Aktio

Federalno ministarstvo finansija/financija

Priručnik za finansijsko upravljanje i kontrolu u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine

PRIRUČNIK
ZA FINANSIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLU U JAVNOM SEKTORU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

juni 2023. godine

Sadržaj

UVOD

  • 1.
    UVOD U FINANSIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLU

1.1. Definicija, djelokrug, svrha i karakteristike kvalitetnih sistema finansijskog upravljanja i kontrole

1.2. Regulatorni okvir za finansijsko upravljanje i kontrolu u javnom sektoru

1.3. Institucionalni odnosi u javnom sektoru i njihov utjecaj na finansijsko upravljanje i kontrolu

1.4. Nadležnost i uloga Centralne harmonizacijske jedinice

  • 2.
    UPRAVLJAČKA ODGOVORNOST RUKOVODILACA ORGANIZACIJA I RUKOVODILACA OSNOVNIH ORGANIZACIONIH JEDINICA

2.1. Upravljačka odgovornost rukovodioca organizacije

2.2. Prijenos ovlaštenja i odgovornosti

2.3. Upravljačka odgovornost rukovodilaca osnovnih organizacionih jedinica

  • 3.
    ULOGA ORGANIZACIONIH JEDINICA ZA FINANSIJE U RAZVOJU FINANSIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLE 26
  • 4.
    METODOLOŠKI OKVIR ZA PROVOĐENJE FINANSIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLE

4.1. Kontrolno okruženje

4.2. Upravljanje rizicima

4.3. Kontrolne aktivnosti

4.4. Informacije i komunikacije

4.5. Praćenje i procjena sistema FUK

  • 5.
    PRIJAVA NEPRAVILNOSTI I PREVARA

5.1. Budžetski nadzor

  • 6.
    PLANIRANJE AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ FINANSIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLE

7.IZVJEŠTAVANJE O FINANSIJSKOM UPRAVLJANJU I KONTROLI

7.1. Godišnji izvještaj o funkcioniranju sistema FUK

7.2. Konsolidovani godišnji izvještaj o funkcioniranju sistema finansijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru u FBiH

ZAKLJUČAK

PRILOZI

UVOD

Svrha ovog priručnika je pružiti podršku organizacijama javnog sektora u Federaciji BiH u razvoju finansijskog upravljanja i kontrole (u daljem tekstu: FUK) i nadogradnji postojećeg sistema internih kontrola u skladu sa regulativom za finansijsko upravljanje i kontrolu.

Pod obveznicima uspostave i razvoja FUK, u skladu sa članom 2. Zakona o finansijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine 1 - u daljem tekstu: Zakon o FUK, podrazumijevaju se korisnici javnih sredstava prvog i drugog nivoa budžeta Federacije, kantoni, gradovi, općine i vanbudžetski fondovi, pravna lica u kojima Federacija ili kanton imaju većinski vlasnički udjel, kao i organizacije i tijela u javnom sektoru u Federaciji koja se finansiraju iz fondova i programa Evropske unije (u daljem tekstu: korisnici).

Priručnik sadrži osnovna obilježja FUK koje bi svi korisnici trebali primijeniti pri uspostavi ovog sistema, pri čemu svakako treba imati u vidu i poštovati različitost organizacija u javnom sektoru i potrebu za određenim prilagođavanjima koja će proizaći u tom procesu.

Cilj FUK je da se osigura usaglašenost rada i poslovanja sa važećom regulativom, pomogne da se osigura razumno uvjeravanje da se javna sredstva troše na odgovarajući način, promovira princip "vrijednost za novac", kao i visoki standardi upravljanja resursima i odgovorno ponašanje, odnosno da se osigura stvarna odgovornost i dobri sistemi internih kontrola u organizacijama javnog sektora.

Potrebno je naglasiti da FUK obuhvata sve finansijske i nefinansijske aspekte poslovanja organizacije, provodi se u svim organizacionim jedinicama i obuhvata sve resurse, uključujući i strane fondove. Svaka aktivnost, projekat i program u organizaciji treba imati sistem kontrole u kojem se kontrolišu utvrđeni ciljevi. Sistem kontrole čine procedure, pravila, politike i instrukcije koje su osmišljene tako da osiguraju ostvarenje postavljenih ciljeva.

Rukovodioci organizacija javnog sektora su odgovorni da se javni poslovi obavljaju u skladu sa zakonom i odgovarajućim standardima, odnosno da se javnim sredstvima upravlja na ekonomičan, efikasan i efektivan način. Da bi uspostavili adekvatan i efektivan sistem kontrola, rukovodioci imaju sljedeće odgovornosti:

  • -
    Stimulisanje okruženja koje promovira kontrolu. To podrazumijeva ponašanje i stavove rukovodioca prema kontroli koji pokazuju visoke etičke i lične standarde, integritet, marljivost, lojalnost i poštenje. Ovakav način ponašanja i stavovi stvaraju okruženje u kojem se podstiču odgovarajući i efikasni kontrolni procesi;
  • -
    Utvrđivanje rizika i procjena mogućeg utjecaja rizika na rad i poslovanje. To podrazumijeva utvrđivanje područja izloženih mogućim rizicima kod svake aktivnosti i u svim organizacionim jedinicama korisnika. Izloženost se nakon toga ocjenjuje u smislu utjecaja na organizaciju i vjerovatnoće ostvarenja rizika. Rukovodioci donose odluke o kontrolisanju te izloženosti, usklađujući rizik i kontrole i uzimajući u obzir troškove provođenja kontrole, kao odgovora na rizik;
  • -
    Uspostavljanje adekvatne infrastrukture rada i poslovanja koja se sastoji od politika, standarda poslovanja i poslovne uspješnosti, budžeta/finansijskih planova, planova rada, sistema procedura i dr. koje se bave utvrđenim područjima izloženosti i kojima se rizik svodi na prihvatljiv nivo;
  • -
    Osmišljavanje i provođenje kontrolnih procesa kojima se zaposlenici motivišu i usmjeravaju da poslove obavljaju na način koji omogućava ostvarivanje pozitivnih rezultata i unapređenje rada;
  • -
    Uspostavljanje programa kontinuiranog praćenja u svrhu utvrđivanja i izvještavanja o efikasnosti kontrolnih procesa.

Jasno je da zakonska obaveza za postojanjem efikasnog sistema interne kontrole podstiče organizacije da šire sagledaju cjelokupan kontrolni okvir za koji su odgovorni. To dovodi do izrade cjelovite procjene kontrolnih aktivnosti organizacije, sa ciljem stvaranja razumnog uvjeravanja u pogledu efikasnosti sistema internih kontrola.

Šira svrha Priručnika za FUK jeste da rukovodiocima organizacija i imenovanim koordinatorima za FUK pomogne u osmišljavanju i provođenju FUK radi efikasnog izvršavanja aktivnosti, projekata i programa. Pored toga, cilj ovog priručnika je i davanje smjernica za dalji razvoj internih kontrola kod korisnika, te definiranje odgovornosti za efikasno upravljanje javnim sredstvima i sredstvima Evropske unije i drugih međunarodnih institucija.

Priručnik za FUK definira okvir za internu kontrolu u organizacijama u Federaciji BiH i na svojevrstan način pruža osnovu sistema FUK u odnosu na koju se može ocjenjivati interna kontrola.

Priručnik za FUK sadrži smjernice za provođenje internih kontrola koje ne iznose detaljne politike, procedure i procese za provođenje internih kontrola, nego daju široki okvir u kojem obveznici uspostave sistema FUK mogu razraditi interne kontrole u skladu sa svojim specifičnostima.

Bitno je na kraju dodati da je Federalno ministarstvo finansija započelo razvoj informatizacije sistema javnih internih finansijskih kontrola putem aplikacije PIFC koja je dostupna svim organizacijama javnog sektora u Federaciji BiH, a koja služi za razvoj i unapređenje finansijskog upravljanja i kontrole i interne revizije kod korisnika, te jednostavniju i kvalitetniju konsolidaciju podataka o razvoju u oblasti PIFC 2.

1. UVOD U FINANSIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLU 1.1. Definicija, djelokrug, svrha i karakteristike kvalitetnih sistema finansijskog upravljanja i kontrole Definicija

FUK se definira kao sveobuhvatan sistem internih kontrola koji uspostavljaju i za koji su odgovorni rukovodioci korisnika, a kojim se upravljajući rizicima osigurava razumno uvjeravanje da će se u ostvarivanju ciljeva budžetska i druga sredstva koristiti pravilno, ekonomično, efikasno i efektivno 3.

Interne finansijske kontrole u javnom sektoru 4 predstavljaju cjelokupan sistem finansijskih i drugih kontrola koje uspostavlja rukovodilac organizacije sa ciljem uspješnog upravljanja i ostvarivanja ciljeva organizacije. Interne finansijske kontrole u javnom sektoru obuhvataju mjere za kontroliranje prihoda, rashoda, imovine i obaveza.

Adekvatni sistemi FUK uspostavljeni su onda kada upravljačka struktura planira i organizuje poslovanje na način da se osigurava razumno uvjeravanje 5 da se uspješno upravlja rizicima i da se u realizaciji ciljeva kao što su: obavljanje poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan, efektivan i efikasan način, usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima, zaštita sredstava od gubitaka, zloupotrebe i štete, jačanje odgovornosti za ostvarenje poslovnih ciljeva, te pouzdanost i sveobuhvatnost finansijskih i drugih izvještaja, osigura da se javna sredstva (uključujući sve izvore finansiranja) koriste pravilno, etično, ekonomično, efikasno i efektivno.

Djelokrug i svrha

Pojam i koncept internih finansijskih kontrola u javnom sektoru razradila je Evropska komisija kao pomoć u razumijevanju i primjeni dobro razvijenih i efikasnih sistema kontrole u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Cilj sistema je osigurati da se javnim sredstvima (nacionalnim i sredstvima Evropske unije) upravlja na efikasan i ekonomičan način.

Okvir PIFC-a sastoji se od tri komponente koje zajednički funkcioniraju kako bi se osiguralo razumno uvjeravanje da interne kontrole funkcioniraju adekvatno i efikasno:

  • 1.
    finansijsko upravljanje i kontrola uz jačanje odgovornosti za ostvarivanje ciljeva organizacije, te ekonomično, efikasno i efektivno funkcioniranje sistema finansijskog upravljanja i kontrola u organizaciji;
  • 2.
    funkcionalno nezavisna interna revizija kao pomoć rukovodiocu organizacije koja vrši preglede efikasnosti internih kontrola;
  • 3.
    centralna harmonizacijska jedinica, kao zasebna jedinica, koja razvija i usmjerava proces PIFC-a. Između ostalog, ova jedinica odgovorna je za uspostavljanje standarda interne kontrole i interne revizije, te osigurava da se ti standardi održavaju na odgovarajućem nivou kvaliteta.

Primarna odgovornost za uspostavu i razvoj sistema PIFC je na rukovodiocima organizacije, koji su, u skladu sa zakonom, odgovorni za uspostavljanje i provođenje adekvatnog i efektivnog funkcioniranja interne finansijske kontrole u svojim organizacijama.

FUK prožima cijelu organizacionu strukturu i obuhvata cjelokupno poslovanje i sve poslovne transakcije, a posebno one koje se odnose na:

  • -
    prihode i primitke;
  • -
    rashode i izdatke;
  • -
    procedure javnih nabavki i ugovaranje;
  • -
    povrate neopravdano i nezakonito utrošenih javnih sredstava;
  • -
    imovinu i obaveze.

Finansijski učinci su u pozadini svih odluka, aktivnosti i poslovnih događaja, bez obzira da li su vidljivi direktno ili indirektno, odnosno prije ili kasnije. Upravo u ovim područjima (stanje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka, imovine, obaveza, ugovora - potpisanih i zatim stavljenih u realizaciju) su vidljive krajnje posljedice finansijskih učinaka poslovanja, odnosno poduzetih ili nepoduzetih aktivnosti, realiziranih odluka, provedenih investicijskih projekata i slično. Iz tog razloga su za FUK posebno važna područja koja su vezana za planiranje i izvršavanje budžeta ili finansijskog plana, računovodstvo, izvještavanje i javne nabavke. Pobrojana područja su ujedno i ključna područja za fiskalnu odgovornost.

Važno je istaći da za FUK nisu i ne mogu biti zadužene samo organizacione jedinice za finansije, već je to sastavni dio upravljačke odgovornosti na svim nivoima upravljanja i u svim organizacionim jedinicama.

Dakle, FUK se odnosi na upravljačku odgovornost u svim oblastima, a posebno u oblastima planiranja, programiranja, izrade i realizacije budžeta i finansijskih planova i računovodstva i izvještavanja, kako bi se postigli postavljeni ciljevi i osigurala zaštita resursa od gubitaka, neadekvatnog korištenja i prevara.

Svrha FUK je da osigura:

  • -
    obavljanje poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan, efikasan i efektivan način,
  • -
    usklađenost poslovanja sa zakonima, propisima, politikama, planovima i procedurama,
  • -
    zaštitu imovine i drugih resursa od gubitaka uzrokovanih lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem, te od nepravilnosti i prevara,
  • -
    jačanje odgovornosti za uspješno ostvarivanje postavljenih ciljeva i
  • -
    pravovremeno finansijsko izvještavanje i praćenje rezultata poslovanja.

Osnovne karakteristike kvalitetnih sistema FUK uključuju upravljanje po principu "vrijednost za novac", upravljačku odgovornost na svim nivoima upravljanja i sistemski pristup i razumijevanje kontrola:

Upravljanje po principu "vrijednost za novac"

Jedna od osnovnih karakteristika kvalitetnih sistema FUK je upravljanje po principu "vrijednost za novac". Upravljanje po principu "vrijednost za novac" treba da osigura da se u pružanju usluga i drugim aktivnostima kojima se organizacije bave, zadovolje standardi kvaliteta i da se to učini na ekonomičan, efikasan i efektivan način, odnosno pruži kvalitetna usluga uz što je moguće manju potrošnju finansijskih sredstava. To od upravljačke strukture u javnom sektoru zahtijeva da aktivno upravlja javnim aktivnostima polazeći od sljedećih pitanja:

  • -
    Šta se dobija za uložena finansijska sredstva?
  • -
    Može li se pružiti ista usluga, a potrošiti manje finansijskih sredstava?
  • -
    Kako pružiti najkvalitetniju uslugu koristeći novčana sredstva koja su u datom trenutku na raspolaganju?

Navedeni pristup upravljanju zahtijeva detaljnije informacije o rashodima i prihodima, što otvara cijeli niz pitanja na koje upravljačka struktura u javnom sektoru treba tražiti odgovore, na primjer:

  • -
    Koliko koštaju usluge, aktivnosti, procesi i šta uzrokuje troškove?
  • -
    Kako nova ulaganja utječu na troškove, a kako na prihode?
  • -
    Kako promjene u načinu korištenja usluga ili promjene u načinu organizacije poslovanja utječu na rashode, a kako na prihode?
  • -
    Koje se promjene u poslovanju očekuju u srednjoročnom periodu?
  • -
    Koji su troškovi alternativnih načina pružanja usluga ili organizovanja poslovanja?

Navedeno ukazuje da aktivno upravljanje zahtijeva adekvatne upravljačke informacione sisteme, čiji su temelj kvalitetni računovodstveni sistemi koji pružaju potrebne informacije za upravljanje rashodima, prihodima, imovinom i obavezama.

Primjena principa "vrijednost za novac" u praksi nalaže promjenu u načinu i pristupu upravljanja u javnom sektoru, jer zahtijeva postavljanje jasnih ciljeva poslovanja i njihovu realizaciju na principima ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti. Uz jasno postavljene ciljeve poslovanja potrebno je znati ko provodi koje aktivnosti na realizaciji ciljeva i koliko je u tome uspješan, odnosno zahtijeva se uređen sistem upravljačke odgovornosti.

Jedan od ciljeva FUK je obavljanje poslovanja ne samo na pravilan i etičan način i u skladu sa zakonima i podzakonskim propisima, već i u skladu sa principom 3E (ekonomičan, efikasan i efektivan način).

Ekonomičnost je usmjerena na maksimalno smanjivanje troškova resursa koji se koriste u nekoj aktivnosti kako bi se ostvarili ciljevi, vodeći pri tome brigu o njihovoj primjerenoj kvaliteti. Ekonomično poslovanje znači nerasipničko i uravnoteženo poslovanje.

Korisnik javnih sredstava koji posluje ekonomično nabavlja resurse neophodne za izvršenje aktivnosti po najnižim troškovima, a da istovremeno ne narušava zahtjeve za kvalitetom, količinom i blagovremenošću 6. Smisao ekonomičnosti je da ne pribavljamo ono što nam ne treba, već samo ono što nam stvarno treba i što ćemo zaista koristiti.

Efikasnost je usmjerena na odnos između postignutih rezultata (izlaza) i resursa (ulaza) upotrijebljenih za njihovo ostvarenje. Efikasnost ne znači samo smanjiti troškove, već ona uključuje i mjerenje kako organizacija koristi svoje resurse, te kako ih transformira u rezultate.

Efikasno poslovanje znači da se uz minimalno trošenje resursa postiže određeni kvantitet i kvalitet proizvoda/usluga ili da se maksimalan kvalitet i količina proizvoda/usluga dobija korištenjem zadanog kvantiteta i količine resursa.

Korisnik javnih sredstava posluje efikasno kada postiže maksimalne rezultate korištenjem resursa koje ima na raspolaganju ili kada ciljanu količinu i kvalitet usluge/proizvoda ostvaruje korištenjem minimalnih ulaznih resursa. Jednostavnije rečeno, korisnik javnih sredstava je više efikasan kada isporuči više usluga, odnosno kada daje bolje rezultate sa istim resursima, ili kada određeni nivo usluge ostvari korištenjem minimalnih resursa 7.

Efektivnost je usmjerena na ostvarenje unaprijed određenih općih ili specifičnih ciljeva (konkretne planirane aktivnosti), te stvarni učinak (ostvareni izlaz) u poređenju sa učinkom koji se namjeravao postići.

Efektivno poslovanje znači poslovanje u kojem rezultati neke aktivnosti odgovaraju cilju ili željenim učincima koji su se namjeravali postići. Korisnik javnih sredstava posluje efektivno kada uspješno ostvaruje željene rezultate, opće i posebne ciljeve ili politike, odnosno kada razumno troši. Drugim riječima, to znači da utrošeni resursi i realizirane aktivnosti imaju za rezultat ostvarenje postavljenih ciljeva poslovanja i učinaka koji se namjeravaju postići 8.

Primjenom raspona mjera i pokazatelja uspješnosti poslovanja (poput pouzdanosti, tačnosti, blagovremenosti i sl.) moguće je procijeniti efektivnost nekog korisnika javnih sredstava.

Ekonomičnost, efikasnosti i efektivnost treba promatrati kao cjelinu, jer npr. nema smisla raditi nešto na jeftiniji način ako s tim ne ostvarujemo željeni rezultat. Naime, korisnik javnih sredstava može nešto raditi na jeftiniji način i poslovati ekonomično, ali to ne znači da je istovremeno i efektivan ako time ne ostvaruje željene rezultate.

Ekonomičnost, efikasnost i efektivnost međusobno su povezani i u praksi su granice između istih rijetko jasno prikazane. Za mjerenje ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti potrebno je jasno poznavati potrebe korisnika usluga, ciljeve poslovanja, utvrditi pokazatelje uspješnosti kojima će se pratiti ostvarenje učinaka, troškovi poslovanja i sl.

Razvojem strateškog planiranja se od korisnika javnih sredstava zahtijeva utvrđivanje općih i posebnih ciljeva, definiranje načina ostvarenja, te utvrđivanje pokazatelja rezultata i pokazatelja uspješnosti, čime se stvaraju preduslovi za bolje i veće mjerenje ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti poslovanja korisnika u javnom sektoru.

Prikaz na šta je usmjerena ekonomičnost, efikasnost i efektivnost u kontekstu elemenata iz strateškog plana (ciljevi, aktivnosti, rezultati, učinci) i resursa potrebnih za njihovu realizaciju, dat je na sljedećoj slici:

Inputi (ulazi) uključuju sve resurse koji se u okviru programa troše u cilju pružanja određene usluge, npr. ljudski, finansijski, tehnički i dr. (kao i korištenje imovine, npr. kancelarijskog prostora).

Procesi predstavljaju radnje i aktivnosti koje korisnik javnih sredstava poduzima s inputima (ulazima) kako bi ostvario određene rezultate (izlaze). To je mjera koja pokazuje kako korisnik javnih sredstava koristi svoje ulaze da bi postigao rezultate (izlaze). Mjere aktivnosti često su definirane kao inicijative, na primjer: razraditi plan, provesti studiju, održati obuku ili izgraditi cestu.

Upravljačka odgovornost na svim nivoima upravljanja

Druga po redu karakteristika kvalitetnih sistema FUK je razvijena upravljačka odgovornost na svim nivoima upravljanja. Pretpostavka za to je adekvatna organizaciona struktura unutar koje su uspostavljene jasne linije ovlaštenja i odgovornosti na svim nivoima upravljanja.

Važno je da rukovodioci prate jasno postavljene ciljeve i pokazatelje uspješnosti ostvarenja ciljeva, uključujući i finansijske parametre, a linije ovlaštenja i odgovornosti trebaju biti čvrsto uspostavljene, jasno definirane, transparentne i dosljedno primijenjene.

Pored toga, potrebno je da je upravljačka struktura na svim nivoima upravljanja:

  • -
    upoznata sa svojim nadležnostima i odgovornostima,
  • -
    ima jasno određena ovlaštenja za ostvarenje ciljeva koji su joj dodijeljeni,
  • -
    utvrđuje rizike i upravlja rizicima, što uključuje uspostavljanje i razvoj sistema kontrola,
  • -
    ima adekvatne informacione sisteme, odnosno raspolaže podacima o rashodima i prihodima, te postignutim rezultatima kako bi mogla procijeniti vrijednost ostvarenu za uložena sredstva,
  • -
    izvještava šta je ostvareno za uložena sredstva i na koji način.

Paralelno sa razvojem linija ovlaštenja i odgovornosti unutar organizacione strukture potrebno je razvijati i sistem izvještavanja. Naime, rukovodstvo na višim nivoima treba imati pravovremene informacije o tome da li rukovodstvo na nižim nivoima ostvaruje ono šta se od njega očekuje, da li je to u skladu sa zakonskim ovlaštenjima i koliko je u tome uspješno.

Razvoj upravljačke odgovornosti otežavaju sljedeći faktori:

  • -
    ciljevi poslovanja nisu jasno postavljeni,
  • -
    organizaciona struktura nije adekvatna za efikasno upravljanje,
  • -
    nisu u dovoljnoj mjeri razvijeni sistemi prijenosa ovlaštenja i odgovornosti unutar organizacije,
  • -
    ne postoje odgovarajući informacioni sistemi,
  • -
    nije dovoljno razvijeno računovodstvo, posebno troškovno računovodstvo i upravljačko računovodstvo.

Sistemski pristup i razumijevanje kontrole

Upravljanje po principu "vrijednost za novac" sa razvijenom upravljačkom odgovornošću na svim nivoima upravljanja zahtijeva adekvatne sisteme internih finansijskih kontrola, a odredbama Zakona o FUK, pratećim propisima i standardima interne kontrole propisane su komponente internih kontrola putem kojih se provodi FUK.

To nas dovodi do treće važne karakteristike kvalitetnih sistema FUK, a to je sistemski pristup i razumijevanje kontrole, u kojem kontrolne aktivnosti predstavljaju tek jednu od komponenata FUK.

Sistemi FUK zasnivaju se na pet međusobno povezanih komponenti internih kontrola, 9 koje uključuju:

  • a)
    kontrolno okruženje;
  • b)
    upravljanje rizicima;
  • c)
    kontrolne aktivnosti;
  • d)
    informacije i komunikacije i
  • e)
    praćenje i procjenu sistema.

Za funkcioniranje sistema FUK zasnovanog na navedenim komponentama neophodno je razumijevanje njihovog značenja i međusobne povezanosti: da bismo uspostavili adekvatne kontrolne aktivnosti, potrebno je prije svega sagledati okruženje u kojem se kontrole uspostavljaju, te analizirati kakvo je to okruženje.

Kontrolno okruženje čine lični i profesionalni integritet, etičke vrijednosti zaposlenih i njihova kompetentnost, te načini rukovođenja i stilovi upravljanja.Prilikom sagledavanja kontrolnog okruženja, treba razmotriti i da li je misija organizacije jasno određena, postoji li vizija poslovanja i planski pristup poslovanju što uključuje postavljene ciljeve sadržane u strateškim i drugim planskim dokumentima i slično. Važno je analizirati i organizacionu strukturu, uključujući način podjele ovlaštenja i odgovornosti, te linije izvještavanja, postojanje prakse pisanih pravila i procedura, politike upravljanja ljudskim resursima i slično. Kvalitetan sistem FUK uzima u obzir sve prethodno navedene elemente iz kontrolnog okruženja i razmatra njihov utjecaj.

Ono što je također karakteristično za kvalitetne sisteme FUK je i razvijen proces upravljanja rizicima. Naime, okruženje koje ima razvijen planski pristup poslovanju, gdje je jasno postavljena vizija poslovanja i definirani strateški i operativni ciljevi, zahtijeva i utvrđivanje rizika koji mogu biti prijetnja realizaciji postavljenih ciljeva i poduzimanje mjera kako bi se na njih adekvatno odgovorilo. Upravljanje rizicima treba sagledati kao cjelokupan proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve korisnika, te poduzimanje potrebnih radnji, posebno kroz sistem FUK. Važno je istaknuti da upravljanje rizicima treba postati sastavni dio procesa planiranja i donošenja odluka. Provođenje procesa upravljanja rizicima ogleda se prvenstveno u dokumentovanju informacija o rizicima, njihovoj vrsti, vjerovatnoći nastanka i procjeni utjecaja, uvođenju sistemskog izvještavanja o rizicima, izradi strategija upravljanja rizicima i slično.

Sistemski pristup uspostavljanju kontrolnih aktivnosti osigurava se sagledavanjem kontrolnog okruženja uzimajući u obzir rizike koji potencijalno prijete realizaciji ciljeva. Kontrolne aktivnosti predstavljaju pisana pravila, procedure i mjere koje se uspostavljaju radi ostvarenja ciljeva smanjenjem rizika na prihvatljiv nivo ili drugim odgovarajućim pristupom upravljanju rizicima.

Kao primjeri kontrolnih aktivnosti mogu se navesti:

  • -
    razdvajanje dužnosti u dijelu davanja ovlaštenja za pripremu, obradu, evidentiranje i plaćanje;
  • -
    sistem dvostrukog potpisa;
  • -
    pravila koja osiguravaju zaštitu imovine i informacija;
  • -
    procedure potpunog, tačnog, pravilnog i ažurnog evidentiranja svih poslovnih transakcija;
  • -
    pravila dokumentovanja i slično.

Važna komponenta sistema internih kontrola je i ona koja se odnosi na sistem informacija i komunikacija s obzirom na važnost poslovnih informacija za funkcije upravljanja i kontrole. Budući da je kvalitet odluka koje donose upravljačke strukture u direktnoj vezi sa kvalitetom informacija na temelju kojih se te odluke donose, neophodno je da informacije budu odgovarajuće, ažurne, tačne i dostupne. Navedeno zahtijeva efikasnu komunikaciju na svim nivoima u organizaciji, izgradnju odgovarajućeg upravljačkog informacionog sistema, te uspostavljanje i razvoj efikasnog, pravovremenog i pouzdanog sistema izvještavanja.

Jednom uspostavljen sistem FUK zahtijeva stalno praćenje. Praćenje i procjena sistema finansijskog upravljanja i kontrola obavlja se u svrhu procjenjivanja njegovog odgovarajućeg funkcioniranja i osiguravanja pravovremenog ažuriranja. Praćenje i procjena sistema obavlja se kontinuiranim praćenjem, samoprocjenom i internom revizijom.

Potrebno je naglasiti da sistem internih kontrola, bez obzira na to koliko je dobro osmišljen i operativan, rukovodstvu može da pruži samo razumno, ali ne i apsolutno uvjeravanje da se ostvaruju ciljevi organizacije. Razumna mjera u uvjeravanju je stvar procjene, pri čemu rukovodioci treba da identifikuju i procijene rizike koji su vezani za aktivnosti, programe i projekte, te da utvrde prihvatljiv stepen rizika u različitim okolnostima.

Dakle, iako interna kontrola može pomoći organizaciji da ostvari svoje ciljeve, ona sama po sebi ne predstavlja rješenje za dobro upravljanje, ali, između ostalog, pruža informacije rukovodstvu o napretku organizacije u pogledu ostvarivanja ciljeva.

1.2. Regulatorni okvir za finansijsko upravljanje i kontrolu u javnom sektoru Primarni zakoni koji uređuju finansijsko upravljanje i kontrolu

Temeljni zakoni kojima se uređuje upravljanje javnim finansijama i definiraju pravila za finansijsko upravljanje i kontrolu u javnom sektoru su Zakon o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine 10 i Zakon o FUK.

Zakon o budžetima u Federaciji BiH (u daljem tekstu: Zakon o budžetima) temeljni je akt koji uređuje područje javnih finansija, a njegova je osnovna svrha uspostaviti upravljanje i kontrolu nad finansijskim tokovima budžeta. Glavna područja koja uređuje Zakon o budžetima uključuju planiranje i izvršavanje budžeta Federacije BiH, budžeta kantona, gradova i općina i finansijskih planova vanbudžetskih fondova, budžetske principe, zaduživanje, garancije i upravljanje dugom, program javnih investicija, pravila fiskalne odgovornosti, kao i računovodstvo, izvještavanje, nadzor i reviziju budžeta i drugih budžetskih korisnika.

Uz Zakon o budžetima doneseni su podzakonski akti kojima se detaljnije uređuju posebna područja definirana ovim Zakonom. Između ostalog, Zakon o budžetima uveo je obavezu sastavljanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti. 11 Ovim odredbama se rukovodilac budžetskog korisnika zadužuje da svake godine za prethodnu budžetsku godinu, za period u kojem je obavljao poslove rukovodioca, popuni Izjavu o fiskalnoj odgovornosti kojom potvrđuje da je odgovoran za zakonito i namjensko korištenje sredstava i efikasno i uspješno funkcioniranje sistema FUK u okviru budžetom utvrđenih sredstava.

Zakon o FUK je lex specialis (poseban zakon) koji uređuje finansijsko upravljanje i kontrolu u javnom sektoru, propisuje zajedničke okvirne principe i standarde, reguliše odgovornosti za uspostavljanje, razvoj i implementaciju FUK, nadležnosti Centralne harmonizacijske jedinice Federalnog ministarstva finansija i drugih organizacija u javnom sektoru u Federaciji u provođenju sistema internih finansijskih kontrola, izvještavanje o FUK, kao i poduzimanje radnji protiv nepravilnosti i prevara. Zakon o FUK obavezuje rukovodioce organizacija na uspostavljanje i razvoj sistema internih finansijskih kontrola, preuzimanje odgovornosti koju imaju u skladu sa Zakonom o budžetima, da osiguraju uspješno provođenje odredbi Zakona o budžetima, te da spriječe rizik pojave nepravilnosti i prevara u organizaciji.

Također, Zakon o FUK obavezuje rukovodioce korisnika na uspostavu odgovarajućeg, efikasnog i efektivnog sistema FUK koji treba osigurati:

  • -
    planski pristup poslovanju i definiranje ciljeva organizacije;
  • -
    uređenu organizacionu strukturu – definirana ovlaštenja i odgovornosti, te linije izvještavanja;
  • -
    jasne procedure poslovanja;
  • -
    upravljanje rizicima;
  • -
    uspostavljanje i razvoj odgovarajućih kontrolnih mehanizama;
  • -
    uspostavljanje i razvoj sistema informacija i komunikacija, kao i
  • -
    stalno praćenje i procjenu sistema FUK.

Zakon o FUK predstavlja, u prvom redu, komplementarno zakonsko rješenje Zakonu o budžetima u Federaciji BiH. Naime, Zakon o budžetima postavlja temeljna pravila i procedure za izradu i donošenje budžeta, odnosno finansijskih planova, upravljanje budžetskim sredstvima i imovinom, budžetsko računovodstvo i izvještavanje. Za provođenje navedenog u praksi potrebni su efikasni sistemi FUK, a metodologiju i standarde za uspostavljanje i način funkcioniranja sistema FUK propisuje Zakon o FUK u javnom sektoru u Federaciji BiH.

Oba zakona, Zakon o budžetima i Zakon o FUK u javnom sektoru u Federaciji BiH, ističu odgovornost rukovodioca organizacije "za: 1. zakonito i namjensko korištenje sredstava i 2. efikasno i uspješno funkcioniranje sistema finansijskog upravljanja i kontrola u okviru budžetom utvrđenih sredstava" 12 i "da ciljeve organizacije ostvaruje upravljanjem sredstvima organizacije na zakonit, ekonomičan, efikasan i efektivan način". 13

Zakon o FUK nema prekršajnih odredbi, međutim sistemi internih finansijskih kontrola koji nisu efikasni i efektivni mogu imati za posljedicu nezakonitu i neefikasnu potrošnju javnih sredstava, za šta su sankcije predviđene u Zakonu o budžetima.

Na osnovu Zakona o FUK doneseni su podzakonski akti kojima se detaljnije uređuju pojedina pitanja utvrđena Zakonom:

  • 1.
    Pravilnik o provođenju FUK ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/17 i 3/19)
  • 2.
    Standardi interne kontrole u javnom sektoru u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj: 75/16)
  • 3.
    Smjernice za upravljanje rizicima u javnom sektoru u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj: 42/22)
  • 4.
    Smjernice za razvoj upravljačke odgovornosti u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 30/21)

Metodološki okvir za provođenje FUK ukazuje da je provođenje aktivnosti i procedura koje obuhvata FUK uređeno brojnim zakonima i podzakonskim propisima u zavisnosti na koja područje se te aktivnosti i procedure odnose.

Ostala regulativa koja uređuje područje finansijskog upravljanja i kontrole

Kao što je prethodno istaknuto, Zakon o FUK i Zakon o budžetima predstavljaju krovne zakone za FUK jer postavljaju principe, standarde, metodološki okvir i temeljna pravila za FUK. Međutim, FUK u sebi integriše brojna druga područja (upravljanje ljudskim resursima, etička pitanja, organizaciju, javne nabavke, odnose između povezanih organizacija i dr.) koja se detaljnije uređuju kroz druge zakone i podzakonske propise, uputstva, smjernice i sl. Prema tome, regulativa koja uređuje FUK daleko je brojnija i kompleksnija od temeljnih propisa i uključuje veliki broj zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju pojedina područja poslovanja. Zbog toga je nemoguće na isti način razvijati FUK u svim organizacijama javnog sektora, jer će svaka organizacija to činiti na sebi svojstven način, u skladu sa zahtjevima vlastitih nadležnosti i regulatornog okvira kojeg primjenjuje.

U nastavku je dat tabelarni pregled nekih od područja vezanih za FUK, te propisa koji ih uređuju:

Tabela broj 1 - Pregled nekih od područja vezanih uz FUK i regulative koja ih uređuje

Područje

Propisi

Etika/Integritet

- Etički kodeks za državne službenike u Federaciji BiH

- Etički kodeks/ Kodeks profesionalne etike za interne revizore u Federaciji BiH

Ljudski resursi

- Zakon o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine

- Zakon o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine

- Zakon o radu

Strateško planiranje

- Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH

- Uredba o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji Bosne i Hercegovine

Organizacijska struktura

- Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

- Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave

- Zakon o privrednim društvima

- Uredba o načelima za utvrđivanje unutrašnje organizacije federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija

Javne nabavke

- Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine

Računovodstvo i finansijsko izvještavanje

- Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine

- Uredba o računovodstvu budžeta u Federaciji BiH

Dokumentovanje/ Arhiviranje

- Uredba o kancelarijskom poslovanju u organima uprave i službama za upravu u Federaciji BiH

- Uputstvo o načinu vršenja uredskog poslovanja u organima uprave i službama za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine

- Uredba o organiziranju i načinu vršenja arhivskih poslova u organima uprave i službama za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine

Tabela broj 2 - Primjer propisa koji uređuju FUK u specifičnim područjima

Područje

Propisi

Školstvo

- Okvirni zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini

- Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini

Zdravstvo

- Zakon o zdravstvenoj zaštiti

- Zakon o zdravstvenom osiguranju

Javna preduzeća

- Zakon o javnim preduzećima u Federaciji BiH

Prostorno uređenje

- Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH

Napomena: U prethodnim je tabelama naveden samo dio propisa kao primjer, jer svrha ovog pregleda nije da se na jednom mjestu objedinjeno prikaže sva regulativa u pojedinim oblastima, već da se ukaže na širinu i kompleksnost sistema FUK.

Provođenje finansijskog upravljanja i kontrole u praksi obuhvata brojne aktivnosti i procedure u skladu sa važećim propisima i oblikovanje ovog sistema u praksi kod korisnika uveliko zavisi od specifičnosti koje proizlaze iz područja poslovanja pojedinih organizacija.

Za uspješno provođenje FUK u praksi i kako bi se izbjegla pogrešna percepcija da je FUK izolovana aktivnost koja se provodi samo da bi se formalno ispunile obaveze prema Zakonu o budžetima i Zakonu o FUK, važno je shvatiti da je riječ o sistemu koji istovremeno integriše i poboljšava različita područja poslovanja, u skladu sa međunarodno prihvaćenim standardima.

1.3. Institucionalni odnosi u javnom sektoru i njihov utjecaj na finansijsko upravljanje i kontrolu

Međusobna povezanost institucija u javnom sektoru kroz osnivačke odnose, način finansiranja, provođenje strateških ciljeva, konsolidaciju budžeta, odnosno finansijskih planova i izvještaja i funkcionalnu povezanost pojedinih organizacija utječe na oblast FUK, pa stoga zahtijeva koordiniran pristup kako bi se omogućio sveobuhvatan i cjelovit razvoj FUK u javnom sektoru.

Primjeri međusobno povezanih institucija su ministarstva i upravne organizacije (samostalne ili u sastavu organa uprave), osnovane sa svrhom provođenja određenih aktivnosti iz resora za koje je zaduženo njima nadležno ministarstvo.

Primjeri međusobno povezanih institucija predstavljaju i kantoni i budžetski korisnici u njihovom sastavu (ustanove u zdravstvu, školstvu, kulturi i sl.), jedinice lokalne samouprave i budžetski korisnici u njihovom sastavu (ustanove u zdravstvu, školstvu, kulturi, socijalne ustanove i sl.), uključujući i pravna lica u većinskom vlasništvu Federacije i kantona.

Povezanost između federalnih ministarstava i upravnih organizacija, kantona i njihovih budžetskih korisnika, jedinica lokalne samouprave i njihovih budžetskih korisnika jasno je vidljiva u budžetu kroz organizacionu klasifikaciju.

Korisnici u sastavu ministarstva/kantona/jedinica lokalne samouprave u funkciji su realizacije postavljenih ciljeva određenog resora, odnosno realizacije strateških ciljeva resornog ministarstva; kantoni u svojoj viziji i strateškim dokumentima ističu kao prioritet razvoj obrazovne, zdravstvene, kulturne i ostale društvene infrastrukture. Međutim, aktivnosti koje su usmjerene na realizaciju takvih ciljeva provode škole, vrtići, bolnice, muzeji, biblioteke, dakle korisnici u sastavu kantona.

Korisnici u sastavu ministarstva/kantona/grada/općine svoje budžete ili finansijske planove, odnosno svoje finansijske izvještaje, dostavljaju na konsolidaciju nadležnom organu, što onda u cjelini predstavlja budžet ministarstva, kantona, grada, općine. U smislu FUK, koordiniran pristup između povezanih organizacija podrazumijeva, prije svega, jasno definiranje ovlaštenja i odgovornosti, načina saradnje, načina izvještavanja, kao i funkcije nadzora.

Svako uređuje sistem FUK na svom nivou, međutim, korisnici prvog nivoa trebaju voditi računa da putem finansijskog upravljanja i kontrole urede i saradnju sa korisnicima u svom sastavu.

U tom smislu, od korisnika prvog nivoa (ministarstava, kantona, jedinica lokalne samouprave) očekuje se sljedeće:

  • -
    uključivanje rukovodilaca korisnika nižeg nivoa na sastanke rukovodstva višeg nivoa,
  • -
    uključivanje korisnika nižeg nivoa u izradu strateških dokumenata koji se pripremaju na višem nivou,
  • -
    detaljnije uređivanje međusobne saradnje sa korisnicima u njihovom sastavu (npr. sporazumima, uputstvima i dr. se detaljnije uređuju ovlaštenja i odgovornosti u procesu strateškog planiranja i sl.)
  • -
    definiranje načina izvještavanja od strane korisnika nižeg nivoa o najznačajnijim rizicima u njihovom poslovanju,
  • -
    nadziranje u kojoj mjeri korisnici u njihovom sastavu imaju uređene kontrolne aktivnosti u procesima izrade i realizacije budžeta, odnosno finansijskih planova, nabavke i ugovaranja, upravljanja imovinom i slično,
  • -
    uspostava informatičke povezanosti sa korisnicima u njihovom sastavu, gdje god je to moguće,
  • -
    uspostava odgovarajućih sistema izvještavanja koji osiguravaju praćenje funkcioniranja sistema FUK kod organizacija koje su u njihovom sastavu.

Povezanost korisnika u sastavu, ogleda se i kroz dostavljanje Godišnjeg izvještaja o funkcionisanju sistema FUK (GI FUK), kroz koj se ostvaruje uvid i u funkcioniranje sistema FUK kod korisnika u njihovom sastavu.

Ministarstva/kantoni/jedinice lokalne samouprave koji daju transfere i subvencije javnim preduzećima u njihovom većinskom vlasništvu također su u obavezi da razvijaju institucionalne odnose. Kako bi imao određeni nivo sigurnosti da se data sredstva u javnim preduzećima koriste ne samo zakonito i pravilno, nego i ekonomično, efikasno, efektivno i svrsishodno, rukovodilac budžetskog korisnika može urediti sisteme kontrola vezane za odnos sa javnim preduzećima u svojoj nadležnosti odnosno u svom vlasništvu na način koji se, u skladu sa procijenjenim rizicima, smatra adekvatnim.

Naime, javna preduzeća 14 u funkciji su realizacije ciljeva resornog ministarstva/kantona/grada ili općine i obavljaju djelatnosti od javnog društvenog interesa, te se često finansiraju i značajnim budžetskim sredstvima. Shodno tome, takva preduzeća trebaju razvijati elemente sistema FUK i poslovati u skladu sa principima FUK, na šta ih obavezuje i Zakon o FUK. Njihovi osnivači su u obavezi da prate razvoj takvog sistema kontrola koji će pružiti uvjerenje da su doznačena javna sredstva utrošena u skladu sa principima kvalitetnog finansijskog upravljanja, odnosno u svrhu realizacije postavljenih ciljeva i da poslovanje preduzeća ili ustanova neće ugroziti vlasnički kapital.

Osim zakonskih propisa koji uređuju FUK, treba naglasiti da je saradnja i povezanost organizacija u javnom sektoru uređena i na druge načine, na primjer: kroz određene sporazume o saradnji, posebne zakone koji regulišu određena područja gdje je u provođenje uključeno više organizacija, posebnim ugovorima, odlukama i slično.

Formalno-pravni okvir koji se odnosi na međusobnu povezanost subjekata u javnom sektoru u kontekstu FUK potrebno je kontinuirano preispitivati, mijenjati i dopunjavati u skladu sa potrebama prakse u cilju efikasnijeg i boljeg funkcioniranja sistema FUK.

1.4. Nadležnost i uloga Centralne harmonizacijske jedinice

Centralna harmonizacijska jedinica Federalnog ministarstva finansija (dalje u tekstu: CHJ FMF) je sektor pri Federalnom ministarstvu finansija ovlašten za razvoj, rukovođenje i koordinaciju javne interne finansijske kontrole u javnom sektoru u Federaciji BiH 15 i ima sljedeće zakonske nadležnosti:

  • -
    pripremanje zakona i podzakonskih propisa iz područja FUK za organizacije u Federaciji BiH;
  • -
    pripremanje i ažuriranje strateških dokumenata iz oblasti razvoja sistema FUK u skladu sa međunarodno prihvaćenim standardima, standardima interne kontrole, praksama i propisima u Evropskoj uniji;
  • -
    koordiniranje uspostave i razvoja sistema internih finansijskih kontrola u javnom sektoru;
  • -
    definiranje sadržaja programa obuke i koordinaciju aktivnosti na provođenju programa obuke iz oblasti FUK u organizacijama u Federaciji BiH;
  • -
    definiranje forme i sadržaja godišnjih izvještaja, postupaka i rokova izvještavanja o adekvatnosti i efektivnosti sistema FUK u organizacijama u FBiH;
  • -
    vršenje analize, davanje preporuka kojima se unapređuje FUK u organizacijama u Federaciji BiH i praćenje njihove realizacije;
  • -
    ocjenjivanje adekvatnosti i efektivnosti sistema FUK u organizacijama u Federaciji BiH na godišnjem nivou u svrhu prikupljanja informacija za razvoj metodologije i standarda rada;
  • -
    vođenje i održavanje registra osoblja uključenog u FUK u organizacijama u Federaciji BiH.

CHJ FMF je zadužena za koordinaciju uspostavljanja i razvoja internih finansijskih kontrola u javnom sektoru u Federaciji BiH, što podrazumijeva saradnju sa velikim brojem korisnika kako bi se osiguralo usklađivanje razvoja FUK sa, razvojem javne uprave i javnog sektora, kao i jednoobrazan pristup u razvoju sistema FUK za sredstva iz svih izvora.

Koordinaciona uloga uključuje i kontinuirano praćenje napretka i izvještavanje Vlade Federacije BiH o ovom sistemu, posebno kroz izradu Godišnjeg konsolidovanog izvještaja o funkcioniranju sistema FUK koji CHJ FMF putem ministra finansija dostavlja Vladi Federacije BiH na razmatranje i usvajanje.

Koordinacija također podrazumijeva saradnju sa Evropskom komisijom u svrhu razvoja ovog sistema u skladu sa standardima i najboljom praksom Evropske unije, uvažavajući postojeće specifičnosti i okolnosti, prije svega stepen razvijenosti ovog sistema u praksi i područja koja zahtijevaju unapređenje.

Na sljedećoj slici dat je prikaz koordinacione uloge CHJ i saradnje sa ključnim učesnicima u razvoju sistema internih finansijskih kontrola u javnom sektoru u Federaciji BiH.

U cilju razmjene informacija o pravcu razvoja sistema FUK i metodama koje se koriste za procjenu kvaliteta sistema FUK, CHJ FMF sarađuje sa Uredom za reviziju institucija u Federaciji BiH, imajući u vidu da se upravo putem izvještaja Ureda za reviziju zakonodavna i izvršna vlast i javnost informišu o razvijenosti sistema FUK, uočenim slabostima i nedostacima kao i ostvarenom napretku u ovoj oblasti.

Pored navedenog, u cilju aktivnog učešća u reformskim aktivnostima, CHJ FMF ostvaruje saradnju i sa Uredom koordinatora za reformu javne uprave u BiH, s obzirom da je jedna od šest reformskih oblasti unutar Strategije reforme javne uprave i oblast javnih finansija i unutar nje javne interne finansijske kontrole.

Pored koordinacije i saradnje CHJ FMF sa sektorima za budžet i trezor unutar Federalnog ministarstva finansija (u daljem tekstu: FMF) u smislu usklađenosti priručnika, instrukcija i smjernica iz oblasti FUK sa stepenom razvoja budžetskog i trezorskog sistema, od posebnog je značaja saradnja CHJ FMF sa korisnicima na federalnom, kantonalnom i lokalnom nivou koji sistem FUK trebaju provoditi i razvijati u svakodnevnom poslovanju. Putem godišnjih izvještaja o sistemu FUK, CHJ FMF dobiva informacije o razvijenosti sistema FUK kod korisnika, koje ujedno služe i kao osnov za utvrđivanje mjera za daljnji razvoj FUK.

Saradnja CHJ FMF sa ostalim centralnim harmonizacijskim jedinicama u BiH 16 ostvaruje se i putem Koordinacionog odbora centralnih jedinica za harmonizaciju u Bosni i Hercegovini koji je uspostavljen sa primarnim ciljem harmonizacije politika, procedura i aktivnosti na polju javnih internih finansijskih kontrola. U oblasti FUK u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini, Koordinacioni odbor ima zaduženja za izradu okvirnih propisa zakonodavstva iz oblasti FUK, izradu okvirnog programa obuke za FUK, te predlaganje propisa za uspostavljanje, funkcioniranje i koordinaciju rada tijela nadležnih za koordinaciju borbe protiv nepravilnosti i prevara u institucijama Bosne i Hercegovine, Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu u saradnji s nadležnim tijelima Evropske komisije.

Sistem FUK razvija se u skladu sa standardima i praksom Evropske unije, stoga je važna i saradnja s međunarodnim stručnjacima u okviru projekata finansiranih od strane Evropske unije i drugih donatora, koji prenose uspješne prakse iz drugih zemalja koje je moguće primijeniti poštujući relevantne okolnostima i specifičnosti javnog sektora u Federaciji BiH.

Saradnja CHJ FMF sa prethodno navedenim institucijama je važna jer osigurava pretpostavke za sveobuhvatan razvoj FUK na nivou cijelog javnog sektora. Takav razvoj se postiže kroz zakonske i podzakonske propise koji uređuju budžetski sistem, sistem javne uprave, načine procjene kvaliteta sistema finansijskog upravljanja i kontrola i slično, a u koje se ugrađuju elementi sistema FUK.

2. UPRAVLJAČKA ODGOVORNOST RUKOVODILACA ORGANIZACIJA I RUKOVODILACA OSNOVNIH ORGANIZACIONIH JEDINICA

Kao što je istaknuto u uvodnom dijelu Priručnika, upravljanje, odnosno donošenje odluka na svim nivoima upravljanja podrazumijeva finansijske učinke za koje su odgovorni rukovodioci, a koji su, shodno tome, odgovorni i za razvoj FUK.

Drugim riječima, oni koji organizuju poslovanje, predlažu i donose odluke i provode aktivnosti koje proizlaze iz usvojenih odluka, trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za način na koji upravljaju poslovanjem, za finansijske učinke koji proizlaze iz takvog poslovanja, za rizike koje nosi takvo poslovanje, za kontrolne aktivnosti koje trebaju biti uspostavljene i primijenjene, te za kontinuirano praćenje sistema upravljanja i njegovo pravovremeno ažuriranje.

Dakle, ključne osobe koje su odgovorne za to na koji način i koliko efikasno funkcioniraju sistemi FUK jesu rukovodioci, prvenstveno rukovodilac organizacije i rukovodioci osnovnih organizacionih jedinica u okviru svojih ovlaštenja i odgovornosti.

Rukovodilac organizacije, prema Zakonu o FUK 17, može prenijeti ovlaštenja i odgovornosti, što ne isključuje njegovu krajnju odgovornost. U isto vrijeme, krajnja odgovornost rukovodioca organizacije ne oslobađa odgovornosti ostale rukovodioce u dijelu za koji su oni nadležni. Prijenos ovlaštenja je u određenim segmentima uređen i drugim propisima. 18

Za dobro uspostavljen sistem odgovornosti važno je jasno definirati ovlaštenja i odgovornosti, ne samo za realizaciju osnovnih poslova, već i za realizaciju postavljenih ciljeva, ostvarenih rezultata i za način upravljanja javnim sredstvima.

Upravljačka odgovornost detaljno je razrađena Smjernicama za razvoj upravljačke odgovornosti u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/21) koje je objavilo Federalno ministarstvo finansija.

2.1. Upravljačka odgovornost rukovodioca organizacije

Odgovornost rukovodioca organizacije u vezi sa sistemom FUK jasno je određena Zakonom FUK kojim je propisano da je rukovodilac organizacije odgovoran 19:

  • 1.
    za uspostavljanje, razvoj i implementaciju odgovarajućeg, efikasnog, efektivnog i ekonomičnog FUK u odnosnoj organizaciji;
  • 2.
    da ciljeve organizacije ostvaruje upravljanjem sredstvima organizacije na zakonit, ekonomičan, efikasan i efektivan način;
  • 3.
    za izradu internih propisa o FUK i za implementaciju sistema FUK u svim organizacionim jedinicama u okviru organizacije, te u odnosu na sve programe i procese koje izvršava organizacija, poštujući principe zakonitosti, finansijskog upravljanja i transparentnosti u skladu sa standardima interne kontrole.