ODSUSTVA
Član 18.
U skladu sa Zakonom o radu, poslodavac osigurava zaposlenicima slijedeće odmore u trajanju:
- -u toku radnog dana 30 minuta (odmor se koristi tokom radnog dana po rasporedu, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i s tim da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena)
- -dnevni odmor između dva radna dana 12 sati (neprekidno)
- -sedmični odmor 24 sata (neprekidno)
- -godišnji odmor 18 radnih dana (najmanje)
- -godišnji odmor maloljetnika 24 radna dana (najmanje)
- -godišnji odmor zaposlenika koji rade pod uticajem štetnih tvari 35 radnih dana
Član 19.
Zaposlenicima koji su tokom rada neprekidno izloženi nepoželjnim zračenjima poslodavac je dužan osigurati odmor na svakih 60 minuta rada, 10 minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme.
Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta iz stava 1. ovog člana.
GODIŠNJI ODMOR
Član 20.
Zaposlenik, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Ako zaposlenik nije stekao pravo u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
Član 21.
Trajanje godišnjeg odmora dužeg od najkraćeg propisanog Zakonom o radu, zavisi od :
- -dužine radnog staža,
- -stručne spreme i grupe složenosti poslova,
- -socijalnih i zdravstvenih uslova.
Član 22.
Prema dužini radnog staža, dužina godišnjeg odmora uvećava se:
- -do 5 godina staža za 1 dan
- -od 5-10 godina staža za 2 dana
- -od 10-15 godina staža za 3 dana
- -od 15-20 godina staža za 4 dana
- -od 20-25 godina staža za 5 dana
- -više od 25 godina radnog staža za 6 dana
Član 23.
Dužina godišnjeg odmora, zavisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto zaposlenika, uvećava se kako slijedi:
- -NKV, PKV, NSS 1 dan
- -KV, SSS 2 dana
- -VKV, VŠS 3 dana
- -VSS 4 dana
- -za zaposlenike sa posebnim ovlaštenjima i od 5 dana
Član 24.
Zaposlenik koji živi u teškim socijalnim i zdravstvenim uslovima ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora i to:
- -roditelji djece sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili sa utvrđenim invaliditetom 2 dana
- -zaposlenicima za svako dijete do 15 godina starosti 1 dan
- -zaposlenicima sa tjelesnim oštećenjima iznad 60% 2 dana
- -samohranim roditeljima djece do 15 godina 2 dana
Samohranim roditeljem smatraju se:
1. majka izvanbračnog djeteta kojem otac nije utvrđen,
2. majka izvanbračnog djeteta kojem je otac utvrđen, a majka ostvaruje prava na dječji doplatak,
- 3.razvedeni roditelj djeteta kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, a razvedeni roditelj ostvaruje pravo na dječji doplatak,
- 4.roditelj kojem je bračni drug umro ili proglašen nestalim.
Član 25.
Godišnji odmor može se koristiti tokom čitave kalendarske godine na osnovu plana korištenja godišnjih odmora, koji donosi poslodavac, u skladu sa potrebama procesa rada.
Član 26.
Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.
Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio može se koristiti bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan odmora kad on to zaželi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca, najmanje tri dana prije njegovog korištenja.
Zaposlenik koji je započeo korištenje godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije iskorišten uslijed bolesti ili porodiljskog dopusta, ima ga pravo iskoristiti do 30. juna slijedeće godine pod uslovom da je radio najmanje 6 mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vraća na rad.
Član 27.
Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor.
Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
ODSUSTVO SA RADA
1 - Plaćeno odsustvo
Član 28.
Zaposlenik ima pravo odsustva sa rada, uz naknadu plaće, do 7 radnih dana godišnje i to:
- -sklapanje braka 5 radnih dana
- -rođenje djeteta 5 radnih dana
- -sklapanje braka djeteta zaposlenika 3 radna dana
- -smrt supružnika, djeteta, roditelja i unuka 5 radnih dana
- -smrt roditelja supružnika 3 radna dana
- -smrt brata i sestre 4 radna dana
- -smrt roditelja po ocu i majci 3 radna dana
- -teška bolest člana uže porodice 4 radna dana
- -otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda 5 radnih dana
- -sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim manifestacijama do 5 radnih dana
- -vjerskih praznika 2 radna dana
- -priprema za odsluženje vojnog roka 3 radna dana
- -osposobljavanje za rad u Sindikatu 2 radna dana
- -selidba i izgradnja vlastite stambene kuće 3 radna dana
- -za vojnu zakletvu djeteta 2 radna dana
- -regulisanje prava na penziju 2 radna dana
Članom uže porodice, u smislu prethodnog stava ovog člana, smatraju se: bračni drugovi, odnosno izvanbračni drugovi, dijete (bračno, izvanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, roditelji po ocu i majci, braća i sestre.
Dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na dva uzastopna dana za svako davanje krvi, koji se računaju kao da su na radu.
Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja zaposleniku se može odobriti plaćeno odsustvo i do 30 radnih dana u jednoj godini.
Za polaganje stručnog ispita zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo od tri radna dana, od kojih jedan dan mora koristiti na dan polaganja stručnog ispita.
Za svaki smrtni slučaj zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo.
2 - Neplaćeno odsustvo
Član 29.
Zaposleniku se može na njegov zahtjev odobriti odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) u trajanju do 30 radnih dana u toku kalendarske godine radi neophodnih privatnih poslova u slijedećim slučajevima:
- -radi teže bolesti člana uže porodice, odnosno člana domaćinstva (bračni drug, djeca, roditelji i osobe nad kojima zaposlenik ima starateljstvo),
- -radi liječenja, odnosno oporavka prema preporuci liječnika,
- -izgradnju ili popravke kuće i popravka stana,
- -obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizaciju na lični trošak.
Zaposlenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od dva radi zadovoljenja svojih vjerskih potreba.
Zaposleniku se može odobriti neplaćeno odsustvo duže od 30 dana zavisno o opravdanosti zahtjeva, vodeći računa da se pri tome ne ometa redovan rad i ne povećavaju izdaci zbog tog odsustva. Odluku o tome donosi ovlaštena osoba u skladu sa Pravilnikom o radu.
Član 30.
Zaposlenici koji su imenovani u predstavnička tijela organa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i općina imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kada su obavezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obaveza je zaposlenika najaviti odsustvo po primanju poziva na sjednicu.
Zaposlenici na služenju vojnog roka, služenje u rezervnom sastavu kao i zaposlenicima izabranim, odnosno imenovanim na neku od javnih dužnosti, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.
Prava i obaveze zaposlenika iz prethodnog stava ovog člana regulisani su Zakonom o radu.
IV - ZAŠTITA ZAPOSLENIKA
Član 31.
Poslodavac je dužan osposobiti zaposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika, te sprječava nastanak nesreće.
Poslodavac je dužan osigurati potrebne uslove za zaštitu na radu.
Dužnost je zaposlenika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih sa kojima radi.
Zaštita zaposlenika ostvarivat će se u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima.
Član 32.
Zaposlenik ima pravo odbiti da radi na poslovima od kojih mu prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisne mjere zaštite na radu. Ukoliko odbije raditi, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzeti bilo kakve mjere odgovornosti.
Član 33.
U slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, poslodavac je dužan osigurati besplatnu zdravstvenu zaštitu, odnosno snositi troškove liječenja zaposlenika.
Poslodavac je dužan, jednom godišnje, organizirati besplatne sistematske liječničke preglede i potrebnu vakcinaciju zaposlenika.
Član 34.
Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu.
Ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, poslodavac je dužan rasporediti na druge poslove, ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni liječnik.
Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene, u smislu stava 2. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće u skladu sa Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.
Privremeni raspored iz stava 2. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.
Ženu, iz stava 2. ovog člana, poslodavac može premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pismeni pristanak.
Član 35.
Po isteku prava na plaćeno porodiljsko odsustvo, utvrđeno zakonom, jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do tri godine života djeteta.
Za vrijeme odsustva sa rada, u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.
Član 36.
Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu i ima prednost pri stručnom obrazovanju radi prekvalifikacije i ima se rasporediti na lakše poslove koji odgovaraju njegovoj sposobnosti za rad.
Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost Sindikata, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.
V - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA
Član 37.
Osnovna plaća je najniži iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uslove i rezultate rada.
Osnovna plaća je proizvod najniže plaće i koeficijenta složenosti poslova koje zaposlenik obavlja.
Član 38.
Najniža neto osnovna plaća zaposlenika ne može biti manja od prosječne mjesečne plaće zaposlenika u Federaciji BiH.
Na najnižu osnovnu plaću zaposlenika primjenjuju se koeficijenti iz platnih razreda iz člana 42.
Član 39.
Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za svaku godinu mirovinskog staža (efektivni staž) za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
Član 40.
Izmjene osnovne plaće vrše se obavezno kada troškovi života, na osnovu zvaničnih podataka, porastu za 3% ili više, za isti postotak povećava se osnovna plaća.
Član 41.
Poslodavac raspoređuje zaposlenike na pojedina radna mjesta u okviru grupe poslova.
Član 42.
U okviru grupa poslova iz prethodnog člana, sva radna mjesta razvrstavaju se u 10 (deset) platnih razreda, i utvrđuju koeficijenti zavisno o složenosti poslova radnih mjesta i stepena stručne spreme, kako slijedi:
|
Grupa |
Vrsta poslova |
Koeficijent |
|
I. |
Jednostavan rutinski rad koji ne zahtijeva posebno obrazovanje |
1,00 - 1,21 |
|
II. |
Manje složeni poslovi, odnosno rad pomoću jednostavnih sredstava za rad, za koji su dovoljna usmena ili pismena uputstva |
1,21 - 1,40 |
|
III. |
Srednje složeni poslovi na kojima se rad ponavlja, uz povremenu pojavu novih poslova |
1,35 - 1,59 |
|
IV. |
Složeniji i raznovrsniji poslovi, za čije obavljanje su potrebne konsultacije o njihovom izvršavanju |
1,46 - 1,79 |
|
V. |
Složeni poslovi koji zahtijevaju veći stepen samostalnosti u izvršavanju poslova |
1,59 - 1,99 |
|
VI. |
Poslovi koji zahtijevaju samostalnost i veći stepen kreativnosti u njihovu izvršavanju |
1,72 - 2,20 |
|
VII. |
Poslovi koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja djelovanja uz samostalnost i kreativnost u izvršavanju poslova tog područja |
2,20 - 2,69 |
|
VIII. |
Vrlo složeni poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika u projektovanju poslova |
2,69 - 3,22 |
|
IX. |
Vrlo složeni poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, te dodatna i specijalistička znanja za obavljanje tih poslova |
3,22 - 4,17 |
|
X. |
Najsloženiji poslovi s najvećim značenjem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativni poslovi, istraživački rad |
4,17 - 4,60 |
Član 43.
Dodatak na osnovnu plaću za otežane uslove rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, teški fizički napori i elektromagnetsko zračenje) iznosi 5% od osnovne plaće zaposlenika, a Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta.
Član 44.
Plaća pripravnika iznosi 80% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.
Član 45.
Plaća i naknade plaće isplaćuju se najmanje jedanput mjesečno.
Član 46.
Osnovna plaća zaposlenika uvećava se:
- -za rad noću 30%
- -za prekovremeni rad 50%
- -za rad na dan sedmičnog odmora 35%
- -za rad u dane praznika 50%.
Dodaci se međusobno ne isključuju.
Član 47.
Koeficijent, odnosno bodovi za platne razrede sadrže sveukupne elemente (zahtjeve) radnog mjesta - složenost poslova, odgovornost, napore i uslove rada.
Član 48.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u slijedećim slučajevima:
- 1.za vrijeme godišnjeg odmora,
- 2.za vrijeme privremene spriječenosti za rad uslijed bolesti,
- 3.za vrijeme porodiljskog odsustva,
- 4.za plaćeno odsustvo i praznike,
- 5.za prekid rada (koji nije prouzrokovao zaposlenik),
- 6.za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio poslodavac,
- 7.u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.
Član 49.
Naknada plaće iz člana 48. isplaćivat će se u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.
VI - OSTALE ISPLATE ZAPOSLENICIMA
Član 50.
Zaposleniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u visini najmanje 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Regres će poslodavac isplatiti zaposlenicima u prvoj polovini tekuće godine.
Poslodavac će isplatiti zaposlenicima određenu isplatu za vjerske praznike u visini neoporezivog iznosa poklon - bona, u skladu sa propisima.
Član 51.
Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao u skladu sa odredbama Pravilnika o radu ili posebne odluke o materijalnim troškovima poslodavca.
Član 52.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u visini njegove četiri prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno četiri prosječne plaće isplaćene u preduzeću u prethodna tri mjeseca, ako je to za zaposlenika povoljnije, uz određen poklon od poslodavca, čija vrijednost ne prelazi vrijednost jedne prosječne plaće isplaćene u preduzeću u posljednja tri mjeseca.
Član 53.
U slučaju otkaza zaposlenik ima pravo na otpremninu u slučajevima i pod uslovima utvrđenim članom 100. Zakona o radu u iznosu od 1/2 prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku godinu rada kod poslodavca.
Član 54.
Zaposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu nakon 10, 20, 30 godina neprekidnog rada kod poslodavca i to:
- -za 10 godina - jednu mjesečnu plaću zaposlenika isplaćenu kod poslodavca za prethodni mjesec,
- -za 20 godina - dvije mjesečne plaće zaposlenika isplaćene kod poslodavca za prethodni mjesec,
- -za 30 godina - tri mjesečne plaće zaposlenika isplaćene kod poslodavca za prethodni mjesec.
Član 55.
U slučaju smrti zaposlenika, ili člana njegove uže porodice, isplaćuje se novčana naknada u visini tri prosječne mjesečne plaće preduzeća isplaćene u prethodna tri mjeseca kod poslodavca.
U slučaju teškog invaliditeta ili teške bolesti zaposlenika, ili člana njegove uže porodice, isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini tri prosječne plaće preduzeća isplaćene u prethodna tri mjeseca, s tim da novčana pomoć za troškove liječenja može biti u većem iznosu.
Članom uže porodice, u smislu st. 1. i 2. ovog člana, smatraju se: bračni drugovi, odnosno izvanbračni drugovi, dijete (bračno, izvanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, braća i sestre ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu.
U slučaju bolovanja dužeg od pet mjeseci, elementarne nepogode, poplave ili požara u vlastitom stanu ili kući, isplaćuje se novčana naknada u visini dvije prosječne plaće ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji je prethodio isplati.
Zaposleniku, za rođenje svakog djeteta, poslodavac će isplatiti pomoć u visini jedne njegove mjesečne plaće isplaćene za protekli mjesec.
Član 56.
Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem zaposlenika na službeno putovanje - dnevnica.
Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Dnevnice za službeni put u inostranstvo isplaćuju se na način propisan za organe uprave.
Član 57.
Rad na terenu podrazumijeva poslove koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 dana neprekidno.
Naknada za rad na terenu - terenski dodatak utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike ovisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i drugo).
Za rad na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od:
- -95% dnevnice, ako za rad na terenu nije osigurana ishrana u okviru preduzeća,
- -85% dnevnice, ako je za rad na terenu osigurana ishrana u okviru preduzeća,
- -75% dnevnica, ako je za rad na terenu osiguran i smještaj i ishrana u okviru preduzeća.
Član 58.
Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad izvan mjesta prebivališta njegove porodice, ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života u porodici u visini 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 59.
Dnevnica, naknada za odvojeni život od porodice i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Član 60.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u toku rada.
Ukoliko se ishrana ne osigurava kod poslodavca, naknada za ishranu u toku rada isplaćuje se, po danu, u iznosu od 2% prosječne mjesečne plaće u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku.
Djelatniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kada odsustvuje sa posla po bilo kom osnovu (službeni put, plaćeno odsustvo, rad na terenu, bolovanje i sl.).
VII - NAKNADA ŠTETE
Član 61.
Naknada štete regulisat će se u skladu sa zakonskim propisima i odredbama Pravilnika o radu.
Za štetu koji je prouzrokovao zaposlenik, a čije se ime ne može točno utvrditi ili bi utvrđivanje iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, visina naknade štete se utvrđuje u paušalnom iznosu uzimajući u obzir vrijednost radne snage, materijala, izgubljenog vremena, izgubljenu zaradu i druge kriterije zavisno od vrste štete.
Visinu štete utvrđuje komisija za naknadu štete koju formira poslodavac, a koja se sastoji od 3 (tri) člana i isto toliko zamjenika, s tim da jedan član i zamjenik budu predstavnici Sindikata.
Član 62.
Zaposlenik ne može bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.
Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod drugog lica koji je u tržišnoj utakmici sa poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun trećeg lica, sklapati poslove kojima se takmiči sa poslodavcem.
Ugovor iz stava 1. ovog člana može biti sastavni dio ugovora o radu.
Ugovorena zabrana takmičenja poslodavca da će zaposleniku, za vrijeme trajanja ugovora, isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Naknadu iz stava 1. ovog člana poslodavac je dužan isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.
Visina naknade iz stava 1. ovog člana usklađuje se na način i pod uslovima utvrđenim ugovorom o radu.
Član 63.
Za vrijeme otkaznog roka, zaposlenik ima pravo odsustvovati sa rada, uz naknadu plaće, radi traženja novog zaposlenja, od dva sata dnevno ili jedan dan u sedmici.
VIII - PRESTANAK UGOVORA O RADU
Član 64.
Zaposlenik kome poslodavac uručuje konačnu odluku o otkazu ugovora o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju:
- -za zaposlenike na rukovodećim mjestima i zaposlenike sa radnim stažom preko 20 godina 6 mjeseci
- -za zaposlenike VII. stepena stručne spreme i zaposlenike sa 15-20 godina 5 mjeseci
- -za zaposlenike V. i VI. stepena stručne spreme i zaposlenike sa 10-15 godina staža 4 mjeseca
- -za zaposlenike IV. stepena stručne spreme i zaposlenike sa 5-10 godina radnog staža 3 mjeseca
- -za zaposlenike III. stepena stručne spreme i zaposlenike sa 3-5 godina radnog staža 2 mjeseca
- -za ostale zaposlenike 1 mjesec
Poslodavac može osloboditi zaposlenika obaveze otkaznog roka.
Član 65.
Poslodavac, bez saglasnosti Federalnog ministarstva nadležnog za rad, ne može otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku i njegovom zamjeniku za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti i 6 mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti.
Član 66.
Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez krivice zaposlenika u narednih pet godina po zaključivanju ovog ugovora.
Član 67.
Poslodavac koji zbog ekonomskih, tehničkih i drugih razloga, namjerava otkazati ugovor o radu najmanje petorici zaposlenika, dužan je program zbrinjavanja viška zaposlenika dostaviti Sindikatu.
O programu zbrinjavanja viška zaposlenika, poslodavac mora obavijestiti zaposlenike u pisanom obliku najkasnije osam dana nakon donošenja programa.
U slučaju otkaza, poslodavac ne može u roku od jedne godine zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili isti stepen stručne spreme, osim lica kojima je dat otkaz, ako su nezaposlena.
IX - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA
Član 68.
Zaposlenici imaju pravo i dužnost školovati se, osposobljavati i usavršavati se na radu, u skladu sa svojim sposobnostima i uslovima rada, iz djelatnosti pošte i telekomunikacija.
Pravo na obrazovanje zaposlenika uredit će se posebnim pravilnikom.
Obrazovanje za potrebe poslodavca je radna obaveza zaposlenika te mu za to vrijeme pripadaju sva prava kao da je radio. Međusobna prava i obaveze između poslodavca i zaposlenika, koji je upućen na obrazovanje od strane poslodavca, uređuju se posebnim ugovorom.
Prilikom obrazovanja, zaposlenici imaju pravo na plaćeno odsustvo u slijedećim slučajevima:
- -3 dana za svaki ispit,
- -5 dana za diplomski rad.
Ukoliko se zaposlenik obrazuje u ustanovi koja je udaljena više od 200 (dvjesto) kilometara od mjesta rada, odobrava mu se dodatno 1 (jedan) dan za put.
Prilikom obrazovanja, zaposlenik kojeg poslodavac nije uputio, ima pravo na plaćeni dopust u slijedećim slučajevima:
- -2 dana za svaki ispit,
- -3 dana za diplomski rad.
Član 69.
Na zahtjev Sindikata, poslodavac može u skladu sa mogućnostima omogućiti obrazovanje i osposobljavanje sindikalnih kadrova.
X - OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA
Član 70.
Zaposlenik će svoja prava iz radnog odnosa ostvariti po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu.
Rješenja nastalog radnog spora, strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži. Sastav, postupak i druga pitanja u vezi sa arbitražnim postupkom uredit će se sporazumom.
Član 71.
Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organizovanja, promijeni osoba ili pravni položaj poslodavca, sve obaveze iz Kolektivnog ugovora, Ugovora o radu i svih drugih akata, koje se odnose na zaposlenika, prenose se na novog poslodavca, uz saglasnost zaposlenika.
XI - DJELOVANJE I USLOVI ZA RAD SINDIKATA
Član 72.
Sindikat je samostalna, dobrovoljna i interesna organizacija zaposlenika u poštanskom i telekomunikacijskom prometu, granska i nezavisna od državnih organa, vjerskih institucija, političkih stranaka i poslodavaca, organizuje se u sindikalne organizacije, podružnice i sindikalne jedinice i svoju aktivnost zasniva na Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, svom Statutu i međunarodnim dokumentima.
Član 73.
Poslodavac neće ograničavati djelovanje sindikata odlukama organa upravljanja i rukovođenja.
Područje rada sindikata regulisano Statutom i Programom je sindikalno organizovanje zaposlenika kod poslodavca, aktivno učešće u donošenju normativnih akata kod poslodavca i zaštita prava zaposlenika.
Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obaveza i razvoja poslodavca tehnološkim i ekonomsko-komercijalnim procesom.
Član 74.
Poslodavac će:
- 1.Osigurati Sindikatu informacije o aktima koji uređuju pitanje plaća i drugih naknada zaposlenicima i radnih odnosa koje razmatra Upravni odbor poslodavca i generalni direktor;
- 2.Po potrebi pozivati predstavnika Sindikata na sjednicu Upravnog odbora kada se razmatra i odlučuje o pitanjima iz područja djelovanja Sindikata;
- 3.Omogućiti predstavnicima Sindikata plaćeno odsustvo sa rada radi sudjelovanja u radu organa sindikata i to predsjedniku sindikalne organizacije do 8 (osam) radnih dana tokom kalendarske godine, a povjerenicima sindikalnih podružnica do 3 (tri) radna dana tokom kalendarske godine;
- 4.Osim broja sati sindikalne aktivnosti s naknadom plaće utvrđenih u prethodnom stavu, poslodavac je obavezan sindikalnom povjereniku, koji sindikalnu aktivnost na obavlja u punom radnom vremenu (profesionalno) omogućiti izostanak s rada, uz naknadu plaće, prilikom prisustvovanja sindikalnim sastancima i seminarima, kursevima, osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inostranstvu najdulje do 7 (sedam) radnih dana u tijeku godine;
- 5.U vrijeme trajanja mandata i 6 (šest) mjeseci nakon isteka mandata sindikalnom povjereniku, poslodavac ne može bez njegove saglasnosti i saglasnosti Sindikata, premjestiti na drugo radno mjesto rada kod poslodavca ili drugo preduzeće ili utvrditi kao višak zaposlenika;
- 6.Sindikalni povjerenik ima pravo po prestanku sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto i mjesto rada gdje je radio prije odlaska na funkciju;
- 7.Povjereniku kojem je sindikalna funkcija prestala, prije isteka punog mandata, sindikalni imunitet traje još 6 (šest) mjeseci;
- 8.Sindikat je obavezan poslodavca obavijestiti o sindikalnim povjerenicima i trajanju mandata svakog sindikalnog povjerenika.
Sindikatu će poslodavac osigurati slijedeće uslove rada:
- a)radne prostorije veličine od najmanje 15 m2,
- b)sredstva: namještaj, jedan telefonski priključak, potrošni materijal i sitni inventar,
- c)slobodu sindikalnog izvještavanja podjele novina, besplatno korištenje poštanskih i telekomunikacijskih usluga,
- d)izdavanje sindikalnog glasnika (tromjesečno),
- e)prikupljanje članarine i sindikalnih finansijskih potpora članovima sindikata putem obračunskih lista,
- f)Poslodavac je obavezan sindikalnom povjereniku omogućiti pristup radnim mjestima i podacima potrebnim za vršenje njegove dužnosti te mu omogućiti uvid u podatke i isprave u vezi sa ostvarenjem i zaštitom prava zaposlenika,
- g)Poslodavac je obavezan omogućiti sindikalnom povjereniku uvid u dokumentaciju o obračunu i isplati plaće, dodatka na plaću, naknada na plaće i isplati zakonskih obaveza na osnovu plaća.
Član 75.
Poslodavac i Sindikat će partnerski odnos ostvariti putem generalnog direktora i predsjednika sindikata.
Generalni direktor, ili od njega ovlašteni predstavnik, će primiti predsjednika sindikata na njegov zahtjev.
XII - METOD SINDIKALNE AKCIJE
Član 76.
Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će njegov nosilac biti Predsjedništvo sindikata, a partner generalni direktor preduzeća.
Pojedini oblici sindikalne aktivnosti i rokovi rješavanja su slijedeći:
|
METODA SINDIKALNE AKCIJE |
NAČIN RJEŠAVANJA |
ROK RJEŠAVANJA |
|
Zahtjev |
pismeno |
15-30 dana |
|
Posredovanja |
predstavnici |
1-3 dana |
|
Arbitraža |
komisijski |
30 dana |
|
Pregovaranje |
predstavnici |
30 dana |
|
Usaglašavanje |
predstavnici |
7 dana |
|
Bojkot |
pismeno |
1-3 dana |
|
Najava štrajka |
pismeno |
15 dana |
|
Štrajk upozorenja |
pismeno |
3 dana |
Član 77.
Sindikat će pristupiti štrajku kao metodu sindikalne akcije, u skladu sa Zakonom,vodeći računa da se osigura funkcionisanje PT sistema u skladu sa članom 5. Zakona o štrajku ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/00).
Član 78.
Funkcija predsjednika i sekretara Nezavisnog sindikata obavlja se profesionalno.
Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcije, zaposleniku pripada plaća u visini plaće koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili po aktima Sindikata ukoliko je povoljnija za njega.
Plaću koju bi zaposlenik iz prethodnog stava ovog člana ostvario da je radio na svom radnom mjestu isplaćuje poslodavac, a razliku NSZ koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika ili sekretara ima pravo, po isteku mandata, vratiti se na ranije poslove ili drugo odgovarajuće radno mjesto.
XIII - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 79.
Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog ugovora, rješavat će se u postupku mirenja u skladu sa Zakonom o radu.
Član 80.
Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora, sporazumno, povjeriti arbitraži.
Član 81.
Sindikat je dužan odluku o izboru sindikalnih povjerenika i predsjednika dostaviti poslodavcu.
Član 82.
Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog ugovora, rješava mirovno vijeće.
Član 83.
Mirovno vijeće sastoji se od tri člana. Svaka strana bira po jednog člana Mirovnog vijeća, a treći član bira se sa liste sudaca Ustavnog suda.
Član 84.
Postupak mirenja pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 dana od dana početka mirenja.
U postupku mirenja ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslušavaju stranke.
Mirovno vijeće sastavlja pismeni prijedlog nagodbe.
Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i djejstvo Kolektivnog ugovora.
Član 85.
U slučaju odbijanja prijedloga nagodbe, provodi se arbitražni postupak. Arbitražno vijeće broji pet članova od čega po dva imenuju ugovorne strane, a jednog zajedničkog člana (predsjednika) biraju iz reda uglednih stručnjaka iz oblasti koja je predmet spora.
Rad Arbitražnog vijeća je javan.
Član 86.
Odluka arbitraže donosi se u roku od 15 dana od dana pokretanja arbitražnog spora i ima pravnu snagu i djejstvo Kolektivnog ugovora.
Protiv arbitražne odluke žalba nije dopuštena.
XIV - ŠTRAJK
Član 87.
Zaposlenik ima pravo na štrajk.
Sindikat se suzdržava od štrajka ako se odredbe ovog Kolektivnog ugovora uredno ispunjavaju prema svim zaposlenicima.
Štrajk se organizuje i vodi u skladu sa Zakonom o štrajku ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/00) Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom Sindikata o štrajku.
Član 88.
Odluku o stupanju u štrajk donosi Skupština Sindikata.
Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se osnovnim sindikalnim podružnicama i poslodavcu.
Član 89.
Poslodavac ne može pozivati na odgovornost zaposlenike, niti ih dovoditi u nepovoljniji položaj, zbog sudjelovanja u štrajku, bez obzira jesu li učlanjeni u Sindikat ili nisu njegovi članovi.
XV - PRIMJENA I TUMAČENJA KOLEKTIVNOG UGOVORA
Član 90.
Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju od 4 člana za praćenje primjene i tumačenje odredaba ovog ugovora.
Komisija se imenuje u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovog ugovora. Predsjednik komisije mijenja se naizmjenično svake godine. Komisija donosi poslovnik o radu.
Odluke komisije donose se većinom glasova, a kod istog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.
Član 91.
Ovaj ugovor zaključuje se na neodređeno vrijeme.
Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog ugovora.
Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.
Član 92.
Potpisnici ovog ugovora se obavezuju da će na sva ostala pitanja iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim kolektivnim ugovorom primjenjivati odredbe Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99 i 32/00) i Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00).
Član 93.
Poslodavac je dužan usaglasiti opće akte sa odredbama ovog ugovora u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora.
Član 94.
S obzirom da je ovaj Kolektivni ugovor rađen u razdoblju u kojem je uslijedilo razdvajanje HPT d.o.o. na HP d.o.o. i HT d.o.o. ovaj spomenuti Kolektivni ugovor ima pravno djejstvo na novonastale pravne subjekte do donošenja novih.
Član 95.
Ovaj ugovor stupa na snagu osmog dana od dana objav- ljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-27-676/02
Za Vladu Federacije BiH
Federalni ministar
prometa i komunikacija
Besim Mehmedić, s. r.
Broj 14-07/02
Za Nezavisni sindikat
HPT Mostar
Predsjednik
Anto Oršolić, s. r.