Aktio

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o obrazovanju i radu radnih tijela Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

Na osnovu čl. 3. i 14. Privremenog poslovnika Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine i Zaključka Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, sa 4. sjednice održane 29. aprila/travnja 1997. godine, Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 20. i 21. januara 1998. godine, donio je

ODLUKU
O OBRAZOVANJU I RADU RADNIH TIJELA DOMA NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1.

Ovom odlukom obrazuju se radna tijela Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Dom), utvrđuje njihov djelokrug rada i uređuju druga pitanja od značaja za njihov rad.

Član 2.

Radna tijela Doma, razmatraju pitanja iz nadležnosti Doma-razmatraju nacrte i prijedloge zakona o drugih općih akata i obavljaju druge poslove za Dom.

Radna tijela Doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Dom o pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im ovom odlukom data u neposrednu nadležnost.

Radna tijela obrazuju se po odredbama ove odluke.

Posebnom odlukom Doma mogu se obrazovati i povremena radna tijela za izvršavanje određenih poslova.

Podsticaj za osnivanje radnih tijela Doma pokreće predsjedavajući, zamjenik predsjedavajućeg, klubovi delegata i pojedini delegati Doma.

Komisija za izbor i imenovanje predlaže sastav radnih tijela.

Član 3.

Radno tijelo Doma ima određeni broj članova koji se biraju iz reda delegata u Domu. Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela biraju se iz sastava članova radnog tijela, a tim da ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

Izuzetno, za članove Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije i Komisije za utvrđivanje istovjetnosti teksta na bosanskom jeziku i hrvatskom jeziku, mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova komisije.

Broj članova radnih tijela određuje se prilikom izbora članova radnog tijela, s tim da se u radna tijela Doma bira isti broj bošnjačkih i hrvatskih delegata i odgovarajući broj delegata iz reda ostalih u Domu.

Radno tijelo čine, u pravilu, delegati iz svih klubova političkih stranaka u Domu, s tim da jedan delegat može biti član u najviše dva radna tijela.

Član 4.

Predsjednik radnog tijela, u saradnji sa sekretarom radnog tijela, organizuje rad radnog tijela.

Predsjednik radnog tijela: pokreće inicijativu za razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga radnog tijela; stara se o obavještavanju članova radnog tijela o pitanjima iz djelokruga radnog tijela; sarađuje sa predsjedavajućim i zamjenikom predsjedavajućeg Doma, predsjednicima drugih radnih tijela Doma, i predsjednicima radnih tijela Predstavničkog doma, sa predsjednicima klubova delegata u Domu, sa funkcionerima koji rukovode federalnim organima uprave i sa predstavnicima odgovarajućih organizacija; stara se o izvršavanju zaključaka radnog tijela; potpisuje akta koje donosi radno tijelo; usmjerava rad sekretara radnog tijela i vrši druge poslove određene ovom odlukom ili posebnom odlukom Doma.

Član 5.

Zamjenik predsjednika radnog tijela zamjenjuje predsjednika radnog tijela kada je ovaj spriječen sa vrši dužnost.

Član 6.

Predsjednika radnog tijela i njegovog zamjenika u slučaju njihove odsutnosti zamjenjuje član radnog tijela koga odredi radno tijelo.

Član 7.

Radno tijelo radi u sjednici.

Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela na osnovu vlastite inicijative, a dužan je da sazove sjednicu kada to zatraži predsjedavajući odnosno zamjenik predsjedavajućeg Doma, zamjenik predsjednika tog radnog tijela ili najmanje jedna trećina članova radnog tijela.

Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu radnog tijela, po pravilu na osam dana prije održavanja sjednice, a iz opravdanih razloga može je sazvati i u kraćem roku.

Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kad je dužan da to učini, sjednicu će sazvati zamjenik predsjednika radnog tijela, a ako ni on to ne učini, sjednicu će sazvati predsjedavajući Doma.

Radno tijelo može raditi ako je sjednici prisutna većina članova radnog tijela.

Radno tijelo donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja svih članova radnog tijela.

Član 8.

Dva ili više radnih tijela Doma, mogu održavati zajedničke sjednice radi raspravljanja pitanja koja su u njihovom djelokrugu.

Odluku o održavanju zajedničkih sjednica donose radna tijela većinom glasova članova tih radnih tijela.

Predsjednici radnih tijela Doma iz stava 1. ovog člana zajednički sazivaju sjednicu radnih tijela.

U slučajevima iz stava 1. ovog člana svako radno tijelo donosi samostalno svoje odluke.

Član 9.

Radna tijela Doma mogu održavati zajedničke sjednice sa radnim tijelima Predstavničkog doma, radi raspravljanja pitanja od zajedničkog interesa.

Odluku o održavanju zajedničkih sjednica donose radna tijela većinom glasova članova tih radnih tijela.

Predsjednici radnih tijela iz stava 1. ovog člana zajednički sazivaju sjednice radnih tijela.

U slučajevima iz stava 1. ovog člana svako radno tijelo donosi samostalno svoje odluke.

Član 10.

Radno tijelo u izvršavanju zadataka iz svoga djelokruga može ostvarivati saradnju sa odgovarajućim tijelima: predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), Vlade Federacije, federalnim organima uprave i organizacijama, skupštinama kantona, općinskim vijećima u Federaciji, kao i sa odgovarajućim radnim tijelima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Narodne skupštine Republike Srpske.

Radna tijela Doma mogu, u odgovoru s tijelima iz prethodnog stava, da organizuju zajedničko proučavanje i razmatranje pojedinih tijela.

Radi potpunijeg sagledavanja određenih pitanja, na sjednicu radnog tijela se mogu pozivati predstavnici odgovarajućih organa i organizacija, kao i pojedinih stručni, naučni i javni radnici.

Predstavnici Vlade Federacije, federalnih i drugih upravnih tijela, odgovornih Vladi i Parlamentu Federacije, dužni su se odazvati pozivu radnog tijela.

Ukoliko se pozvani predstavnik iz prethodnog stava:

  • -
    ne odazove pozivu radnog tijela,
  • -
    ne pruži tražene podatke radnom tijelu, ili
  • -
    pruži nepotpune ili neistinite podatke radnom tijelu,
  • -
    radno tijelo može pokrenuti inicijativu za njegovu odgovornost.

Član 11.

Sjednici radnog tijela prisustvuje predlagač odnosno predstavnik predlagača nacrta odnosno prijedloga zakona, drugog propisa ili općeg akta koji ono razmatra. Predstavnik Vlade Federacije može učestovati u radu radnog tijela i kad Vlada Federacije nije predlagač.

Ako predlagač ne uputi svog predstavnika ne sjednicu radnog tijela, a radno tijelo ocijeni da je prisustvo predlagača neophodno, može odložiti razmatranje tog pitanja i o tome obavijestiti predlagača koji je dužan da osigura da njegov predstavnik pristustvuje sjednici radnog tijela.

Član 12.

Radi proučavanja pojedinih pitanja, iz svoj djelokruga, sastavljanja izvještaja i pripremanja nacrta zakona, drugog propisa ili općeg akta, radno tijelo može da obrazuje radnu grupu.

Član 13.

Radno tijelo Doma o razmatranju prijedloga za donošenje zakona, nacrta zakona, prijedloga zakona, drugog propisa ili općeg akta ili nekog drugog materijala u pripremi njihovog razmatranja na sjednici Doma, podnosi izvještaj Domu.

Izvještaj iz prethodnog stava dostavlja se predsjedavajućem Doma.

Član 14.

Predsjedavajući Doma izvještaj radnog tijela iz prethodnog člana dostavlja delegatima Doma.

Kada je u izvještaju radnog tijela razmatran prijedlog zakona, drugog propisa ili općeg akta iz zajedničke nadležnosti Doma i Predstavničkog doma, predsjednik Doma izvještaj dostavlja, radi informiranja, predsjedniku Predstavničkog doma.

Član 15.

Kad podnosi izvještaj ili prijedlog Domu, radno tijelo određuje izvjestioca koji na sjednici Doma može da obrazloži stav ili prijedlog radnog tijela.

Član 16.

Dom može sa Predstavničkim domom Parlamenta Federacije obrazovati stalna ili povremena zajednička radna tijela iz reda delagata odnosno poslanika i stručnjaka za praćenje, pretresanje i proučavanje određenih pitanja, kao i za pripremanje i podnošenje prijeldoga za donošenje zakona, nacrta ili prijedloga zakona ili drugih akata iz nadležnosti oba doma Parlamenta Federacije.

Djelokrug, zadaci i ovlaštenja zajedničkog radnog tijela utvrđuju se odlukom oba doma Parlamenta Federacije.

U zajednička radna tijela bira se jednak broj članova iz oba doma Parlamenta Federacije.

Predsjednik i zamjenik predsjednika zajedničkog radnog tijela ne mogu biti članovi u istom domu Parlamenta Federacije.

Zajedničko radno tijelo se smatra obrazovanim, kada oba doma Parlamenta Federacije u istovjetnom tekstu odlukom, obrazuju zajedničko radno tijelo. Izbor članova radnog tijela se smatra izvršenim kad oba doma Parlamenta Federacije donesu odluku o izboru članova radnog tijela u istovjetnom sastavu.

Član 17.

U načinu rada zajedničkih radnih tijala, primjenjuju se odredbe ove odluke, ako odlukom o obrazovanju zajedničkog radnog tijela nije drugačije određeno.

Član 18.

Dom ima slijedeća radna tijela:

  • 1)
    Komisija za ustavna pitanja,
  • 2)
    Zakonodavno-pravnu komisiju,
  • 3)
    Administrativnu komisiju,
  • 4)
    Komisiju za zaštitu ljudskih sloboda i prava, predstavke i žalbe,
  • 5)
    Komisiju za odbranu, sigurnost i kontrolu zakonitosti rada službi za zaštitu ustavnog poretka Federacije,
  • 6)
    Komisiju za izbor i imenovanje,
  • 7)
    Komisiju za informisanje,
  • 8)
    Komosiju za utvrđivanje istovjetnosti tekstova,
  • 9)
    Mandatno-imunitetsku komisiju,
  • 10)
    Odbor za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budžet,
  • 11)
    Odbor za energiju, rudarstvo, privredu, uslužne djelatnosti, poljoprivredu, šumarstvo, prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove,
  • 12)
    Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju,
  • 13)
    Odbor za pravdu i opću upravu,
  • 14)
    Odbor za povratak izbjeglih i raseljenih lica,
  • 15)
    Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu i sport,
  • 16)
    Odbor za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

1) Komisija za ustavna pitanja

Član 19.

Komisija za ustavna pitanja:

  • -
    prati ostvarivanje Ustava Federacije Bosne i Hercegovine;
  • -
    razmatra pitanja od značaja za daljnji razvoj i izgradnju ustavnog sistema i inicira usklađivanje ustavnih odredaba s promjenama u društvenim odnosima;
  • -
    proučava inicijative i prijedloge za promjenu Ustava Federacije i Ustava Bosne i Hercegovine i o tome daje Domu svoje mišljenje;
  • -
    priprema tekst prijedloga amandmana na Ustav Federacije i tekst prijedloga odluke o proglašenju amandmana na Ustav Federacije;
  • -
    stara se o provođenju javne rasprave i izvještava Dom o rezultatima javne rasprave;
  • -
    podnosi prijedloge za izmjene odnosno dopune prijedloga amandmana na Ustav Federacije;
  • -
    daje mišljenje o prijedlozima za izmjene odnosno dopune prijedloga amandmana na Ustav Federacije;
  • -
    razmatra i druga pitanja koja se odnose na ostvarivanje i promjene Ustava Federacije i o tome obavještava Dom.

2) Zakonodavno-pravna komisija

Član 20.

Zakonodavno-pravna komisija razmatra:

  • -
    inicijative za donošenje zakona;
  • -
    nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i općih akata koje donosi Dom u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom Federacije i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima Domu;
  • -
    pitanja zakonodavne metodologije i druga pitanja od značaja za ujedničavanje pravno-tehničke obrade akata koje donosi Dom;
  • -
    na zahtjev Doma, opće akte organizacija i zajednica na koje Dom daje potvrdu odnosno saglasnost, sa stanovištva usklađenosti s Ustavom Federacije i zakonom i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima;
  • -
    utvrđuje prečišćene tekstove zakona, drugih propisa i općih akata Doma, ako je za to ovlašćena;
  • -
    učestvuje u pripremanju programa rada zakonodavne djelatnosti Doma;
  • -
    vrši i druge poslove određene ovom odlukom.

Prijedlozi Komisije koji su formulisani kao izmjene ili dopune prijedloga zakona i drugih propisa i općih akata unose se u njen izvještaj i smatraju se amandmanima.

3) Administrativna komisija

Član 21.

Administrativna komisija:

  • -
    priprema i utvrđuje prijedloge akata kojima se uređuju pitanja naknade plata delegata u Domu, plaće funkcionera koje bira odnosno imenuje Dom, kao i pitanja naknade određenih materijalnih troškova izaslanika i funkcionera, pitanja plaća rukovodećih radnika u Službi Doma, te donosi odgovarajuća akta za njihovu primjenu, kao i pojedinačne akte o plaćama i naknadama materijalnih i drugih primanja;
  • -
    utvrđuje visinu naknade i posebne naknade za rad članovima radnih tijela imenovanih iz reda naučnih, stručnih i javnih radnika;
  • -
    utvrđuje prijedloge za obezbjeđenje sredstava u budžetu Federacije za rad Doma i korištenja tih sredstava;
  • -
    obavlja sve poslove u vezi sa obezbjeđenjem stanova za potrebe Doma i raspolaže tim stanovima, odlučuje o njihovom dodjeljivanju na korištenje, o zamjeni i o jednokratnom prenosu prava korištenja u skladu sa zakonom;
  • -
    odlučuje o dodjeljivanju privremenog smještaja funkcionerima i službenicima zaposlenim u Službi Doma;
  • -
    odlučuje o dodjeli stanova ili kreditnih sredstava za funkcionere i službenike u Domu;
  • -
    utvrđuje prijedlog odluke o organizaciji i radu Stručne službe Doma;

-utvrđuje uslove i način korištenja putničkih automobila za obavljane službenih poslova;

  • -
    vrši i druge poslove iz nadležnosti Doma.

4) Komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda,
predstavke i žalbe

Član 22.

Komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda, predstavke i žalbe razmatra pitanja u vezi s kršenjem sloboda i prava građana utvrđenih Ustavom i zakonom Federacije od strane federalnih organa, javnih ustanova i organizacije koje vrše javna ovlaštenja, kao i šira pitanja od značaja za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja pokreću ombudsmeni, građani, političke organizacije i udruženja građana, druge organizacije i zajednice i o tome izvještava Dom, ukazuje na pojave i probleme u ostvarivanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava i predlaže mjere za njihovu uspješniju zaštitu. U pravilu, Komisija ne razmatra pitanja po kojima su u toku sudski i drugi postupci, osim kada se radi o neprihvatljivom odugovlačenju postupka ili očiglednoj zloupotrebi vlasti i samovolji na koje ukaže ombudsmen.

Kada Dom odluči da o određenom pitanju provede istragu, Komisija u tu svrhu vrši pripremne radnje.

Komisija razmatra:

  • -
    predstavke, žalbe i prijedloge koje građani upućuju ili neposredno podnose Domu i o tome obavještava podnosioca, te predlaže nadležnim organima i organizacijama mjere za rješavanje pitanja i problema iznesenih u predstavkama, žalbama i prijedlozima;
  • -
    pojave i probleme na koje se u predstavkama, žalbama i prijedlozima ukazuje, radi sagledavanja uzroka zbog kojih se oni podnose, i o tome obavještava Dom;
  • -
    predstavke, žalbe i prijedloge u kojima se ukazuje na pojave koje nastaju u primjeni zakona i drugih akata ili na nepravilno izvršavanja tih akata i o tome obavještava Dom i nadležna radna tijela Doma i predlaže preduzimanje određenih mjera.

Predstavke, žalbe i prijedloge kojima se pokreću inicijative za donošenje, izmjenu ili dopunu zakona i drugih akata, Komisija dostavlja predsjedavajućem i zamjeniku predsjedavajućeg Doma.

5) Komisija za odbranu, sigurnost i kontrolu zakonitosti rada službi za zaštitu ustavnog poretku Federacije

Član 23.

Komisija za odbranu, sigurnost i kontrolu zakonitosti rada službi za zaštitu ustavnog poretka Federacije razmatra: pitanja sistema politike u oblasti odbrane i sigurnosti u okviru prava i dužnosti Doma i, s tim u vezi, daje mišljenja i prijeldoge Domu i predlaže mjere za organizovanje i razvoj odbrane i sugurnosti Federacije, zaštite njene teritorije, finansiranja Vojske Federacije, stanje priprema za odbranu i osiguranje materijalnih potreba za te pripreme, davanje saglasnosti za svaku upotrebu Vojske Federacije, zaključivanje vojnih sporazuma u skladu sa Ustavom Federacije, pitanja suzbijanja terorizma, međukantonalnog kriminala, neovlaštene trgovine drogom, organiziraniog kriminala, nacrte i prijedloge zakona i drugih općih akata kojima se reguliraju oblasti odbrane i sigurnosti Federacije i daje mišljenja i prijedloge Domu.

Komisija ostvaruje kontrolu zakonitosti rada službi za zaštitu ustavnog poretka Federacije, sa stanovišta poštovanja Ustavom i zakonom utvrđenih prava čovjeka i građanina.

Funkcioner koji rukovodi federalnim organom uprave u čiji djelokrug spadaju poslovi zaštite ustavnog poretka Federacije dužan je da Komisiji stavi na uvid sve podatke i pruži sva obavještenja od značaja za njen rad.

Organi Federacije dužni su Komisiji staviti na uvid sve podatke i pružiti sve obavijesti od značaja za zaštitu ustavnog ustrojstva Federacije.

Kad Dom odluči da o određenom pitanju provede istragu, Komisija u tu svrhu vrši pripremne radnje.

6) Komisija za izbor i imenovanje

Član 24.

Komisija za izbor i imenovanje prati provedbu ustavnih načela i zakonskih odredaba koje se odnose na ostvarivanje politike u ovoj oblasti, raspravlja sva pitanja u vezi s izborom, imenovanjem, postavljenjem i razrješenjem, kao i druga pitanja u vezi s tim iz nadležnosti Doma.

Komisija sarađuje sa odgovarajućim tijelima drugih organa i organizacija u Federaciji, pribavlja njihova mišljenja i utvrđuje prijedloge za izbor, imenovanje, postavljenje i razrješenje iz nadležnosti Doma.

O pitanjima izbora, imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti drugih organa i organizacija Federacije, kad je predviđeno da se traži mišljenje, odnosno konsultacija Doma, Komisija daje mišljenje tim organima i organizacijama.

Komisija na prijedlog sekretara Doma postavlja sekretara radnih tijela i druge rukovodeće službenike Doma.

Sekretar Doma dužan je prijedloge iz prethodnog stava usaglasiti sa predsjedavajućim i zamjenikom predsjedavajućeg Doma.

7) Komisija za informisanje

Član 25.

Komisija za informisanje razmatra: dodjelu elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine; pitanja informisanja javnosti o radu Doma i radnih tijela Doma; predlaže odnosno poduzima mjere za unapređivanje informisanja javnosti o pitanjima koja se razmatraju i o kojima se odlučuje u Domu; predlaže mjere u cilju racionalizacije sredstava informisanja; stara se o ostvarivanju posebnog društvenog interesa Doma u javnim preduzećima i informativne djelatnosti čiji je osnivač Federacija, u skladu sa zakonom, te nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i općih akata i druga pitanja iz oblasti informisanja i o njima daje mišljenje i prijedloge Domu.

8) Komisija za utvrđivanje istovjetnosti tekstova na bosanskom jeziku i hrvatskom jeziku

Član 26.

Komisija za utvrđivanje istovjetnosti tekstova na bosanskom jeziku i hrvatskom jeziku utvrđuje da su tekstovi prijedloga zakona i drugih akata i zakoni i drugi akti koje usvoji Dom istovjetni na bosanskom jeziku i na hrvatskom jeziku.

Komisija utvrđuje i to da su tekstovi prijevoda akata na hrvatskom jeziku i bosanskom jeziku istovjetni tekstovi.

Komisija može osnovati potkomisije za hrvatski jezik i bosanski jezik.

Članovi Komisije mogu biti stručnjaci za hrvatski jezik i bosanski jezik koji nisu delegati, a najviše do jedne trećine ukupnog broja članova Komisije.

9) Mandatno-imunitetska komisija

Član 27.

Mandatno-imunitetska komisija razmatra: pitanja u vezi s primjenom imuniteta delegata u Domu; obavještava Dom o slučajevima koji povlače prestanak mandata delegata; vrši poslove Verifikacione komisije u vezi s verifikacijom mandata delegata koji su izabrani u skupštinama kantona, kao i druga pitanja u vezi s imunitetom i mandatom delegata.

10) Odbor za ekonomsku i razvojnu politiku,
finansije i budžet

Član 28.

Odbor za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budžet razmatra: utvrđivanje ekonomske politike, uključujući obnovu i razvoj Federacije i utvrđivanje programa razvoja za pojedine oblasti; propise o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalnu politiku Federacije; politiku korištenja zemljišta na federalnom nivou; politiku zaštite čovjekove okoline; korištenje prirodnih bogatstava; kreditnu politiku Federacije u okviru kreditne politike Bosne i Hercegovine; politiku u bankarstvu; brži razvoj ekonomski nerazvijenih kantona-županija i područja; zapošljavanje; kontrolu cijena; robne rezerve, statistiku i druga pitanja iz oblasti ekonomske i razvojne politike iz nadležnosti Doma, o finansijskom sistemu Federacije, kantona i općina; o finansiranju zajedničkih potreba; o poreskom sistemu; doprinosima, porezima i drugim davanjima; o dopunskim sredstvima općinama; budžetu završnom računu Budžeta Federacije o javnim zajmovima; o zaduženju i drugim obavezama Federacije; o bankarskom i kreditnom sistemu i o drugim pitanjima finansija i Budžeta iz djelokruga Doma.

11) Odbor za energiju, rudarstvo, privredu, uslužne djelatnosti, poljoprivredu, šumarstvo, prostorno
uređenje i stambeno-komunalne poslove

Član 29.

Odbor za energiju, rudarstvo, privredu, uslužne djelatnosti, poljoprivredu, šumarstvo, prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove razmatra pitanja:

  • -
    o elektroprivredi, rudarstvu;
  • -
    o projektovanju i izgradnji investicionih i drugih objekata iz oblasti energije i rudarstva;
  • -
    prirodnih bogatstava i zemljišta na federalnom nivou;
  • -
    o projektovanju i izgradnji investicionih i drugih objekata;
  • -
    o planiranju i dugoročnim programima razvoja ovih oblasti;
  • -
    o načelima vršenja djelatnosti u ovim oblastima;
  • -
    o komunikacijama i prometnoj infrastrukturi u skladu sa Ustavom BiH;
  • -
    o prometu roba i usluga;
  • -
    o robnim rezervama;
  • -
    o režimu i korištenju voda, poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta, kao i njihovim upravljanjem;
  • -
    zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda;
  • -
    hidrološke i seizmološke službe;
  • -
    lova i ribolova;
  • -
    zdravstvene i zaštite stoke i divljači;
  • -
    prostornog i urbanističkog planiranja;
  • -
    stambenih odnosa i otkupa stanova, stambene izgradnje, kao i upravljanja i gazdovanja stambenim i poslovnim zgradama;
  • -
    o drugim pitanjima iz ovih oblasti iz nadležnosti Doma.

12) Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju

Član 30.

Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju razmatra inicijative odnosno zahtjeve građana, njihovih udruženja i drugih organizacija i zajednica za reprivatizaciju prinudno prenesene imovine u državnu odnosno društvenu i vojnu imovinu nacionalizacijom stambenih i poslovnih zgrada i prostorija, određenim oblicima konfiskacije i drugim vidovima prinudnog prenošenja nekretnina u državnu odnosno društvenu svojinu, te, u saradnji s Vladom Federacije, priprema i podnosi prijedloge za donošenje zakona i drugih akata iz ove oblasti iz nadležnosti Doma.

Odbor razmatra i akte koje Dom donosi iz oblasti privatizacije i denacionalizacije, prati i analizira provođenje procesa privatizacije, predlaže Domu mjere i akte iz oblasti privatizacije, denacionalizacije i razmatra i druga pitanja iz ove oblasti iz nadležnosti Doma.

13) Odbor za pravdu i opću upravu

Član 31.

Odbor za pravdu i opću upravu razmatra pitanja; o zaštiti prava sloboda i dužnosti čovjeka i građanina; ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti; jedinstva pravnog sistema; o izbornom sistemu; o Vladi Federacije, federalnim praznicima; o odlikovanjima, nagradama i drugim priznanjima Federacije; o političko-teritorijalnoj organizaciji Federacije; o provedbi zakona i drugih propisa o državljanstvu, pitanja o grbu, zastavi i pečatima Federacije; o udruživanju građana u udruženja, društvene i političke organizacije; o javnom redu i miru; o nabavljanju, držanju i nošenju oružja; o zborovima i drugim javnim skupovima; o načelima referenduma; o pravnom položaju vjerskih zajednica; o sistemu federalne uprave; o pravima, dužnostima i odgovornostima radnika u organima koje obrazuju organi Federacije, kantona i općina; o sigurnosti saobraćaja; o prometu i transportu opasnih materija; o sudovima, tužilaštvu i pravobranilaštvu; o advokaturi i drugim vidovima pravne pomoći; o određivanju krivičnih djela i privrednih prijestupa i odgovornosti za njih; o amnestiji i pomilovanju; o izvršenju sankcija i vaspitno-popravnih mjera; o sistemu prekršaja i prekršajnom postupku i o odgovornosti i sankcijama za prekršaje kojima se povrjeđuju federalni propisi; o posebnim sudskim postupcima u oblasti u kojima društvene odnose uređuje Federacija i o drugim pitanjima iz nadležnosti Doma.

14) Odbor za povratak izbjeglih i raseljenih osoba

Član 32.

Odbor za povratak izbjeglih i raseljenih osoba razmatra pitanja: provođenja Aneksa VII. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini; o stvaranju pretpostavki za povratak izbjeglih i raseljenih osoba u svoje domove; izgradnji i popravci stambenih objekata i infrastrukture u svrhu njihova povratka; naknade štete za imovinu uništenu ratnim dejstvima i o drugim pitanjima iz oblasti povratka izbjeglih i raseljenih osoba iz nadležnosti Doma.

15) Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu i sport

Član 33.

Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu i sport razmatra pitanja: o sistemu vaspitanja i obrazovanja, kulture, sporta i tehničke kulture; o bibliotečkoj djelatnosti; o filmskoj djelatnosti; o zaštiti i korištenju kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa; o načelima organizacije naučno-istraživačke djelatnosti; o planiranju i programima razvoja u oblasti obrazovanja i vaspitanja, nauke, kulture, sporta i tehničke kulture i o drugim pitanjima iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta iz nadležnosti Doma.

16) Odbor za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu

Član 34.

Odbor za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalni zaštitu, razmatra pitanja: položaja, statusa i posebne zaštite boraca, ratnih vojnih invalida, članova porodica šehida i poginulih boraca i demobilisanih pripadnika oružanih snaga Federacije.

Odbor razmatra i pitanja: o osnovnim pravima, obavezama i odgovornostima radnika iz radnog odnosa; o zaštiti na radu; o penzijskom i invalidskom osiguranju; o zapošljavanju vojnih invalida i porodica poginulih boraca, kao i žrtava agresije na Bosnu i Hercegovinu; o zaštiti žrtava fašističkog terora i civilnih žrtava rata; o zdravstvenoj zaštiti građana i organizaciji zdravstvene službe; o načelima dječije zaštite; zaštite građana i organizacije zdravstvene službe; zaštita starih i iznemoglih lica i drugim vidovima socijalne zaštite i o drugim pitanjima iz ove oblasti iz nadležnosti Doma.

Član 35.

Odredbe ove odluke primjenjivaće se do donošenja poslovnika o radu Doma.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 41/98
21. januara 1998. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Doma naroda
Mariofil Ljubić, s. r.