Aktio

Sindikat grafičkih radnika Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u grafičko-izdavačkoj djelatnosti, preradi papira i knjižarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine

Na osnovu čl. 111. i 112. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99 i 32/2000), člana 1. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00), Sindikat grafičkih radnika Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zaključuju

KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U GRAFIČKO-IZDAVAČKOJ DJELATNOSTI, PRERADI PAPIRA I KNJIŽARSTVU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: ugovor) u skladu sa Zakonom o radu, Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH (u daljem tekstu: Opći kolektivni ugovor) i drugim zakonskim propisima uređuju se prava i obaveze ugovornih strana, uslovi za rad sindikata, te način mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova.

Član 2.

Ugovorne strane saglasne su da se ovaj ugovor primjenjuje u svim privrednim društvima sa državnim, odnosno većinskim državnim kapitalom, na teritoriji Federacije BiH.

Član 3.

Odredbe ovog ugovora ne odnose se na poslodavce i zaposlenike sa posebnim ovlašćenjima, čija su prava i obaveze utvrđeni posebnim ugovorom.

Član 4.

Ovaj ugovor primjenjuje se na sve zaposlenike koji su u vrijeme zaključivanja ovog ugovora bili ili naknadno postali članovi Sindikata potpisnika ovog ugovora.

Član 5.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u općiim aktima poslodavca.

Opći akti poslodavca moraju biti u skladu s ovim ugovorom.

Član 6.

Ako bi u općem aktu poslodavca pojedino prvo zaposlenika bilo manje od prava koja proizilaze iz ovog ugovora, neposredno se primjenjuju odredbe ovog ugovora.

Zakonom i ovim ugovorom utvrđeni nivo prava po izričitom dogovoru ugovornih strana može se mijenjati samo u slučaju više sile ili vanrednih okolnosti, koje objektivno postoje i ne zavise od volje ugovornih strana.

II - ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Član 7.

Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika u skladu sa Zakonom o radu.

III - PROBNI RAD

Član 8.

Pri zaključivanju ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Pravilnikom o radu utvrđuju se radna mjesta za koji se može ugovoriti probni rad i trajanje probnog rada koji ne može biti duži od šest mjeseci.

Član 9.

Provjeru stručnih sposobnosti zaposlenika na probnom radu provodi stručna komisija koju imenuje poslodavac. Najmanje jedan član ove komisije mora da ima isti stepen stručne spreme kao zaposlenik čiji se rad ocjenjuje.

Ocjena probnog rada saopštava se zaposleniku u roku od sedam dana po isteku probnog rada. Ukoliko ocjena probnog rada ne bude saopštena zaposleniku u navedenom roku smatra se da je zadovoljio na probnom radu.

U slučaju da zaposlenik ne zadovolji na probnom radu otkazni rok iznosi sedam dana.

IV - PRIPRAVNICI

Član 10.

Poslodavac može zaključiti ugovor o radu s pripravnikom.

Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovalo, radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad.

Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu dana.

Član 11.

Pripravnički staž traje:

  • -
    šest mjeseci za pripravnike sa srednjom stručnom spremom ili srednjom školskom spremom (III i IV stepen);
  • -
    deset mjeseci za pripravnike sa višom stručnom spremom ili višom školskom spremom (V i VI stepen);
  • -
    dvanaest mjeseci za pripravnike sa visokom stručnom spremom (VII stepen).

Član 12.

Program i način polaganja stručnog ispita za pripravnike utvrđuje se pravilnikom o radu.

V - RADNO VRIJEME

Član 13.

Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 sati sedmično.

Član 14.

Za zaposlenike u dijelovima procesa rada za koje nije organizovan rad u smjenama radna sedmica traje pet radnih dana.

Poslodavac će svojom odlukom uz konsultacije sa sindikatom utvrditi početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu i raspored radnog vremena.

Član 15.

Rad u smjenama, u smislu ovog ugovora, smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno a odvija se u smjenama:

  • -
    prva smjena traje od 07,00-15,00 sati;
  • -
    druga smjena traje od 15,00-23,00 sata;
  • -
    treća smjena traje od 23,00-07,00 sati narednog dana.

Član 16.

U slučaju više sile (požar, zemljotres, poplava), iznenadno povećanje obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe zaposlenik na zahtjev poslodavca, obavezan je da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), najviše 10 sati sedmično.

Ako prekovremeni rad traje duže od tri sedmice neprekidno ili duže od deset sedmica u toku kalendarske godine, poslodavac je dužan obavijestiti inspekciju rada kantona.

VI - ODMORI I ODSUSTVA

Član 17.

Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje trideset minuta.

Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor od najmanje 24 sata neprekidno. Ako zbog prirode posla mora raditi taj dan, odrediće mu se drugi dan odmora dogovorom između poslodavca i zaposlenika.

Član 18.

Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a najviše do 30 radnih dana, s tim da se kod utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju praznici i neradni dani utvrđeni zakonom i period privremene nesposobnosti za rad.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Član 19.

Zaposlenicima se godišnji odmor u trajanju od 18 radnih dana uvećava:

  • a)
    Na osnovu dužine radnog staža:
    • -
      od 5 do 10 godina 2 dana;
    • -
      od 10 do 15 godina 3 dana;
    • -
      od 15 do 20 godina 4 dana;
    • -
      od 20 do 25 godina 5 dana;
    • -
      od 25 do 30 godina 6 dana;
    • -
      od 30 do 35 godina 7 dana;
    • -
      preko 35 godina 8 dana.
  • b)
    Na osnovu zdravstvenog stanja:
    • -
      hronične bolesti, invalidi rata, invalidi rada sa preko 50% invalidnosti, profesionalne bolesti 2 dana;
  • c)
    Samohrani roditelji 2 dana;
  • d)
    Stimulativni dio po odluci poslodavca.

Član 20.

Raspored korištenja godišnjih odmora utvrđuje poslodavac i dužan je da rješenje o terminu korišćenja godišnjeg odmora uruči zaposleniku najkasnije do 30 aprila.

Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku korišćenje najmanje 12 dana godišnjeg odmora u periodu od 1. juna do 30 septembra.

Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korišćenja.

VII - PLAĆENO ODSUSTVO

Član 21.

Tokom kalendarske godine zaposlenik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do 7 radnih dana u slučaju:

  • 1.
    zaključenja braka 5 dana;
  • 2.
    rođenja djeteta 5 dana;
  • 3.
    smrti supruga-ge i djeteta 7 dana;
  • 4.
    smrti roditelja, braće i sestara 5 dana;
  • 5.
    smrti unuka, deda i nana 3 dana;
  • 6.
    traženja članova porodice nestalih u ratu 5 dana;
  • 7.
    teške bolesti člana uže porodice i domaćinstva 7 dana;
  • 8.
    selidbe 2 dana;
  • 9.
    stručnog usavršavanja 5 dana.

Dobrovoljni davalac krvi ima pravo na dva dana plaćenog odsustva, nakon svakog davanja krvi.

Izuzetno, u slučaju smrti ili teške bolesti člana uže porodice, zaposlenik ima pravo koristiti plaćeno odsustvo iako je već iskoristio 7 dana plaćenog odsustva u tekućoj godini.

Član 22.

Poslodavac može u jednoj kalendarskoj godini odobriti zaposleniku plaćeno odsustvo u trajanju dužem od sedam radnih dana, a najviše trideset radnih dana, za potrebe stručnog i općeg obrazovanja, te osposobljavanja ili usavršavanja.

Period plaćenog odsustva smatra se vremenom provedenim na radu, u smislu prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.

VIII - NEPLAĆENO ODSUSTVO

Član 23.

Poslodavac može zaposleniku na njegov zahtjev odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) do trideset dana, tokom jedne kalendarske godine, u ovim slučajevima:

  • -
    njege člana uže porodice;
  • -
    gradnje ili popravka kuće ili stana;
  • -
    liječenje na vlastiti trošak;
  • -
    obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak;
  • -
    u drugim opravdanim slučajevima.

Neplaćeno odsustvo duže od trideset dana, tokom jedne kalendarske godine, može se odobriti zaposleniku na njegov zahtjev posebnom odlukom poslodavca.

Za vrijeme neplaćenog odsustva, prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju.

IX - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Član 24.

Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja nove tehnologije ili nove organizacije rada omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za te promjene.

Član 25.

Poslodavac je obavezan da donese pravilnik o obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju za rad.

Pravilnikom o radu će se bliže regulisati međusobna prava i obaveze poslodavca i zaposlenika.

X - ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

Član 26.

Poslodavac je dužan da donese pravilnik o zaštiti na radu u skladu sa zakonom.

Član 27.

Poslodavac je dužan utvrditi mjere zaštite na radu u skladu sa prirodom djelatnosti i načinom obavljanja poslova svakog radnog mjesta kojima se obezbjeđuje psiho-fizičko zdravlje i lična sigurnost zaposlenika.

Član 28.

Zaposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu i o tome je dužan odmah obavijestiti inspekciju rada kantona.

Zaposlenik koji ne koristi propisana sredstva zaštite na radu čini težu povredu radne obaveze.

Član 29.

U cilju preventivnog djelovanja za očuvanje zdravlja zaposlenika poslodavac je dužan svake godine organizovati i finansirati sistematske preglede zaposlenika koji rade u posebnim uslovima rada odnosno sa skraćenim radnim vremenom.

Član 30.

Dok je zaposlenik, koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, privremeno nesposoban za rad, radi liječenja ili oporavka, poslodavac mu ne može dati otkaz ni u slučaju da je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme.

Član 31.

Ako nadležna ustanova ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je dužan u pismenoj formi ponuditi druge poslove za koje je zaposlenik sposoban.

Zaposlenik, koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju koje organizuje poslodavac.

Član 32.

Poslodavac može samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod koga je došlo do smanjenja radne sposobnosti ili kojem prijeti neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.

Ako nije formirano vijeće zaposlenika saglasnost iz stava 1. ovog člana poslodavac će tražiti od sindikata.

XI - PLAĆE I NAKNADE

Član 33.

Za obavljeni rad, zaposleniku kod poslodavca pripada plaća, te ostala primanja u skladu sa zakonom, ovim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Član 34.

Plaća se sastoji od osnovne plaće utvrđene po osnovu složenosti poslova i normalnih uslova rada na tim poslovima, povećanja plaće na osnovu radnog staža, otežanih uslova rada, izvršenja poslova u obimu i kvalitetu koji je veći od uobičajenog i prosječnog.

Poslodavac može zaposleniku isplatiti i posebnu stimulativnu naknadu na plaću.

Član 35.

Osnovna plaća zaposlenika za puno radno vrijeme i normalan učinak predstavlja najniži iznos plaće koju je poslodavac dužan isplatiti zaposleniku na radnom mjestu odeđene grupe složenosti i normalnih uslova rada.

Član 36.

Najniža plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika.

Najniža plaća zaposlenika iznosi 55% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Najniže plaće se obavezno usklađuju sa rastom indeksa troškova života kad njegova vrijednost poraste tromjesečno najmanje 5%.

Član 37.

Osnovna plaća zaposlenika utvrđuje se po grupama složenosti poslova, tako što se najniža plaća množi s koeficijentom one grupe u koju je zaposlenik raspoređen.

Član 38.

Svi poslovi razvrstavaju se u deset grupa, a odnos između najnižeg i najvišeg koeficijenta složenosti poslova utvrđuje se u omjeru 1:4.

Koeficijenti iz stava 1. ovog člana određuju se prema složenosti, vrsti i značaju poslova, a uz normalne uslove rada.

GRUPA POSLO- VA

SLOŽENOST POSLOVA

KOEFICIJENT SLOŽENOSTI

I

Grupa poslova podrazumijeva rutinski rad koji ne zahtijeva posebno obrazovanje

Stepen stručne spreme: I stepen, nekvalifikovan

1,00

II

Grupa poslova koja podrazumijeva manje složene poslove i zadatke, odnosno rad pomoćnim sredstvima i alatima

Stepen stručne spreme: II stepen, nekvalifikovan, polukvalifikovan

1,10-1,30

III

Grupa poslova koja podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na jednostavnim mašinama

Stepen stručne spreme: III stepen, kvalifikovan

1,40-1,60

IV

Grupa poslova koja podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije obavljanje su potrebna uputstva i konsulatacije

Stepen stručne spreme: III i IV stepen, kvalifikovan, tehničar, srednja stručna sprema

1,70-2,00

V

Grupa poslova koja podrazumijeva složenije poslove i zadatke

Stepen stručne spreme: IV i V stepen, tehničar, visokokvalifikovan

2,10-2,40

VI

Grupa poslova koja podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostalnost i veći stepen kreativnosti, stručne i organizacione sposobnosti za rukovođenje procesima rada

Stepen stručne spreme: IV i V stepen, tehničar, visokokvalifikovan

2,50-2,80

VII

Grupa poslova koja podrazumijeva poslove organizovanja i rukovođenja najsloženijim poslovima identifikacije i projeciranja proizvoda, učešća u istraživanju novih proizvoda i inovacija

Stepen stručne spreme: VII stepen, visoka stručna sprema

2,80-3,00

VIII

Grupa poslova koja podrazumjeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijalnost i kreativnost, projektovanje, istraživanje proizvoda i tržišta

Stepen stručne spreme: VII stepen, visoka stručna sprema

3,10-3,40

IX

Grupa poslova koja podrazumieva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu, kreativnost, organizacione i integracione ideje, marketing, dizajn proizvoda i sl.

Stepen stručne spreme: VII stepen, visoka stručna sprema, naučni stepen magistar nauka

3,50-3,80

X

Grupa poslova koja podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim značajem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove, naučno-istraživački rad, pronalazaštvo i inovacije i drugi kreativni poslovi

Stepen stručne spreme: VII stepen, visoka stručna sprema, naučni stepeni magistar i doktor nauka

4,00

Poslodavac može pravilnikom o radu utvrditi i veće stepene složenosti poslova, ali ne manje od utvrđenih ovim ugovorom.

Član 39.

Zaposlenik ima pravo na sljedeće dodatke na plaću:

  • -
    noćni rad 30%;
  • -
    prekovremeni rad 50%;
  • -
    rad u dane državnih praznika 50%;
  • -
    za rad na dane sedmičnog odmora 20%.

Dodaci iz stava 1. ovog člana međusobno se ne isključuju.

Član 40.

Osnovna plaća uvećava se za svaku godinu penzijskog staža za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.

Član 41.

Stimulativni dodatak na plaću zaposlenika regulisat će se pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu.

Član 42.

Pravilnikom o radu mogu se utvrditi i drugi vidovi naknada u oblasti humanitarnih, kulturnih, sportskih, sindikalnih i ostalih aktivnosti.

Član 43.

Zaposleniku za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) pripada naknada plaće, što će se urediti pravilnikom o radu, u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

Član 44.

Zaposlenik ima pravo na ishranu u toku rada.

Ukoliko ishrana nije obezbijeđena kod poslodavca, zaposleniku se obezbjeđuje mjesečna naknada u iznosu najmanje 25% prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 45.

Plaća se isplaćuje do 10. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

Naknada za ishranu (topli obrok) isplaćuje se do 5. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

Član 46.

Zaposlenik ima pravo naknade troškova prevoza na posao i sa posla u skladu sa pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.

Član 47.

Zaposleniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja-dnevnica.

Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Putni troškovi, kao i troškovi noćenja obračunavaju se i isplaćuju prema plaćenom hotelskom računu, osim hotela "de luxe" kategorije.

Dnevnica za službeni put u inostranstvo isplaćuje se na način propisan za organe uprave.

Dnevnica za službeni put iz st. 2. i 3. ovog člana umanjuje se najviše za 30%, ako je obezbjeđena samo besplatna hrana.

Član 48.

Poslodavac može nagraditi i stimulisati zaposlenike povodom vjerskih, nacionalnih i državih praznika kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.

Član 49.

Prilikom odlaska u penziju zaposlenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 50.

Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na pomoć u slučaju:

  • -
    smrti zaposlenika i penzionisanog zaposlenika u iznosu od tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;
  • -
    smrti člana uže porodice zaposlenika u iznosu od dvije prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili u iznosu od dvije prosječne plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca na nivou poslodavca ukoliko je to povoljnije za zaposlenika;
  • -
    profesionalnog oboljenja zaposlenika od:
    • a)
      50% do 75% invalildnosti u iznosu od jedne prosječne plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca na nivou poslodavca;
    • b)
      75% do 90% invalidnosti u iznosu dvije prosječne plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca na nivou poslodavca;
    • c)
      90% do 100% invalidnosti u iznosu od tri prosječne plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca na nivou poslodavca.

Član 51.

Ukoliko je do smrti zaposlenika došlo zbog propusta ili nepreduzetih mjera zaštite na radu, troškove sahrane za umrlog zaposlenika snosi poslodavac.

Poslodavac može u slučaju smrti zaposlenika preuzeti brigu nad redovnim školovanjem njegove djece.

Član 52.

Zaposleniku pripada regres za korišćenje godišnjeg odmora u visini najmanje70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Vrijeme i način isplate regresa utvrđuje se pravilnikom o radu.

Član 53.

Poslodavac je dužan u slučaju stečaja ili likvidacije privrednog društva izvršiti obaveze prema zaposleniku nastale do dana kada je raspisan stečaj ili likvidacija, u skladu sa zakonom.

XII - IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA ZAPOSLENIKA

Član 54.

Prava i obaveze po osnovu izuma i tehničkih unapređenja zaposlenika regulišu se u skladu sa Zakonom o radu.

XIII - PRESTANAK UGOVORA O RADU

Član 55.

Ugovor o radu prestaje u skladu sa Zakonom o radu.

Član 56.

Zaposlenik i poslodavac mogu otkazati ugovor o radu pod uslovima utvrđenim zakonom, ovim ugovorom i ugovorom o radu.

Zaposlenik i poslodavac imaju pravo i obavezu na otkazni rok utvrđen ugovorom o radu.

Otkazni rok ne može biti kraći od 14 dana niti duži od šest mjeseci.

Član 57.

Ako zaposlenik na zahtjev poslodavca, prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo, uz naknadu plaće, odsustvovati sa rada najmanje četiri sata sedmično radi traženja novog zaposlenja.

Član 58.

Zaposleniku ne može prestati radni odnos, bez njegove krivice, ukoliko mu nedostaje jedna godina do ostvarenja uslova za penziju.

XIV - DJELOVANJE SINDIKATA

Član 59.

Radi zaštite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposlenici imaju pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organizovanja kod poslodavca.

Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenika.

Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste respektovati u skladu sa ratifikovanim međunarodnim konvencijama, zakonom, ovim ugovorom i statutom sindikata.

Član 60.

Poslodavac se obavezuje da će prema svojim mogućnostima uvažavati potrebe sindikata u vezi sa:

  • -
    prostorom za rad i održavanjem sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa;
  • -
    korištenjem telefona, telefaksa, aparata za umnožavanje, kao i drugih tehničkih sredstava nužnih za provođenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava zaposlenika;
  • -
    obračunom i doznačavanjem sindikalne članarine;
  • -
    naknadom plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalnih aktivnosti.

Član 61.

Sindikalni povjernik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu sa ovim ugovorom i ugovorom o radu.

Član 62.

Poslodavac će obezbijediti naknadu plaće sindikalnom povjereniku najviše do sedam radnih dana u kalendarskoj godini provedenih na obrazovanju i osposobljavanju za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

Član 63.

Poslodavac se obavezuje da će osigurati provođenje svih prava iz područja sindikalnog organizovanja zaposlenika utvrđenih ratifikovanim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim ugovorom.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili sindikalnog predstavnika kod poslodavca ne smije biti sprječavana niti ometana ako djeluje u skladu s ratifikovanim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.

Član 64.

Poslodavac je dužan omogućiti odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i drugom sindikalnom predstavniku zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim školama i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inostranstvu.

Odsustvo predstavnika sindikata iz stava 1. ovog člana odobriće se na osnovu zvaničnog pismenog poziva organa sindikata čiji je član.

Član 65.

Poslodavcima ili udruženjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, člana ili zastupnika zabranjuje se:

  • 1.
    miješanje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje sindikatom;
  • 2.
    zagovaranje ili pružanje pomoći sindikatu sa ciljem kontrolisanja takvog sindikata.

Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem bilo kojeg lica, člana ili zastupnika, zabranjeno je miješanje u uspostav- ljanje, funkcionisanje ili upravljanje udruženjem poslodavaca.

Član 66.

Povreda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti, te službenog puta u vezi s tom dužnošću smatra se povredom na radu kod poslodavca.

Poslodavac će na zahtjev sindikata zaposleniku koji je izabran na profesionalnu sindikalnu dužnost omogućiti mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa za vrijeme dok obavlja tu profesionalnu dužnost.

XV - MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Član 67.

U cilju rješavanja sporova nastalih između ugovornih strana koji se ne mogu riješiti međusobnim dogovorima, osniva se mirovno vijeće.

Član 68.

Svaka ugovorna strana imenuje po dva člana, a petog člana, koji je ujedno i predsjednik vijeća imenuju sporazumno iz reda istaknutih naučnih i stručnih djelatnika i uglednih građana koji nisu zaposleni ni kod jedne ugovorne strane.

Postupak za rješavanje spora počinje uz ispunjenje uslova iz stava 1. ovog člana, na zahtjev bilo koje ugovorne strane.

Član 69.

Svaki sporazum koji ugovorne strane postignu mora biti u pismenoj formi i potpisan od strane ovlaštenih potpisnika ugovornih strana.

Član 70.

U slučaju da se ugovorne strane ni putem mirovnog vijeća ne sporazumiju o pitanjima iz ovog ugovora ili o pitanjima izmjena i dopuna istog, rješavanje spora se povjerava arbitražnom vijeću, kao samostalnom organu za rješavanje sporova.

Član 71.

Arbitražno vijeće se formira na prijedlog ugovornih strana.

Svaka ugovorna strana imenuje isti broj arbitara, koji imaju zamjenike, a predsjednika i zamjenika predsjednika imenuju sporazumno, iz reda istaknutih naučnih i stručnih djelatnika i uglednih građana, koji nisu zaposleni ni kod jedne ugovorne strane.

Član 72.

Odluka arbitraže je konačna.

Član 73.

Postupak i rad arbitražnog vijeća regulisat će se posebnim aktom, koji će donijeti ugovorne strane.

XVI - ŠTRAJK

Član 74.

Ukoliko sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrđena zakonom i ovim ugovorom, iskoristit će svoje pravo i nakon neuspjelih pregovora sa poslodavcem organizovati i voditi štrajk.

Štrajk se najavljuje poslodavcu u pismenoj formi, najkasnije deset dana prije početka štrajka.

Sindikat će voditi štrajk prema odredbama Zakona o radu, Zakona o štrajku, Pravilima sindikata o organizovanju i vođenju štrajka i odredbama ovog ugovora.

Član 75.

U privrednim društvima, koja zbog tehnološke specifičnosti ne mogu potpuno obustaviti rad poslodavac zajedno sa sindikatom određuje poslove i izvršioce koji ne mogu odsustvovati sa rada zbog štrajka.

Broj ovih zaposlenika ne može biti veći od 15% ukupnog broja zaposlenika, članova sindikata kod tog poslodavca.

Član 76.

Sindikat može organizovati štrajk upozorenja sa trajanjem od najduže dva sata.

Odluku o stupanju u štrajk upozorenja donosi Sindikat grafičkih radnika BiH, odnosno povjereništvo ili organ zavisno od nivoa organizovanja sindikata.

XVII - EKONOMSKO-SOCIJALNO VIJEĆE

Član 77.

U cilju ostvarivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa zaposlenika i poslodavca, te primjene ovog ugovora i usklađivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike formirat će se Ekonomsko-socijalno vijeće, u skladu sa Zakonom o radu.

XVIII - ZAVRŠENE ODREDBE

Član 78.

Zaštitu prava po ovom ugovoru imaju prvenstveno zaposlenici i članovi Sindikata grafičkih radnika BiH.

Sva prava i obaveze vijeća zaposlenika do stupanja na snagu posebnog zakona o ovim vijećima i obrazovanju istih u privrednim društvima ima sindikat.

Član 79.

Mišljenja i prijedlozi sindikata, kao i prigovori i žalbe zaposlenika ne mogu se razmatrati i o njima odlučivati bez prisustva ovlaštenog predstavnika sindikata.

Član 80.

Ovaj ugovor smatra se zaključenim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Član 81.

Ovaj ugovor važi godinu dana od dana početka njegove primjene.

Član 82.

Inicijativu za izmjene i dopune ovog ugovora može dati svaka ugovorna strana.

Inicijativa se drugoj ugovornoj strani podnosi u pismenoj formi, a ugovorna strana kojoj je upućena, dužna je na inicijativu odgovoriti u roku od 15 dana.

Izmjene i dopune ovog ugovora vrše se na način na koji je i donesen.

Član 83.

Odmah po zaključenju ovog ugovora, a najkasnije u roku od 15 dana po potpisivanju ugovorne strane će imenovati zajedničku komisiju od četiri člana od kojih svaka ugovorna strana imenuje po dva člana sa zadatkom praćenja, sprovođenja i tumačenja ovog ugovora.

Svaka od ugovornih strana za rješavanje zajedničkih problema može pokrenuti postupak pred ovom komisijom.

Član 84.

Sve nesporazume ili namjere nesprovođenja ovog ugovora, ugovorne strane kao problem mogu iznijeti pred drugu ugovornu stranu, komisiju iz člana 83. ovog ugovora, mirovno ili arbitražno vijeće, odnosno nadležni sud. Prethodno će problem pokušati riješiti dogovorno.

Član 85.

Ovaj ugovor objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH" i stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

Broj 13-02-3498-7/99
14. novembra 2000. godine
Sarajevo

FEDERALNO
MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

Ministar
Mirsad Salkić, s.r.