PRAVILNIK O RADU NOTARA
Na osnovu odredbi člana 60. stav 2., člana 75., člana 115. i člana 118. Zakona o notarima (Službene novine Federacije BiH", broj 45/02), federalni ministar pravde, donosi
PRAVILNIK
O RADU NOTARA
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Predmet pravilnika
Ovim pravilnikom, u skladu sa Zakonom o notarima regulišu se pitanja koja se odnose na način rada notara u vezi obavljanja službe notara, službeni pečat notara, notarske isprave, preuzimanje isprava, novca i vrijednosnih papira radi čuvanja i predaje, poslovne knjige, notarski arhiv i izvještaji o službenoj djelatnosti i način vršenja nadzora nad službenoj djelatnosti notara.
Član 2.
Nadzor
Nadzor nad primjenom ovog pravilnika vrše Federalno ministarstvo pravde i kantonalni organi za upravu, u skladu sa članom 63. ovog pravilnika i članom 130. Zakona o notarima.
II - OBAVLJANJE SLUŽBE NOTARA
Član 3.
Način obavljanja službe
Notar mora službu notara obavljati na način predviđen u ovom pravilniku, a u skladu sa Zakonom o notarima. Obavljanje službe mora biti uredno, ažurno i pregledno i svaki posao treba da bude obavljen prema redoslijedu kojim je zahtjev stranke upisan u odgovarajuću poslovnu knjigu.
Notar je dužan u obavljanju službenih poslova svaku radnju preduzimati dosljedno i u cjelini na način predviđen Zakonom o notarima i ovim pravilnikom tako da na jednak način štiti interese svih stranaka koje učestvuju u postupku.
Član 4.
Službeni potpis
Notari su dužni predsjedniku kantonalnog suda, koji je prema članu 49. Zakona o notarima, nadležan za njihovo službeno područje, dostaviti potpis koji će upotrebljavati pri svojim službenim radnjama.
Prilikom vršenja službe notar dodaje uz svoj potpis službeni naziv "notar".
Član 5.
Opća profesionalna obaveza
Zadatak notara kao nezavisnog nosioca javne službe je da vršeći notarsku obradu pravnih poslova, ovjeravajući i izdavajući potvrde, kao i obavljajući druge poslove u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom, reguliše pravne odnose na način da se izbjegnu pravni sporovi i garantuje pravna sigurnost.
Notar je dužan odgovarajućim mjerama osigurati nezavisno i nepristrasno obavljanje notarske službe, pridržavajući se zabrane učestvovanja u pravnim poslovima u skladu sa Zakonom o notarima i ovom pravilniku.
Notar je dužan svojim ponašanjem, u službi i van nje, pokazivati da je dostojan poštovanja i povjerenja koje uživa služba notara i izbjegavati svako ponašanje, koje proizvodi dojam kršenja obaveza koje su mu zakonom propisane, naročito dojam o ovisnosti i pristrasnosti.
Notaru je zabranjeno posredovati kredite, kao i poslove s nekretninama, učestvovati u bilo kojoj vrsti posredovanja poslova u vezi sa ispravama iz člana 4. Zakona o notarima ili u vezi sa službenom radnjom preuzeti jemstvo ili neku drugu garanciju. On je dužan obezbijediti da se ni osobe zaposlene kod njega ne bave takvim poslovima.
Notar se ne smije upuštati u bilo kakvo učešće u pravnim osobama ili ortaklucima koje je nespojivo sa njegovom službom.
Kopiju akta o sačinjenim pravnim poslovima iz člana 73. stav 1. tač. 4. i 5. Zakona o notarima, notar je dužan dostaviti zemljišno-knjižnom uredu, sudu nadležnom za registar privrednih društava i nadležnoj poreznoj upravi ako je plaćanje poreza uvjet za upis u odgovarajući registar.
Član 6.
Izjava o čuvanju tajne i zabrani posredovanja
Prilikom zasnivanja radnog odnosa ili prilikom obavljanja poslova za notara, notar je dužan od svih osoba koje zapošljava, kao i od svih svojih saradnika pribaviti svojeručno pisanu izjavu o tome, da će na osnovu člana 54. Zakona o notarima, čuvati tajnu o svemu što saznaju vršeći poslove za notara.
Notar je dužan obavezati osobe zaposlene kod njega da se pridržavaju zabrane posredovanja kredita, kao i poslova sa nekretninama ili u vezi sa službenom radnjom preuzimanja jemstva ili druge garancije za neku stranku.
Izjava o obavezi iz st. 1. i 2. ovog člana, potpisuje se na Obrascu broj 8.
Član 7.
Pretplata na dostavu zakona i službenih listova
Notar je obavezan pretplatiti se na "Sužbeni glasnik Bosne i Hercegovine", "Službene novine Federacije BiH", kao i službeni list kantona, u kome se nalazi njegovo službeno područje, kao i glasilo Notarske komore.
Notar je obavezan stručno se usavršavati u obimu potrebnom za njegovu službenu djelatnost i u tu svrhu pretplatiti se na neophodne stručne časopise.
Član 8.
Službena natpisna ploča
Notar je obavezan na ulazu svoje notarske kancelarije i na zgradi u kojoj se nalazi notarska kancelarija postaviti službenu natpisnu ploču.
Službena natpisna ploča sadrži grb Federacije BiH i natpis "Notar".
Notari mogu postaviti i ploče na kojima se nalazi njihovo ime, naziv profesije i grb Federacije BiH. Službena natpisna ploča ne smije preći dimenzije 30 x 20 cm i mora biti urađena od mesinga. Službena natpisna ploča sa imenom ne smije po pravilu prelaziti dimenzije 70 x 50 cm.
Član 9.
Smještaj prostorija notara
Kancelarija notara može biti smještena u poslovnoj ili stambenoj zgradi ili porodičnoj kući koja svojim vanjskim i unutrašnjim stanjem osigurava odgovarajuće uvjete za rad notara.
Član 10.
Prostor za kancelariju notara
Kancelarija notara mora biti poseban biro s odvojenim ulazom.
Kancelarija notara mora imati najmanje tri poslovne prostorije (dvije radne sobe + čekaonica) i mokri čvor (toalet) odgovarajuće standardne veličine.
Član 11.
Izgled notarske kancelarije
Prostorije koje koristi notar kao svoju kancelariju, moraju po opremi odgovarati dostojanstvu notarske službe.
Član 12.
Arhiva notara
Notar mora naročito voditi računa o tome da se spisi, pismena i dokumenti koje on čuva u svojim poslovnim prostorijama, pohrane u pogodnim vatrootpornim ormarima koji u tom pogledu odgovaraju standardima propisanim za arhivu.
Član 13.
Oprema kancelarije notara
Svaka kancelarija notara mora imati slijedeću opremu, i to:
- 1)ormare za arhivu,
- 2)aparat za fotokopiranje,
- 3)sredstvo mehaničkog pisanja (mašine ili kompjutere),
- 4)telefon i fax.
Pored obavezne opreme iz stava 1. ovog člana, notar može prema svojim materijalnim mogućnostima imati i drugu opremu.
Član 14.
Sredstva protivpožarne zaštite
Svaka notarska kancelarija mora imati protivpožarni uređaj i sredstva protivpožarne zaštite, prema propisima kojima je uređena ta zaštita za kantonalne organe uprave.
Član 15.
Rok za opremanje kancelarije
Osoba koja bude izabrana za notara dužna je, u skladu sa članom 30. stav 4. Zakona o notarima, najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema povelje o imenovanju, osigurati opremu i sredstva za rad u skladu sa čl. 9. do 14. ovog pravilnika i tako stvoriti uvjete za početak rada.
Član 16.
Utvrđivanje uvjeta propisanih za kancelariju notara
Kantonalni organ za upravu vrši pregled prostorija, opreme i sredstava za rad utvrđenih u čl. 9. do 14. ovog pravilnika.
Pregled vrši komisija od tri člana koju formira rukovodilac kantonalnog organa za upravu. O izvršenom pregledu i utvrđenom stanju komisija sačinjava zapisnik i daje mišljenje o tome, da li su ispunjeni svi propisani uvjeti potrebni za rad notara ili nisu.
Kada kantonalni organ nadležan za upravu, u skladu sa stavom 2. ovog člana, utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz čl. 9. do 14. ovog pravilnika, donosi rješenje kojim određuje dan početka rada notara s tim da taj rok ne može biti duži od roka utvrđenog u članu 15. ovog pravilnika.
Član 17.
Zabrana reklamiranja
Notar se ne smije služiti reklamiranjem koje je u suprotnosti sa njegovom javnom službom.
III - SLUŽBENI PEČAT NOTARA
Član 18.
Vrste službenog pečata
Notar ima službeni pečat u formi pečata za tintu i u formi utisnog pečata.
Pečat za tintu je štambilj. Utisni pečat je pečat koji se u vosku utiskuje rukom ili pomoću posebne prese za pečat.
Član 19.
Način primjene službenog pečata
Pečati moraju biti trajno otisnuti na papiru ili ako se radi o ispravi od više listova onda vezani sa papirom i službenim koncem (u daljem tekstu: jemstvenikom). U tom slučaju se za spajanje isprave ima koristiti jemstvenik pri čemu se jemstvenik mora pečatom tako učvrstiti da se ne može izvući i da se listovi isprave ne mogu odvojiti. Odstranjivanje pečata bez vidljivih tragova uništavanja ne smije biti moguće.
Pečat za tintu se primjenjuje samo tamo gdje se isprava ne mora spajati jemstvenikom.
Član 20.
Oblik i tekst službenog pečata
Službeni pečat notara je okruglog oblika, prečnika 40 mm.
Službeni pečat sadrži grb Federacije BiH, ime i prezime notara, službeni naziv "notar" i naziv mjesta u kojem se nalazi notarska kancelarija.
Član 21.
Upotreba pečata
Utisni pečat se obično ugrađuje u presu za pečat.
Prilikom upotrebe pečata za tintu primjenjuje se trajna crna ili tamnoplava tinta za štambilje.
Član 22.
Ovlaštene pečatoreznice
Izradu službenog pečata vrše ovlaštene pečatoreznice koje su za to ovlaštene od strane kantonalnog organa za upravu.
Ovlaštena pečatoreznica smije izraditi notarski službeni pečat samo uz predočavanje povelje o imenovanju za notara.
Ovlaštena pečatoreznica je dužna osigurati da ne može doći do zloupotrebe sloga, matrice i ostalih dokumenata i materijala koji su potrebni za izradu službenog pečata.
Nakon izrade službenog pečata slog, matrica i ostali materijali u smislu stava 3. ovog člana, moraju se uništiti.
Član 23.
Obaveze pečatoreznice
O izradi notarskog službenog pečata, kao i o uručenju službenog pečata notaru, ovlaštena pečatoreznica vodi evidenciju i o tome obavještava kantonalni organ za upravu.
Član 24.
Dostavljanje otiska službenog pečata
Notar je dužan rukovodiocu kantonalnog organa za upravu, kao i predsjedniku nadležnog kantonalnog suda dostaviti otisak službenog pečata.
Kantonalni organ za upravu vodi registar svih izdatih i uništenih službenih pečata notara sa područja kantona.
Član 25.
Sprečavanje zloupotrebe službenog pečata
Notar je dužan obezbijediti, da se službeni pečati ne mogu zloupotrebljavati. Gubitak ili pojava falsifikata moraju se bez odlaganja prijaviti kod kantonalnog organa za upravu.
Član 26.
Zahtjev za izradu novog službenog pečata
Nakon upoznavanja nadležnog organa u skladu sa članom 25. ovog pravilnika o izgubljenom službenom pečatu, notar može uz saglasnost tog organa dati da se, u skladu sa propisima koji vrijede za izradu prvog službenom pečata, izradi novi pečat.
Rješenjem o saglasnosti odredit će se da sljedeći službeni pečat notara mora da sadrži dodatnu oznaku, kojom će se razlikovati od izgubljenog ili falsifikovanog pečata.
IV - NOTARSKE ISPRAVE
Član 27.
Izrada notarskih isprava
Notarske isprave koje sačinjava notar (izvornici, otpravci ili prepisi) pišu se mehaničkim sredstvom za pisanje (računarom, pisaćom mašinom ili drugim sličnim sredstvom) dobro čitljivo, trajno i sigurno od falsifikovanja. Za izradu otpravaka i prepisa može se primjenjivati i aparat za kopiranje.
Notarske isprave se pišu na papiru standardnog formata A4 i takvog kvaliteta, koji garantuje trajnost notarskih isprava.
Član 28.
Označavanje notarske isprave
Notarska isprava (izvornik, otpravak ili prepis) se označava rednim brojem iz općeg poslovnog upisnika, u skladu sa članom 115. stav 1. tačka 1. Zakona o notarima, kao i odgovarajućim brojem kalendarske godine. Na prvoj stranici izvornika isprave u gornjem desnom uglu upisuje se oznaka "izvornik".
Član 29.
Notarske isprave od više stranica
Ako se notarska isprava sastoji od više stranica svaka stranica se označava odgovarajućim brojem.
Ako se notarska isprava sastoji od više neuvezanih stranica tad se sve stranice moraju spojiti jemstvenikom, tako da se oba kraja jemstvenika pričvršćuju utisnim pečatom notara koji se stavlja pored potpisa notara.
Postupak iz stava 2. ovog člana, vrijedi i za pismena, punomoći, crteže karata ili slike koje se prilažu uz tu ispravu.
Član 30.
Pisanje brojeva
Brojevi koji se odnose na novčane iznose, kao i ostali važni brojevi i brojke u notarskim ispravama pišu se ciframa i slovima.
Član 31.
Bilješka o ovjeri
Ovjere u smislu člana 92. Zakona o notarima, vrše se putem bilješke o ovjeri ispod teksta koji se ovjerava.
Bilješka o ovjeri potpisa se stavlja ispod potpisa koji se ovjeravaju.
Ukoliko na tekstu koji se ovjerava nema mjesta za bilješku o ovjeri, ova se bilješka stavlja na poseban list koji se sa prepisom, odnosno sa ispravom spaja jemstvenikom na način propisan za uvezivanje notarski obrađenih isprava sastavljenih od više odvojenih listova.
Član 32.
Otpravci, prepisi i izvodi
Notar ima pravo i dužnost, u skladu sa čl. 104. do 108. Zakona o notarima, izdavati strankama otpravke, prepise i izvode isprava.
Za izradu otpravaka, prepisa i izvoda vrijede propisi ovog pravilnika koji se primjenjuju za isprave.
Notar može upotrebljavati štambilje sa oznakom "Otpravak izvornika", "Ovjereni prepis", "Otpravak izvornika u svrhu izvršenja", "Prepis" i sl. koje sam obezbjeđuje. Ove oznake upisuju se na prvoj stranici isprave u gornjem desnom uglu.
Ukoliko se otpravci ovjeravaju u tom slučaju na odgovarajući način se primjenjuju propisi o ovjerama.
V - PREUZIMANJE ISPRAVA, NOVCA I VRIJEDNOSNIH PAPIRA RADI ČUVANJA I PREDAJE
Član 33.
Kartoteka depozita
Preuzimanje isprava, novca i vrijednosnih papira vrši se prema odredbama čl. 111. do 114. Zakona o notarima.
Za svaki novčani iznos, svaku ispravu i svaki vrijednosni papir, koji je predat notaru na čuvanje, otvara se vlastita kartica (kartica za kartoteku depozita ). U toj kartici se za svaki pojedini depozit bilježi ko je stranka, kada su isprava, novac ili vrijednosni papiri predati na čuvanje, a kod novca i vrijednosnih papira navodi se nominalna i procijenjena vrijednost, primalac ili nalogodavac, kao i sve isplate iz ovog depozita uz navođenje datuma. Svaka kartica za kartoteku depozita se numeriše tekućim brojem za jednu godinu. Osim toga navodi se odgovarajući broj depozitne knjige i općeg poslovnog upisnika, kao i posebni račun u smislu člana 34. ovog Pravilnika.
Kartoteka depozita se arhivira kao spis.
Kartoteka depozita se vodi prema Obrascu broj 7.
Član 34.
Način preuzimanja gotovog novca
Notar može gotov novac primati preko banke ili druge finansijske organizacije (u daljem tekstu: banke), preko pošte ili neposredno u svojoj notarskoj kancelariji.
Notar u pravilu ne smije preuzimati gotovinska plaćanja neposredno od stranke nego se stranke upućuju da izvrše uplatu novca na poseban račun predviđen za prijem depozita (notarski povjerenički račun za druge osobe).
U opravdanim slučajevima notar može gotov novac preuzimati i direktno od stranke, pri čemu je obavezan izdati potvrdu o prijemu novca. Novac koji notar preuzme se bez odlaganja ima uplatiti na poseban račun.
Za novac u stranoj valuti koji prima na čuvanje, notar je dužan imati za tu svrhu predviđen devizni račun, kao povjerenički račun za druge osobe.
Član 35.
Notarski povjerenički račun za druge osobe
Notar otvara najmanje jedan poseban račun, u skladu sa članom 113. Zakona o notarima, kod banke koja ima sjedište u njegovom službenom području.
Poseban račun se otvara kao povjerenički račun za druge osobe.
Novcem koji se nalazi na povjereničkom računu za druge osobe može raspolagati samo notar. Za svaki polog novca koji se odnosi na neki posebni pravni posao otvara se poseban povjerenički podračun za druge osobe. Novac koji se preda notaru na čuvanje mora biti uplaćen isključivo na povjerenički račun za druge osobe i ne smije, čak ni privremeno, biti uplaćen na neki lični račun notara.
Notar može otvoriti kod neke banke poseban depo kao povjerenički depo za druge osobe. Za povjerenički depo za druge osobe vrijede iste odredbe kao za povjerenički račun za druge osobe.
Član 36.
Lista povjereničkih računa za druge osobe
Notar je dužan voditi listu banaka, kod kojih je otvorio povjereničke račune ili depoe za druge osobe (tzv. lista povjereničkih računa). Ukoliko se notaru predaju novci ili dragocjenosti na čuvanje na povjereničkom računu ili povjereničkom depou onda se u listu povjereničkih računa upisuje sljedeće:
- 1)naziv banke,
- 2)broj povjereničkog računa, odnosno povjereničkog depoa,
- 3)broj predmeta u općem poslovnom upisniku, odnosno depozitnoj knjizi, i
- 4)vrijeme početka i završetka posla čuvanja.
Lista povjereničkih računa se vodi prema Obrascu broj 6.
VI - POSLOVNE KNJIGE NOTARA
Član 37.
Vrste poslovnih knjiga
U skladu sa članom 115. Zakona o notarima, notar vodi sljedeće poslovne knjige:
- 1)Opći poslovni upisnik - OPU,
- 2)Upisnik povjerenih poslova - UPP,
- 3)Depozitnu knjigu - DK,
- 4)Imenik raspolaganja za slučaj smrti - IRS,
- 5)Zajednički abecedni imenik - ZAI.
Poslovne knjige vode se u notarskoj kancelariji. Za vođenje poslovnih knjiga smiju se angažovati samo osobe koje su zaposlene kod notara.
Poslovne knjige iz stava 1. ovog člana se trajno čuvaju.
Član 38.
Uređenje poslovnih knjiga
Poslovne knjige iz članu 37. ovog pravilnika, vode se u formi knjiga formata A4 sa čvrstim uvezom sačinjenim od trajnog papira. Svaka stranica knjige označava se rednim brojem.
Prije nego što notar otpočne sa upisima u poslovne knjige, on na prvoj unutrašnjoj strani konstatuje broj stranica knjige, upisuje datum ovjere, potpisuje svojim potpisom i ovjerava pečatom za tintu.
Član 39.
Opći poslovni upisnik
U opći poslovni upisnik se upisuju notarski izvornici, potvrde i ovjere.
U opći poslovni upisnik upisuju se sljedeći podaci: redni broj, datum notarskog izvornika, potvrde ili ovjere, ime i prezime, odnosno naziv stranaka, adresa stranaka, naziv predmeta, odnosno kratak opis poduzete radnje i prostor za napomene.
Opći poslovni upisnik se vodi prema Obrascu broj 1.
Član 40.
Upisnik povjerenih poslova
U upisnik povjerenih poslova upisuju se poslovi, koje notaru na obavljanje povjeri sud ili drugi organ vlasti, u skladu sa odredbama člana 72. Zakona o notarima.
U upisnik povjerenih poslova upisuju se sljedeći podaci: redni broj, datum prijema akta, naziv suda ili organa vlasti (s naznakom broja akta), koji povjerava notaru određenu radnju na vršenje, ime i prezime, kao i adresu stanovanja, odnosno naziv sjedišta i adresu stranke, kratak opis povjerenog posla i prostor za napomene.
Upisnik povjerenih poslova se vodi prema Obrascu broj 2.
Član 41.
Depozitna knjiga
U depozitnu knjigu se upisuju podaci vezani za tuđi novac, vrijednosne papire i dragocjenosti koje notaru budu povjerene u skladu sa čl. 111. do 113. Zakona o notarima.
Novčani iznosi se upisuju u depozitnu knjigu brojkama i moraju se sabrati, čim se stranica potpuno ispiše; a rezultat sa jedne stranice se prenosi automatski na sljedeću stranicu. Kod štednih knjižica i čekova, koji budu predati kao sredstva plaćanja, u koloni 4 se navode nominalni iznosi; u koloni 5 se navode nazivi štednih knjižica i njihovi brojevi, kao i brojevi čekova te naziv banke. Vrijednosni papiri se upisuju prema vrsti, nominalnoj vrijednosti, broju komada, serijama i brojevima ili ako su drugačije označeni onda prema toj oznaci.
Depozitna knjiga se na kraju kalendarske godine zaključuje, a zaključenje potpisuje notar uz navođenje mjesta, datuma i službenog naziva. Svi depoziti koji se zateknu u momentu zaključenja knjige prenose se u sljedeću godinu.
Depozitna knjiga se vodi prema Obrascu broj 3.
Član 42.
Imenik raspolaganja za slučaj smrti
U imenik raspolaganja za slučaj smrti upisuju se podaci za osobe koje su pred notarom sačinile neko raspolaganje za slučaj smrti ili su mu ga predale.
U imenik iz stava 1. ovog člana, upisuju se sljedeći podaci: redni broj, datum sačinjavanja, odnosno predaje raspolaganja za slučaj smrti, ime i prezime, kao i adresa osobe koja je sačinila raspolaganje za slučaj smrti, broj spisa i vrsta poslovne knjige u kojoj je to pismeno upisano.
Imenik raspolaganja za slučaj smrti se vodi prema Obrascu broj 4.
Član 43.
Zajednički abecedni imenik
U Zajednički abecedni imenik upisuju se stranke koje su pred notarom dale neku izjavu volje ili su tražile poduzimanje neke druge službene radnje.
U Zajednički abecedni imenik upisuju se sljedeći podaci: ime i prezime odnosno naziv i adresa stranke i broj u poslovnoj knjizi, u koju je predmet upisan.
Zajednički abecedni imenik se vodi prema Obrascu broj 5.
Član 44.
Način vođenja poslovnih knjiga
Notar je dužan voditi poslovne knjige uredno i aktuelno. Upisi se moraju vršiti bez odlaganja, bez praznina, precrtavanja, brisanja i korekcija.
Upisi se vrše po redoslijedu kako se izvrši službena radnja (Opći poslovni upisnik) ili kako je predmet dospio (upisnik povjerenih poslova, depozitna knjiga).
Upis podataka u zajednički abecedni imenik vrši se na taj način što se počne sa prvom slobodnom rubrikom pod slovom u upisniku, koje odgovara početnom slovu prezimena stranke, odnosno naziva firme pravne osobe.
Vođenje poslovnih knjiga se vrši na taj način što se u svaku rubriku upisuju podaci predviđeni za tu rubriku, a ako neku rubriku ne treba ispuniti stavlja se vodoravna crtica (-).
Podaci se upisuju čitko hemijskom olovkom ili nalivperom.
Ako se prilikom upisivanja načini manja greška ta se greška čitko prekriži vodoravnom linijom (crtom), a potom se u slobodnom prostoru te rubrike upišu predviđeni podaci.
Ako se prilikom upisivanja napravi veća greška tako da se rubrika više ne može upotrijebiti, u tom slučaju se čitav upis precrta dvjema vodoravnim linijama, a upisivanje se izvrši u sljedećim slobodnim rubrikama koje se odnose na cjelokupan upis pod njegovim prvobitnim brojem. Na oba mjesta u upisniku se vrši međusobno upućivanje jednog na drugo.
Dopune i ostale izmjene u poslovnim knjigama se smiju vršiti samo na taj način da prvobitni upis ostane čitak. Ovo vrijedi i za slučajeve u smislu st. 5. i 6. ovog člana. Njih notar mora potvrditi bilješkom na stranici, na kojoj su izvršene izmjene, staviti datum i potpisati.
Član 45.
Zaključivanje poslovnih knjiga
Poslovne knjige se na kraju tekuće kalendarske godine (31. decembar) zaključuju. Zaključivanje se vrši na taj način što notar ispod posljednjeg rednog broja upisanog 31. decembra podvuče liniju crvenom bojom i u nastavku sačini službenu bilješku. Ova bilješka sadrži: ukupni broj upisa izvršenih u toj kalendraskoj godini, datum sastavljanja bilješke, potpis i pečat za tintu notara.
Zaključenje zajedničkog abecednog imenika se vrši za svako slovo posebno. To se vrši tako što se ispod posljednjeg broja upisa u protekloj kalendarskoj godini za svako slovo posebno sačinjava bilješka na način predviđen u stavu 1. ovog člana.
Član 46.
Otpočinjanje nove poslovne knjige
Svaka poslovna knjiga se može koristiti za više kalendarskih godina. Ovo je omogućeno time što se upisi za sljedeću godinu počinju vršiti na prvoj neispisanoj stranici, koja slijedi iza službene bilješke iz člana 45. stav 1. ovog pravilnika. Na toj stranici se upisuje kalendarska godina, na koju se upisnik odnosi, a upis počinje sa rednim brojem 1, 2 i tako dalje do kraja kalendarske godine. Na ovaj način se postupa za svaku kalendarsku godinu.
Sa upotrebom nove poslovne knjige može se početi kad su sve stranice dosadašnje poslovne knjige potpuno ispunjene.
Kod zaključenja poslovne knjige zato što je potpuno ispunjena ili iz drugih razloga, bilješka iz člana 45. stav 1. ovog pravilnika se dopunjava u tom smislu da je uzeta u upotrebu nova knjiga za sljedeću godinu.
Član 47.
Postupak kod ispunjenih poslovnih knjiga
Notar trajno čuva u svome arhivu ispunjene i od notara ovjerene poslovne knjige.
Član 48.
Spis notara
Kada se završi upis podneska stranke u odgovarajuću poslovnu knjigu, pristupa se osnivanju spisa.
Za svaki podnesak koji čini samostalnu pravnu cjelinu formira se poseban spis.
Spis se formira tako što se podnesak stranke sa svim prilozima stavljaju u omot za spis, koji mora biti od čvrstog papira ili drugog odgovarajućeg materijala.
Na naslovnoj stranici omota spisa, u gornjem lijevom uglu upisuju se podaci o notaru, a u gornjem desnom uglu upisuje se oznaka spisa koju predstavlja skraćenica poslovne knjige iz člana 37. ovog pravilnika, u koji je upisan podnesak stranke, a na sredini omota spisa upisuje se predmet na koje se podnesak odnosi i podaci o strankama (ime, prezime i adresa).
U omotu spisa čuvaju se izvornici isprava i drugi akti koje izradi notar.
VII - NOTARSKI ARHIV
Član 49.
Arhiviranje spisa
Kad se službena radnja, za koju je formiran spis, u potpunosti završi, taj spis se arhivira.
Notar mora prije arhiviranja provjeriti: da li je predmet u potpunosti završen, da li se u spisu nalazi izvornik i sva potrebna pismena, kao i troškovnik.
Član 50.
Sadržaj notarskog arhiva
Notarski arhiv se sastoji od zbirke isprava i arhiva sporednih spisa.
Zbirka notarskih isprava se trajno čuva. Sporedni spisi se čuvaju deset godina.
Notar je dužan voditi arhivsku knjigu u skladu sa propisima o arhivu.
Član 51.
Zbirka isprava
Za arhiviranje notarskih izvornika i potvrda u zbirci isprava formiraju se registraturne jedinice. Na prednjoj strani registraturne jedinice upisuje se skraćena oznaka poslovne knjige te prvi i posljednji broj notarskog izvornika odnosno potvrde, koje se nalaze u toj registraturnoj jedinici.
Član 52.
Način arhiviranja spisa
Iz spisa se izdvoji notarski izvornik, odnosno potvrda, kao i druge isprave od značaja za važenje ili provođenje notarske isprave u originalu ili ovjerenom prepisu (npr. odobrenja nadležnih organa , zastupnika, odluke nadležnih organa, rješenja o upisima u zemljišne knjige i sl.) i uloži u zbirku isprava, dok se ostali podnesci i prilozi zadržavaju u omotu spisa i čine sporedni spis.
Ovjere potpisa se ne arhiviraju.
Izvornici, otpravci za zbirku isprava i ovjereni prepisi za zbirku isprava moraju biti označeni brojem općeg poslovnog upisnika i druge poslovne knjige.
Član 53.
Sporedni spisi
Sva ostala pismena i prilozi iz spisa, kao što su pismena prepiska sa strankama, nadležnim organima vlasti ili sudovima, ostaju hronološki poredani u omotu spisa i čine sporedni spis.
Sporedni spisi se arhiviraju na takav način koji obezbjeđuje da ne dođe do gubitka sadržaja.
Član 54.
Zabrana izdavanja isprava iz notarskog arhiva
Isprava koja je uložena u zbirku isprava ne može se izdavati ni zainteresovanim osobama ni organima vlasti. Pod uvjetima propisanim Zakonom o notarima, određenim osobama ili organima vlasti mogu se izdavati otpravci ili ovjereni prepisi.
Kao izuzetak od ove zabrane iz stava 1. ovog člana može se izdati izvornik ako se dokaže da je za ostvarivanje određenih prava neophodno predočiti izvornik notarske isprave u inostranstvu, ako notar mora izvornik izjave posljednje volje dostaviti sudu na čuvanje, kao i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.
U slučaju iz stava 2. ovog člana, sačinjava se otpravak za zbirku isprava.
Iz bilješke o izdavanju otpravka mora biti vidljivo da se radi o otpravku za zbirku isprava notara, razlog zbog kojeg se on izdaje, kao i da su se s tim saglasile sve osobe koje bi inače mogle tražiti izdavanje otpravka te isprave.
Član 55.
Isprave kojima se vrše izmjene ili dopune ranijih isprava
Na notarskim ispravama kojima se ranije isprave ispravljaju, dopunjavaju ili stavljaju van snage, potrebno je ispod broja te isprave navesti i broj ranije isprave, a na ranijoj ispravi se ispod njenog broja dodatno upisuju brojevi svih kasnijih isprava.
Notar može sa prvobitnom ispravom čuvati sve kasnije isprave, kojima se ova isprava ispravlja, mijenja, dopunjava ili stavlja van snage. U tom slučaju se na odgovarajućem mjestu u zbirci isprava otvori list za bilješke (zabilježni list), koji upućuje na to gdje se isprava nalazi.
Isprave i pismena, koji se u skladu sa ovim članom te u skladu sa članom 51. ovog pravilnika, čuvaju u zbirci isprava, mogu se nalijepiti na glavnu ispravu ili jemstvenikom prošiti s njom. One se također mogu dodati otpravcima ili ovjerenim prepisima, koji se u zbirci isprava čuvaju umjesto izvornika.
Član 56.
Zamjena izvornika
Ako je izvornik neke notarske isprave djelimično ili potpuno uništen ili izgubljen ili ako postoji neki drugi razlog da se on zamijeni, može se na postojećem otpravku ove isprave ili na ovjerenom prepisu ili na ovjerenom prepisu otpravka ili njegovom ovjerenom prepisu zabilježiti, da on stupa na mjesto izvornika. Notar mora tu zabilježbu potpisati i staviti svoj službeni pečat, upisati mjesto i datum, a ako je zabilježba urađena na posebnom listu, onda ovaj list mora biti jemstvenikom prošiven sa ispravom koja zamjenjuje izvornik.
Izvornik može zamijeniti samo osoba koja bi bila nadležna za izdavanje otpravka izvornika koji se treba zamijeniti.
Prije zamjene izvornika potrebno je saslušati dužnika, ako se on u toj ispravi podvrgao neposrednom prinudnom izvršenju. O zamjeni se obavještavaju osobe koje imaju pravo tražiti otpravak, ukoliko to nije povezano sa značajnim poteškoćama.
Član 57.
Podaci o naplaćenim naknadama i izdatim
Sa ispravama koje se čuvaju u zbirci isprava obavezno se čuvaju i prepis troškovnika, podaci o izdatim otpravcima, prepisima i ovjerenim prepisima i podaci o osobama kojima su ovi izdati.
Troškovnik i podaci navedeni u stavu 1. ovog člana mogu se zalijepiti kao posljednja stranica ili spojiti jemstvenikom sa ispravom koja se čuva.
Član 58.
Osiguranje arhiviranih zbirki isprava i sporednih spisa
Zbirke isprava i sporedni spisi se arhiviraju u posebnim ormarima predviđenim za arhiviranje u notarskoj kancelariji u skladu sa članom 12. ovog pravilnika, i to tako da su zaštićeni od krađe, provale, vlage, požara, prašine, gubljenja ili oštećenja iz bilo kojeg drugog razloga.
Član 59.
Prestanak djelatnosti notara
Svaki notar koji namjerava prestati obavljati djelatnost notara dužan je bez odlaganja, a najkasnije od 60 dana prije dana predviđenog za prestanak, o tome pismeno obavijestiti rukovodioca kantonalnog organa za upravu i predsjednika Notarske komore. Istovremeno je notar koji namjerava prestati sa vršenjem svoje djelatnosti dužan preduzeti mjere za sređivanje spisa i zaključenje poslovnih knjiga.
Član 60.
Preuzimanje arhiva kod prestanka djelatnosti notara
U slučaju kad notar trajno prestaje sa svojom djelatnošću, čuvanje i upotreba arhiva se prenosi na vršioca dužnosti notara dok ne bude imenovan novi notar.
Arhiv notara ostaje u notarskoj kancelariji notara koji prestaje sa djelatnošću i predaje se njegovom sljedbeniku, osim ako se to notarsko mjesto gasi. U tom slučaju se na prijedlog Notarske komore arhiv može predati nekom drugom notaru ili prenijeti u arhiv nadležnog kantonalnog organa za upravu.
Kad se završe aktivnosti oko premještanja arhiva iz notarske kancelarije, vršilac dužnosti notara je dužan sve stranke koje imaju neki spis, predmet, novac, vrijednosne papire i druge dokumente pismeno obavijestiti o prestanku rada notarske kancelarije i o mjestu gdje se nalaze spisi i drugi dokumenti.
Član 61.
Uvid u spise i izdavanje otpravaka u slučaju premještanja arhiva
Ako su spisi, arhiv, dokumenti i stvari ostali u notarskoj kancelariji ranijeg notara ili su predati drugom notaru na čuvanje, onda je taj notar ili vršilac dužnosti notara ovlašten strankama izdavati otpravke, izvode i potvrde i dozvoliti uvid u spise u skladu sa odredbama Zakona o notarima.
Ako je spise, dokumente i druga pismena preuzeo na čuvanje arhiv nadležnog kantonalnog organa za upravu, radnje iz stava 1. ovog člana će vršiti rukovodilac tog organa.
VIII - IZVJEŠTAJI O SLUŽBENOJ DJELATNOSTI I NADZOR SLUŽBENE DJELATNOSTI NOTARA
Član 62.
Notarski izvještaj
Svaki notar je obavezan sastaviti godišnji poslovni izvještaj, kojeg sačinjava na osnovu podataka iz poslovnih knjiga, spisa i na drugi način.
Izvještaj o službenoj djelatnosti se dostavlja kantonalnom organu za upravu i Federalnom ministarstvu pravde. Jedan primjerak izvještaja o službenoj djelatnosti notara dostavlja se i Notarskoj komori.
Notarska komora može utvrditi i druge podatke o službenoj djelatnosti notara o kojima oni moraju izvijestiti Komoru.
Organi kojima se dostavlja izvještaj su dužni pravovremeno, a najkasnije do kraja kalendarske godine dostaviti notarima formulare na kojima će sačiniti izvještaj.
Notar je dužan najkasnije do kraja februara, odnosno najkasnije u roku od 60 dana od dana dostavljanja formulara dostaviti organima iz stava 2. ovog člana i Notarskoj komori izvještaj o svojoj službenoj djelatnosti.
Notar je dužan nadležnom organu za statistiku dostavljati statističke izvještaje u skladu sa propisima o statistici.
Član 63.
Vršenje nadzora
Federalno ministarstvo pravde, u saradnji sa nadležnim kantonalnim organom za upravu, uz saglasnost Nezavisnog sudskog i tužilačkog vijeća imenuje kontrolore iz reda sudija, koji će vršiti nadzor nad radom notara.
Kontrola vršenja službe notara se provodi u vremenskim razmacima od najduže dvije godine, a ako postoje naročiti razlozi za to i u kraćim razmacima. Kod novoimenovanih notara prva provjera se vrši u roku od jedne godine nakon imenovanja za notara.
Predmet kontrole je propisno vršenje službenih radnji notara.
Član 64.
Obrasci
Obrasci broj 1. do 8. nalaze se u prilogu Pravilnika i čine njegov sastavni dio.
Član 65.
Stupanje na snagu
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
novembar 2002. godine
Sarajevo
Ministar
Zvonko Mijan, s. r.