Zavod za računovodstvo i reviziju Federacije Bosne i Hercegovine
Odluka o izmjenama i dopunama kodeksa Računovodstvenih načela
Na osnovu člana 3. Zakona o računovodstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 12/98), Upravni odbor Zavoda za računovodstvo i reviziju Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 25. septembra 2001.godine, donio je
ODLUKU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA KODEKSA RAČUNOVODSTVENIH NAČELA
I
U Kodeksu Računovodstvenih načela i Računovodstvenih standarda Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/98) iza Načela 145. dodaju se nova Načela: 146. do 166., koja glase:
- 146.Knjigovodstvenim dokumentom smatra se u pismenom obliku formulisano tvrđenje kojim se dokazuje nastanak poslovnog događaja.
Knjiženje se obavlja na osnovu knjigovodstvenih dokumenata (knjigovodstvenih temeljnica, biljega i isprava). Knjigovodstveni dokumenti suštinski nisu istovjetni s nalogom za izvršenje, koji izaziva poslovni događaj, niti sa nalogom za knjiženja, koji može biti izdat tek na osnovu knjigovodstvenog dokumenta. Knjigovodstveni dokumenti mogu biti po svom porijeklu eksterni i interni, a po načinu nastajanja izvorni (originalni) i izvedeni. Svi dokumenti osim izvedenih sastavljaju se izvan knjigovodstva, od strane nadležnih učesnika u poslovnom događaju. Eksterni knjigovodstveni dokumenti su oni koji su prispjeli u pravno lice spolja, iz poslovnih odnosa s trećim licima koja su ih sačinila. Interni knjigovodstveni dokumenti su ispostavljeni od strane nadležnih organa pravnog lica. Izvorni (originalni) knjigovodstveni dokumenti ispostav- ljeni su prilikom nastajanja poslovnog događaja od strane učesnika u tom događaju. Izvedeni knjigovodstveni dokumenti ispostavljeni su u knjigovodstvu na osnovu izvornih knjigo- vodstvenih dokumenata ili podataka iz poslovnih knjiga (specifikacije, rekapitulacije i sl.).
- 147.Vjerodostojnim knjigovodstvenim dokumentom smatra se i podatak dobiven telekomunikacijskim putem ili automat- skom obradom u računaru.
Pošiljalac, odnosno unosilac u računar odgovoran je da je podatak na ulazu u telekomunikacijski prenos, odnosno računar zasnovan na vjerodostojnom knjigovodstvenom dokumentu.
- 148.Knjigovodstveni dokumenti moraju se sastaviti prilikom nastanka poslovnog događaja. Sastavne dijelove knjigovodstvenih dokumenata i način njihovog ispostavljanja rješavaju interni akt pravnog lica.
Popravci u dokumentima u tekstu ili u brojevima ne smiju se obaviti na način koji dovodi u sumnju vjerodostojnost dokumenta. Popravci se izvršavaju primjenom metode precrtavanja prvobitnog teksta, odnosno sume tako da oni ostaju čitljivi. Popravak precrtavanjem vrši ono lice koje je izdalo dokumenat i koje će popravak istovremeno izvršiti u svim primjercima izdanog dokumenta, što potvrđuje svojim potpisom, uz stavljanje i datuma kada je izvršena ispravka. Blagajnički i drugi dokumenti koji dokazuju novčane poslovne događaje ne smiju se nikako popravljati. Oni se poništavaju i sastavlja se novi dokument.
- 149.Knjigovodstvena dokumentacija koja se izdaje u samom računovodstvu ne smije imati samo oblik naloga za knjiženje bez ostalih dijelova koji su potrebni za objašnjenje knjiženja.
- 150.Knjigovodstvena dokumentacija mora se dostaviti na mjesto knjiženja odmah, bez nepotrebnog zadržavanja. Vrsta knjigovodstvenih dokumenata, pojavni oblici, način izdavanja, rokovi i smjerovi kretanja knjigovodstvenih dokumenata regulišu se internim aktom pravnog lica.
- 151.Poslije izvršene kontrole, kao obaveznog dijela računo- vodstvenog nadzora, u knjigovodstvu se na posebnom obrascu ili na samom knjigovodstvenom dokumentu izdaje nalog za knjiženje, koji je pismeni akt kojim rukovodilac računovodstva ili od njega ovlašćeno lice određuje da se na osnovu pregledanog knjigovodstvenog dokumenta vrši knjiženje promjena u poslovnim knjigama pravnog lica. Sastavni dio naloga za knjiženje je kontiranje. Odgovarajućim aktom treba da se predvidi ko izdaje nalog za knjiženje i u kakvom obliku.
- 152.Kada se na osnovu knjigovodstvenog dokumenta izda nalog za knjiženje, svaki dokument dobija šifru i redni broj pod kojim se klasira i čuva. Odgovarajućim internim aktom određuje se nomenklatura i način odlaganja dokumenata. Glavna knjiga finansijskog računovodstva se po okončanju poslovne godine, ili u drugim statusnim promjenama bez obzira na način evidencije obavezno formira, uvezuje, ovjerava (od odgovornog lica) u papirnatoj verziji - u obliku uvezanih slobodnih listova.
- 153.Knjigovodstveni dokumenti čuvaju se u ovim rokovima:
- -trajno se čuvaju godišnji računovodstveni iskazi, glavna knjiga, konačni obračun plaća zaposlenih, isplatne liste za periode za koje ne postoji konačni obračun plaća i izvještaj revizora i sva interna akta i odluke od uticaja na finansijsko poslovanje,
- -pet godina čuvaju se polugodišnji i drugi periodični iskazi, knjigovodstveni dokumenti na osnovu kojih su izvršena knjiženja i zakonom propisani dokumenti,
- -pet godina čuvaju se dokumenti platnog prometa u ovlašćenim finansijskim institucijama,
- -dvije godine čuvaju se prodajni i kontrolni blokovi, pomoćni obračuni i slični dokumenti.
- -
Zavisno od vremena čuvanja knjigovodstvenih dokumenata potrebno je kod računarske obrade čuvati programsku dokumentaciju (aplikativne programe). Zavisno od raznih tipova računarske obrade, pravno lice je dužno čuvati onu programsku dokumentaciju (npr. softver pasfort) koja će stručnom licu omogućiti naknadnu provjeru.
- 154.Pod poslovnim knjigama u knjigovodstvu podrazu- mijevaju se instrumenti evidencije pomoću kojih se hronološki i na sistematski način obuhvataju poslovni događaji na osnovu knjigovodstvenih dokumenata. Sastavnim dijelom poslovnih knjiga u mehanografskoj odnosno automatskoj obradi smatraju se ulazni nosilac podataka (kao što su magnetne trake, diskovi i sl.) i izlazni rezultati obrade (tj. izvještaji o promjenama i stanju na pojedinim knjigovodstvenim računima).
Izlazni podaci na kraju perioda za koji se sastavljaju zakonom propisani iskazi moraju biti izlistani u obliku dnevnika, glavne knjige i pomoćnih knjiga, a o izlistavanju za ostale periode pravno lice odlučuje samostalno.
- 155.Pravna lica vode osnovne i pomoćne poslovne knjige prema načelima dvojnog knjigovodstva.
Osnovnim knjigama smatraju se glavna knjiga i dnevnik.
Pomoćne knjige su:
- -analitičke evidencije, i
- -druge pomoćne knjige.
Analitičke evidencije su raščlanjivanje pojedinih osnovnih konta glavne knjige, kao npr. analitičke evidencije: dugoročnih neopredmećenih i opredmećenih sredstava, materijala, inven- tara, proizvodnje, proizvoda, kupaca, dobavljača i drugih.
U druge pomoćne knjige, koje u pravilu obilježava dopuna konta glavne knjige novim podacima, ubraja se knjiga blagajne, registar dugoročnih opredmećenih (materijalnih) sredstava, knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih računa, knjiga dospijeća mjenica, knjiga dioničara i dr.
Vođenje poslovnih knjiga može se ugovorom povjeriti drugom pravnom ili fizičkom licu, uz obavezu pravnog lica da obezbijedi arhiviranje i čuvanje dokumentacije u sjedištu pravnog lica.
- 156.Pravno lice može u knjigovodstvu primjenjivati prenosnu ili kopirnu metodu knjiženja, ručno knjiženje, mehanografsku ili automatsku tehniku knjiženja. U knjigovodstvu zasnovanom na računaru mogu se upotrebljavati razni nosioci podataka (mediji), ali se novi podaci iz osnova eksternih poslovnih događaja mogu unositi samo preko medija koji je zasnovan na originalnom knjigovodstvenom dokumentu. Izuzetno, računar će primiti podatke neposredno iz mjesta gdje nastaje poslovni događaj, ali i u tom slučaju računar mora sastaviti bilješku koja ima značaj knjigovodstvenog dokumenta.
- 157.Dnevnik predstavlja hronološku evidenciju. U dnevniku knjiže se svi poslovni događaji koji su predmet bilansne i vanbilansne evidencije. Kod ručne i poluautomatske obrade podataka vodi se u slobodnim listovima - kartotekama, te u pravilu proizilazi iz tehnike knjiženja kopiranjem glavne knjige. Organizuje se kao jedinstvena osnovna knjiga ili kao više knjiga specijalizovanih za pojedine grupe bilansnih čestica. U okviru pomoćnih knjiga dnevnik se vodi za svaku od analitičkih evidencija ručne i poluautomatske obrade.
Elektronski računar prihvata podatke o poslovnim događajima nastalim po hronološkom redu i deponira ih u datotekama u obliku magnetne trake, diskova, disketa i drugima. Iz tih datoteka prema potrebi može se otiskati dnevnik koji po sadržaju i obliku kao izlazna informacija elektronskog računara je identičan klasičnom dnevniku.
- 158.Glavnu knjigu čine konta koja predstavljaju pozicije sredstava, izvora sredstava, prihoda i rashoda i vanbilansne evidencije.
Za pojedine pozicije vode se osnovna i korektivna konta. Konta imaju dva dijela:
- -konta bilansne evidencije, i
- -konta vanbilansne evidencije.
Predmetom knjigovodstvene obrade podataka u glavnoj knjizi u dijelu bilansne evidencije jesu poslovni događaji nastali povezano sa poslovanjem, a koji imaju ova obilježja:
- -poslovni se događaj stvarno dogodio i kao takav pripada prošlosti poslovanja,
- -učinak poslovnog događaja može se izraziti u novčanim iznosima,
- -promjena nastala poslovnim događajem utiče na pozicije sredstava, obaveza prema izvorima sredstava, imovine, učinaka, prihoda, rashoda, troškova i rezultata poslovanja,
- -pojava poslovnog događaja može se dokazati vjerodostojnim dokumentom (temeljnicom).
Predmetom obrade podataka u vanbilansnoj evidenciji glavne knjige jesu poslovni događaji koji u trenutku nastanka nemaju direktni uticaj na pozicije u bilansu stanja ali su značajne sa stanovišta ocjene upotrebljavanja tuđe imovine, budućih potencijalnih obaveza, kontrole poslovnih procesa i informisanja. Stavke zahvaćene vanbilansnom evidencijom mogu sa djelovanjem budućih poslovnih promjena ugasiti ili poprimiti novi kvalitet, pa čak uticati na promjene bilansnih pozicija, a u tom slučaju evidentiraju se kao stavke bilansne evidencije glavne knjige.
Poslovni događaji zahvaćeni vanbilansnom evidencijom ne mogu imati u času nastanka obilježje bilansnih stavki koje bi uticale na pozicije sredstava, obaveza prema izvorima sredstava, prihoda, učinaka, rashoda, troškova i poslovnog rezultata. Ostala obilježja mogu imati, a mora se vjerodostojnim dokumentom dokazati nastanak poslovnog događaja zahvaćenog vanbilan- snom evidencijom. Prilikom izrade bilansa pozicije vanbilansne evidencije unose se u bilans, ali iza utvrđenog zbira bilansnih pozicija.
- 159.Oblik glavne knjige zavisi od tehnike i metode unošenja podataka u glavnu knjigu. Primjenom ručne i poluautomatske obrade podataka glavna knjiga ima oblik slobodnih listova koji zajedno čine kartoteku. Upisivanje podataka u glavnu knjigu u pravilu je sinhronizovano sa dnevnikom i to tako da se primjenjuje "original konto metoda".
Primjena elektronskih računara u obradi podataka glavne knjige ostvaruje se unosom podataka u memoriji računara uz pomoć aplikativnih programa oblikujući odgovarajuće datoteke gdje se čuvaju podaci na različitim medijima. Unos podataka u glavnu knjigu pomoću računara može se obavljati na jednom mjestu ili terminalskim priključcima na više mjesta, tj. direktno iz mjesta nastanka poslovnog događaja. U tom slučaju aplikativnim programom mora se osigurati u računaru automatska izrada knjigovodstvenog dokumenta s naznakom odgovornog lica. Glavna knjiga vođena uz pomoć računara mora biti tako organizovana da se može izvršiti kontrola knjiženja. Po potrebi osigurava se slika na ekranu i otisak na papiru za pojedini konto iz sastava glavne knjige ili pak pregled cjelovitosti knjige.
- 160.Pomoćne knjige vode se u uvezanom obliku, obliku slobodnih listova i datotekama gdje se podaci čuvaju na odgovarajućim medijima.
Kod ručne obrade, uvezane knjige prije unosa podataka potrebno je ovjeriti od strane pravnog lica. Analitičke evidencije vođene na slobodnim listovima i to ručno ili mašinama - poluautomatima potrebno je za svaku analitičku evidenciju organizovati odgovarajući dnevnik radi kontrole knjiženja na kontima kartoteka.
Pomoćne knjige vođene elektronskim računarom organizuju se tako da svaki primarni unos ima vjerodostojan knjigo- vodstveni dokumenat, a za sekundardni unos da se podaci obrađuju automatski bez uticaja čovjeka. Potrebno je računarom osigurati kontrolu knjiženja za svaku pomoćnu knjigu. Unos podataka u memoriju može biti sa jednog ili više mjesta. Ako računar programom dobija potrebne podatke odgovarajuće određenoj pomoćnoj knjizi nije potrebno organizovati zasebnu analitičku evidenciju, osim knjige blagajne i knjige inventara sredstva za rad.
Računar je organizovan tako da prema potrebi omogućuje dobijanje slike na ekranu ili otiska na papiru za svaku pomoćnu knjigu i za analitičke evidencije u njezinom sastavu. Obavezno je usklađivanje pomoćnih knjiga i odgovarajućih konta glavne knjige u toku godine prema nahođenju pravnog lica.
- 161.Otvaranje i zaključak poslovnih knjiga provodi se za svaku poslovnu godinu. Osnovne knjige otvaraju se za pozicije aktive i pasive na osnovu početnog bilansa.
One pozicije aktive i pasive koje se ne nalaze u početnom bilansu otvaraju se u osnovnim knjigama u toku godine nastankom poslovanog događaja a po osnovu knjigovodstvenog dokumenta. Isti je postupak prilikom otvaranja konta rashoda, prihoda, učinaka i poslovnog rezultata.
Pomoćne knjige otvaraju se donosom odgovarajućih stanja raščlanjenih konta pomoćnih knjiga, odnosno analitičkih evidencija prema zaključnim stanjima u protekloj poslovnoj godini. U toku godine, otvaraju se nova raščlanjena konta po osnovu dokumenata o nastalom poslovnom događaju. Izuzetak čini registar dugoročnih neopredmećenih i opredmećenih stalnih sredstava koji se ne otvara i zatvara vezano uz poslovnu godinu. Ove se knjige vode kontinuirano sve dok je to sredstvo u upotrebi.
Poslije provedenih svih knjiženja za određenu poslovnu godinu i obavljene kontrole iskazanih stanja u poslovnim knjigama, pristupa se zaključku poslovnih knjiga. Zaključak poslovnih knjiga potpisuje ovlašćeno lice. Zaključak knjiga provodi se bez obzira na metodu i tehniku knjiženja.
- 162.Knjiženja na osnovu knjigovodstvenih dokumenta treba da budu ažurna. Ažurnost postoji ako se u zakonskom roku nadležnoj instituciji predaju i objave računovodstveni iskazi i ako računovodstvo pruža podatke internim korisnicima u pravnom licu u rokovima koji su određeni internim i eksternim aktom tog lica.
- 163.Sastavni dijelovi poslovnih knjiga, metodi i tehnika knjiženja, kao i rokovi knjiženja, bliže se utvrđuju internim aktom pravnog lica.
- 164.Pravno lice izrađuje u skladu sa svojim potrebama sistem šifriranja: stalnih sredstava, materijala, plaća, mjesta troškova, nosilaca troškova (poluproizvoda, dijelova i proizvoda), robe, kao i drugih dijelova sredstava i obaveza prema izvorima sredstava, prihoda i rashoda, utvrđen primjenom standarda za grupacije, grane ili šifre.
- 165.Zaključene poslovne knjige i godišnji obračun poslovanja potrebno je uredno odložiti i čuvati. Sve poslovne knjige vođene u obliku slobodnih listova uvezuju se ukoričenjem. Glavnu knjigu i dnevnik, vođene elektronskim računarom, potrebno je izlistati, zatim ukoričiti i odložiti i ovjeriti.
Za pomoćne knjige može pravno lice odlučiti da li će učiniti izlistavanje i čuvati ili će čuvati medije u koje su računarom unijeti podaci. Mediji se odlažu u kutije koje ih štite od brisanja unesenih podataka ili drugih oštećenja. Ako je korišćenje odloženih medija uslovljeno odgovarajućim aplikativnim programima ili drugom tehničkom dokumentacijom računara, onda se ona odlaže u čuva kao i mediji.
Odložene poslovne knjige čuvaju se:
- -dnevnik na rok od deset godina,
- -pomoćne knjige, pet godina.
Poslovne knjige sve do obavljene eksterne revizije čuvaju se u priručnoj arhivi računovodstva, a zatim se zapisnički predaju u centralnu arhivu, pravnog lica.
- 166.Raspored konta u glavnoj knjizi dvojnog knjigovodstva temelji se na unaprijed pripremljenom kontnom planu odnosno kontnom okviru koji je sastavni dio računovodstvenih standarda. Razradu kontnog plana/okvira obavlja svako pravno lice prema svojim specifičnim potrebama uz osiguranja pozicije bilansa stanja i bilansa uspjeha predviđene Računovodstvenim standardima.
Raspored konta u kontnom planu/okviru temelji se na funkcionalnom ili na bilansnom načelu, ali i na kombinacijama ovih načela.
Kontni plan obuhvata pregled konta a kontni okvir pregled grupa glavne knjige i to bilansnog i vanbilansnog dijela, gdje se za svaki konto odnosno grupu konta navodi šifra, naziv konta i sadržaj. Šifra se utvrđuje dekadnim označavanjem (0 do 9) rasporeda konta/grupa zavisno od primjenjenog načela razrade. Šifra se gradi brojevima od lijeva prema desno i dobivene šifre znače:
|
- klasa |
0 do 9 |
|
- grupa konta |
00 do 99 |
|
- osnovni konto |
000 do 999 |
|
- analitička razrada osnovnog konta itd. |
0000 do 9999 |
Na osnovu propisanog kontnog plana pravno lice sastavlja individualni analitički kontni plan. Analitički kontni plan je sastavni dio odgovarajućeg internog akta.
Analitika se može razraditi ili na dekadnom ili kombino- vanom metodu.
U kontnom okviru grupa konta je osnovni konto.
Naziv konta/grupa je koncizan tako da jasno određuje sadržaj i mora osigurati osnovnom kontu da i analitički konti dobiveni njegovom razradom daju odgovarajuće nazive iz iskaza stanja (bilans stanja) i iskaza dobitka i gubitka (bilans uspjeha), te vlastitih potreba pravnog lica.
II
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se od 01. januara 2002. godine.
III
Odluka će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 02-328/2/2001
25. septembra 2001.god.
Sarajevo
Predsjednik
Upravnog odbora
Valerija Galić, s. r.