Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Uputstvo o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja
Na osnovu člana 21. stav 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98), a po prethodno pribavljenom mišljenju naučno-stručne institucije Zavoda za agropedologiju Sarajevo i Federalnog ministarstva zdravstva, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donosi
UPUTSTVO
O UTVRĐIVANJU DOZVOLJENIH KOLIČINA ŠTETNIH I OPASNIH MATERIJA U ZEMLJIŠTU I METODE NJIHOVOG ISPITIVANJA
I - OPŠTE ODREDBE
- 1.Ovim uputstvom određuju se materije koje se smatraju štetnim za poljoprivredno zemljište, dozvoljene količine štetnih materija u zemljištu, mjere za sprečavanje onečišćenja zemljišta i kontrola stanja kontaminacije.
Cilj je da se zaštiti zemljište od fizičke, hemijske i biološke degradacije, što treba da omogući proizvodnju zdravstveno ispravne hrane.
- 2.Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom uputstvu imaju slijedeće značenje:
Kontaminacija poljoprivrednog zemljišta je stanje koje nastaje unošenjem štetnih materija vodom, zrakom ili njihovom akumulacijom na ili u tlu iznad dozvoljene koncentracije po odredbama ovog uputstva.
Štetne materije - su materije koje se u poljoprivrednom zemljištu nađu u koncentraciji koja privremeno ili trajno dovodi u pitanje njegovu osnovnu ulogu povoljnog staništa za kulturne i prirodne biljke.
U štetne materije dolaze:
teški metali i potencijalni toksički elementi: kadmium (Cd), živa (Hg), nikl (Ni), kobalt (Co), olovo (Pb), hrom (Cr), cink (Zn), bakar (Cu), arsen (As);
policiklički aromatski ugljovodonici - PAH;
druge štetne materije koje se unose u zemljište, koje usred nestručne primjene ili primjenom u većim količinama u nepogodno vrijeme, mogu dovesti do šteta po okoliš;
mulj i svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda;
tečni stajnjak (gnojovka) - smjesa čvrstih i tečnih izlučevina domaćih životinja;
sredstva za popravak poljoprivrednog zemljišta, kao što su materijali za kalcizaciju, te različiti kondicioneri-stabilizatori, koji se na tržištu pojavljuju pod različitim imenima;
industrijski otpad;
mineralna gnojiva.
- 3.Obavezna je redovna kontrola tla, najmanje svake četvrte godine, u blizini većih gradskih naselja, industrijskih objekata i saobraćajnica, zatim zemljišta gdje se odlažu razni otpadni materijali, deponije pepela iz termoelektrana, deponije jalovine (krovine), kao i u uslovima navodnjavanja zagađenim vodama, te u slučajevima gnojenja visokim količinama mineralnih gnojiva i upotrebe zaštitnih sredstava, gdje se ispituje sadržaj opasnih i štetnih materija, odnosno njihov uticaj na fizička, hemijska i biološka svojstava zemljišta.
- 4.Poljoprivredno zemljište smatra se zagađenim - kontaminiranim ako sadrži veće količine štetnih materija u ukupnom obliku od navedenih, izra�enih u mg/kg ili ppm, ekstrahovanih u zlatotopki.
Granične vrijednosti teških metala u ukupnom obliku
|
Elemenat |
mg/kg (ppm) |
|
|
pjeskovito i skeletno tlo (lahka tla) |
ilovače, glinuše (srednje teška i teška tla) |
|
|
- Kadmijum (Cd) |
1 |
2 |
|
- Živa (Hg) |
1 |
2 |
|
- Olovo (Pb) |
100 |
150 |
|
- Molibden (Mo) |
10 |
15 |
|
- Arsen (As) |
20 |
30 |
|
- Kobalt (Co) |
50 |
50 |
|
- Nikl (Ni) |
50 |
60 |
|
- Bakar (Cu) |
60 |
100 |
|
- Krom (Cr) |
60 |
100 |
|
- Cink (Zn) |
200 |
300 |
|
- Bor (B) |
40 |
50 |
|
- Fluor (F) |
200 |
300 |
|
- policiklični aromatski ugljovodici |
2 |
2 |
Ove vrijednosti se odnose na tla sa kiselom reakcijom. U karbonatnim tlima navedene vrijednosti se mogu povećati za 25%.
- 5.Zemljište namijenjeno za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane ne smije u sebi sadržavati više od dozvoljenih količina toksičnih metala u ukupnom obliku izraženim u mg/kg ili ppm.
Najviše dozvoljene količine toksičnih metala u tlu namijenjenom za organsku poljoprivredu
|
Ime i simbol |
MDK u mg/kg suhog tla |
|
Arsen (As) |
20,0 |
|
Bakar (Cu) |
50,0 |
|
Berilij (Be) |
5,0 |
|
Bor (B) |
30,0 |
|
Cink (Zn) |
150,0 |
|
Kadmij (Cd) |
1,0 |
|
Kalaj (Sn) |
20,0 |
|
Kobalt (Co) |
10,0 |
|
Molibden (Mo) |
5,0 |
|
Nikl (Ni) |
30,0 |
|
Olovo (Pb) |
20,0 |
|
Živa (Hg) |
0,8 |
II - MULJ I SVI PROIZVODI IZ GRADSKIH
OTPADNIH VODA
- 6.Mulj i svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda mogu se koristiti na poljoprivrednom zemljištu samo uz prethodno izvršenu analizu kojom se utvrđuje:
da su materijali sterilizovani i da su uništeni patogeni organizmi, odnosno potencijalni uzročnici oboljenja,
da je sadržaj štetnih materija ispod dozvoljenih graničnih količina.
- 7.Najviše dozvoljene količine teških metala u mulju i svim proizvodima iz gradskih otpadnih voda izra�ene u mg/kg suhe materije mogu iznositi:
|
Element |
mg/kg |
|
Cd |
10 |
|
Hg |
10 |
|
Pb |
500 |
|
Mo |
20 |
|
As |
20 |
|
Co |
100 |
|
Ni |
100 |
|
Cu |
500 |
|
Cr |
500 |
|
Zn |
2000 |
- 8.Najviše dozvoljene količine organskih štetnih materija u mulju i svim proizvodima iz gradskih otpadnih voda izra�ene u mg/kg suhe materije mogu iznositi:
- -2,3,7,8 - TCDD 0,002
- -3,4, 3�,4�, - TCAB 0,01
- -PCB, PCP, HCH (ukupno bez lindana)
- -
triazinski herbicidi (suma), heptahlor,
enadrin, aldrin i dieldrin 0,05
- -lindan 0,1
- -suma izomera DDT, DDD, DDE 0,5
- 9.Količine mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda koje se unose u poljoprivredno zemljište, određuju se prema sadržaju suhe materije, tako da maksimalne količine ne smiju prelaziti 10 tona po ha godišnje suhe materije.
- 9.
Korisnici mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda-trebaju prije upotrebe ispitati sadržaj materije u poljoprivrednom zemljištu, a kod stalne upotrebe ispitivanja vršiti svake treće godine.
- 10.Mulj i svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda ne smiju se koristiti:
na pjeskovitim tlima sa kiselom reakcijom (pH u KCl-u ispod 5),
na skeletnim i plitkim tlima,
na vodozaštitnim područjima,
na smrznutnom tlu i tlu zasićenom sa vodom,
ne smije se istovremeno koristiti gnojovka i mulj odnosno svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda.
- 11.Isporučitelj i korisnik mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda, obavezni su poljoprivrednom inspektoru pružiti sve podatke o njihovoj proizvodnji, upotrebi i svojstvima.
III - TEČNI STAJNJAK - GNOJOVKA
- 12.Maksimalno dozvoljene količine primjene tečnog stajnjaka u poljoprivrednom tlu je 60 m3/ha godišnje. U vanvegetacionom periodu (oktobar-april) može se upotrijebiti do 30m3/ha godišnje.
- 13.Zabranjeno je korištenje gnojovke:
u proizvodnji povrća, jagodastog voća, ljekovitog bilja ili najmanje 30 dana prije berbe,
u vodozaštitnim područjima,
na smrznutom tlu, na tlu pod snijegom ili na tlu pod vodom.
IV - ORGANSKA GNOJIVA
- 14.Upotreba različitih vrsta organskih gnojiva kao što su lumbrihumus, terafert, kompost, i slično, zahtijeva i određenu kvalitetu ovih supstrata.
Osnovni zahtjevi kvaliteta za organsko gnojivo,
kompost i lumbrihumus
|
Pokazatelj kvaliteta |
Sadržaj u % ili u mg/kg - računato na suhu tvar |
|
Vlažnost |
40 - 60 |
|
pH |
6,50 - 6,20 |
|
Organska materija |
> 46% |
|
Pepeo |
|
|
Nitrogen |
1,60 - 1,90% |
|
P2O5 |
1,30 - 1,60% |
|
K2O |
1,30 - 1,60% |
|
Kalcij |
1,30 - 1,60% |
|
Magnezij |
0,90 - 1,10% |
|
Gvožđe |
1,00 - 1,30% |
|
Olovo (Pb) |
|
|
Bakar (Cu) |
|
|
Cink (Zn) |
|
|
Kobalt (Co) |
|
|
Kadmij (Cd) |
|
|
Živa (Hg) |
V - MINERALNA GNOJIVA
- 15.Upotreba mineralnih gnojiva se mora zasnivati na stanju obezbijeđenosti tla sa potrebnim hranivima koja treba da su u skadu sa preporukama poljoprivredne službe.
U cilju racionalnog korištenja mineralnih gnojiva potrebno je vršiti kontrolu plodnosti tla.
Ova mjera se može sprovoditi svake treće-pete godine.
VI - SREDSTVA ZA POPRAVAK POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
- 16.Sredstva za popravak poljoprivrednog zemljišta koja se dodaju tlu, mogu se koristiti samo ako na originalnom pakovanju imaju i podatke o sadržaju teških metala i drugih toksičnih elemenata.
Sadržaj teških metala u sredstvima za popravak tla, koja se koriste miješanjem sa tlom ne smiju prelaziti peterostruku količinu iz člana 3. ovog uputstva, a ako se koriste kao supstrat bez miješanja sa tlom, sadržaj štetnih tvari ne smije prelaziti vrijednosti navedene u članu 3. ovog uputstva.
VII - SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA
- 17.Sredstva za zaštitu bilja moraju se primjenjivati u skladu sa dozvolom za stavljanje u promet i drugim propisima koji se na njih odnose.
- 18.Utvrđivanje dozvoljenog sadržaja ukupnih količina opasnih i štetnih materija u tlu vrši se u pedološkim laboratorijama koje su opremljene i ovlaštene za takva ispitivanja.
VIII - METODE UTVRĐIVANJA DOZVOLJENIH KOLIČINA ŠTETNIH I OPASNIH MATERIJA
- 19.Sadržaj metala u ukupnom obliku (teških metala) utvrđuje se savremenim metodama, kao što je metoda atomske adsorpcije AAS (plamena tehnika ili grafitna kiveta) nakon njihove ekstrakcije u zlatotopci iz vazdušno-suhog uzorka tla, mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda, komposta, tečnog stajnjaka i organskog gnojiva. Teški metali iz uzoraka mineralnih gnojiva određuju se istom metodom iz njihovih vodnih rastvora.
PAH se ekstrakuju odgovarajućim ekstrakcionim rastvorima (DDT-sa heksanom ili acetonom, kelevan i lindan sa metilenhloridom, itd), a nivo koncentracije se utvrđuje metodom tečne ili gasne kromatografije, kolorimetrije ili spektrofotometrije.
Sadržaj sumpora (S), nitrita (NO2) i fosfata (PO43-) se utvrđuje gravimetrijskom ili spektrofotometrijskom metodom.
IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
- 20.Ovo uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 08-24-480-1/99
22. marta 1999. godine
Sarajevo
Ministar
prof. dr Ahmed Smajić, s. r.