FEDERALNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
Pravilnik o elementima za izradu šumskogospodarskih osnova
Na temelju čl 21. i 79. stavak 2. Zakona o šumama ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/02), federalni ministar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, donosi
PRAVILNIK
O ELEMENTIMA ZA IZRADU ŠUMSKOGOSPODARSKIH OSNOVA
Članak 1.
Šumskogospodarska osnova je temeljni zakonski okvir reguliranja gazdovanja šumama na principu održivosti proizvodnje i prihoda uz očuvanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih općekorisnih funkcija šuma. Šumskogospodarska osnova se izrađuje za desetogodišnji period gazdovanja na razini šumskogospodarskog područja kao cjeline, iznimno se može izrađivati na razini gospodarske jedinice.
Ukoliko se šumskogospodarska osnova izrađuje na razini gospodarskih jedinica, tada dinamika izrade šumskogospo- darskih osnova po gospodarskim jedinicama unutar jednog šumskogospodarskog područja ne može trajati duže od tri uzastopne godine. Kada se izrade sve šumskogospodarske osnove po gospodarskim jedinicama obvezno je napraviti sumar- nu šumskogospodarsku osnovu za cjelovito šumskogospodarsko područje.
Šumskogospodarska osnova za šume u državnoj svojini sadrži posebice: uvodni dio; stanje šuma u doba uređivanja; analizu i ocjena dosadašnjeg gospodarenja šumama; planove gospodarenja i razvoja šuma sukladno klasifikaciji šuma i šumskog zemljišta za naredni uređajni period; količinu i dinamiku sječa po vrstama drveća u krupnom drvetu i strukturu sortimenata; obujam i vrstu šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma; površine za proširenu biološku reprodukciju šuma; mjere za održavanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šuma; investicije u izgradnju šumskih putova, deminiranje i druga investicijska ulaganja; korištenje sekundarnih šumskih proizvoda i ekonomsko- financijsku analizu gospodarenja šumama u narednom uređaj- nom periodu. Sastavni dio šumskogospodarske osnove su šumsko-gospodarske karte, uređajni elaborati i knjige evidencija izvršenih sječa i šumsko-uzgojnih radova.
Članak 2.
Uvodni dio šumskogospodarske osnove sadrži:
- 1)razloge za izradu šumskogospodarske osnove;
- 2)temeljne karakteristike šumskogospodarskog područja (zemljopisni položaj, povijesni podaci, opis granica, imovinsko-pravno stanje, prirodne, orografske, hidro- grafske, klimatske, geološke, pedološke, vegetacijske, miniranost, ugroženost šuma od biljnih bolesti, štetočina, emisije štetnih agenasa, šumskih požara i dr.);
- 3)posebna ograničenja u sustavu gazdovanja na dijelovima šumskogospodarskog područja od posebitog značenja (zaštićene šume i područja sa posebitom namjenom);
- 4)temeljne karakteristike metodike rada koje se koristi pri izradi šumskogospodarske osnove (formiranje gazdinskih klasa, prikupljanje i obrada podataka i izrada planova).
Članak 3.
Stanje šuma se prikazuje po klasifikacionim i uređajnim jedinicama.
Klasifikacijske jedinice su: gazdinske klase i kategorije šuma.
Uređajne jedinice su: šumskogospodarsko područje, gospodarske jedinice, područje kantona, područja općina, odjeli i odsjeci.
Prikaz stanja šuma sadrži i klasifikaciju stabala.
1. Klasifikacijske jedinice
a) Gazdinske klase
Članak 4.
Gazdinske klase u visokim šumama sa prirodnom obnovom formiraju se na temelju provedenih, pedoloških i vegetacijskih kartiranja, izdavanja šumskih sastojina na temelju tih kartiranja i njihovog svrstavanja u odgovarajuće proizvodne tipove šuma, na temelju ekološko-proizvodnih i uzgojnih karakteristika tih sastojina.
Jedna gazdinska klasa obuhvaća u pravilu, šumske sastojine koje pripadaju jednom proizvodnom tipu šume. U slučajevima kada je proizvodni tip šume zastupljen sa manje od 2 % visokih šuma u šumsko-gospodarskom području, može se spojiti sa drugim srodnim proizvodnim tipom šume, odnosno gazdinskom klasom.
Članak 5.
Pored kriterija iz članka 4. ovog pravilnika gazdinskih klasa visokih šuma sa prirodnom obnovom, kao poseban kriterij, uzima se stupanj degradiranosti šume i zemljišta. Dijelovi šume u kojima se zbog velikog stupnja degradiranosti ne može osigurati prirodna obnova, izdvajaju se na terenu, obilježavaju u posebne šumske sastojine i svrstavaju u degradirane visoke šume. To su dijelovi šume u kojima je stupanj sklopa sastojine 0,4 ili manji za vrste drveća sjenke, odnosno 0,3 ili manji za vrste drveća svjetla, gdje je bonitet staništa peti ili četvrti, gdje je zemljište do te mjere zakorovljeno ili erodirano da nema gotovo nikakvih uvjeta za prirodnu obnovu i gdje veličina tih dijelova šume iznosi preko 5 hektara.
Članak 6.
U šumskim zasadima (kulturama) gazdinske klase se formiraju prema pripadnosti staništa (potencijalno stanje) izdvojeno za četinare i lišćare. Šumski zasadi se smatraju prelaznim stadijem ka trajnom (prirodnom) stadiju šume i poprimaju formu uže kategorije šume. Pri tome se obuhvaćaju šumski zasadi sa procijenjenom drvnom masom i šumski zasadi bez promijenjene drvne mase, koje su izdvojene i na kartama označene kao sastojine šumskih zasada. Ne obuhvaćaju se grupe šumskih zasada koji su podignuti u sastojinama visokih šuma sa prirodnom obnovom s ciljem kompletiranja obnove.
Članak 7.
U izdanačkim šumama koje će se prevoditi u visoke šume:
- a)pretežno mjerama njege;
- b)pretežno čistom sječom i pošumljavanjem gazdinske klase se formiraju na temelju provedenih pedoloških i vegetacijskih kartiranja i drugih istraživanja.
U izdanačkim šumama:
- c)koje se neće prevoditi u visoke šume, gazdinske klase se formiraju na temelju zastupljenosti vrsta drveća.
b) Kategorije šuma
Članak 8.
Prema uzgojnom obliku (stanju sastojine), gazdinske klase se svrstavaju u slijedeće kategorije šuma: visoke šume sa prirodnom obnovom, degradirane visoke šume, šumski zasadi i izdanačke šume.
- 1.U visoke šume sa prirodnom obnovom spadaju:
- a)bukove,
- b)čiste i mješovite jele i smrče i mješovite jele, smrče i bukve,
- c)čiste i mješovite bijelog i crnog bora,
- d)hrastova (kitnjaka, lužnjaka, sladuna, cera) i
- e)ostale visoke šume.
- a)
- 2.U degradirane visoke šume spadaju:
- a)bukove ,
- b)čiste i mješovite jele i smrče i mješovite jele, smrče i bukve,
- c)čiste i mješovite bijelog i crnog bora,
- d)hrastova (kitnjaka, lužnjaka, sladuna, cera) i
- e)ostale visoke šume.
- a)
- 3.U šumske zasade spadaju:
- a)zasadi jele i smrče i jele, smrče i lišćara.
- b)zasadi bijelog i crnog bora i bijelog, crnog bora i lišćara,
- c)zasadi bukve,
- d)zasadi hrastova (kitnjaka, lužnjaka, sladuna, cera) i
- e)ostali šumski zasadi.
- a)
- 4.U izdanačke šume spadaju:
- a)bukove,
- b)hrastova (kitnjaka, lužnjaka, sladuna, cera),
- c)mješovite bukve i hrastova i
- d)ostale izdanačke šuma.
- a)
Članak 9.
Goleti i neproduktivne površine svrstavaju se u slijedeće kategorije:
- a)goleti ispod gornje granice gospodarske šume (šibljaci i goleti prilagodne za pošumljavanje) i
- b)neproduktivne površine glede šumarstva (minirane šume i šume neprilagodne za gazdovanje, krš i goleti neprilagodne za pošumljavanje, stalne šumske čistine, šumske komunikacije preko 3 metra širine, trase dalekovoda i ostale neproduktivne površine.
2. Klasificiranje stabala
Članak 10.
Stabla se klasificiraju po vrstama drveća, debljini (debljinske klase), starosti (dobni razredi), kakvoći, zdravstvenom stanju i stupnju oštećenosti.
Članak 11.
U svim kategorijama šuma stabla se svrstavaju u slijedeće vrste drveća: jela, smrča, bijeli bor, crni bor, ostali četinari, bukva, hrastovi (kitnjak, lužnjak, sladun, cer), plemeniti lišćari, voćkarice i ostali lišćari, kao i u slijedeće klase: svi četinari zajedno, svi lišćari zajedno i sve vrste drveća zajedno.
Članak 12.
U visokim šumama sa prirodnom obnovom, degradiranim visokim šumama, i šumskim zasadima stabla se po debljini svrstavaju u slijedeće debljinske klase: 5-10, 11-20, 21-30, 31-50, 51-80, 81 > cm. Stabla tanja od 5 cm svrstavaju se u podmladak.
U izdanačkim šumama stabla se po debljini svrstavaju u iste debljinske klase kao u stavku 1. ovog članka, s tim što postoji još debljinska klasa 0-5 cm.
Stabla prsnog promjera 5,00 cm svrstavaju se u debljinsku klasu 5-10, od 10,00 cm u debljinsku klasu 11-20, a shodno istom i u ostale debljinske klase.
Članak 13.
U visokim šumama sa prirodnom obnovom, degradiranim visokim šumama i šumskim zasadima stabla se po kakvoći svrstavaju u uzgojno-tehničke i tehničke klase.
Za klasificiranje stabala prema kakvoći, u smislu stavka 1. ovog članka primjenjuju se kriteriji koji su sadržani u Tablicama taksacionih elemenata visokih i izdanačkih šuma u SRBiH, Šumarski fakultet, Sarajevo 1990.
3. Stanje šuma po klasifikacijskim jedinicama
a) Zajedničke odredbe
Članak 14.
U cilju prikazivanja stanja šuma po gazdinskim klasama, za svaku gazdinsku klasu izrađuje se popis sastojina, po gospodarskim jedinicama, koje su svrstane u gazdinsku klasu i iskazuju površine dijelova gazdinske klase koji pripadaju pojedinim gospodarskim jedinicama kao i ukupna površina gazdinske klase.
Članak 15.
U cilju prikazivanja stanja šuma po kategorijama šuma, za svaku kategoriju šume izrađuje se popis gazdinskih klasa koje su svrstane u kategoriju šume i iskazuju površine gazdinskih klasa i ukupna površina kategorije šume.
Članak 16.
Zaliha drveta, volumenski prirast i drugi podaci o volumenu stabala, u svim kategorijama šuma, iskazuju se u kubnim metrima sveukupne drvne mase i mase krupnog drveta primjenom odgovarajućih tablica.
b) Visoke šume sa prirodnom obnovom
Članak 17.
Prikaz stanja visokih šuma sa prirodnom obnovom, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, sadrži:
- 1)ukupnu površinu, prosječni bonitet staništa za glavne vrste drveća i prosječni stupanj sklopa sastojina;
- 2)zalihu drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, u smislu čl. 11. i 12. ovog pravilnika;
- 3)postotnu raspodjelu zalihe drveta po uzgojno-tehničkim klasama i tehničkim klasama, za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno;
- 4)godišnji volumenski prirast po debljinskim klasama, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
- 5)drvnu masu stabala probne doznake po debiljinskim klasama, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
- 6)postotnu raspodjelu drvne mase stabala probne doznake po uzgojno-tehničkim klasama i tehničkim klasama, za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno;
- 7)stanje prirodnog podmlatka prema prosječnom broju biljaka po hektaru i uzrastu visine 10-50 cm, 51-130 cm i prsnog prečnika 0-5 cm, po vrstama drveća u smislu članka 11. ovog pravilnika;
- 8)relativni udjel površine koju treba pošumiti u cilju kompletiranja prirodne obnove sastojina;
- 9)postotnu raspodjelu oboljelih stabala i stabala prema stupnju oštećenosti po debljinskim klasama za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno.
Članak 18.
Maksimalne relativne greške procjene taksacionih elemenata visokih šuma sa prirodnog obnovom, određene na bazi 95% vjerovatnoče, ne mogu prelaziti slijedeće veličine za cijelo šumsko-gospodarsko područje ili gospodarsku jedinicu (ako se radi šumskogospodarska osnova za gospodarsku jedinicu):
- 1)1 % za zalihe drveta svih vrsta drveća, svih debljinskih klasa i svih kvalitetnih klasa;
- 2)2 % za volumenski prirast svih vrsta drveća i svih debljinskih klasa;
- 3)3 % za drvnu masu stabala probne doznake svih vrsta drveća, svih debljinskih klasa i svih kvalitetnih klasa;
- 4)4 % za broj biljaka, odnosno stabala prirodnog pod- mlatka svih vrsta drveća, za svaku klasu uzrasta posebice.
Prikaz izračunate greške procjene se iskazuje u šumskogospodarskoj osnovi po širim kategorijama, a u uređajnim elaboratima po klasifikacionim i uređajnim jedinicama osim odjela i odsjeka.
c) Degradirane visoke šume
Članak 19.
Prikaz stanja degradiranih visokih šuma, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, sadrži:
- 1)ukupnu površinu, prosječni bonitet staništa za glavne vrste drveća i prosječni stupanj sklopa sastojina;
- 2)zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, u smislu čl. 11. i 12. stavak 1. ovog pravilnika;
- 3)postotnu raspodjelu zalihe drveta po uzgojno-tehničkim klasama i tehničkim klasama, za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno;
- 4)godišnji volumenski prirast, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
- 5)postotnu raspodjelu oboljelih stabala i stabala prema stupnju oštećenosti po debljinskim klasama za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno.
d) Šumski zasadi
Članak 20.
Prikaz stanja šumskih zasada, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, sadrži:
- 1)površinu sa procijenjenom zalihom drveta, površinu bez procijenjene zalihe drveta i ukupnu površinu, te prosječni bonitet staništa za glavne vrste drveća i prosječni stupanj sklopa šumskih zasada sa procijenjenom zalihom drveta za gazdinsku klasu, odnosno kategoriju šuma kao cjelinu;
- 2)zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, u smislu čl. 11. i 12. stavka 1. ovog pravilnika;
- 3)postotnu raspodjelu zalihe drveta po uzgojno-tehničkim klasama i tehničkim klasama, za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno;
- 4)godišnji volumenski prirast po debljinskim klasama, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
- 5)drvnu masu probne doznake proreda, po debljinskim klasama, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
- 6)stanje prirodnog podmlatka prema prosječnom broju biljaka po hektaru i uzrastu visine 10-50 cm, visine 50-130 cm i prsnog prečnika 0-5 cm, po vrstama drveća u smislu članka 11. ovog pravilnika;
- 7)postotnu raspodjelu oboljelih stabala i stabala prema stupnju oštećenosti po debljinskim klasama za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno.
Članak 21.
Stanje šumskih zasada, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, prikazuje se i po klasama starosti od po 20 godina. Po ovim klasama starosti prikazuje se površina i zaliha drveta po vrstama drveća za gazdinske klase, odnosno kategorije šumskih zasada.
e) Izdanačke šume
Članak 22.
Prikaz stanja izdanačkih šuma, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, sadrži:
- 1)ukupnu površinu gazdinske klase, odnosno kategorije šume;
- 2)zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, u smislu čl. 11. i 12. ovog pravilnika;
- 3)godišnji volumenski prirast za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno.
Članak 23.
Na način utvrđen za izdanačke šume prikazuje se i stanje miniranih šuma i šuma neprilagodnih za gazdovanja koje se nalaze na neproduktivnim površinama u šumarskom pogledu (članak 9. stavak 3.ovog pravilnika), s tim što se posebice tretiraju visoke, a posebice izdanačke šume.
4. Stanje šuma po uređajnim jedinicama
Članak 24.
U šumskogospodarskoj osnovi stanje šuma se prikazuje po slijedećim uređajnim jedinicama: šumskogospodarsko područje, gospodarska jedinica, područje kantona, područje općine, odjel i odsjek.
Članak 25.
Za svaku uređajnu jedinicu, osim odjela i odsjeka, prikaz stanja šuma sadrži:
- 1)za visoke šume sa prirodnom obnovom ukupnu površinu i elemente iz članka 17. toč. 2. do 6. i točka 9. ovog pravilnika;
- 2)za degradirane visoke šume ukupnu površinu i elemente iz članka 19. toč. 2. do 5. ovog pravilnika;
- 3)za šumske zasade površinu sa procijenjenom zalihom drveta, površinu bez procijenjene zalihe drveta, ukupnu površinu i elemente iz članka 20. toč. 2. do 7. i članka 21. ovog pravilnika;
- 4)za izdanačke šume ukupnu površinu i elemente iz članka 22. toč. 2. i 3. ovog pravilnika.
Članak 26.
Za šumskogospodarsko područje i gospodarske jednice prikazuju se dužina javnih i šumskih kamionskih putova koji prolaze kroz šume i šumska zemljišta ili ih tengiraju i stupanj otvorenosti šumskogospodarskog područja i gospodarskih jedinica, a posebice stupanj otvorenosti svih visokih i svih izdanačkih šuma.
Članak 27.
U uređajnim elaboratima gospodarskih jedinica, koji su sastavni dio šumskogospodarske osnove, prikazuje se stanje izdvojenih šumskih sastojina. Prikaz stanja šumskih sastojina sadrži:
- 1)popis površina šumskih sastojina po odjelima i odsjecima u gospodarskoj jedinici;
- 2)za sastojine visokih šuma sa prirodnom obnovom: oznaku sastojine i njenu površinu, oznake pripadnosti gazdinskoj klasi, kategoriji šume, područje kantona i području općine, stupanj sklopa sastojine, bonitetni razred staništa po vrstama drveća, omjer smjese, zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, po jednom hektaru i na cijeloj površini sastojine i griješku procjene ukupne zalihe drveta pri 95% vjerojatnosti;
- 3)za sastojine degradiranih visokih šuma podatke iz predbježne točke, izuzev griješke procjene zalihe drveta;
- 4)za sastojine šumskih zasada sa procijenjenom zalihom drveta podatke iz točke 2. ovog članka i starost sastojine;
- 5)za sastojine izdanačkih šuma i za sastojine koje su neprilagodne za gazdovanje: oznaku sastojine i njenu površinu, oznake pripadnosti gazdinskoj klasi, kategoriji šume, područje kantona i području općine, omjer smjese, zalihu drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, po jednom hektaru i na cijeloj površini sastojine.
Članak 28.
Uređajni elaborat za svaku gospodarsku jedinicu sadrži i rekapitulacije odgovarajućih elemenata iz članka 27. ovog pravilnika za dijelove gazdinskih klasa, kategorija šuma, područja kantona i područja općina.
Uređajni elaborat za šumskogospodarsko područje sadrži i rekapitulacije odgovarajućih elemenata iz članka 27. ovog pravilnika za gazdinske klase, kategorije šuma, gospodarske jedinice, područje kantona, područje općina i zbirno za šumskogospodarsko područje.
Članak 29.
Sastavni dio šumskogospodarske osnove su šumsko-gospo- darske karte:
- 1)temeljna karta u koju se ucrtavaju: vanjske granice šumsko-gospodarskog područja, granice unutarnje podjele šume, granice zaštićenih šuma i šuma sa posebitom namjenom, granice miniranih površina, šumske komunikacije i drugi objekti;
- 2)pedološka karta;
- 3)karte realne šumske vegetacije;
- 4)karta proizvodnih tipova šuma (tipološka karta);
- 5)karta gazdinskih klasa. Pored oznaka gazdinskih klasa, u ovu kartu se ucrtavaju javni i šumski kamionski putovi, kao i šumski kamionski putovi koji se planiraju za izgradnju u narednom uređajnom periodu;
- 6)karta ugroženosti šuma od požara koja sadrži granice površina po stupnju ugroženosti, objekte protiv požarne zaštite, sve javne i šumske putove, vodotoke, akumulacije, objekte gospodarskog društva i sve ostale objekte u šumi i na šumskom zemljištu, dalekovode, deponije i druge relevantne elemente.
Temeljna karta se izrađuje u omjeru 1:10.000, a ostale karte u omjeru najmanje 1:25.000.
Članak 30.
U ovom dijelu šumskogospodarske osnove upoređuje se i analizira stanje šuma prema prethodnoj i novoj šumskogospodarskoj osnovi, obrazlažu nastale razlike i vrši analiza i ocjena izvršenja planova prethodne šumsko-gospo- darske osnove.
Članak 31.
Upoređujući stanje šuma prema prethodnoj i novoj šumskogospodarskoj osnovi posebice se analiziraju i obrazlažu razlike glede:
- 1)površina po kategorijama šuma i za šumsko-gospodarsko područje;
- 2)veličine i kakvoća zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, a za šumske zasade i po klasama starosti, po kategorijama šuma i za šumskogospodarsko područje;
- 3)veličine volumenskog prirasta po vrstama drveća, po kategorijama šuma i za šumsko-gospodarsko područje;
- 4)stupnja otvorenosti svih visokih šuma, izdanačkih šuma i svih šuma i šumskog zemljišta za gospodarske jedinice i šumsko-gospodarsko područje;
- 5)zdravstvenog stanja i stupnja oštećenosti stabala za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno po debljinskim klasama za gazdinske klase i šumskogospodarsko područje.
Članak 32.
Analizira se i ocjenjuje izvršenje slijedećih planova prethodne šumskogospodarske osnove:
- 1)količina i dinamika sječa po vrstama drveća i struktura sortimenata, a naročito se analizira način izvršenja etata s obzirom na primijenjeni sustav gazdovanja i površinu na kojoj je etat realiziran i ukazuje na prednosti i nedostatke;
- 2)obujam i vrsta šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma, a posebice se ukazuje na kakvoću izvršenih radova i konstatira da li je pošumljavanje sadnjom izvršeno po obujmu sukladno planiranim po šumskogospodarskoj osnovi, te na učinak provedenih mjera zaštite šuma;
- 3)površine za proširenu reprodukciju šuma i da li je izvršena obveza proširene reprodukcije;
- 4)mjera na održavanju i poboljšanju biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šuma;
- 5)investicije u izgradnju šumskih putova i ostala investiciona ulaganja, a naročito se ukazuje na posljedice neizvršenih investicionih ulaganja za izgradnju šumskih putova;
- 6)korištenje sekundarnih (specijalnih) šumskih proizvoda;
Pored analize i ocjene iz stavka 1. ovog članka, daje se i kritička ocjena gazdovanja šumama u proteklom uređajnom periodu i ukazuje na mogućnosti promicanja gazdovanja u narednom uređajnom periodu.
Članak 33.
Na temelju utvrđenog stanja šuma, analize i ocjene dosadašnjeg gospodarenja i utvrđenih ciljeva gospodarenja, šumsko-gospodarska osnova sadrži planove iz članka 1. stavak 3. ovog pravilnika koji se izrađuju po obimu i dinamici.
Planovi moraju biti usklađeni sa višestrukim općekorisnim funkcijama šuma.
Kod izrade planova ne obuhvaćaju se šume koje su proglašene zaštićenim i šumama posebne namjene, kojima će se gazdovati sukladno Odlukama o njihovom proglašenju.
Članak 34.
Planovi gospodarenja se izrađuju za gazdinske klase kao temeljne jedinice planiranja.
Za svaku gazdinsku klasu utvrđuje se cilj gospodarenja tako da se osigura trajno povećanje prinosa šuma i unaprijede općekorisne funkcije šuma.
Planovi gospodarenja za ostale jedinice planiranja izrađuje se na temelju planova gospodarenja za gazdinske klase.
Članak 35.
Pri utvrđivanju cilja gospodarenja za gazdinsku klasu, vrši se odabir:
- 1.vrsta drveća i njihovog omjera smjese na normalni sastav šume;
- 2.sustava gospodarenja šumom koji će se primjenjivati u narednom uređajnom periodu;
- 3.uzgojnog i strukturnog modela kome će se težiti u procesu gospodarenja šumom.
Članak 36.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima se primjenjuje sustav gospodarenja skupinasto-prebor- nim sječama i prebornim sječama, model se definira veličinom normalne zalihe drveta i njenom strukturom po vrstama drveća i debljinskim klasama, prema odgovarajućim normalama za raznorodne šume, sa stanjem u sredini uređajnog perioda.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima se primjenjuje sustav gospodarenja skupinastim sječama, oplodnim sječama na velikim površinama i za gazdinske klase trajnih šumskih zasada, model se definira duljinom planskog produkcionog perioda, načinom njega i prosječnom veličinom zalihe drveta za normalni raspored klasa starosti, prema odgovarajućim prinosnim tablicama.
Za gazdinske klase šumskih zasada za koje se planira prevođenje u prirodne visoke šume trajnog stadija vegetacije, model se definira planiranom duljinom produkcionog perioda, načinom njege i obnove sastojina.
Za gazdinske klase izdanačkih šuma za koje se planira prevođenje u prirodne visoke šume trajnog stadija vegetacije mjerama njege i čistom sječom i pošumljavanjem, model se definira planiranom duljinom produkcionog perioda, načinom njege i obnove sastojina.
Za gazdinske klase izdanačkih šuma, u kojima se planira trajni sustav gazdovanja izdanačkih šuma, za namjensku proizvodnju model se definira duljinom planskog produkcionog perioda i načinom njege.
Članak 37.
Planirana količina i dinamika sječa po gazdinskim klasama iskazuje se za slijedeće vrste drveća: jela, smrča, bijeli bor, crni bor, ostali četinari, bukva, hrastovi, plemeniti lišćari voćkarice i ostali liščari; kao i slijedeće klase: svi četinari zajedno, svi lišćari zajedno i sve vrste drveća zajedno, u kubnim metrima mase krupnog drveta (debljine iznad 7 cm).
Članak 38.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom, količina i dinamika sječa se planira na temelju obilježja modela gazdinske klase i prikazanog stanja šuma u gazdinskoj klasi, prema elementima iz članka 17. ovog pravilnika.
Članak 39.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima preovladavaju tanka stabla, odnosno mlađe sastojine u kojima je stvarna zaliha manja od normalne, planira se količina i dinamika sječa manja od volumenskog prirasta.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima preovladavaju deblja stabla, odnosno starije sastojine u kojima je stvarna zaliha drveta veća od normalne, može se planirati količina i dinamika sječa koja je veća od volumenskog prirasta, s tim da zaliha drveta poslije sječe u gazdinskoj klasi ne bude manja od normalne zalihe.
Članak 40.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima se primjenjuje sustav gazdovanja skupinasto-prebornim sječama, odnosno sustav gazdovanja prebornim sječama, količina i dinamika sječa se planira za cijelu površinu gazdinske klase. Planirana količina i dinamika sječa se realizira u toku uređajnog perioda na cijeloj površini gazdinske klase.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima se primjenjuje sustav gazdovanja skupinastim sječama, odnosno sustav gazdovanja oplodnim sječama na velikim površinama, planiraju se dva dijela količine i dinamike sječa: dio koji će se realizirati sječama obnove i dio koji će se realizirati prorjedama. Svaki dio planirane količine i dinamike sječa realizira se tijekom uređajnog perioda na onom dijelu površine gazdinske klase za koji je planiran.
Članak 41.
Za gazdinske klase degradiranih visokih šuma, količina i dinamika sječa se planira na temelju površina koje će se u narednom uređajnom periodu tretirati mjerama njege i čistim sječama sa pošumljavanjem i količine drveta koje će se u istom periodu na tim površinama iskoristiti.
Površina koja će se tretirati u narednom uređajnom periodu, planira se na temelju sagledavanja dugoročne dinamike regeneracije degradiranih visokih šuma i dugoročnih potreba za drvetom iz tih šuma.
Članak 42.
Za gazdinske klase šumskih zasada, količina i dinamika sječa se planira na temelju obilježja modela gazdinske klase i prikazanog stanja šumskih zasada u gazdinskoj klasi, prema elementima iz čl. 20. i 21. ovog pravilnika. Planiraju se i realiziraju dva dijela količine i dinamike sječa, u smislu članka 40. stavak 2. ovog pravilnika.
Članak 43.
Za gazdinske klase izdanačkih šuma koje će se u narednom uređajnom periodu prevoditi u visoke šume pretežno mjerama njege, količina i dinamika sječa se planira na temelju površina koje će se tretirati u narednom uređajnom periodu i intenziteta prorjeda na tim površinama.
Za gazdinske klase izdanačkih šuma koje će se u narednom uređajnom periodu prevoditi u visoke šume trajnog stadija vegetacije pretežno čistom sječom i pošumljavanjem, količina i dinamika sječa se planira na temelju površina koje će se pošumljavati i zaliha drveta na tim površinama koje će se iskoristiti.
Članak 44.
Na površinama na kojima se planiraju čiste sječe, planiraju se i mjere za: sprječavanje erozije zemljišta, šteta na drugim parcelama i objektima, kao i ugrožavanja biodiverziteta i općekorisnih funkcija šuma.
Članak 45.
Za šumskogospodarsko područje kao cjelinu, količina i dinamika sječa se planira po slijedećim kategorijama šuma: sve visoke šume sa prirodnom obnovom, uzevši ih zajedno i pojedine kategorije ovih šuma u smislu članka 8. ovog pravilnika, degradirane visoke šume, šumski zasadi i izdanačke šume.
Količina i dinamika sječa za kategorije šuma iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se sumiranjem količine i dinamike sječa koji je planiran za odgovarajuće gazdinske klase (svi četinari, svi lišćari i sve vrste drveća).
Članak 46.
Planirana količina i dinamika sječa za sve visoke šume sa prirodnom obnovom, degradirane visoke šume i šumske zasade, u okviru šumsko-gospodarskog područja, prikazuju se po vrstama drveća, debljinskim klasama i tehničkim kvalitetnim klasama, u smislu čl. 11. do 13. ovog pravilnika.
Članak 47.
Po gospodarskim jedinicama, područjima kantona i područjima općina, količina i dinamika sječa se planira za sljedeće četiri kategorije šuma; visoke šume sa prirodnom obnovom, degradirane visoke šume, šumski zasadi i izdanačke šume.
Količina i dinamika sječa po gospodarskim jedinicama, područjima kantona i područjima općina utvrđuje se raspodjelom količine i dinamike sječa utvrđenog za odgovarajuću kategoriju šuma, u okviru šumskogospodarskog područja, na gospodarske jedinice, odnosno područja općina za sve četinare, sve lišćare i sve vrste drveća. Raspodjela se vrši po elementima iz članka 25. odnosno čl. 17., 19., 20., 21. i 22. ovog pravilnika.
Članak 48.
Planirana količina i dinamika sječa za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru gazdinske klase, gospodarske jedinice, područje kantona i područja općine, ne može se prekoračiti.
Članak 49.
Od ukupne planirane količine sječa za uređajni period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumskogospodar- skog područja, godišnje se realizira, po pravilu, prosječna godišnja količina sječa.
Kada se u jednoj godini realizira više od prosječne godišnje količine sječa za visoke šume sa prirodnom obnovom u okviru šumskogospodarskog područja, mora se u narednoj godini realizirati u tim šumama manje od prosječne godišnje količine sječa, za onoliko za koliko je ranije realizirano više.
Kada se u jedno ili više proteklih godina uređajnog perioda realizira manje od prosječnog godišnje, odnosno višegodišnje količine sječa za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumsko-gospodarskog područja, može se u narednim godinama uređajnog perioda realizirati preostali dio količine sječa.
Članak 50.
Struktura proizvodnje šumskih drvnih sortimenata utvrđuje se za šumskogospodarsko područje gospodarske jedinice, područje kantona i područja općine, na temelju planirane količine i dinamike sječa za te jedinice, po godinama realizacije i skupno za uređajni period, za sve četinare, sve lišćare, sve vrste drveća i za grupe sortimenata.
Članak 51.
Plan iskorišćavanja šuma sadrži, za šumsko-gospodarsko područje, prikaz glavnih karakteristika tehnologija iskorištava- nja koje će se primjenjivati za pojedine kategorije šuma u ovisnosti od uvjeta rada i plan sredstava rada koja su potrebita za realiziranje planirane proizvodnje, po godinama realizacije i za uređajni period.
Članak 52.
Plan šumskouzgojnih radova utvrđuje se po gazdinskim klasama. Sumiranjem planova za gazdinske klase, utvrđuje se plan šumskouzgojnih radova za šumskogospodarsko područje.
Članak 53.
Plan šumskouzgojnih radova za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom sadrži: površine na kojima će se provoditi prirodna obnova, obujam pošumljavanja potrebit za kompletiranje prirodne obnove sastojina, mjere njege grupa šumskih zasada u sastojinama i površine na kojima će se provoditi njega prirodnih sastojina, po vrstama njege.
Plan šumskouzgojnih radova za gazdinske klase degradiranih visokih šuma, sadrži: površine na kojima će se vršiti pošumljavanje i mjere njege šumskih zasada koje će se podići na tim površinama, po vrstama njege.
Plan šumskouzgojnih radova za gazdinske klase postojećih šumskih zasada sadrži: obujam pošumljavanja u cilju popunjavanja zasada, obujam novih pošumljavanja poslije čistih sječa zasada i mjere njege šumskih zasada, po vrstama njege.
Plan šumskouzgojnih radova za gazdinske klase izdanačkih šuma, sadrži:
- a)površine na kojima će se mjerama njege provoditi prirodna obnova, kada se planira indirektna konverzija izdanačkih šuma i visoke šume.
- b)površine za pošumljavanje nastale čistom sječom i mjere njege šumskih zasada koje će se podići na tim površinama, po vrstama njege;
Članak 54.
Plan šumskouzgojnih radova za šumsko-gospodarsko područje, pored sumarnog pregleda planova iz članka 54. sadrži:
- a)gole površine na kojima će se vršiti pošumljavanje i njege šumskih zasada koje će se podići na tim površinama, po vrstama njege;
- b)vrste i količine sadnog i sjemenskog materijala potrebitog za izvršenje plana šumskouzgojnih radova;
- c)sredstva rada potrebita za izvršenje plana šumskouzgojnih radova;
- d)površine za proširenu reprodukciju.
Članak 55.
Plan zaštite šuma utvrđuje se za šumsko-gospodarsko područje kao cjelinu. Planom se utvrđuju: štetočine, uzročnici bolesti i drugi štetni čimbenici od značenja za zdravstveno stanje i stupanj oštećenosti šuma, mjere koje će se provoditi u cilju zaštite šuma i šumskih zasada te uvjeti koji će se osigurati za njegovo izvršenje.
Članak 56.
Plan zaštite šuma sadrži odvojene cjeline koje se odnose na zaštitu šuma i šumskih zasada od:
- a)insekata i drugih životinja (glodari, ptice i divljač),
- b)uzročnika bolesti,
- c)požara i
- d)drugih štetnih čimbenika (abiotski, antropogeni i drugi).
Plan sadrži: opis štetnog faktora, površine na kojima je utvrđeno djelovanje, obrazložene mjere zaštite i uvjete koje je potrebito osigurati za provedbu predloženih mjera sa prioritetima.
Članak 57.
Da bi gospodarenje šumama osiguralo održanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šuma, kod izrade planova gospodarenja šumama i naputaka za realizaciju šumskogospodarske osnove voditi računa o:
- -usklađenosti šumskogospodarske osnove sa: prostornim planovima, vodoprivrednom osnovom, lovnoprivred- nom osnovom, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa i federalnim programom upravljanja mineralnim sirovi- nama i planovima upravljanja pojedinim mineralnim sirovinama,
- -gazdovanju zaštićenim šumama i šumama posebne namjene sukladno razlozima i odlukama o njihovom proglašenju,
- -zabrani sječe ili zbrajanja endemskih i ugroženih biljnih vrsta,
- -zaštiti šumskog hidro potencijala i zaštiti zemljišta kod izvedbe radova u šumi,
- -racionalnom planiranju količine i dinamike sječa i odabira sredstava rada u iskorišćavanju šuma koja će najmanje utjecati na narušavanje šumskog ekosistema,
- -zabrani golih sječa na velikim površinama u svim šumama,
- -provedbu planova uzgoja i zaštite šuma uz preferiranje autohtonih vrsta drveća kod radova na pošumljavanju.
Članak 58.
Investicije u izgradnju šumskih putova i ostala investiciona ulaganja utvrđuju se za šumsko-gospodarsko područje kao cjelinu kao sumar potrebitih ulaganja za realizaciju planova šumsko-gospodarske osnove i sadrži:
- a)plan izgradnje i rekonstrukcije šumskih putova;
- b)plan izgradnje ostalih objekata;
- c)plan nabavki mehanizacije i druge opreme investicionog karaktera;
- d)plan ostalih investicionih ulaganja.
Članak 59.
Plan korištenja sekundarnih (specijalnih) šumskih proizvoda, opisanih u članku 3. točka 13. Zakona o šumama, utvrđuje se za šumsko-gospodarsko područje kao cjelinu. Ovaj plan sadrži:
- a)vrste i količine proizvoda sa arealom rasprostranjenosti,
- b)uvjete koje je potrebito osigurati za korišćenje i/ili proizvodnju.
Članak 60.
Ekonomsko-financijska analiza gospodarenja šumama u narednom uređajnom periodu sadrži financijske pokazatelje iz kojih se može zaključiti realnost planova šumsko-gospodarske osnove za šumsko-gospodarsko područje kao cjelinu.
Članak 61.
Šumskogospodarska osnova je temeljni zakonski okvir reguliranja gazdovanja područjem krša i privatnim šumama i izrađuje se za desetogodišnji period gazdovanja na razini općine.
Šumskogospodarska osnova za područje krša i privatne šume sadrži naročito: uvodni dio; stanje šuma u doba uređivanja; analizu i ocjena dosadašnjeg gospodarenja šumama; planove gospodarenja i razvoja šuma sukladno klasifikaciji šuma i šumskog zemljišta za naredni uređajni period; količinu i dinamiku sječa po vrstama drveća u krupnom drvetu i strukturu sortimenata; obujam i vrstu šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma. Sastavni dio šumsko-gospodarske osnove su šumsko-gospodarske karte i prilozi.
Članak 62.
Odredbe članka 2.točka 4. i čl. 8., 9., 10., 11., 12., 15., i 30., ovog pravilnika u potpunosti se odnose i na izradu šumsko-gospodarskih osnova za područje krša i privatne šume.
Također se na izradu šumskogospodarskih osnova za područje krša i privatne šume odnose odredbe članka 32. stavak 1. toč. 1. i 2. i stavak 2.
Članak 63.
Stanje šuma u doba uređivanja; analizu i ocjena dosadašnjeg gospodarenja šumama; planove gospodarenja i razvoja šuma sukladno klasifikaciji šuma i šumskog zemljišta za naredni uređajni period; količinu i dinamiku sječa po vrstama drveća u krupnom drvetu i strukturu sortimenata; obujam i vrstu šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma, za područje krša i privatne šume prikazuju se po istim kriterijima kao za državne šume.
Za područje krša primjenjuju se čl. 24., 25., 26., 27., 28 i 29, ovog pravilnika, s tim što su klasifikacijske jedinice samo kategorije šuma, a za privatne šume po kategorijama šuma kao klasifikacijskim jedinicama a za općinu, katastarsku općinu i katastarsku česticu po vlasnicima šuma kao prostornim jedinicama.
Članak 64.
Za privatne šume izrađuje se pregledne karte za područje općine, razmjere 1:2.500 ili 1:5.000 sa ucrtanim granicama općine, katastarskih općina i katastarskih čestica, putovima, naseljenim mjestima i drugo. Ukoliko se ne raspolaže sa kartama navedenih razmjera, koriste se karte u razmjeri koje su do prije korištene.
Kao privitak šumskogospodarske osnove za privatne šume izrađuje se elaborat sa popisima katastarskih čestica po vlasnicima, sa temeljnim oznakama na temelju kojih se, za svaku katastarsku čestica i vlasnika mogu očitati potrebiti podaci iz šumsko-gospodarske osnove.
Članak 65.
Po odredbama ovog pravilnika radit će se šumsko-gospodarske osnove za uređajni period koji počinje 01. siječnja 2003. godine i kasnije.
Članak 66.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o elementima šumskogospodarske osnove za šume u društvenoj svojini ("Službeni list SRBiH", broj 13/83).
Članak 67.
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenom novinama Federacije BiH".
Broj 01-02-529-1/02
Sarajevo
Ministar
Behija Hadžihajdarević, v. r.