Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti komunalne privrede u F BiH
Na osnovu člana 112. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99), Samostalni sindikat radnika komunalne privrede u F BiH, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Udruženje poslodavaca komunalne privrede u F BiH zaljučili su
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI KOMUNALNE PRIVREDE U F BIH
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: ugovorom) uređuju se prava i obaveze ugovornih strana, te pitanja iz radnih odnosa i ona u vezi sa radnim odnosima svih zaposlenika kod poslodavca.
Član 2.
Prema odredbama ovog ugovora poslodavci su javna komunalna preduzeća iz oblasti komunalne privrede u F BiH (u djelatnostima proizvodnje i distribucije vode, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda, proizvodnje i distribucije toplote, distribucije gasa, odnošenje i deponovanje sanitarnih otpadaka, pogrebne djelatnosti, dimnjačarske djelatnosti, javni prevoz lica u gradskom i prigradskom saobraćaju, čišćenje javnih saobraćajnih površina u naselju, održavanje i uređivanje javnih zelenih površina, održavanje javnih saobraćajnih površina u naselju kojom se osvjetljavaju saobraćajne i druge javne površine u naselju, tržnice i pijace, zaposleni u pružanju usluga javne higijene, dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, kafilerijskih i sličnih usluga), za koje zaposlenik u radnom odnosu obavlja određene poslove.
Zaposlenik je fizičko lice koje u radnom odnosu lično obavlja određene poslove za poslodavca i po tom osnovu ostvaruje prava u skladu sa zakonom, propisom kantona, ovim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Član 3.
Odredbe ovog ugovora obavezuju i primjenjuju se na ugovorne strane potpisnike i na one kojima prema odredbama Zakona o radu naknadno pristupe.
Ovaj ugovor primjenjuje se na sve zaposlenike kod poslodavca.
Član 4.
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno, ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u pravilniku o radu i ugovora o radu.
Član 5.
Pravilnik o radu i ugovor o radu moraju biti u skladu sa ovim ugovorom.
Ako bi u pravilniku o radu i ugovoru o radu pravo zaposlenika bilo manje od prava utvrđenog ovim ugovorom, onda se neposredno primjenjuju odredbe ovog ugovora.
Član 6.
Ugovorne strane dužne su pridržavati se odredaba ovog ugovora i otkloniti sve radnje koje onemogućavaju njegovo izvršenje.
II - ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Član 7.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novih zaposlenikom donosi poslodavac.
Poslodavac neće zasnivati radni odnos sa novim zaposlenikom, ako unutar privrednog društva postoje zaposlenici, koji mogu obavljati te poslove.
Član 8.
Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika.
Ugovor o radu između poslodavca i zaposlenika se zaključuje na neodređeno i određeno vrijeme.
Ugovor o radu zaključuje se u pismenom obliku i mora sadržavati podatke o:
- 1.nazivu i sjedištu poslodavca,
- 2.imenu, prezimenu, prebivalištu, odnosno boravištu zapo- slenika,
- 3.trajanju ugovora o radu,
- 4.danu otpočinjanja rada,
- 5.mjestu rada,
- 6.radnom mjestu na kome se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova,
- 7.dužini i rasporedu radnog vremena,
- 8.plaći, dodacima na plaću, naknadama, te periodima isplate,
- 9.trajanju godišnjeg odmora,
- 10.otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati zaposlenik i poslodavac,
- 11.druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom.
Umjesto podataka iz stava 1. tač. 7. do 11. ovog člana, može se u ugovoru o radu, naznačiti odgovarajući zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, kojim su uređena ta pitanja.
Član 9.
Prije zaključivanja ugovora o radu sa novim zaposlenikom obavezno je utvrditi njegovo stvarno zdravstveno stanje upućivanjem na ljekarski pregled. Troškove ljekarskog pregleda snosi poslodavac.
Član 10.
Ugovor o radu može se zaključiti samo sa zaposlenikom koji ispunjava uslove određene pravilnikom o radu.
Član 11.
Poslodavac se obavezuje da neće ustupiti poslove drugim pravnim ili fizičkim licima čije bi ustupanje izazvalo pomanjkanje poslova za zaposlenike tog preduzeća.
III - PROBNI RAD
Član 12.
Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Prvilnikom o radu utvrđuju se radna mjesta za koja se može ugovarati probni rad i vrijeme trajanja probnog rada koje ne može biti duže od tri mjeseca.
Član 13.
Zaposlenik na probnom radu za poslove na kojima je zaključio ugovor o radu treba pokazati svoje stručne i radne sposobnosti.
U slučaju da zaposlenik ne zadovolji na probnom radu ugovor o radu se otkazuje uz otkazni rok od 7 dana.
IV - PRIPRAVNICI
Član 14.
Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.
Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovalo, radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad.
Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu dana, ako zakonom ili propisom kantona nije drugačije određeno.
Član 15.
Pripravnički staž traje:
3 mjeseca za pripravnike (III, IV i V stepen stručne spreme),
6 mjeseci za pripravnike (VI stepen stručne spreme),
do 12 mjeseci za pripravnike (VII stepen stručne spreme).
Član 16.
Program osposobljavanja pripravnika za samostalni rad izrađuje komisija od 3 člana s tim da je jedan od članova komisije mentor pripravniku i mora imati bar isti stepen stručne spreme kao i pripravnik.
U skladu sa programom iz stava 1. ovog člana, rad pripravnika prati mentor.
Član 17.
Prije isteka pripravničkog staža pripravnik polaže ispit pred komisijom iz stava 1. člana 16.
Ukoliko pripravnik uspješno ne položi ispit prestaje mu radni odnos.
V - RADNO VRIJEME
Član 18.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 sati sedmično.
Za slijedeća radna mjesta u komunalnoj privredi uvodi se skraćeno radno vrijeme od 36 sati sedmično i to:
iznosači i utovarivači sanitarnih otpadaka,
čistači i perači ulica,
zaposlenici na deponijama smeća,
zaposlenici u mrtvačnicama i ukopnici,
zaposlenici na održavanju vodovodne i kanalizacione mreže,
zaposlenici na održavanju mehanizacije i na kanalizaciji,
zaposlenici na obavljanju kafilerijskih poslova,
zaposlenici koji obavljaju asfalterske poslove,
zaposlenici koji rade na postavljanju, demonta�i i punjenju akumulatora,
zaposlenici koji rade na opsluživanju vozila gorivom i bošisti,
varioci,
lakireri.
Zaposlenici koji rade na radnim mjestima gdje je skraćeno radno vrijeme izjednačeni su u svim pravima i obavezama sa zaposlenicima sa punim radnim vremenom.
Član 19.
Za zaposlenike u dijelovima procesa rada koji ne iziskuju smjenski rad radna sedmica traje 5 radnih dana. Poslodavci će svojom odlukom utvrditi početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu i raspored radnog vremena.
Član 20.
Smjenskim radom u smislu ovog ugovora smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a odvija se u smjenama i to:
prva smjena traje od 7 do15 sati,
druga smjena traje od 15 do 23 sata,
treća smjena traje od 23 do 7 sati narednog dana.
Član 21.
U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev poslodavca, obavezan je da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do10 sati sedmično.
Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavještava organ nadležan za poslove inspekcije rada kantona.
Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih zaposlenika.
Trudnica, majka, odnosno usvojilac sa djetetom do tri godine života i samohrani roditelj odnosno usvojilac sa djetetom do šest godina života, može raditi prekovremeno, ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Inspekcija rada kantona zabranit će prekovremeni rad uveden suprotno st. 1., 2., 3. i 4. ovog člana.
Član 22.
Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 52 sata sedmično, a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda određenog ovim ugovorom, ne može biti duže od 40 sati u sedmici.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Član 23.
Rad u vremenu između 22. 00 sata uveče i 06.00 sati ujutro narednog dana smatra se noćnim radom.
Ženama i maloljetnim zaposlenicima zabranjen je rad noću u komunalnoj privredi.
VI - ODMORI I ODSUSTVA
Član 24.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima svakog radnog dana pravo na odmor (pauzu) od 30 minuta, koja ne može biti na početku i na kraju radnog vremena.
Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako zbog prirode posla mora raditi taj dan, osigurava mu se drugi dan odmora prema dogovoru poslodavca i zaposlenika.
Član 25.
Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, s tim što se kod utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora subote i nedjelje neće uračunavati u radne dane.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Član 26.
Zaposlenicima se godišnji odmor u trajanju od 18 radnih dana uvećava po slijedećim osnovama i to:
- a)PO OSNOVU DUŽINE RADNOG STAŽA
- -do 5 godina staža 1 dan
- -od 5 do 10 godina staža 2 dana
- -od 10 do 15 godina staža 4 dana
- -od 15 do 20 godina staža 6 dana
- -od 20 do 25 godina staža 8 dana
- -od 25 do 30 godina staža 10 dana
- -preko 30 godina staža 12 dana
- -
- b)PO OSNOVU USLOVA RADA
- -aposlenicima sa skraćenim radnim vremenom i zaposlenicima koji rade u smjenama 2 dana
- -
- c)PO OSNOVU SOCIJALNO - ZDRAVSTVENOG STANJA
- -zaposlencima invalidima rada i ratnim vojnim invalidima 2 dana
- -zaposleniku - majci koja ima dijete do7 godina
- -života i samohranom roditelju kod kojeg živi maloljetno dijete 2 dana
- -zaposleniku mlađen od 18 godina 4 dana
- -
- d)ZA SVE OSTALE ZAPOSLENIKE 1 dan
Član 27.
Ukoliko zaposlenik ne svojom voljom ne iskoristi godišnji odmor u toku jedne godine ima pravo da ga iskoristi najduže do 30 juna naredne godine.
Član 28.
Ukoliko zaposleniku prestane radni odnos po odluci poslodavca, omogućit će mu se korištenje godišnjeg odmora u trajanju otkaznog roka.
Član 29.
Zaposlenik koji nije stekao pravo na godišnji odmor, ima pravo za svaki navršeni mjesec dana rada 1 dan godišnjeg odmora.
Plaćeno odsustvo
Član 30.
Tokom kalendarske godine zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust od ukupno 7 radnih dana u slučaju:
- 1.sklapanja braka 5 dana
- 2.rođenja djeteta 5 dana
- 3.smrti supruga-ge i djeteta 7 dana
- 4.smrti roditelja, braće i sestara zaposlenika 5 dana
- 5.u slučaju smrti unuka, djedova i baka 3 dana
- 6.traženja članova porodice nestalih u ratu 5 dana
- 7.u slučaju te�e bolesti člana užeg domaćinstva 7 dana
- 8.u slučaju selidbe 2 dana
- 9.za slučaj stručnog usavršavanja 5 dana
Dobrovoljni davalac krvi ima pravo na dva dana plaćenog odsustva nakon svakog davanja krvi.
Plaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana može biti do 7 radnih dana u kalendarskoj godini, ali u slučaju smrti supruga-ge, smrti roditelja, braće i sestara zaposlenika, zaposleniku se ne može odbiti pravo na korištenje preostalih dana čak i ako je u toku godine iskoristio svih 7 dana.
Neplaćeno odsustvo
Član 31.
Poslodavac može zaposleniku izuzetno na njegovu pisanu i obrazloženu molbu odobriti neplaćeno odsustvo najduže do godinu dana, ukoliko to dopušta priroda posla i trenutna potreba poslodavca.
Izuzetno, poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku odsustvo do 4 dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo.
Za vrijeme odsustva iz st. 1. i 2. ovog člana prava i obaveze zaposlenika koja se stiču na radu i po osnovu rada miruju.
VII - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD
Član 32.
Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja nove tehnologije ili nove organizacije rada omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.
Član 33.
Plan i program obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za rad, donosi poslodavac uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata.
Član 34.
Poslodavac je obavezan da donese pravilnik o obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju za rad.
Pravilnikom iz stava 1. ovog člana bliže će se regulisati međusobna prava i obaveze poslodavca i zaposlenika.
VIII - ZAŠTITA ZAPOSLENIKA
Član 35.
Zaposlenik ima pravo na zaštitu na radu, primjereno tehničko - tehnološkim i znanstvenim dostignućima u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.
Poslodavac je dužan osigurati odvijanje procesa rada na način kojim se osigurava zaštita na radu i zaštita zdravlja zaposlenika.
Poslodavac je dužan voditi evidenciju propisanu odgovarajućim zakonima, te preuzimati sve propisane mjere specifične zdravstvene zaštite sa ciljem očuvanju zdravlja zaposlenika.
Poslodavac je dužan u skladu sa propisima izvještavati sindikat o zaštiti i sigurnosti pri radu.
Član 36.
Zaposlenik je dužan pridržavati se i primjenjivati propisane mjere o zaštiti i sigurnosti pri radu kod poslodavca, te upotrebljavati sva propisana sredstva za sigurnost i zaštitu na radu.
Zaposlenik nije dužan obavljati poslove radnog mjesta na kojem postoji opasnost po zdravlje i život zbog neprovedenih mjera zaštite na radu, o čemu je dužan obavijestiti poslodavca.
Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih naknada zaposlenicima koji rade u štetnim i opasnim uslovima rada kao dodataka za primjenu pravila i sredstva zaštite na radu.
Član 37.
Poslodavac je dužan obezbijediti posebnu zaštitu žena i materinstva te maloljetnih zaposlenika u skladu sa Zakonom o radu, a što će se bliže regulisati pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
IX - PLAĆE
Član 38.
Za obavljeni rad zaposlenom kod poslodavca pripada plaća, te ostala primanja u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i odlukama poslodavca.
Član 39.
Plaća se sastoji od osnovne plaće radnog mjesta na kojem zaposlenik radi, naknade za prehranu zaposlenika, naknade na plaću za radni staž, uvećanje plaće za rad u otežanim uslovima rada, uvećanja plaće po osnovu izvršenja poslova u obimu i kvaliteti koji je veći od uobičajenog i prosječnog, te jednokratne godišnje naknade za godišnji odmor.
Poslodavac može zaposleniku isplatiti i posebnu stimulativnu naknadu na plaću.
Član 40.
Sredstva za plaće i druga primanja poslodavac je prioritetno dužan obezbijediti neovisno o potrebnim sredstvima za obavljanje djelatnosti poslodavca.
Plaća iz člana 39. ovog ugovora isplatit će se zaposleniku i u slučaju kada poslodavac ostvaruje poslovni gubitak.
Član 41.
Osnovna plaća zaposlenika za puno radno vrijeme i normalan učinak predstavlja najniži iznos plaće koju je poslodavac dužan isplatiti zaposleniku na radnom mjestu određene grupe složenosti i normalnih radnih uslova.
Član 42.
Ugovorne strane utvrđuju najnižu osnovnu plaću zaposlenika u komunalnoj privredi.
Najniža osnovna plaća zaposlenika za poslove najnižeg stepena složenosti izračunava se na temelju vrijednosti boda od najmanje 250,00 KM netto.
Plaća se obavezno usklađuje sa rastom indeksa troškova života kad njegova vrijednost poraste tromjesečno najmanje 5%.
Član 43.
Osnovna plaća zaposlenika utvrđuje se po grupama složenosti poslova, tako što se najniža plaća umno�i sa koeficijentom one grupe u koju je zaposlenik raspoređen u skladu sa pravilnikom o radu.
Član 44.
Za komunalnu privredu utvrđuju se slijedeći koeficijenti grupa složenosti poslova:
I GRUPA
Obuhvata poslove nekvalifikovanih zaposlenika koji se obavljaju po jednostavnom postupku i sa jednostavnim sredstvima rada, kao što su poslovi: održavanja higijene poslovnih prostorija, najjednostavniji poslovi u oblasti javne higijene, uređenja i održavanja komunalnih objekata i slično.
Koeficijent složenosti pojedinih poslova iz ove grupe utvrđuje se u rasponu od 1,00 do 1,50.
II GRUPA
Obuhvata poslove polukvalifikovanih zaposlenika, kao što su: poslovi čišćenja i pranja javnih površina, iznošenja i deponovanja otpadaka, pomoćni poslovi na održavanju i uređenju komunalnih objekata, pružanje pogrebnih usluga, pomoćni poslovi u proizvodnji i distribuciji vode i toplote, pružanje dimnjačarskih usluga, pružanje usluga u javnoj higijeni, kao i održavanje gasne i toplovodne mreže i obezbjeđenje objekata.
Koeficijent složenosti poslova iz ove grupe utvrđuje se u rasponu od 1,50 do 2,00.
III GRUPA
Obuhvata srednje složene poslove KV zaposlenika u proizvodnji i pružanju komunalnih usluga, uređenju i održavanju komunalnih objekata i poslove rukovođenja sredstvima rada, mašinama i postrojenjima kao što su: vozači motornih vozila, instalateri vodovoda, grijanja i gasnog sistema, elektroinstalateri, razni zanatski poslovi na održavanju sredstava rada i komunalnih objekata, dimnjačari i pružanja usluga u javnoj higijeni.
Koeficijent složenosti poslova iz ove grupe utvrđuje se u rasponu od 2,00 do 2,50.
IV GRUPA
Obuhvata srednje složene i raznovrsnije poslove srednje stručne spreme vezane za pripremu i praćenje procesa rada, uključujući i administrativno - tehničke poslove.
Koeficijent složenosti poslova iz ove grupe utvrđuje se u rasponu od 2,50 do 3,00.
V GRUPA
Obuhvata složene poslove srednje stručne spreme i visokokvalifikovanih zaposlenika u proizvodnji i pružanju komunalnih usluga, uređenju i održavanju komunalnih objekata koji podrazumijevaju odgovarajući stepen specijalizacije u procesu rada.
Koeficijent složenosti poslova iz ove grupe utvrđuje se u rasponu od 3,00 do 3,50.
VI GRUPA
Obuhvata složene i specijalizovane poslove vezane za organizaciono, operativno i stručno vođenje radnih procesa, složene poslove na pripremi, praćenju i analiziranju procesa rada, poslove rukovođenja odgovarajućim organizacionim dijelovima procesa rada i slično. Za obavljanje ovih poslova potrebna je viša školska sprema.
Koeficijent složenosti poslova iz ove grupe utvrđuje se u rasponu od 3,50 do 4,00.
VII GRUPA
Obuhvata složene poslove visoke stručne spreme, kao što su poslovi: stručnog vođenja, pripreme, analize i kontrole rukovođenja procesa rada, pripreme stručnih prijedloga za unaprijeđenje procesa rada i slično.
Koeficijent složenosti poslova iz ove grupe utvrđuje se u rasponu od 4,00 do 4,50.
VIII GRUPA
Obuhvata najsloženije poslove visoke stručne spreme, magisterija i doktorata u procesu rada komunalnih djelatnosti, kao i najsloženije rukovodne poslove.
Koeficijent složenosti poslova iz ove grupe utvrđuje se u rasponu od 4,50 do 5,00.
Pravilnikom privrednog društva, odnosno poslodavca detaljnije se razrađuju grupe složenosti poslova, s tim da ne mogu biti nepovoljnije od grupa složenosti utvrđenih ovim ugovorom.
Član 45.
Zaposleniku se uvećava osnovna plaća po osnovu uslova rada kako slijedi:
- 1.za teške fizičke napore te nepovoljnije meteorološke uslove (snijeg, kiša) od 3 do 6%,
- 2.za izloženost buci, prašini, prljavštini, neugodnim štetnim mirisima, opasnostima od zaraza i profesionalnih oboljenja od 3 do 5%,
- 3.za povećanu opasnost od povreda na radu i nesretnih slučajeva od 5 do 8%,
- 4.za šalterske radnike od 2 do 4%.
Pravilnikom o plaćama poslodavca odnosno ugovorom o radu konkretnije se definišu naknade iz ovog člana.
Član 46.
Zaposlenicima koji obavljaju određene poslove na javnim mjestima (čišćenje javnih površina, javnih WC, odvoz smeća, odvoz fekalija, kafilerija, iskop raka i rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže, asfalterske i slične poslove) može se povećati osnovna plaća od 5 do 20% što se reguliše pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Član 47.
Zaposlenik ima pravo na slijedeće dodatke na osnovnu plaću:
na noćni rad najmanje 30% na osnovnu plaću,
za prekovremeni rad najmanje 50% na osnovnu plaću,
za rad u dane državnih praznika najmanje 50% na osnovnu plaću,
za rad na dane sedmičnog odmora najmanje 50% na osnovnu plaću.
Dodaci iz stava 2. se međusobno ne isključuju.
Član 48.
Stimulativni dodatak na plaću zaposlenih kod poslodavaca uredit će se posebnom odlukom poslodavca.
Član 49.
Zaposleniku i za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, privremene nesposobnosti (bolovanje) pripada naknada plaće što će se urediti pravilnikom o plaćama u skladu sa ovim ugovorom i zakonom.
Član 50.
Osnovna plaća uvećava se za svaku godinu penzijskog staža za 0,6% s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
Član 51.
Zaposlenik ima pravo na ishranu u toku rada.
Ukoliko ishrana nije obezbijeđena kod poslodavca, zaposleniku se obezbjeđuje mjesečna naknada u iznosu od najmanje 25% prosječne plaće Federacije BiH.
Član 52.
Plaća pripravnika iznosi 80% od najniže plaće onog radnog mjesta za koje obavlja pripravnički staž.
Član 53.
Ovim ugovorom se utvrđuje i pravo na punu plaću po osnovu solidarnosti za invalide koji zbog invalidnosti ostvaruju manju plaću, a čekaju prekvalifikaciju, nalaze se na prekvalifikaciji ili rade skraćeno radno vrijeme.
Rokovi i razdoblje isplate plaće
Član 54.
Plaća se isplaćuje svakog mjeseca za prethodni mjesec.
Rok za isplatu plaće je 15 dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Sredstva za ishranu zaposlenima (topli obrok) se isplaćuje do 5-og u mjesecu za prethodni mjesec.
Član 55.
Poslodavac je dužan zaposleniku prilikom isplate svake plaće uručiti pismeni obračun sa svim elementima obračuna kao i prikaz svih odbitaka za poreze, doprinose, različite vrste kredita, članarina i sl.
Pojedinačne isplate plaća zaposlenika su tajne.
X - MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Član 56.
Zaposlenik ima pravo naknade troškova prevoza na posao i sa posla u visini troškova prevoza javnim saobraćajem.
Naknada za ove namjene se isplaćuje unaprijed, najkasnije posljednji dan u mjesecu za naredni mjesec.
Član 57.
Naknada za dnevnice za službeni put u zemlji i inostranstvu isplaćuju se na način propisan zakonom.
Član 58.
Zaposlenik ima pravo na terenski dodatak ako radi izvan mjesta prebivališta, odnosno izvan sjedišta poslodavca duže od 30 dana u iznosu od 75% od važeće dnevnice ako nisu obezbjeđeni smještaj i hrana.
Ukoliko su obezbjeđeni smještaj i hrana uposlenik ima pravo na naknadu u iznosu od 40% od iznosa utvrđenog u stavu 1. ovog člana.
Član 59.
Prilikom odlaska u penziju zaposlenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje 3 (tri) prosječne plaće njegovog radnog mjesta ili prosječne plaće Federacije prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ako je to za njega povoljnije.
Član 60.
Zaposlenik ima pravo na nagradu za radni staž ostvaren kod poslodavca i to:
za 10 godina jednu prosječnu plaću na nivou poslodavca - pravnog lica,
za 20 godina dvije prosječne plaće na nivou poslodavca - pravnog lica,
za 30 godina tri prosječne plaće na nivou poslodavca - pravnog lica isplaćene u prethodnom mjesecu.
Član 61.
Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na pomoć u slučaju:
smrti zaposlenika u iznosu od tri prosječne plaće koje je ostvario u zadnja tri mjeseca rada ili tri prosječne plaće poslodavca - pravnog lica, ako je to povoljnije za njegovu porodicu;
smrti supruga-ge ili djeteta uposlenika na dvije prosječne plaće koje je ostvario u zadnja tri mjeseca rada ili dvije prosječne plaće poslodavca - pravnog lica, ako je to povoljnije za uposlenika;
nastanka potpune invalidnosti u iznosu od dvije prosječne plaće koje je ostvario u zadnja tri mjeseca rada ili dvije prosječne plaće poslodavca - pravnog lica, ako je to povoljnije za zaposlenika;
otklanjanje štetnih posljedica nastalih od elementarnih nepogoda na stambenom objektu zaposlenika.
Član 62.
Za umrlog zaposlenika poslodavac snosi troškove sahrane.
Član 63.
Zaposleniku pripada pravo na regres za godišnji odmor u visini najmanje70% njegove prosječne plaće ili prosječne plaće Federacije prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
XI- IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA
Član 64.
Za zaposlenika koji u vezi sa djelatnošću kod poslodavca patentira izum ili iskaže interes za tehnička i tehnološka unapređenja pripada nagrada što će se regulisati posebnim ugovorom između zaposlenika i poslodavca, a u tom slučaju izum i patent pripadaju poslodavcu.
XII - NAKNADA ŠTETE
Član 65.
Zaposlenik se oslobađa obaveze naknade štete poslodavcu ukoliko je šteta prouzrokovana za vrijeme obavljanja poslova po naredbi poslodavca ili drugog ovlaštenog lica.
Član 66.
U slučaju da se utvrdi obaveza naknade prouzrokovane štete, od strane zaposlenika, poslodavac će istu nadoknaditi obustavljanjem dijela plaće zaposlenika, vodeći računa da plaća zaposlenika ne može biti opterećena više od jedne trećine.
XIII - PRESTANAK UGOVORA O RADU
Član 67.
Ugovor o radu prestaje:
- 1.smrću zaposlenika;
- 2.sporazumom zaposlenika i poslodavca;
- 3.kada zaposlenik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja ako se poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore;
- 4.danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka potpune radne sposobnosti;
- 5.otkazom poslodavca odnosno zaposlenika;
- 6.istekom vremena na koje je skopljen ugovor o radu na određeno vrijeme;
- 7.ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne;
- 8.ako zaposleniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera duža od tri mjeseca - početkom primjene te mjere;
- 9.odlukom nadležnog suda koje ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.
Sporazum o otkazu ugovora o radu
Član 68.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok, u slučaju prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, iz člana 98. Zakona o radu, kao i u slučaju kada zaposlenik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa zbog gubitka radne sposobnosti za obavljanje tih poslova.
Otkaz zbog gubitka radne sposobnosti iz stava 1. ovog člana, moguć je samo ako poslodavac ne može zaposliti zaposlenika na druge poslove ili ga ne može obrazovati, odnosno osposobiti za rad na drugim poslovima.
Član 69.
Poslodavac odnosno zaposlenik može otkazati ugovor o radu, bez obaveze poštivanja propisanog otkaznog roka, kada, zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Prije otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana, poslodavac može zaposlenika pismeno upozoriti na obaveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obaveza.
Član 70.
Ugovor o radu, u slučaju iz člana 88. stav 1. Zakona o radu, može se otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz.
Ugovorna strana, koja u slučaju iz člana 88. stava 1. Zakona o radu, otkaže ugovor o radu, ima pravo od strane koja je kriva za otkaz da traži naknadu štete koja je nastala neizvršavanjem preuzetih obaveza iz ugovora o radu.
Član 71.
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada zaposlenika, obavezan je omogućiti zaposleniku da iznese svoju odbranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
Član 72.
Ako zaposlenik odnosno poslodavac otkazuje ugovor o radu iz razloga navedenih u članu 88. stav 1. Zakona o radu, obavezan je da dokaže postojanje opravdanog razloga za otkaz.
Član 73.
Ako poslodavac namjerava da otkaže ugovor o radu, u smislu Zakona o radu, obavezan je da o tome pribavi mišljenje sindikata.
Ako poslodavac nije pribavio mišljenje sindikata,odluka o otkazu ugovora o radu je ništavna.
Član 74.
Poslodavac, samo uz prethodnu saglasnost sindikata, može otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon obavljanja te dužnosti.
Forma i trajanje otkaznog roka
Član 75.
Otkaz se daje u pismenoj formi.
Poslodavac je obavezan, u pismenoj formi,obrazložiti otkaz zaposleniku.
Otkaz se dostavlja zaposleniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.
Član 76.
Otkazni rok ne može biti kraći od 15 dana niti duži od šest mjeseci, s tim da se konkretna dužina otkaznog roka uređuje ovim ugovorom i pravilnikom o radu.
Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza zaposleniku odnosno poslodavcu.
Član 77.
Ako zaposlenik, na zahtjev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu plaće i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Ako sud utvrdi da je otkaz poslodavca nezakonit, poslodavac će vratiti zaposlenika na rad i isplatiti naknadu plaće u visini plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio.
Zaposlenik koji osporava dati otkaz, može tražiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vraćanju na rad, do okončanja sudskog spora.
Oblik i način dostave otkaza
Član 78.
Otkaz mora biti u pismenoj formi i obrazložen uz navođenje zakonske odredbe na kojoj se zasniva.
Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje uz obavezno osiguranje dokaza da je otkaz dostavljen.
Osigurati dokaz o dostavi otkaza može se na način da zaposlenik na primjerku otkaza, koji ostaje u nadležnoj kadrovskoj službi, potpisom uz datum potvrdi dostavu otkaza ili putem pošte preporučeno sa povratnicom.
U slučaju nemogućnosti osiguranja dokaza o dostavi otkaza na način opisan u stavu 3. ovog člana, otkaz se dostavlja uz primjenu odredbi o dostavi Zakona o upravnom postupku.
Otkazni rok počinje teči od dana dostave otkaza.
Otkazni rok
Član 79.
Otkazni rok ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 6 mjeseci, a dužina otkaznog roka je:
dvije sedmice, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno manje do godinu dana,
mjesec dana ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno godinu dana,
dva mjeseca ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvije godne,
tri mjeseca ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet godina,
četiri mjeseca ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno deset godina,
pet mjeseci ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno petnaest godina,
šest mjeseci ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.
Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza zaposleniku odnosno poslodavcu.
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
Član 80.
Poslodavac zaposleniku može istodobno uz otkaz ugovora predložiti zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).
Ako u slučaju iz stava 1. ovog člana zaposlenik prihvati ponudu, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takve izmjene ugovora.
Član 81.
Poslodavac odnosno zaposlenik može otkazati ugovor o radu, bez obaveze poštivanja propisanog otkaznog roka, kada zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu nastavak radnog odnosa nije moguć.
Prije otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana, poslodavac je obavezan zaposlenika pismeno upozoriti na obaveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obaveza.
Otpremnina
Član 82.
Zaposlenik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika ima pravo na otpremninu u iznosu koja se određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.
Otpremnina iz stava 1. ovog člana utvrđuje se ovim ugovorom i pravilnikom o radu, s tim da se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog člana poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.
Način, uslovi i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 3. ovog člana utvrđuju se pismenim ugovorom između zaposlenika i poslodavca.
XIV - SUDJELOVANJE ZAPOSLENIKA U ODLUČIVANJU
Član 83.
Zaposlenici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom o radu i ovim ugovorom.
XV - DJELOVANJE SINDIKATA
Član 84.
Poslodavac se obavezuje da će osigurati provedbu svih prava iz područja sindikalnog organizovanja zaposlenika utvrđenih ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim ugovorom.
Aktivnost sindikalnog povjerenika ili sindikalnog predstavnika kod poslodavca ne smije biti sprečavana niti ometana ako djeluje u skladu sa ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim ugovorom.
Član 85.
Zaposlenici imaju pravo organizirati se u sindikate kod poslodavca u skladu sa ratificiranim Međunarodnim konvencijama, zakonom, ovim ugovorom i statutom sindikata.
Član 86.
Sindikati samostalno odlučuju o načinu rada i zastupanja interesa svojih članova kod poslodavca.
Član 87.
Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organizovanje i prava svakog zaposlenika da postane ili ne postane članom sindikata.
Član 88.
Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi u skladu sa ratificiranim međunarodnim konvencijama, zakonom i ovim ugovorom.
Član 89.
Poslodavac se obavezuje da će o svom trošku sindikatu osigurati slijedeće uslove:
kancelarijske prostorije, te prostorije za održavanje sastanaka prema uslovima i mogućnosti poslodavca,
upotrebu telefona i telefaksa,
umnožavanje dokumenata koji su nužni za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava zaposlenika,
obračun i sakupljanje sindikalne članarine, njeno proslijeđivanje na račun sindikata te obustavu sindikalnih i ostalih kredita.
Član 90.
Sindikalni povjerenici, odnosno sindikalni predstavnici, imaju pravo kod poslodavca štititi i promovirati prava i interese članova sindikata.
Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku,odnosno sindikalnom predstavniku omogućiti pravovremeno i djelotvorno ostvarenje prava iz stava 1. ovog člana, te pristup podacima važnim za ostvarenje tog prava.
Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik mora svoje pravo iz stava 1. ovog člana ostvarivati tako da se ne šteti uspješnost poslovanja poslodavca.
Na zahtjev poslodavca svaki sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik, dužan je identifikovati se odgovarajućom punomoći ili iskaznicom sindikata, koja sadrži odgovarajuće ovlaštenje.
Član 91.
Sindikati samostalno određuju svoje sindikalne predstavnike,odnosno povjerenike.
Sindikati se obavezuju da će pismenim putem izvjestiti poslodavca o imenovanju ili izboru, odnosno opozivu sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika i to u roku od pet dana od dana imenovanja ili izbora, odnosno opoziva.
Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu sa ovim ugovorom i ugovorom o radu.
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja dužnosti, poslodavac ne može otkazati ugovor bez prethodne saglasnosti sindikata.
Član 92.
Povreda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti, te službenog puta u vezi s tom dužnosti, smatra se povredom na radu kod poslodavca.
Poslodavac će na zahtjev sindikata, zaposleniku koji je izabran na profesionalnu sindikalnu dužnost, omogućiti mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa za vrijeme dok obavlja tu profesionalnu dužnost.
Član 93.
Nakon osnivanja sindikata kod poslodavca, sindikalni povjerenici kojima prestane ta funkcija obavljat će poslove u skladu sa svojim ugovorom o radu, a svoje sindikalne aktivnosti provodit će tako da se ne šteti uspješnosti u poslovanju poslodavca.
Član 94.
Sindikat kao druga strana ovog ugovora, obavezan je poslodavcu dostaviti fotokopiju rješenja o svom upisu u Registar udruženja i organizacija.
XVI - MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA I NAČELO SOCIJALNOG MIRA
1. Mirenje
Član 95.
U slučaju spora o zaključivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju ovog ugovora, ili drugog sličnog spora vezanog za ovaj ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile način mirnog rješavanja spora, provodi se postupak mirenja u skladu sa zakonom.
Mirenje iz stava 1. ovog člana provodi mirovno vijeće.
Član 96.
Mirovno vijeće može biti formirano za teritoriju Federacije odnosno za područje kantona.
Mirovno vijeće za teritoriju Federacije sastoji se od tri člana i to:
predstavnika poslodavca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu.
Formiranje mirovnog vijeća za područje kantona, njegov sastav, način rada i druga pitanja koja se odnose na rad tog mirovnog vijeća, utvrđuju se propisom kantona.
2. Arbitraža
Član 97.
Rješavanje nastalog radnog spora strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži.
U arbitražno vijeće se imenuje po jedan predstavnik sindikata, poslodavca i inspekcije rada kantona.
Odluka arbitražnog vijeća se donosi konsensuzom i obavezujuća je za strane u radnom sporu.
Član 98.
Za vrijeme primjene i trajanja ovog ugovora strane utvđuju da će se poštovati načela socijalnog mira.
Obaveza socijalnog mira će trajati do otvaranja novih kolektivnih pregovora.
XVII - PRAVO ZAPOSLENIKA NA ŠTRAJK
Član 99.
Zaposlenik ima pravo na štrajk.
Član 100.
Sindikat se uzdržava od štrajka, ako se sve odredbe iz ovog ugovora uredno ispunjavaju.
Član 101.
U organizovanju i provedbi štrajka sindikati su dužni pridržavati se odredbi Zakona o radu i Zakona o štrajku, te koristiti sindikalne propise o štrajku.
XVIII - ZAVRŠNE ODREDBE
Član 102.
Ovaj ugovor zaključuje se na određeno vrijeme od dvije godine, a smatra se zaključenim danom potpisivanja ovlaštenih predstavnika strana.
Član 103.
Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivanja, a primjenjivat će se od __________ godine.
Član 104.
Za pitanja koja nisu regulisana ovim ugovorom primjenjivat će se Zakon o radu, odredbe općeg kolektivnog ugovora, pravilnik o radu i ugovor o radu.
Član 105.
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se za zaposlenike i sindikalne organizacije koje su pristupile Samostalnom sindikatu radnika komunalne privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine i za one koji im naknadno pristupe.
Član 106.
Svaka strana ovog ugovora ovlaštena je predložiti njegove izmjene i dopune.
Prijedlog izmjena i dopuna mora biti podnesen u pisanoj formi i obrazložen.
Strana kojoj je podnesen prijedlog izmjena i dopuna ovog ugovora mora se o prijedlogu očitovati predlagatelju u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga.
Prijedlog izmjena i dopuna ovog ugovora, koji je odbijen, ne može se ponoviti prije proteka roka od tri mjeseca od dana prijema očitovanja kojim se prijedlog odbija.
Član 107.
Strane će najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je zaključen ovaj ugovor, započeti pregovore o njegovoj obnovi.
Strane su saglasne da će se sve odredbe ovog ugovora primjenjivati i nakon proteka vremena na koje je zaključen, sve do zaključivanja novog ugovora.
Član 108.
Poslodavac može svojom odlukom utvrditi povećanje visine iznosa utvrđenih ovim ugovorom, odnosno utvrditi pojedina materijalna prava zaposlenika, koja nisu predviđena ovim ugovorom (preventivna zdravstvena zaštita, rekreacija i odmor zaposlenika, osiguranje zaposlenika, stipendiranje djece umrlih zaposlenika, donacije sindikatima, pomoć penzionerima i sl.).
Član 109.
Ovaj ugovor bit će objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH".
Član 110.
Strane ovog ugovora osnovat će u roku od 30 dana od dana zaključivanja ovog ugovora zajedničku komisiju, koja će tumačiti odredbe i pratiti primjenu ovog ugovora.
Komisija će se sastajati po potrebi, a najmanje jedanput u tri mjeseca.
Član 111.
Strane utvrđuju da će Sindikat, koji je strana ovog ugovora, prije njegovog potpisivanja poslodavcu predočiti dokument koji im daje ovlaštenje da budu strane ovog ugovora.
Član 112.
Ovaj ugovor sačinjen je u 6 (šest) istovjetnih primjeraka, od kojih svaka strana zadržava po dva.
Broj 80/2000