Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavca i zaposlenika u oblasti zdravstva
Na osnovu čl. 111. i 112. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99), Vlada Federacije Bosne i Hercego- vine i Nezavisni strukovni sindikat radnika u zdravstvu Federacije Bosne i Hercegovine, zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVCA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI ZDRAVSTVA
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama poslodavca i zaposlenika u oblasti zdravstva (u daljem tekstu: Ugovor), uređuju se prava, obaveze i druga pitanja iz radnog odnosa zaposlenika u javnim zdravstvenim ustanovama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Član 2.
Pojedinačnim ugovorima zaposlenika i poslodavca se ne mogu odrediti manje obaveze i prava utvrđena ovim ugovorom.
Član 3.
Za sva pitanja koja nisu uređena ovim ugovorom primjenjuje se Zakon o radu, Zakon o zdravstvenoj zaštiti i drugi zakoni i propisi.
Član 4.
Potpisnici ovog ugovora dužni su pridržavati se odredaba ovog ugovora i otkloniti sve radnje koje onemogućavaju njegovo izvršenje.
II - RADNI ODNOS
Član 5.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim zaposlenikom donosi poslodavac.
Član 6.
Opći i posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa određeni su zakonom i pravilnikom o radu.
Član 7.
Ugovor o radu se može zaključiti samo sa zaposlenikom, koji pored općih uslova za zasnivanje radnog odnosa ispunjava posebne uslove određene pravilnikom o radu.
Član 8.
Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Ukoliko se ugovori probni rad on iznosi:
- -za zaposlenike sa visokom i višom stručnom spremom tri mjeseca,
- -za zaposlenike ostalih školskih sprema 30 dana.
Probni rad se može zaposleniku iznimno produžiti iz objek- tivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena za koliko je bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana.
Član 9.
Otkaz zbog neudovoljavanja na probnom radu mora biti u pisanoj formi i obrazložen.
Ako poslodavac ne izda zaposleniku otkaz posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
U slučaju da zaposlenik ne zadovolji na probnom radu ugovor o radu se pismeno otkazuje, uz otkazni rok od sedam dana.
Član 10.
Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom radi osposobljavanja za samostalan rad.
Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže na godinu dana bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
Ugovor iz stava 1. ovog člana traje;
- -12 mjeseci za zaposlenika sa svršenom visokom stručnom spremom,
- -9 mjeseci za zaposlenika sa svršenom višom stručnom spremom,
- -6 mjeseci za zaposlenika sa svršenom srednjom stručnom spremom.
Pripravnik mora imati mentora i dobiti plan i program pripravničkog staža saglasno odredbama Pravilnika o pripravničkom stažu i stručnom ispitu zdravstvenih radnika ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/00).
II - RADNO VRIJEME
Član 11.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje 37,5 sati sedmično.
Sedmično radno vrijeme je raspoređeno na pet dana u sedmici, od ponedjeljka do petka.
Za poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslovi koji zahtijevaju drugačiji raspored dnevnog, odnosno sedmičnog radnog vremena, poslodavac može odrediti drugačiji dnevni ili sedmični raspored radnog vremena.
Član 12.
Zaposlenik ne može napustiti radno mjesto dok ne dobije zamjenu, iako je njegovo radno vrijeme isteklo, ako bi time bilo dovedeno u pitanje osiguranje kontinuirane zdravstvene zaštite stanovništva.
Napuštanje radnog vremena iz stava 1. ovog člana predstavlja težu povredu radne obaveze.
Član 13.
Radno vrijeme zaposlenika koji radi na poslovima sa posebnim uslovima uz primjenu mjera zaštite na radu, puno radno vrijeme se skraćuje na 30 sati sedmično.
Skraćenje punog radnog vremena iz stava 1. ovog člana odnosi se na poslove:
- -u ATD,
- -u mikrobiološkoj laboratoriji,
- -u infektivnom odjeljenju,
- -u odjeljenju nuklearne medicine,
- -u odjeljenju radiologije,
- -u higijensko-epidemiološkoj službi,
- -u prosekturi,
- -u psihijatrijskim odjelima zatvorenog tipa.
Zaposlenici koji rade na poslovima iz stava 2. ovog člana izjednačeni su u pravima i obavezama sa zaposlenicima sa punim radnim vremenom.
IV - ODMOR I ODSUSTVA
Član 14.
Zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od 30 minuta, a koristi ga u skladu sa rasporedom koji odredi poslodavac ili ovlaštena osoba.
Dnevni odmor se ne ubraja u radno vrijeme.
Član 15.
Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Član 16.
Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.
Dani sedmičnog odmora su u pravilu subota i nedjelja.
Ako zaposlenik radi na dan sedmičnog odmora, osigurava mu se jedan dan tokom naredne sedmice.
Član 17.
Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u dužini od najmanje 18 radnih dana.
Član 18.
Pravo na godišnji odmor duži od 18 radnih dana imaju zaposlenici prema utvrđenim kriterijima kako to slijedi:
- a)prema dužini radnog staža:
- -od 5-10 godina 2 dana
- -od 10-15 godina 3 dana
- -od 15-20 godina 4 dana
- -od 20-25 godina 5 dana
- -od 25-30 godina 6 dana
- -od 30-35 godina 7 dana
- -preko 35 godina 8 dana
- -
- b)prema složenosti poslova:
- -poslovi doktora medicine - specijaliste 5 dana
- -poslovi VSS 4 dana
- -poslovi VŠS 3 dana
- -poslovi SSS, VK i KV 2 dana
- -
- c)prema socijalnim uslovima:
- -roditelju, staratelju ili posvojitelju s jednim malodobnim djetetom do 7 godina 2 dana ,
- -roditelju, staratelju ili posvojitelju za svako dalje malodobno dijete do 7 godina još po 1 dan,
- -roditelju, posvojitelju ili staratelju hendikepiranog djeteta 3 dana
- -invalidu rada ili RVI sa 60% i više % invalidnosti 2 dana
- -
- d)prema uslovima rada
- -rad u smjenama, s pripravnošću ili dežurstvo -2 dana
- -rad s najmanje 2/3 radnog vremena na zatvorenim odjelima psihijatrijskih bolnica, na parentalnoj aplikaciji cistostatika, na odjelima s bolesnicima koji se liječe od SIDE, akutne TBC, hirurškim salama te u prosekturi 5 dana
- -
- e)rad sa otvorenim izvorima jonizirajućih zračenja 15 dana .
Član 19.
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora, praznici u koje se ne radi i vrijeme privremene nesposobnosti za rad koju je utvrdio ovlašteni doktor medicine.
Član 20.
Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu sa potrebama procesa rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama zaposlenika.
Član 21.
Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja zaposleniku odluku o korištenju godišnjeg odmora.
Zaposleniku se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja posebno važnih i neodgodivih službenih poslova, na osnovu odluke poslodavca.
Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzrokovanih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stava 4. ovog člana smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima se smatraju stvarni troškovi prevoza koji je zaposlenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kaoi dnevnica u povratku do mjesta zaposlenja u visini određena ovim ugovorom.
Drugim troškovima smatraju se izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Član 22.
Zaposlenik koji odlazi u penziju ima pravo na puni godišnji odmor za tekuću godinu.
Član 23.
Tokom kalendarske godine zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju ukupno do sedam radnih dana.
Zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo zbog:
- -sklapanja braka 3 dana
- -teže bolesti člana užeg domaćinstva 3 dana
- -smrti užeg člana domaćinstva 3 dana
- -sudjelovanja na sindikalnim suretima, seminarima 2 dana
- -dobrovoljnog davanja krvi 2 dana
Član 24.
Zaposlenik ima pravo na neplaćeno odsustvo za:
- -polaganje specijalističkog ispita 30 dana
- -za stručno usavršavanje 7 dana
Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana sva prava i obaveze zaposlenika koja se stiču na radu i po osnovu rada miruju.
Član 25.
Pripravnik - volonter ima pravo prije polaganja stručnog ispita odsustvovati sa rada u trajanju od:
- -7 radnih dana zaposleniku sa visokom stručnom spremom,
- -5 radnih dana zaposleniku sa višom stručnom spremom
- -3 radna dana zaposleniku sa srednjom stručnom spremom.
V - PLAĆE I NAKNADE
Član 26.
Za obavljeni rad zaposleniku pripada plaća, te ostala primanja u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i odlukama poslodavca.
Član 27.
Sredstva za plaće uposlenih, dužan je osigurati osnivač zdravstvene ustanove na način i u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakonom o zdravstvenom osiguranju i drugim zakonima i propisima.
Član 28.
Osnovna plaća zaposlenika predstavlja umnožak najniže plaće i koeficijenta složenosti u koje je razvrstano zvanje zaposlenika.
Član 29.
Najniža plaća zaposlenika u oblasti zdravstva iznosi 70% prosječne plaće na nivou Federacije odnosno kantona na čijem teritoriju je zaposlenik u radnom odnosu.
Član 30.
Koeficijenti složenosti za obračun osnovne plaće iznosi:
Koeficijent složenosti
I Jednostavni poslovi 1,00
II Manje složeni poslovi 1,10
III Srednje složeni poslovi 1,50
IV Složeni poslovi-zdravstveni saradnici 1,90
V Složeni poslovi-zdravstveni radnici 2,10
VI Složeni poslovi 2,20
VII/1 Vrlo složeni poslovi-zdravstveni saradnici 2,40
VII/2 Vrlo složeni poslovi-zdravstveni radnici 2,60
VIII Visoko složeni poslovi-zdravstveni saradnici 3,20
IX/1 Visoko složeni poslovi-zdravstveni radnici 3,40
IX/2 Visoko složeni poslovi-zdravstveni radnici 4,20
X Izuzetno značajni, najsloženiji poslovi 4,40.
Pojedinačni poslovi, odnosno zanimanja razvrstavaju se u grupe složenosti i to:
Zanimanje I grupe - koeficijent složenosti 1,00
Jednostavni poslovi, odnosno zanimanja za koje je potrebna osnovna škola (poslovi čišćenja radnih, administrativnih i zajedničkih prostorija, skupljanje smeća i drugih otpadaka iz administrativnih prostorija, briga o stanju sredstava za čišćenje i drugi poslovi koji se obavljaju po jednostavnom postupku i sa jednostavnim sredstvima rada).
Zanimanje II grupe - koeficijent složenosti 1,10
Manje složeni poslovi, odnosno zanimanja sa prethodnim priučavanjem za koje je potrebna osnovna škola sa dodatnim funkcionalnim znanjima, vještinama stečenim na tečajevima ili odgovarajućim praktičnim iskustvima.
- -1. poslovi održavanja čistoće u zdravstvenim ustanovama i socijalnim ustanovama (čišćenje, pranje i spremanje bolesničkih soba i ordinacija, dezinfekcija prostorija, predmeta i pribora, transportovanje nečistog rublja i sl.),
- -2. poslovi pranja laboratorijskog posuđa, ambalaže pribora za rad (priprema materijala za mikrobiološke postupke, pranje laboratorijskog posuđa, razvrstavanje sterilizovanog posuđa prema namjeni i sl.)
- -3. poslovi portira i čuvara,
- -4. jednostavni poslovi na uspostavljanju telefonskih veza,
- -5. pomoćni poslovi u praonicama rublja, prehrani, serviranju hrane (tehničkim radionicama i sl.),
- -6. pomoćni poslovi njege bolesnika i štićenika socijalnih ustanova i izvođenje jednostavnih medicinsko-tehničkih radnji (pomoć zdravstvenim radnicima u njezi, održavanju higijene bolesnika i štićenika i njihove okoline, pomoć kod ishrane bolesnika i štićenika, pranje i dezinfikovanje predmeta i sredstava rada, pomoć kod prenosa bolesnika i transporta umrlih i sl.),
- -7. pomoćni poslovi kod obdukcije, pakovanje sanitetskog materijala i sl.
Zanimanje III grupe - koeficijent složenosti 1,50
Srednje složeni poslovi, odnosno zanimanja za koja je potrebna stručna sprema predviđena programom za II stepen obrazovanja odnosno KV radnici.
- -1. poslovi tehničkog održavanja (zanatsko održavanje instalacija, uređaja, vozila, objekata i opreme, poslovi krojača na nivou zvanja kvalifikovanog radnika i sl.),
- -2. poslovi na pripremi hrane (kuhanje),
- -3. poslovi uspostavljanja veza većeg intenziteta,
- -4. poslovi običnog transporta bolesnika i štićenika socijalnih ustanova i drugi opći prevoz,
- -5. poslovi na pranju i peglanju rublja u mašinskim i automatizovanim uslovima,
- -6. srednje složeni administrativni poslovi i poslovi evidencija.
Zanimanje IV grupe - koeficijent složenosti 1,90
Složena zanimanja odnosno poslovi za koje je potrebna srednja stručna sprema predviđena sa četvorogodišnjim trajanjem, a koje obavljaju zdravstveni saradnici:
- -1. administrativni poslovi (knjigovodstveni, administrativni u zdravstvenoj administraciji i socijalnoj zaštiti i općoj administraciji, sekretarski poslovi i sl.)
- -2. zanatski poslovi odgovarajućeg stepena složenosti.
Zanimanje V grupe - koeficijent složenosti 2,10
Složeni poslovi odnosno zanimanja za koje je potrebna srednja stručna sprema zdravstvenog smjera.
Zanimanja VI grupe - koeficijent složenosti 2,20
Složeni poslovi, odnosno zanimanja za koja je potrebna VKV a koje obavljaju zdravstveni saradnici:
- -1. složeniji poslovi održavanja tehničke opreme i uređaja,
- -2. složeniji poslovi sanitetskog transporta.
Zanimanja VII/1 - koeficijent složenosti 2,40
Složeni poslovi odnosno zanimanja za koja je potrebna viša školska sprema, a koje obavljaju zdravstveni saradnici.
Zanimanja VII/2 grupe - koeficijent složenosti 2,60
Zanimanje odnosno poslovi za koje je potrebna viša školska sprema zdravstvenog smjera.
Zanimanje VIII grupe - koeficijent složenosti 3,20
Zanimanja odnosno poslovi za koja je predviđena visoka stručna sprema, a koje obavljaju zdravstveni saradnici.
Zanimanje IX/1 grupe - koeficijent složenosti 3,40
Zanimanja odnosno poslovi za koje je predviđena visoka stručna sprema zdravstvenog smjera:
- -1. doktor medicine,
- -2. doktor stomatologije,
- -3. magistar farmacije,
- -4. diplomirani biohemičar.
Zanimanje IX/2 grupe - koeficijent složenosti 4,20
Složeni i vrlo složeni poslovi za koje je potrebna visoka stručna sprema zdravstvenog usmjerenja i specijalizacija.
Zanimanja X grupe - koeficijent složenosti 4,40
Samostalni i savjetodavni naučno-istraživački poslovi za koje je potreban postdiplomski studij zdravstvenog usmjerenja i specijalizacija.
Općim aktom ustanove mogu se detaljnije i razraditi grupe složenosti poslova s tim da tom razradom ne mogu utvrditi nepovoljnije uslove, koeficijente za pojedine grupe utvrđene ovim kolektivnim ugovorom.
Član 31.
Zaposlenici se moraju unaprijed upoznati sa grupama složenosti u koje se raspoređuju.
Član 32.
Plaće zaposlenika i ostala lična primanja u smislu ovog ugovora isplaćuju se zaposlenima iz sredstava, koja se u skladu sa zakonom obezbjeđuju za finansiranje djelatnosti zdravstva i drugih sredstava koja u vršenju djelatnosti ostvaruje ustanova zdravstva.
Član 33.
Osnovna plaća uvećava se za svaku godinu penzijskog staža za 0,6% s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
Član 34.
Osnovna plaća povećava se za postignuti naučni stepen i to:
- -za magistre nauka 5%
- -za doktore nauka 10%
Osnovna plaća uvećava se za položajni dodatak i to:
- 1.direktori i zamjenici direktora zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Federacija odnosno direktori zdravstvenih ustanova čiji je suosnivač Federacija 15%,
- 2.direktori zdravstvenih ustanova čiji je osnivač kanton 10%,
- 3.direktori čiji je osnivač općina 5%,
- 4.ostalim rukovodnim radnicima zdravstvenih ustanova položajni dodatak se određuje od strane upravnog odbora zdravstvene ustanove, a zavisno od vrste i opsega poslova koje obavljaju.
Uvećanja iz st. 1. i 2. ovog člana se ne isključuju.
Član 35.
Naknada za dežurstvo utvrđuje se tako da:
- 1.Radnim danom iznosi 9% od osnovne plaće zaposlenika, a obračunava se na sljedeći način:
- -prvih osam sati obračunava se kao redovan rad,
- -drugih osam sati obračunava se kao redovan rad jer zaposlenik odrađuje sljedeći radni dan,
- -trećih osam sati dežurstva obračunava se u visini 9% plaće zaposlenika
- -
- 2.Radnim danom pred neradni dan, subotom i nedjeljom naknada za dežurstvo iznosi 13,5% od osnovne plaće zaposlenika, a obračunava se na sljedeći način:
- -prvih osam sati obračunava se kao redovan radni dan,
- -drugih šesnaest sati se obračunava u iznosu od 13,5% plaće zaposlenika.
- -
- 3.Praznikom se naknada za dežurstvo obračunava u visini od 18% osnovne plaće zaposlenika.
Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i praznikom, zaposlenik ima pravo na jedan plaćen slobodni dan.
Član 36.
Naknada za pripravnost obračunava se na osnovu naknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome u koji dan pada pripravnost i to u iznosu od 40%.
Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i praznikom 24 sata.
Član 37.
Odredbe o dežurstvu odnose se i na zaposlenike koji su upućeni na specijalizaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu.
Naknadu za dežurstvo isplaćuje ustanova u koju je zaposlenik upućen.
Član 38.
Osnovna plaća zaposlenika uvećava se:
- -za noćni rad 30%,
- -za prekovremeni rad 50%,
- -za rad subotom 25%,
- -za rad nedjeljom 35%,
- -za rad praznikom 50%,
- -za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni 20%,
- -za rad u sljedećim zvanjima:
- a)specijalistima u bolničkim ustanovama na hirurškim i psihijatrijskim odjelima zatvorenog tipa 7%
- b)medicinskim sestrama u bolničkim ustanovama na hirurškim odjeljima i psihijatrijskim odjelima zatvorneog tipa 7%,
- c)zaposlenicima u jedinici intenzivne njege,zaposlenicima koji rade sa otvorenim izvorima jonizirajućeg zračenja, na perenteralnoj aplikaciji cistostatika, na odjelima sa bolesnicima kji se liječe od SIDE, u hitnoj medicinskoj pomoći na terenu, u hirurškim salama, prosekturi polivalentnoj patronažnoj službi, porodilištu, instrumentariju, hemodijalizi, anesteziji i hiruškim odjelima 4%,
- d)medicinskim sestrama na bolničkim odjelima 3%.
- a)
Noćnim radom smatra se rad u vremenu od 22 sata uveče do 06 sati ujutru idućeg dana.
Naknade iz stava 1. ovog člana se ne isključuju.
Član 39.
Obračun naknade za dežurstvo i pripravost isključuju povećanje osnovne plaće za noćni rad, rad subotom, nedjeljom, praznikom, prekovremeni rad, te rad u smjenskom radu u drugoj smjeni.
Član 40.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u toku rada u visini od 30% prosječne plaće isplaćene ne teritoriju Federacije ili kantona u prethodna tri mjeseca.
Član 41.
Zaposleniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja - dnevnica.
Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Putni troškovi obračunavaju se i isplaćuju prema plaćenom hotelskom računu osim hotela "de luxe" kategorije.
Dnevnice za službeni put u inozemstvo isplaćuju se na način propisan za organe uprave.
Dnevnice za službeni put iz st. 2. i 3. umanjuju se najviše za 30%, ako je osigurana besplatna hrana.
Član 42.
Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice, ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice u visini 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 43.
Naknada za rad na terenu - terenski dodatak utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike ovisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.), s tim što ne može biti manja od 75% utvrđenog iznosa dnevnice.
Pod radom na terenu iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 dana neprekidno.
Član 44.
Dnevnica, naknada za odvojeni život od porodice i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Član 45.
Plaća se isplaćuje mjesečno za prethodni mjesec.
Razmak između dvije plaće u pravilu ne smije biti duži od 30 dana, a iznimno najduže do 40 dana, s tim da se kod sljedeće isplate nadoknadi poremećena dinamika.
Član 46.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca.
Član 47.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi, a u visini plaće koju bi ostvario da je radio, zbog:
- -plaćenog odsustva,
- -državnih praznika,
- -vjerskih praznika - 2 dana,
- -obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane poslodavca,
- -obrazovanje za potrebe sindikalne aktivnosti,
- -zastoja u poslu do kojeg je došlo bez njegove krivice.
Član 48.
Zaposlenik ima pravo na naknadu u slučaju:
- -smrti zaposlenika ili njegovog užeg člana porodice u visini od tri prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca na teritoriju Federacije, odnosno kantona.
U slučaju smrti penzionisanog zaposlenika naknadu iz stava 1. ovog člana ostvaruje član uže porodice , a ukoliko penzionisani zaposlenik nema porodicu troškove sahrane snosi zdravstvena ustanova.
Poslodavac snosi troškove ukopa zaposlenika koji radi.
VI - OTPREMNINA
Član 49.
Otpremnina iz člana 100. Zakona o radu utvrđuje se u iznosu od jedne polovine prosječne mjesečne plaće zaposlenika u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Član 50.
Zaposleniku koji odlazi u penziju isplaćuje se otpremnina u visini od pet (5) prosječnih plaća ostvarenih na teritoriju Federacije, odnosno kantona.
VII - USLOVI ZA RAD SIDNIKATA
Član 51.
Djelovanje sindikata poslodavac ili organ upravljanja ne može ograničiti niti zabraniti.
Sindikat u ustanovi djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima.
Član 52.
ŽŽalbe zaposlenika - člana sindikata ne mogu se razmatrati i o njima odlučivati bez prisutnosti ovlaštenog predstavnika sindikata.
Poslodavac je dužan primiti i saslušati sindikalnog povjere- nika kada on to traži ili po dogovoru, a najkasnije do tri dana.
Ustanova odnosno poslodavac je dužan za rad sindikata osigurati sljedeće uslove:
- -prostor za rad i održavanje sastanaka sindikata bez naknade troškova,
- -stručne, tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri u kojoj je to neophodno za ostvarivanje sindikalne funkcije,
- -poslodavac je dužan omogućiti odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i drugom sindikalnom predstavniku zbog obavljanja sindikalne aktivnosti i zbog prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konfe- rencijama, seminarima, sindikalnim školama i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inozemstvu.
Odsustvo predstavnika sindikata iz prethodnog stava ovog člana odobriće se na temelju zvaničnog pismenog poziva organa sindikata, čiji je član.
Sporazumom između poslodavca i sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika mogu se bliže odrediti uslovi vezani za obavljanje sindikalnih zadataka:
- -predstavniku sindikata (sindikalnom povjereniku) najma- nje 4 sata sedmično za obavljanje njegove funkcije.
Obračun i naplatu sindikalne članarine putem platnih lista članova sindikata vrši nadležna stručna služba bez naknade.
Član 53.
Organi sindikata na odgovarajućem nivou organizovanja mogu odlučiti da se određene funkcije obavljaju profesionalno.
Zaposleniku izabranom za profesionalno obavljanje funkcije u sindikatu poslodavac ne može zabraniti obavljanje te funkcije.
Nakon isteka mandata poslodavac je dužan zaposlenika vratiti na poslove koje je obavljao prije izbora na funkciju ili na poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi.
Član 54.
Za vrijeme trajanja mandata, odnosno šest mjeseci nakon isteka mandata sindikalni povjerenik se zbog sindikalnog rada i bez saglasnosti sindikata ne može:
- -premjestiti u okviru iste ustanove ili u drugu ustanovu,
- -ubrojati među višak zaposlenika,
- -premjestiti na nepovoljnije radno mjesto.
Ne može mu se pod istim uslovima sniziti plaća niti pokrenuti disciplinski ili odštetni postupak.
VIII - MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH SPOROVA
1. Mirenje
Član 55.
U slučaju spora o zaključivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora vezanog u primjeni ovog ugovora primjenjuju se odredbe čl. 122.-125. Zakona o radu.
2. Arbitraža
Član 56.
Rješavanje nastalog radnog spora strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži.
U arbitražno vijeće se imenuje po jedan predstavnik sindikata, poslodavca i inspekcije rada kantona.
Odluka arbitražnog vijeća se donosi konsenzusom i obavezujuća je za strane u radnom sporu.
IX - ŠTRAJK
Član 57.
Štrajk se priprema, organizuje i sprovodi u skladu sa Zakonom o štrajku, Zakonom o radu i Pravilima sindikata o štrajku.
Štrajkom rukovodi Predsjedništvo osnovne, kantonalne i federalne organizacije Nezavisnog strukvonog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu.
Za izvršenje ciljeva štrajka Nezavisni strukovni sindikat radnika zaposlenih u zdravstvu Federacije osniva štrajkački odbor, kao izvršno tijelo za rukovođenje štrajkom.
Štrajkački odbor obavlja pregovore sa poslodavcem i nalazi se u neprekidnom zasjedanju.
Član 58.
Štrajk se odvija na radnim mjestima i traje do ispunjavanja postavljenih zahtjeva.
Svi učesnici u štrajku su dužni svakodnevno dolaziti na svoja radna mjesta, izvršiti pripreme za početak rada i čekati upute štrajkačkog odbora.
Učesnici u štrajku obavljaju samo poslove koji ne trpe odlaganje, odnosno one poslove čije bi neizvršenje prouzrokovalo nenadoknadive štetne posljedice.
U zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite za vrijeme trajanja štrajka mora se osigurati prijem i obrada hitnih slučajeva kod kojih su ugrožene osnovne životne funkcije.
Zdravstvene ustanove bolničke zdravstvene zaštite za vrijeme trajanja štrajka dužne su obezbijediti permanentnu zdravstvenu zaštitu bolesnika na odjelima sa svim pratećim djelatnostima, kao i prijem svih bolesnika čiji je život u opasnosti sa obezbjeđenjem kompletnih hirurških i drugih specijalističkih intervencija.
U cilju izvršavanja obaveza iz prethodnog stava zdravstvene ustanove su dužne obezbijediti neprekidnu službu trijaže sa najiskusnijim doktorima medicine o čemu se obavještava štrajkački odbor.
X - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 59.
Ovaj ugovor stupa na snagu i primjenjuje se kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpišu Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Nezavisni strukovni sindikat radnika zaposlenih u zdravstvu Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 60.
Ovaj ugovor zaključuje se na neodređeno vrijeme.
Član 61.
Na izmjene i dopune ovog ugovora primjenjuju se odredbe Zakona o radu.
Član 62.
Ugovor se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH."
Broj 01-37-3268/00
za
VLADU FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
Federalni ministar zdravstva
prof. dr. sc. Božo Ljubić, s.r.
Broj 29/00
za
NEZAVISNI STRUKOVNI SINDIKAT
RADNIKA ZAPOSLENIH
U ZDRAVSTVU
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
prim. dr. Abdulah Nakaš, s.r.