Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Uputstvo o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja

Na osnovu člana 21. stav 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98), a po prethodno pribavljenom mišljenju naučno-stručne institucije Zavoda za agropedologiju Sarajevo i Federalnog ministarstva zdravstva, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donosi

UPUTSTVO
O UTVRĐIVANJU DOZVOLJENIH KOLIČINA ŠTETNIH I OPASNIH MATERIJA U ZEMLJIŠTU I METODE NJIHOVOG ISPITIVANJA

I - OPŠTE ODREDBE

  • 1.
    Ovim uputstvom određuju se materije koje se smatraju štetnim za poljoprivredno zemljište, dozvoljene količine štetnih materija u zemljištu, mjere za sprečavanje onečišćenja zemljišta i kontrola stanja kontaminacije.

Cilj je da se zaštiti zemljište od fizičke, hemijske i biološke degradacije, što treba da omogući proizvodnju zdravstveno ispravne hrane.

  • 2.
    Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom uputstvu imaju slijedeće značenje:

Kontaminacija poljoprivrednog zemljišta je stanje koje nastaje unošenjem štetnih materija vodom, zrakom ili njihovom akumulacijom na ili u tlu iznad dozvoljene koncentracije po odredbama ovog uputstva.

Štetne materije - su materije koje se u poljoprivrednom zemljištu nađu u koncentraciji koja privremeno ili trajno dovodi u pitanje njegovu osnovnu ulogu povoljnog staništa za kulturne i prirodne biljke.

U štetne materije dolaze:

teški metali i potencijalni toksički elementi: kadmium (Cd), živa (Hg), nikl (Ni), kobalt (Co), olovo (Pb), hrom (Cr), cink (Zn), bakar (Cu), arsen (As);

policiklički aromatski ugljovodonici - PAH;

druge štetne materije koje se unose u zemljište, koje usred nestručne primjene ili primjenom u većim količinama u nepogodno vrijeme, mogu dovesti do šteta po okoliš;

mulj i svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda;

tečni stajnjak (gnojovka) - smjesa čvrstih i tečnih izlučevina domaćih životinja;

sredstva za popravak poljoprivrednog zemljišta, kao što su materijali za kalcizaciju, te različiti kondicioneri-stabilizatori, koji se na tržištu pojavljuju pod različitim imenima;

industrijski otpad;

mineralna gnojiva.

  • 3.
    Obavezna je redovna kontrola tla, najmanje svake četvrte godine, u blizini većih gradskih naselja, industrijskih objekata i saobraćajnica, zatim zemljišta gdje se odlažu razni otpadni materijali, deponije pepela iz termoelektrana, deponije jalovine (krovine), kao i u uslovima navodnjavanja zagađenim vodama, te u slučajevima gnojenja visokim količinama mineralnih gnojiva i upotrebe zaštitnih sredstava, gdje se ispituje sadržaj opasnih i štetnih materija, odnosno njihov uticaj na fizička, hemijska i biološka svojstava zemljišta.
  • 4.
    Poljoprivredno zemljište smatra se zagađenim - kontaminiranim ako sadrži veće količine štetnih materija u ukupnom obliku od navedenih, izra�enih u mg/kg ili ppm, ekstrahovanih u zlatotopki.

Granične vrijednosti teških metala u ukupnom obliku

Elemenat

mg/kg (ppm)

pjeskovito i skeletno tlo (lahka tla)

ilovače, glinuše (srednje teška i teška tla)

- Kadmijum (Cd)

1

2

- Živa (Hg)

1

2

- Olovo (Pb)

100

150

- Molibden (Mo)

10

15

- Arsen (As)

20

30

- Kobalt (Co)

50

50

- Nikl (Ni)

50

60

- Bakar (Cu)

60

100

- Krom (Cr)

60

100

- Cink (Zn)

200

300

- Bor (B)

40

50

- Fluor (F)

200

300

- policiklični aromatski ugljovodici

2

2

Ove vrijednosti se odnose na tla sa kiselom reakcijom. U karbonatnim tlima navedene vrijednosti se mogu povećati za 25%.

  • 5.
    Zemljište namijenjeno za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane ne smije u sebi sadržavati više od dozvoljenih količina toksičnih metala u ukupnom obliku izraženim u mg/kg ili ppm.

Najviše dozvoljene količine toksičnih metala u tlu namijenjenom za organsku poljoprivredu

Ime i simbol

MDK u mg/kg suhog tla

Arsen (As)

20,0

Bakar (Cu)

50,0

Berilij (Be)

5,0

Bor (B)

30,0

Cink (Zn)

150,0

Kadmij (Cd)

1,0

Kalaj (Sn)

20,0

Kobalt (Co)

10,0

Molibden (Mo)

5,0

Nikl (Ni)

30,0

Olovo (Pb)

20,0

Živa (Hg)

0,8

II - MULJ I SVI PROIZVODI IZ GRADSKIH
OTPADNIH VODA

  • 6.
    Mulj i svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda mogu se koristiti na poljoprivrednom zemljištu samo uz prethodno izvršenu analizu kojom se utvrđuje:

da su materijali sterilizovani i da su uništeni patogeni organizmi, odnosno potencijalni uzročnici oboljenja,

da je sadržaj štetnih materija ispod dozvoljenih graničnih količina.

  • 7.
    Najviše dozvoljene količine teških metala u mulju i svim proizvodima iz gradskih otpadnih voda izra�ene u mg/kg suhe materije mogu iznositi:

Element

mg/kg

Cd

10

Hg

10

Pb

500

Mo

20

As

20

Co

100

Ni

100

Cu

500

Cr

500

Zn

2000

  • 8.
    Najviše dozvoljene količine organskih štetnih materija u mulju i svim proizvodima iz gradskih otpadnih voda izra�ene u mg/kg suhe materije mogu iznositi:
    • -
      2,3,7,8 - TCDD 0,002
    • -
      3,4, 3�,4�, - TCAB 0,01
    • -
      PCB, PCP, HCH (ukupno bez lindana)

triazinski herbicidi (suma), heptahlor,

enadrin, aldrin i dieldrin 0,05

  • -
    lindan 0,1
  • -
    suma izomera DDT, DDD, DDE 0,5
    • 9.
      Količine mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda koje se unose u poljoprivredno zemljište, određuju se prema sadržaju suhe materije, tako da maksimalne količine ne smiju prelaziti 10 tona po ha godišnje suhe materije.

Korisnici mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda-trebaju prije upotrebe ispitati sadržaj materije u poljoprivrednom zemljištu, a kod stalne upotrebe ispitivanja vršiti svake treće godine.

  • 10.
    Mulj i svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda ne smiju se koristiti:

na pjeskovitim tlima sa kiselom reakcijom (pH u KCl-u ispod 5),

na skeletnim i plitkim tlima,

na vodozaštitnim područjima,

na smrznutnom tlu i tlu zasićenom sa vodom,

ne smije se istovremeno koristiti gnojovka i mulj odnosno svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda.

  • 11.
    Isporučitelj i korisnik mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda, obavezni su poljoprivrednom inspektoru pružiti sve podatke o njihovoj proizvodnji, upotrebi i svojstvima.

III - TEČNI STAJNJAK - GNOJOVKA

  • 12.
    Maksimalno dozvoljene količine primjene tečnog stajnjaka u poljoprivrednom tlu je 60 m3/ha godišnje. U vanvegetacionom periodu (oktobar-april) može se upotrijebiti do 30m3/ha godišnje.
  • 13.
    Zabranjeno je korištenje gnojovke:

u proizvodnji povrća, jagodastog voća, ljekovitog bilja ili najmanje 30 dana prije berbe,

u vodozaštitnim područjima,

na smrznutom tlu, na tlu pod snijegom ili na tlu pod vodom.

IV - ORGANSKA GNOJIVA

  • 14.
    Upotreba različitih vrsta organskih gnojiva kao što su lumbrihumus, terafert, kompost, i slično, zahtijeva i određenu kvalitetu ovih supstrata.

Osnovni zahtjevi kvaliteta za organsko gnojivo,
kompost i lumbrihumus

Pokazatelj kvaliteta

Sadržaj u % ili u mg/kg - računato na suhu tvar

Vlažnost

40 - 60

pH

6,50 - 6,20

Organska materija

> 46%

Pepeo

Nitrogen

1,60 - 1,90%

P2O5

1,30 - 1,60%

K2O

1,30 - 1,60%

Kalcij

1,30 - 1,60%

Magnezij

0,90 - 1,10%

Gvožđe

1,00 - 1,30%

Olovo (Pb)

Bakar (Cu)

Cink (Zn)

Kobalt (Co)

Kadmij (Cd)

Živa (Hg)

V - MINERALNA GNOJIVA

  • 15.
    Upotreba mineralnih gnojiva se mora zasnivati na stanju obezbijeđenosti tla sa potrebnim hranivima koja treba da su u skadu sa preporukama poljoprivredne službe.

U cilju racionalnog korištenja mineralnih gnojiva potrebno je vršiti kontrolu plodnosti tla.

Ova mjera se može sprovoditi svake treće-pete godine.

VI - SREDSTVA ZA POPRAVAK POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

  • 16.
    Sredstva za popravak poljoprivrednog zemljišta koja se dodaju tlu, mogu se koristiti samo ako na originalnom pakovanju imaju i podatke o sadržaju teških metala i drugih toksičnih elemenata.

Sadržaj teških metala u sredstvima za popravak tla, koja se koriste miješanjem sa tlom ne smiju prelaziti peterostruku količinu iz člana 3. ovog uputstva, a ako se koriste kao supstrat bez miješanja sa tlom, sadržaj štetnih tvari ne smije prelaziti vrijednosti navedene u članu 3. ovog uputstva.

VII - SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA

  • 17.
    Sredstva za zaštitu bilja moraju se primjenjivati u skladu sa dozvolom za stavljanje u promet i drugim propisima koji se na njih odnose.
  • 18.
    Utvrđivanje dozvoljenog sadržaja ukupnih količina opasnih i štetnih materija u tlu vrši se u pedološkim laboratorijama koje su opremljene i ovlaštene za takva ispitivanja.

VIII - METODE UTVRĐIVANJA DOZVOLJENIH KOLIČINA ŠTETNIH I OPASNIH MATERIJA

  • 19.
    Sadržaj metala u ukupnom obliku (teških metala) utvrđuje se savremenim metodama, kao što je metoda atomske adsorpcije AAS (plamena tehnika ili grafitna kiveta) nakon njihove ekstrakcije u zlatotopci iz vazdušno-suhog uzorka tla, mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda, komposta, tečnog stajnjaka i organskog gnojiva. Teški metali iz uzoraka mineralnih gnojiva određuju se istom metodom iz njihovih vodnih rastvora.

PAH se ekstrakuju odgovarajućim ekstrakcionim rastvorima (DDT-sa heksanom ili acetonom, kelevan i lindan sa metilenhloridom, itd), a nivo koncentracije se utvrđuje metodom tečne ili gasne kromatografije, kolorimetrije ili spektrofotometrije.

Sadržaj sumpora (S), nitrita (NO2) i fosfata (PO43-) se utvrđuje gravimetrijskom ili spektrofotometrijskom metodom.

IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

  • 20.
    Ovo uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 08-24-480-1/99
22. marta 1999. godine
Sarajevo

Ministar
prof. dr Ahmed Smajić, s. r.