Aktio

Sindikat željezničara Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija

Kolektivni ugovor željezničara Federacije Bosne i Hercegovine

Na temelju èlanka 112. Zakona o radu ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 43/99) èlanka 1. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Herecegovine, Sindikat željezničara Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, zaključuju za područje Federacije Bosne i Hercegovine

KOLEKTIVNI UGOVOR
ŽELJEZNIČARA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.

Kolektivnim ugovorom željezničara Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Kolektivni ugovor) uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovu rada uposlenika željezničara u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i prava, obveze i odgovornosti željeznica u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Poslodavac) sukladno sa Opæim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, Zakonom o radu i drugim važećim zakonskim propisima.

Èlanak 2.

Odredbe ovog kolektivnog ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u pravilnicima Poslodavca.

Za pojedine pravilnike Poslodavca iz stavka 1. ovog èlanka potrebno je prethodno obaviti konsultacije sa Sindikatom, potpisnikom ovog kolektivnog ugovora ili kada se formira, Vijećem uposlenika.

Pravilnici Poslodavca moraju biti sukladni sa ovim kolektivnim ugovorom.

Ako bi pravilnikom neko pravo uposlenika bilo utvrðeno u manjem opsegu od prava koja proizilaze iz ovog kolektivnog ugovora, primjenjuju se odredbe ovog kolektivnog ugovora.

Èlanak 3.

Odredbe ovog kolektivnog ugovora odnose se za sve uposlenike Poslodavca, osim izuzetka predviđenog u članku 4. ovog kolektivnog ugovora.

Odredbe ovog kolektivnog ugovora odnose se i na učenike i studente na praksi, kao i na pripravnike.

Èlanak 4.

Odredbe iz dijela ovog kolektivnog ugovora kojim se uređuju plaće i naknade plaća, ne odnose se na generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora, pomoćnike generalnog direktora i direktore direkcija Poslodavca.

Èlanak 5.

Potpisnici ovog kolektivnog ugovora æe se zalagati za pravilno provođenje i poštivanje odredaba ovog kolektivnog ugovora i otklanjati sve prepreke koje onemogućavaju njegovo dosljedno izvršavanje u praksi.

Èlanak 6.

Ovaj kolektivni ugovor zaključuje se na neodređeno vrijeme.

Èlanak 7.

Ovaj kolektivni ugovor sastoji se od slijedeæih dijelova i to:

I Opæe odredbe,

II Radno pravni dio kojim se utvrðuju prava, obveze i odgovornosti koje se odnose na:

  • 1.
    Zaključivanje Ugovora o radu,
  • 2.
    Raspoređivanje uposlenika,
  • 3.
    Radno vrijeme,
  • 4.
    Odmori i odsustva,
  • 5.
    Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad,
  • 6.
    Materijalna odgovornost,
  • 7.
    Odnosi sa Sindikatom,
  • 8.
    Štrajk,
  • 9.
    Prestanak ugovora o radu,
  • 10.
    Zaštita prava uposlenika iz radnog odnosa,
  • 11.
    Vijeće uposlenika,
  • 12.
    Pravilnik o radu.

III Plaće, naknade plaća, dodaci i druge naknade,

IV Radni uvjeti i zaštita na radu,

V Prava i obveze ugovornih strana i naèin rješavanja sporova,

VI Prijelazne i završne odredbe.

II - RADNO PRAVNI DIO

II.1. Zaključivanje ugovora o radu

Èlanak 8.

Radni odnos zasniva se zaključivanjem Ugovora o radu između Poslodavca i uposlenika.

Ugovor o radu između Poslodavca i uposlenika zaključuje se na neodređeno i određeno vrijeme.

Èlanak 9.

Zaključivanje Ugovora o radu vrši se sukladno sa Zakonom, ovim kolektivnim ugovoroma i Pravilnikom Poslodavca.

Èlanak 10.

Prije stupanja na rad, uposleniku se mora omogućiti upoznavanje sa sadržajem ovog kolektivnog ugovora i Pravilnika Poslodavca, kojima su uređena njegova prava, obveze i odgovornosti.

Poslodavac mora udovoljiti zahtjevu uposlenika koji traži uvid u sadržaj ovog kolektivnog ugovora i Pravilnika.

II.2. Raspoređivanje uposlenika

Èlanak 11.

Zaključivanjem ugovora o radu uposlenik se istovremeno tim aktom i raspoređuje na određeno radno mjesto predviđeno ugovorom o radu i Pravilnikom Poslodavca.

Èlanak 12.

U slučaju potrebe, u procesu i organizaciji rada, uposlenik za vrijeme trajanja radnog odnosa može biti rasporeðen na drugo radno mjesto koje odgovara njegovom stepenu stručne spreme, određene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima neovisno o mjestu rada.

Potreba raspoređivanja na drugo radno mjesto postoji u slučajevima:

  • -
    uvođenja nove i usavršavanje postojeće organizacije rada i raspoređivanje viška uposlenika,
  • -
    zaštite uposlenika i imovine Poslodavca,
  • -
    ukidanja radnog mjesta na koje je uposlenik do tada bio rasporeðen,
  • -
    smanjenja ili povećanja obima rada na pojedinim radnim mjestima u određenom mjestu rada,
  • -
    od ocjene da uposlenik za određene poslove nije zdravstveno sposoban,
  • -
    da je zbog specifičnosti njegova zanimanja potrebno da preðe na drugo radno mjesto ili u drugo mjesto rada,
  • -
    zbog invalidnosti, neposredne opasnosti od invalidnosti, izmjene radne sposobnosti ili gubitka posebnih zdravstvenih uvjeta za rad,
  • -
    zbog gubitka prava na polaganje periodičnog ispita u tekućoj godini i
  • -
    zbog zabrane obavljanja poslova po posebnim propisima.

Èlanak 13.

Ako izvanredne potrebe rada zahtijevaju, uposlenik može biti privremeno rasporeðen na drugo radno mjesto koje ne odgovara njegovom stepenu stručne spreme, i to u slučajevima:

  • -
    privremenog povećanja ili smanjenja obima posla,
  • -
    zastoja u obavljanju određenih poslova,
  • -
    iznenadnog kvara uređaja,
  • -
    kvara na sredstvu za rad,
  • -
    zamjene privremeno odsutnog uposlenika,
  • -
    kada zbog primjene propisa o sigurnosti u prometu ne može obavljati svoje poslove,
  • -
    obavljanja poslova za vrijeme remonta i
  • -
    u drugim slučajevima kada to zahtijevaju interesi procesa rada.

Uposlenik se privremeno raspoređuje na drugo radno mjesto u smislu stavka 1. ovog èlanka dok se ne otklone razlozi zbog kojih je došlo do privremenog rasporeda, a najduže tri (3) mjeseca.

Èlanak 14.

Raspoređivanje uposlenika privremeno ili trajno nesposobnih za rad (uposlenik sa promjenjenom radnom sposobnošću) vrši se sukladno sa Zakonom.

Èlanak 15.

Uposlenik ne smije biti rasporeðen da samostalno obavlja poslove određenog radnog mjesta, ako prethodno nije osposobljen za samostalan rad na siguran naèin.

Osposobljavanje i provjera osposobljenosti, sprovodi se sukladno sa propisima o zaštiti na radu i drugim odgovarajućim propisima.

Èlanak 16.

Poslodavac može uposlenika rasporediti na rad iz jednog mjesta rada u drugo mjesto, sukladno sa odredbama Pravilnika.

Èlanak 17.

Poslodavac može, radi zamjene privremeno odsutnog uposlenika ako je potrebno i objektivno moguće, rasporediti uposlenika čiji rad nije vezan uz sigurnost prometa, da uz obavljanje svojih poslova privremeno, u redovito radno vrijeme, obavlja i poslove privremeno odsutnog uposlenika.

Zamjena iz stavka 1. ovog èlanka može trajati najduže tri (3) mjeseca.

Èlanak 18.

Odluku o svim oblicima raspoređivanja uposlenika na radno mjesto donosi Poslodavac kroz zaključivanje prvog ugovora o radu ili kroz zaključivanje ugovora o radu s ponudom izmjenjenog ugovora o radu.

II.3. Radno vrijeme

Èlanak 19.

Radno vrijeme uposlenika može biti puno, nepuno, skraćeno i radno vrijeme duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad).

Èlanak 20.

Raspored godišnjeg radnog vremena za pojedine dane, početak i završetak radnog vremena, kao i trajanje i vrijeme dnevnog odmora, uređuje se Pravilnikom ili odlukom Poslodavca, sukladno sa specifičnostima poslovanja Poslodavca.

Èlanak 21.

U radno vrijeme uposlenika računaju se i posebni sati iz èlanka 92. ovog kolektivnog ugovora.

Èlanak 22.

Poslodavac je dužan osigurati uposleniku, koji radi sa nepunim, skraćenim ili s vremenom dužim od punog radnog vremena, sva prava kao i uposleniku s punim radnim vremenom, ali u obimu koji ovisi o dužini radnog vremena.

1. Puno radno vrijeme

Èlanak 23.

Puno radno vrijeme kod Poslodavca iznosi četrdeset (40) sati tjedno.

Puno radno vrijeme iznosi u pravilu osam (8) sati dnevno.

U puno radno vrijeme ne ulazi vrijeme predviđeno za odmor u tijeku radnog dana.

Radno vrijeme u tjednu može se rasporediti u najmanje pet (5) uzastopnih radnih dana.

2. Nepuno radno vrijeme

Èlanak 24.

Radno vrijeme na određenim radnim mjestima može iznositi i manje od četrdeset (40) sati tjedno (nepuno radno vrijeme) kada to zahtijeva organizacija rada, priroda poslova ili druge okolnosti.

Poslodavac je dužan utvrditi radna mjesta na kojima je radno vrijeme kraæe od punog radnog vremena, i to u roku od šezdeset (60) dana od dana zaključivanja ovog kolektivnog ugovora.

Radna mjesta iz stavka 2. ovog èlanka utvrðuju se Pravilnikom.

O rasporedu radnog vremena uposlenika s pravom na nepuno radno vrijeme odlučuje Poslodavac u dogovoru sa uposlenikom.

3. Skraćeno radno vrijeme

Èlanak 25.

Ako uz primjenu mjera zaštite na radu na određenim poslovima nije moguće zaštititi uposlenika, radno vrijeme na tim poslovima se skraćuje srazmjerno štetnom uticaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost uposlenika.

Pravilnikom Poslodavca utvrðuju se poslovi iz stavka 1. ovog èlanka kao i trajanje radnog vremena na tim poslovima.

Ovakvo skraćeno radno vrijeme izjednačuje se s punim radnim vremenom.

Èlanak 26.

U slučaju spora u pogledu rasporeda radnog vremena u smislu prethodnog èlanka, Poslodavac je dužan prije donošenja konačne odluke zatražiti mišljenje Sindikata ili do formiranja, mišljenje Vijeća uposlenika.

Èlanak 27.

U slučaju da uposlenik radi kraæe od punog radnog vremena, radi njege djeteta ili radi njege teže oboljelog bračnog druga, početak i završetak radnog vremena utvrdit æe se dogovorom između uposlenika i Poslodavca.

4. Prekovremeni rad

Èlanak 28.

Poslodavac može odlučiti da uposlenici rade prekovremeno u slučaju više sile (požar, potres, poplava) i u slučajevima neophodne potrebe (vanredni događaj).

Èlanak 29.

Na sva pitanja o prekovremenom radu koja nisu regulisana ovim kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona.

5. Noćni rad

Èlanak 30.

Svako obavljanje poslova uposlenika u vremenu između dvadesetdva (22) sata i šest (6) sati idućeg dana smatra se noćnim radom.

Èlanak 31.

Poslodavac može uvesti noćni rad u svim slučajevima predviđenim Zakonom.

6. Preraspodjela radnog vremena

Èlanak 32.

Poslodavac može izvršiti preraspodjelu radnog vremena kada to zahtijeva priroda poslova, organizacija rada i poslovanja, bolja iskorištenost sredstava rada i opreme, racionalnije korištenje radnog vremena, te izvršenje ugovorenih poslova.

Èlanak 33.

Preraspodjela radnog vremena može se za pojedine organizacione procese rada, urediti različito ovisno o vrsti djelatnosti koja se u pojedinom organizacionom dijelu obavlja.

Èlanak 34.

Preraspodjela radnog vremena se može, u tijeku kalendarske godine uraditi tako da u pojedinom vremenskom razdoblju, radno vrijeme iznosi više od četrdeset (40) sati tjedno, vodeći računa da se uposleniku osigura obvezan odmor između dva radna dana koji ne može biti kraći od dvanaest (12) sati.

Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme ne može biti duže od pedesetdva (52) sata tjedno, a za sezonske poslove šezdeset (60) sati tjedno.

Preraspodjela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom.

II.4. Odmori i odsustva

1. Odmor u tijeku radnog dana

Èlanak 35.

Uposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na odmor u tijeku radnog dana u trajanju od trideset (30) minuta.

Odmor ne smije biti određen u prva dva (2) sata nakon početka rada, niti u zadnja dva (2) sata prije završetka rada.

Uposlenici koji rade u smjenama imaju pravo na odmor tijekom rada u trajanju od šezdeset (60) minuta za trajanje smjene od 8-12 sati.

Poslodavac je dužan za uposlenike koji svoj rad obavljaju u smjenama propisati vrijeme odmora za svako pojedino radno mjesto u unaprijed utvrđenom rasporedu smjena.

Vrijeme odmora tokom rada ne smatra se vremenom provedenim na radu.

Pod pojmom "puno radno vrijeme" u smislu odredaba ovog kolektivnog ugovora, podrazumijeva se tzv. osmosatno radno vrijeme kao i rad u smjenama.

2. Dnevni odmor

Èlanak 36.

Uposlenik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje dvanaest (12) sati neprekidno.

3. Tjedni odmor

Èlanak 37.

Uposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje dvadesetčetiri (24) sata neprekidno.

Dan tjednog odmora za uposlenike koji ne rade u smjenama u pravilu je nedjelja.

Ako je potrebno da uposlenik radi na dan svoga tjednog odmora, osigurat æe mu se korištenje tog odmora prema dogovoru Poslodavca i uposlenika.

Odredba prethodnog stavka ne odnosi se na uposlenike čiji je rad organizovan kroz smjene turnusa.

4. Godišnji odmor

Èlanak 38.

Uposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje osamnaest (18) radnih dana.

Pod pojmom "radni dan" u smislu ovog kolektivnog ugovora smatraju se svi dani u tjednu osim nedjelje, te blagdane i drugih neradnih dana utvrðenih Zakonom.

Èlanak 39.

U slučaju da se uposlenik prvi put zapošljava ili u slučaju da ima prekid između dva radna odnosa duže od osam (8) dana, takav uposlenik stièe pravo na godišnji odmor nakon šest (6) mjeseci neprekidnog rada.

Ako u smislu prethodnog stavka uposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor takav uposlenik ima pravo na najmanje jedan (1) dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada.

Èlanak 40.

Dužina godišnjeg odmora preko osamnaest (18) radnih dana utvrðuje se zavisno od:

  • -
    uvjeta rada,
  • -
    složenosti poslova radnog mjesta,
  • -
    dužine radnog staža,
  • -
    zdravstvenog stanja uposlenika i
  • -
    drugih uvjeta u kojima uposlenik radi i živi.

Bliža razrada uvjeta iz ovog èlanka, izrada Plana korištenja godišnjih odmora, naèin korištenja godišnjeg odmora i drugo, uredjuje se Pravilnikom Poslodavca.

Èlanak 41.

Godišnji odmor po svim osnovama ne može biti duži od trideset (30) radnih dana.

U trajanje godišnjeg odmora računaju se svi dani sem nedjelje i blagdana koji se po Zakonu ne rade.

Èlanak 42.

Tijekom godine može se u iznimnim slučajevima i u interesu Poslodavca odstupiti od utvrðenog Plana korištenja godišnjeg odmora zbog:

  • -
    hitnih intervencija na otklanjanju kvarova u radnom procesu,
  • -
    neodgodivog obavljanja hitnih i značajnih poslova i ,
  • -
    u drugim opravdanim slučajevima.

U slučajevima iz stavka 1. ovog èlanka uposlenik je dužan prekinuti započeto korištenje godišnjeg odmora, s tim da ga ima pravo nastaviti "im prestane razlog zbog kojega je odmor prekinut.

Èlanak 43.

Korištenje godišnjeg odmora prekida se nastupom bolovanja, porodiljskog odsustva, vojne vježbe, na opravdani zahtjev Poslodavca, na opravdani zahtjev uposlenika, te u drugim slučajevima koji se nisu mogli predvidjeti prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Po isteku prekida godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog èlanka, uposlenik nastavlja koristiti započeti godišnji odmor.

5. Odmor u dane državnih blagdana

Èlanak 44.

Uposlenik ima pravo na odmor u dane blagdana koji su kao dani blagdana određeni Zakonom.

Dani blagdana ne računaju se u dane godišnjeg odmora ni u dane plaćenog odsustva sa rada do sedam (7) radnih dana.

Pri utvrðivanju visine učešća radnika u raspodjeli sredstava za plaće, dani državnih blagdana smatraju se radnim danima.

6. Plaćeno odsustvo

Èlanak 45.

Uposlenik ima pravo po svom zahtjevu da odsustvuje sa rada uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do sedam (7) radnih dana u slijedećim slučajevima:

  • -
    u slučaju zaključenja braka 3 radna dana
  • -
    radi porođaja supruge 3 radna dana
  • -
    radi smrti èlana uže obitelji sukladno sa Zakonom 5 radnih dana
  • -
    u slučaju teže bolesti èlana uže obitelji 3 radna dana
  • -
    radi polaganja struènog i pripravničkog ispita 2 radna dana
  • -
    po osnovu dobrovoljnog davanja krvi za svako davanje ne računajući dan davanja 2 radna dana

Zbir dana odsustvovanja po svim osnovama iz stavka 1. ovog èlanka ne može prijeći sedam (7) radnih dana tokom jedne kalendarske godine.

Izuzetno od stavka dva ovog èlanka uposlenik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu plaće, radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba 2 radna dana.

Pod èlanom uže obitelji smatraju se sva lica navedena u Zakonu.

Èlanak 46.

Uposleniku kome je nadležni organ Poslodavca odobrio vanredno školovanje ili studiranje ima pravo da za svaku upisanu godinu školovanja jedanput koristi odsustvo sa rada uz naknadu plaće radi pripremanja ispita i to:

  • -
    na visokoj školi, fakultetu i postdiplomskom studiju i za odbranu doktorske disertacije, polaganja specijalističkog i pravosudnog ispita 15 dana
  • -
    na višoj školi 10 dana
  • -
    na III, IV i V stepenu obrazovanja 5 dana

Pravo na korištenje odsustva sa rada uz naknadu plaće uposlenik dokazuje potvrdom škole odnosno fakulteta o upisu u školu ili fakultet određene školske godine.

7. Neplaćeno odsustvo

Èlanak 47.

Poslodavac može uposleniku, na njegov zahtjev odobriti odsustvovanje sa posla bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) u slučajevima:

  • -
    obrazovanja i struènog usavršavanja u zemlji i inozemstvu koje traje najduže devedeset (90) dana,
  • -
    učestvovanja u društvenim, kulturnim, sportskim i drugim javnim manifestacijama u zemlji i inozemstvu - najduže trideset (30) dana,
  • -
    njege teško oboljelog èlana uže obitelji,
  • -
    u ostalim slučajevima dužeg boravka u inozemstvu, a najduže devedest (90) dana,
  • -
    radi zadovoljavanja vjerskih potreba - dva (2) dana.

Za vrijeme trajanja neplaćenog odsustva, radniku miruju sva prava i obveze iz radnog odnosa.

II.5. Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad

Èlanak 48.

Poslodavac može omogućiti uposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.

Uposlenik je obvezan da se sukladno sa svojim sposobnostima i potrebama rada obrazuje, osposobljava i usavršava za rad.

Međusobna prava i obveze između Poslodavca i uposlenika upućenog na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad, utvrðuju se posebnim ugovorom.

U slučaju promjena ili uvođenja novog načina rada ili organizacije rada Poslodavac je obvezan omogućiti uposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.

Èlanak 49.

Ako Poslodavac uputi uposlenika na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad, koje je organizovano tokom radnog vremena, tada se vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja računa u puno radno vrijeme, a uposlenik ima ista prava kao da je radio.

Ako je obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad organizirano izvan radnog vremena, tada Poslodavac osigurava uposleniku odsustvo sa posla sukladno sa odredbama ovog kolektivnog ugovora.

Èlanak 50.

Poslodavac može uposlenika koji je neopravdano odbio obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad za potrebe Poslodavca rasporediti na drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj struènoj spremi.

Pravo da odbiju obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad imaju:

  • -
    trudnice i majke s djecom do sedam (7) godina starosti,
  • -
    uposlenik koji njeguje teže tjelesno ili duševno oboljelu osobu,
  • -
    uposlenik kojemu do mirovine nedostaje do pet (5) godina radnog staža ili godina života,
  • -
    samohrani roditelj s djetetom do četrnaest (14) godina starosti.

Èlanak 51.

Pored obrazovanja za potrebe Poslodavca, isti je dužan omogućiti uposlenicima redovno osposobljavanje za tekući proces rada na seminarima ili drugim oblicima obrazovanja.

II. 6. Materijalna odgovornost

Èlanak 52.

Uposlenik je dužan da pravovremeno i kvalitetno izvršava svoje radne obveze u duhu poslovnog morala, pravila struke i profesionalne odgovornosti i da čuva sredstva Poslodavca i svu drugu imovinu koja se nalazi u radnom ili pravnom prometu.

Èlanak 53.

Materijalna odgovornost uposlenika i Poslodavca, utvrðuje se sukladno sa Zakonom i Pravilnikom Poslodavca.

Èlanak 54.

Na sva ostala pitanja koja se odnose na materijalnu odgovornost uposlenika, a koja nisu regulisana ovim kolektivnim ugovorom, primjenjuju se odredbe Zakona i Pravilnika Poslodavca.

II.7. Odnosi sa Sindikatom

Èlanak 55.

Poslodavac je obvezan bez naknade osigurati slijedeæe uvjete za rad Sindikata (licima iz èlanka 56.stavak 3. ovog ugovora):

  • 1.
    opremljen prostor za rad Sindikata,
  • 2.
    korištenje "AT linije,
  • 3.
    tehničko administrativne poslove,
  • 4.
    dostavu službenih i drugih tiskanih stvari koje izdaje Poslodavac u potrebnom broju primjeraka,
  • 5.
    vršiti obračun sindikalne članarine putem dostavljenih spiskova od strane Sindikata i
  • 6.
    korištenje PTT i FAX linije bez troškova upotrebe.

Èlanak 56.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika kod Poslodavca ne smije biti sprečavana niti ometana ako djeluje sukladno sa ratificiranim Konvencijama Međunarodne organizacije rada, Zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.

Pod terminom Sindikalni povjerenik podrazumijeva se predsjednik Sindikata željezničara, izvršni sekretar, predsjednik sindikalnog odbora u organizacionom dijelu Poslodavca, društvu, ili ustanovi kao i predsjednici organa koje bira Kongres.

Èlanak 57.

Poslodavac se obvezuje da æe Sindikatu i njegovim organizacionim dijelovima omogućiti djelovanje u funkciji zaštite kolektivnih prava uposlenika na naèin:

  • -
    da æe poštivati odredbe ovog kolektivnog ugovora,
  • -
    da æe provoditi sve mjere zaštite na radu sukladno sa propisima, normativnim aktima i Zakonom,
  • -
    da æe obvezno Sindikatu osigurati informacije o prijedlozima odluka koje æe razmatrati, a koje su od znaèaja za ekonomski i društveni položaj uposlenika,
  • -
    da æe o mišljenjima, prijedlozima i primjedbama Sindikata zauzeti stav i o tome obavijestiti Sindikat najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana prijema zahtjeva Sindikata, a obvezno prije donošenja odluke u vezi s kojim je Sindikat dao mišljenje ili primjedbu,
  • -
    da æe ovlaštenom predstavniku Sindikata na njegov zahtjev staviti na raspolaganje sve informacije u vezi sa ostvarivanjem i zaštitom prava uposlenika iz radnog odnosa, a ta obveza uključuje i podatke o plaćama, odnosno elementima za njihov obračun, te uplaćenim porezima i doprinosima,
  • -
    da æe Sindikatu osigurati informacije o prijedlozima poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj uposlenika i to prije njihova usvajanja,
  • -
    da æe Predsjedniku Sindikata željezničara, odnosno osobi koju on ovlasti za zastupanje, omogućiti učešće na sjednicama nadležnog organa, na kojima se donose odluke koje se neposredno odnose na prava uposlenika u radnom odnosu i radne uvjete, odnosno odluke koje æe posredno utjecati na obim i sadržaj tih prava kada se u tom slučaju Sindikatu uz poziv dostavljaju pisani materijali kao i članovima tog nadležnog organa,
  • -
    da æe ovlaštenom predstavniku Sindikata omogućiti pristup svim radnim mjestima, kada je taj pristup potreban radi obavljanja sindikalnih dužnosti,
  • -
    da æe ovlaštenom predstavniku Sindikata omogućiti prisustvo inspekcijskim pregledima i dostupnost informacijama inspektora o svim zapažanjima u svezi provedbe mjera zaštite na radu i
  • -
    da æe kod promjena u organizaciji rada, restruktuiranju ili promjeni ustroja, uvođenja novih tehnologija ili ekonomskih poteškoća zbog kojih privremeno ili trajno prestaje potreba za određenim brojem uposlenika, zatražiti mišljenje Sindikata i na isto se očitovati.

Èlanak 58.

Sindikat prema Poslodavcu predstavlja predsjednik Sindikata željezničara ili od njega ovlaštena osoba, te sindikalni povjerenik u organizacionim dijelovima sukladno sa organizacijom Sindikata i Poslodavca, a do visine organizacionog dijela Poslodavca gdje egzistira sindikalni odbor ili odbor društva odnosno ustanove.

Sindikat je obvezan, akt o svojoj organizaciji sa popisom ovlaštenih povjerenika dostaviti Poslodavcu.

Poslodavac i direktori organizacionih dijelova su obvezni primiti i saslušati Predsjednika Sindikata željezničara ili od njega ovlaštenu osobu, kada oni to zatraže ili po dogovoru.

Èlanak 59.

Pravo na profesionalni rad u Sindikatu za puno radno vrijeme imaju lica sukladno sa Statutom i odlukama Sindikata.

Èlanak 60.

Poslodavac se obvezuje sindikalnog povjerenika, određenog aktom o organizaciji Sinikata, koji svoju dužnost obavlja uz redovan rad, kao i èlana sindikalnog organa, osloboditi obveza obavljanja rada uz naknadu plaće kao da je radio zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja i seminara.

Èlanak 61.

U slučaju korištenja prava iz ovog kolektivnog ugovora, sindikalni povjerenik, odnosno Èlan odgovarajućeg organa Sindikata, dužan je najaviti vrijeme izostanka s rada neposrednom rukovoditelju dva (2) dana unaprijed.

Ukoliko je rad sindikalnog povjerenika na radnom mjestu na koje je rasporeðen vezan za rad drugih uposlenika, a povjerenik koristi pravo izostanka s posla, neposredni rukovoditelj utvrdit æe takav raspored radnog vremena kako se taj izostanak ne bi osjetio.

Neposredni rukovoditelj može tražiti potvrdu opravdanosti izostanka sindikalnog povjerenika i èlana odgovarajućeg organa sindikata iz stavka 1. ovog èlanka, kod ovlaštenog predstavnika Sindikata.

Èlanak 62.

Sa profesionalnim uposlenikom u Sindikatu iz èlanka 59.ovog kolektivnog ugovora zaključuje se ugovor o radu kojim se regulišu sva pitanja iz radnog odnosa kao i za ostale uposlenike.

Obvezu iz prethodnog stavka ima Poslodavac.

Èlanak 63.

Sindikalni povjerenici i èlanovi organa Sindikata iz čl. 59. i 60. ovog kolektivnog ugovora za vrijeme obavljanja sindikalnih dužnosti, imaju pravo na korištenje naloga za službeno putovanje u 1. razredu na svim prugama Poslodavca od mjesta rada do mjesta održavanja sindikalnih aktivnosti i nazad.

Za vrijeme obavljanja profesionalne dužnosti u Sindikatu, sindikalnom povjereniku Poslodavac se obvezuje isplaćivati plaću prema odredbama ugovora o radu (predsjednik i izvršni sekretar)

Èlanak 64.

Uposlenik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva u sindikatu.

Sindikalnom povjereniku iz čl. 56. i 59. ovog kolektivnog ugovora za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti i šest (6) mjeseci po njenom isteku, ne može se bez saglasnosti Sindikata otkazati ugovor o radu.

Poslodavac se obvezuje da æe vršioce sindikalnih dužnosti iz èlanka 59. ovog kolektivnog ugovora po prestanku njihovih dužnosti rasporediti sukladno sa rasporedom koji su imali prije stupanja na dužnosti uz plaću tog radnog mjesta.

Radi ostvarivanja prava iz ovog èlanka, Sindikat je dužan izvještavati Poslodavca o početku i isteku mandata svakog sindikalnog povjerenika.

II.8. Štrajk

Èlanak 65.

Ukoliko Sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava uposlenika utvrðena ovim kolektivnim ugovorom stupit æe u pregovore sa Poslodavcem i zahtijevati da se preduzmu odgovarajuæe mjere.

Ako sporna pitanja ne budu riješena putem pregovora, Sindikat æe tražiti izjašnjavanje uposlenika - èlanova Sindikata o stupanju u štrajk.

štrajk najavljuje, organizuje i vodi Glavni odbor Sindikata ili od njega imenovani drugi organ, sukladno sa Zakonom i Pravilima Sindikata o štrajku.

Organiziranje i učestvovanje u štrajku organiziranom sukladno sa odredbama Zakona, ovog kolektivnog ugovora i Pravilima Sindikata o štrajku, ne predstavlja povredu ugovora o radu.

Èlanak 66.

S Poslodavcem pregovora i štrajkom rukovodi štrajkački odbor, čiji èlanovi ne mogu biti rasporeðeni na rad za vrijeme štrajka.

Èlanak 67.

Na prijedlog Poslodavca, Sindikat i Poslodavac, sporazumno utvrðuju poslove koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka.

Najkasnije na dan najave štrajka Sindikat je dužan objaviti sporazum o poslovima na kojima se rad ne može prekidati za vrijeme štrajka.

Sporazum iz stavka 1. ovog èlanka, sadrži naroèito, odredbe o poslovima i broju uposlenika koji su dužni da rade za vrijeme štrajka ili isključenja sa rada radi osiguranja minimuma procesa rada, osiguranje neophodnih uvjeta života i rada pučanstva.

Èlanak 68.

Sudjelovanje uposlenika u štrajku organiziranom sukladno sa odredbama ovog kolektivnog ugovora ne predstavlja povredu radne obveze.

Uposlenik zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno s odredbama ovog kolektivnog ugovora ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih uposlenika kod Poslodavca.

Poslodavac ne smije tokom štrajka zapošljavati druge uposlenike umjesto štrajkača.

Èlanak 69.

Sindikat ima pravo da organizuje štrajk solidarnosti, odnosno druge metode sindikalne podrške zahtjevima uposlenika.

Èlanak 70.

Uposlenik koji ne poštuje odredbe Zakona o štrajku, odredbe ovog kolektivnog ugovora i Pravila Sindikata o štrajku neće imati zaštitu Sindikata ako Poslodavac pokrene postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti.

Èlanak 71.

Na sva ostala pitanja koja nisu regulirana ovim kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o štrajku i Pravila Sindikata o štrajku.

II.9. Prestanak ugovora o radu

Èlanak 72.

Ugovor o radu prestaje u slučajevima predviđenim u Zakonu o radu, Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju i Pravilniku Poslodavca.

Èlanak 73.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz otkazni rok od šest (6) mjeseci zbog:

  • -
    prestanka potrebe za obavljanje određenog posla zbog ekonomskih, tehničkih i organizacijskih razloga,
  • -
    u slučaju kada uposlenik nije u mogućnosti da izvršava obveze iz radnog odnosa zbog gubitka radne sposobnosti za obavljanje tih poslova.

Otkaz iz prethodnog stavka, alineja dva (2), mogu" je samo ako Poslodavac ne može takvog uposlenika zaposliti na druge poslove ili ga obrazovati ili osposobiti za druge poslove.

Èlanak 74.

Otkazni rok u ostalim slučajevima predviđenim Zakonom traje trideset (30) dana.

Èlanak 75.

Poslodavac odnosno uposlenik može otkazati ugovor o radu i bez obveze poštivanja propisanog otkaznog roka kada zbog kršenja obveza iz radnog odnosa nastavak radnog odnosa nije mogu".

Èlanak 76.

Kršenje obveza iz radnog odnosa uposlenika utvrðuju se Pravilnikom Poslodavca.

Èlanak 77.

Ako se ugovor o radu otkazuje zbog ponašanja ili rada uposlenika u svezi prethodnog èlanka, Poslodavac je dužan da omogući uposleniku da iznese svoju odbranu.

Èlanak 78.

Ako Poslodavac otkazuje ugovor o radu shodno odredbama Zakona, obvezan je da o tome èinu pribavi mišljenje Vijeća uposlenika.

Bez pribavljanja mišljenja iz stavka 1. ovog èlanka, odluka o otkazu ugovora o radu je ništavna.

Èlanak 79.

Na sva druga pitanja u pogledu otkaza ugovora o radu, a koja nisu regulirana ovim kolektivnim ugovorom, primjenjuju se odredbe Zakona.

II.10. Zaštita prava uposlenika iz radnog odnosa

Èlanak 80.

Zaštita prava uposlenika iz radnog odnosa bliže se reguliše Zakonom i Pravilnikom Poslodavca.

Èlanak 81.

Na zahtjev uposlenika Sindikat može zastupati uposlenika u ostvarivanju njegovih prava.

Èlanak 82.

Stručne službe Poslodavca, svaka u svojoj nadležnosti, dužne su pružiti stručnu pomoć uposlenicima u ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti, a naroèito:

  • -
    primiti i evidentirati prispjele zahtjeve uposlenika i dostaviti te zahtjeve nadležnim organima Poslodavca i Sindikata,
  • -
    davati na zahtjev uposlenika i nadležnih organa odgovarajuća stručna mišljenja,
  • -
    sudjelovati struènom pomoći i savjetom u postupku za ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti uposlenika,
  • -
    izrađivati nacrte odgovarajućih odluka i rješenja o ostvarivanju prava i obveza i odgovornosti uposlenika Poslodavca i
  • -
    obavljati i druge stručne, administrativne i tehničke poslove neophodne za pravovremeno donošenje odluka nadležnih organa Poslodavca o pravima, obvezama i odgovornostima uposlenika.

II.11. Vijeće uposlenika.

Èlanak 83.

Radi ostvarivanja prava uposlenika da sudjeluju u odlučivanjima koja su ustanovljena Zakonom, kod Poslodavca se formiraju vijeća uposlenika.

Formiranje vijeća uposlenika zasniva se na provedenim slobodnim i neposrednim izborima.

Èlanak 84.

Vijeća uposlenika u djelatnosti Poslodavca formiraju se po načelima i principa utvrđenim u Zakonu:

II.12. Pravilnik o radu

Èlanak 85.

Pravilnikom o radu Poslodavca uređuje se radno pravni status i druga pitanja koja iz toga proizilaze za uposlenika i Poslodavca, zatim plaće i sve vrste naknada kao i organizacija rada i sistematizacija radnih mjesta.

Èlanak 86.

Prije donošenja Pravilnika o radu Poslodavac se obvezno konsultuje sa Sindikatom ili Glavnim vijećem uposlenika kada se isto izabere i konstituiše.

Èlanak 87.

Na sva druga pitanja u svezi Pravilnika, a koja nisu regulirana ovim kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona.

III - PLAĆE, NAKNADE PLAĆA, DODACI I DRUGE NAKNADE

Èlanak 88.

Podaci o plaćama po odredbama ovog kolektivnog ugovora su javni.

Pojedinačne isplate nisu javne.

Plaće se obvezno obračunavaju u bruto iznosu. Poslodavac ne može uvesti ni jedan doprinos izuzev onih koji su utvrđeni Zakonom.

Uposleniku se isplaćuje iznos plaće po odbitku obveznih doprinosa, ali mu se u obračunu iskazuju podaci o svim odbitcima računajući i one na koje je on dao suglasnost (kredit, kasa uzajamne pomoći, sindikalna članarina i slično).

Plaće se isplaćuju u neto iznosu.

Plaća se sastoji od osnovne plaće, dodatka na plaću i stimulativnog dijela.

Poreze i doprinose na bruto plaće plaća Poslodavac.

Èlanak 89.

Plaća uposlenika utvrðuje se na osnovu ostvarenih rezultata rada, vrste i složenosti poslova i uvjeta rada.

Osnovna plaća koja se mora isplatiti uposleniku predstavlja najniži iznos za posao pripadajuće grupe složenosti, za puno radno vrijeme i normalne uvjete i rezultate rada, a utvrðuje se po grupama složenosti kao proizvod koeficijenta složenosti poslova i najniže plaće.

Èlanak 90.

Najniža plaća je osnovica za obračun osnovne plaće uposlenika.

Najniža plaća uposlenika iznosi 55% prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima od strane Federalnog zavoda za statistiku.

Najniža plaća se obvezno usklađuje sa rastom indeksa troškova života kad njegova vrijednost poraste tromjesečno najmanje 5%.

Èlanak 91.

Osnovna plaća se koriguje i na osnovu ostvarenih rezultata u procesu rada, odnosno na radnom mjestu.

Pravilnikom Poslodavca utvrðuju se kriteriji i mjerila za utvrđivanje rezultata rada uposlenika.

Poslodavac unaprijed utvrðuje radne normative i standarde.

Uposlenici moraju biti unaprijed upoznati sa mjerilima stimulacije rada.

Èlanak 92.

Uposleniku se kao posebni sati obračunavaju:

  • 1.
    vrijeme provedeno u rezervi 50%
  • 2.
    vrijeme provedeno na reći putovanju 80%
  • 3.
    vrijeme dežurstva na radnom mjestu 50%
  • 4.
    vrijeme bavljenja vlakopratnog osoblja u obrtnom kolodvoru:
    • a)
      ako bavljenje traje do dva sata 100%
    • b)
      ako bavljenje traje preko dva sata, svo ovo vrijeme se obračunava:
      • -
        ako nije obezbijeđeno odmaralište 100%
      • -
        ako je obezbijeđeno odmaralište 50%
  • 5.
    vrijeme prekida rada zbog elementarnih nepogoda 100%
  • 6.
    namireni sati nakon preraspodjele 100%
  • 7.
    vrijeme provedeno na obveznom liječničkom pregledu 100%
  • 8.
    vrijeme obveznog poučavanja sukladno sa važećim propisima 100%
  • 9.
    vrijeme provedeno na stručnim i periodičnim ispitima sukladno sa važećim propisima 100%
  • 10.
    vrijeme provedeno u pripravnosti kod kuće 20%.

Sati iz ovog èlanka po to". 1. - 9. svode se na efektivno radno vrijeme.

Odluku o pripravnosti kod kuće donosi Poslodavac.

Svoja ovlašćenja iz prethodnog stavka Poslodavac može prenijeti na druga lica.

Osnov za obračun plaće po osnovu sati iz ovog èlanka je osnovna plaća uposlenika, korigirana vrijednošću boda.

Èlanak 93.

Složenost svake grupe poslova utvrðuje se kao minimalni koeficijent složenosti za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima.

Minimalnim koeficijentom utvrðuju se relativni odnos između grupa poslova, od najjednostavnijeg do najsloženijeg.

Èlanak 94.

Koeficijenti grupa složenosti poslova su:

I GRUPA poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji zahtijeva minimalno obrazovanje, odnosno kvalifikaciju za tekući rad, te je potrebno minimalno znanje za razumijevanje rada i radnih naloga - NK uposlenik.

Koeficijent složenosti je 1,00 - 1,45.

II GRUPA poslova podrazumijeva manje složene poslove odnosno rad pomoću jednostavnih sredstava za rad.

Za obavljanje ovih poslova potrebno je stručno obrazovanje za drugi stepen stručne spreme.

Koeficijent složenosti je 1,20 - 1,85.

III GRUPA podrazumijeva srednje složene poslove na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova.

Za obavljanje ovih poslova potreban je treći stepen stručne spreme.

Koeficijent složenosti je 1,35 - 2,00.

IV-1 GRUPA podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove za èije obavljanje su potrebne konsultacije u njihovom izvršavanju.

Za obavljanje ovih poslova i zadataka odgovara završen obrazovni proces za četvrti stepen stručne spreme.

Koeficijent složenosti je 1,55 - 2,35.

IV-2 GRUPA poslova podrazumijeva složenost i četvrti stepen obrazovanja kao i kod grupe IV-1.

Radi specifičnosti odgovornosti i težine poslova od posebnog interesa za Poslodavca, konkretna radna mjesta utvrdiće se Pravilnikom o radu.

Koeficijent složenosti je 2,35 - 2,80.

V GRUPA poslova podrazumijeva složenije poslove koji zahtijevaju veći stepen samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka.

Za obavljanje ovih poslova je potreban peti stepen stručne spreme.

Koeficijent složenosti je 2,00 do 2,40.

VI GRUPA poslova su složeni i specijalizirani poslovi koji zahtijevaju samostalnost i veći stepen kreativnosti u njihovom izvršavanju.

Za obavljanje ovih poslova potreban je završen stepen obrazovanja na višoj školi ili na I stepenu fakulteta.

Koeficijent složenosti je 2,20 do 3,40.

VII-1 GRUPA poslova podrazumijeva složene i visoko složene raznovrsne operacije za koje je potrebno zaokruženo znanje i sposobnost sistematskog obrazovanja i naučnog rada, zaokruženo teoretsko i praktično znanje koje omogućava obavljanje vrlo složenih poslova.

Za obavljanje ovih poslova potreban je završen stepen obrazovanja na fakultetu ili višoj školi.

Koeficijent složenosti je 3,30 - 4,10.

VII-2 GRUPA poslova podrazumijeva vrlo složene stručne poslove s potpunom samostalnošću za rad na naučno-istraživačkim projektima, složenijim i vrlo složenijim poslovima rukovođenja, raspoređivanja, kontrole i koordinacije poslovnog procesa.

Za uposlenike ove kategorije zanimanja odgovara završen stepen obrazovanja na fakultetu, odnosno visokoj školi i završen specijalistički program obrazovanja (magisteriji i slično).

Koeficijent složenosti je 4,10 - 4,80.

Èlanak 95.

Uposlenik ima pravo na uvećanu osnovnu plaću po osnovu uvjeta rada najmanje 5% osnovne plaće za sate rada provedene pod tim uvjetima.

Konkretna visina uvećanja iz prethodnog stavka utvrðuje se Pravilnikom Poslodavca.

Èlanak 96.

Uposlenik ima pravo na uvećanu plaću:

  • -
    za noćni rad najmanje 30% na osnovnu plaću,
  • -
    za rad nedjeljom 20% na osnovnu plaću,
  • -
    za prekovremeni rad 50% na osnovnu plaću,
  • -
    za rad u dane blagdana koji se po Zakonu ne rade 50% na osnovnu plaću.

Dodaci se međusobno ne isključuju, sem dodatka za rad nedjeljom i blagdanom.

Dodaci iz ovog èlanka mogu biti i viši što se utvrdjuje Pravilnikom Poslodavca.

Èlanak 97.

Uposlenik ima pravo na dodatak na osnovnu plaću za svaku godinu mirovinskog staža i to 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.

Èlanak 98.

Dio dobiti koji se izdvaja za plaće uposlenika srazmjeran je učešću ukupnih plaća u troškovima poslovanja.

Uposleniku pripada dio plaće iz dobiti proporcionalno njegovoj isplaćenoj plaći u odnosu na ukupno isplaćene plaće.

Plaća iz dobiti isplaćuje se u novcu.

Èlanak 99.

Uposleniku pripada naknada plaće u slijedećim slučajevima:

  • -
    za prekid rada (koji nije prouzrokovao uposlenik) u visini satnice (izračunate iz njegove osnovne plaće) pomnoženo sa satima prekida rada,
  • -
    blagdana u dane kada se po Zakonu ne radi,
  • -
    vjerskog blagdana sukladno sa Zakonom,
  • -
    godišnjeg odmora,
  • -
    odsutnosti sa posla sukladno sa ovim kolektivnim ugovorom i Pravilnikom Poslodavca,
  • -
    obrazovanja i struènog osposobljavanja i prekvalifikacije sukladno sa potrebama Poslodavca,
  • -
    čekanja posla sukladno sa Zakonom,
  • -
    vojne službe,
  • -
    u drugim slučajevima utvrđenim Pravilnikom Poslodavca.

Visina ovih naknada i osnovica za obračun utvrðuje se Pravilnikom Poslodavca.

Èlanak 100.

Uposleniku pripada novčana naknada u slučajevima privremene spriječenosti za rad usljed bolesti do 42 dana u visini od 90% plaće, a preko 42 dana sukladno sa Zakonom.

Osnovica za izračunavanje naknade za bolovanje do 42 dana je plaća uposlenika isplaćena u prethodnom mjesecu, a preko 42 dana je osnovica utvrðena Zakonom.

Èlanak 101.

Plaća pripravnika ne može biti manja od 80% osnovne plaće odgovarajućeg stepena složenosti radnog mjesta za koje se pripravnik osposobljava.

Èlanak 102.

Naknada plaće predsjednika i izvršnog sekretara Sindikata željezničara utvrðuje se posebnom odlukom Glavnog odbora.

Èlanak 103.

Učesnicima i studentima na obveznom proizvodnom radu i praksi, pripada naknada sukladno s Pravilnikom Poslodavca.

Èlanak 104.

Uposleniku kojem po isteku statusa čekanja na posao prestaje radni odnos, pripada otpremnina sukladno s odredbama Zakona.

Èlanak 105.

Pravo na naknadu plaće uposlenika sa promijenjenom radnom sposobnošću ostvaruje se sukladno s Zakonom.

Èlanak 106.

Uposlenik ima pravo na regres za godišnji odmor u visini od 70% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Èlanak 107.

Uposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u visini petostrukog iznosa prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

U slučaju otkaza ugovora o radu uposlenika, ako otkaz uručuje Poslodavac, uposlenik ima pravo na otpremninu u visini od jedne trećine prosječno isplaćene mjesečne plaće po odredbama Pravilnika i Zakona.

Èlanak 108.

U slučajevima smrti uposlenika, obitelji tog uposlenika obezbijeđuje se isplata novčane naknade u visini tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

U slučaju smrti èlana uže obitelji uposlenika ili teške invalidnosti, uposleniku se isplaćuje naknada u visini dvije plaće iz prethodnog stavka .

èlanom uže obitelji iz stavka 2. ovog èlanka smatraju se: bračni drug i djeca, roditelji i unučad bez roditelja koje uposlenik izdržava živeći u zajedničkoj obitelji.

Èlanak 109.

Uposlenik ima pravo na ishranu u tijeku rada.

Ukoliko se ishrana ne obezbijeđuje kod Poslodavca, uposleniku se obezbijeđuje mjesečna naknada u iznosu od 25% prosječne plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Èlanak 110.

Uposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla sukladno sa odredbama Pravilnika.

Èlanak 111.

Uposlenik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje u zemlji u visini od 10% prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Putni troškovi priznaju se u cjelini, kao i troškovi nošenja, prema priloženom računu, osim hotela "D-luxe" kategorije.

Visina dnevnice (cijela, pola i umanjena) utvrdjuje se Pravilnikom Poslodavca.

Èlanak 112.

Uposleniku koji po istim poslovima u tijeku mjeseca službeno putuje više puta uzastopno, izdaje se putni nalog za službeno putovanje sa prilogom.

Dnevnica po nalogu iz prethodnog stavka utvrðuje se na taj naèin što se ukupan broj sati provedenih na službenom putovanju podijeli sa 24.

Putovanja ispod 8 sati ne uzimaju se u obzir.

Èlanak 113.

Pod službenim putovanjem podrazumijeva se putovanje na udaljenosti preko 10 kilometara od mjesta rada, odnosno stanovanja.

Za uposlenike građevinske i elektrotehničke djelatnosti pod mjestom rada podrazumijeva se:

  • -
    sjedište sekcije, radne jedinice, odnosno radne grupe,
  • -
    za pružni odred: dionica pruge gdje pružni odred redovno radi i
  • -
    za čuvara pruge: Čuvarska dionica.

Dnevnice za službeno putovanje ne mogu se utvrđivati paušalno.

Službeno putovanje u jedno mjesto može trajati najviše trideset (30) dana neprekidno, a preko toga uposlenik ostvaruje pravo na naknadu za odvojeni život ili naknadu za rad na terenu.

Èlanak 114.

Dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo isplaćuje se na naèin propisan za organe uprave.

Èlanak 115.

Za vrijeme rada i boravka na terenu (radilištu) izvan mjesta rada, odnosno mjesta stanovanja u smislu èlanka 113. kada se uposlenik ne vraća kući, uposleniku pripada naknada za povećanje troškova u iznosu od:

  • -
    100% ako nije organizovan smještaj i ishrana,
  • -
    60% ako je organizovan samo smještaj ili ishrana,
  • -
    30% ako su organizovani smještaj i ishrana.

Osnovica za obračun naknada iz ovog èlanka je dnevnica za putovanje u zemlji.

Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.

Èlanak 116.

Naknada za putne troškove vlakopratnog osoblja (kilometraža) iznosi 4% dnevnice za službeno putovanje u zemlji, za svaki sat proveden na putovanju.

U vrijeme provedeno na putu uračunava se:

  • -
    vrijeme putovanja vlaka,
  • -
    vrijeme pripremno završnih radnji i
  • -
    vrijeme u obrtu.

Zaposlenicima na poslovima željezničkog autoprometa, obračun naknade i troškova za službeno putovanje (kilometraža) vrši se na osnovu vremena provedenog po putnom nalogu.