Aktio

Federalno ministarstvo pravde

Uputstvo o arhivskoj knjizi, čuvanju registraturskog materijala i arhivske građe, odabiranju arhivske građe i primopredaji arhivske građe između organa uprave i službi za upravu i nadležnog arhiva

Na osnovu člana 11. stav 4. i člana 13. stav 3. Uredbe o kancelarijskom poslovanju organa uprave i službi za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/98), federalni ministar pravde, u saradnji s Arhivom Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

UPUTSTVO
O ARHIVSKOJ KNJIZI, ČUVANJU REGISTRATURSKOG MATERIJALA I ARHIVSKE GRAĐE, ODABIRANJU ARHIVSKE GRAĐE I PRIMOPREDAJI ARHIVSKE GRAĐE IZMEĐU ORGANA UPRAVE I SLUŽBI ZA UPRAVU I NADLEŽNOG ARHIVA

I - OPĆE ODREDBE

  • 1.
    Ovim uputstvom uređuju se arhivski poslovi u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama, odnosno u kantonalnim-županijskim organima uprave i kantonalnim-županijskim ustanovama i gradskim i općinskim službama za upravu (u daljem tekstu: organi uprave i službe za upravu) koji se odnose na način vođenja i korištenja arhivske knjige, uslove čuvanja registraturskog materijala i arhivske građe, odabiranje arhivske građe iz registraturskog materijala, kao i na način primopredaje arhivske građe između nadležnog arhiva i organa uprave i službi za upravu, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacije) u cilju zaštite od nestajanja, uništenja i radi očuvanja registraturskog materijala u sređenom i sigurnom stanju u arhivama organa uprave i službi za upravu do preuzimanja u nadležni arhiv.
  • 2.
    Nadležni arhivi, u smislu ovog uputstva, su:

za federalne organe uprave i federalne ustanove-Arhiv Federacije,

za kantonalne-županijske organe uprave i kantonalne-županijske ustanove-athiv kantona-županije,

za općinske službe za upravu-općinski arhiv,

za gradske službe za upravu-gradski arhiv.

Ako općina, odnosno grad nemaju svoj arhiv, u tom slučaju nadležni arhiv za općinske službe za upravu, odnosno gradske službe za upravu je arhiv kantona-županije, na čijem se području općina, odnosno grad, nalazi.

II - NAČIN VOĐENJA I KORIŠTENJA ARHIVSKE KNJIGE

  • 3.
    Registaturski materijal iz nadležnosti organa uprave i službi za upravu evidentira se na kraju svake godine u pisarnici tih organa i službi, upisom u njihovu arhivsku knjigu.
  • 4.
    Arhivska knjiga predstavlja evidenciju koju su dužni da vode organi uprave i službe za upravu u okviru kancelarijskog poslovanja.

Arhivska knjiga je opći inventarni pregled cjelokupnog registaturskog materijala nastalog u radu jednog organa uprave, odnosno službe za upravu.

  • 5.
    Predmet upisa u arhivsku knjigu su registaturske jedinice u kojima se po odgovarajućim predmetima cjelinama odlaže registraturski materijal.

Pod registraturskom jedinicom podrazumijeva se svaka fascikla, registrator, kutija, omot i druga jedinica pakovanja u koju se odlaže registraturski materijal. Ove jedinice se formiraju prije upisa registraturskog materijala u arhivsku knjigu.

  • 6.
    U arhivsku knjigu upisuju se registraturske jedinice formirane u skladu sa tačkom 5. ovog uputstva, u koje su po određenim cjelinama odloženi završni (riješeni) predmeti i akti i drugi registraturski materijal (evidencije, knjige, registri, upisnici).
  • 7.
    Upis registraturskog materijala u arhivsku knjigu vrši se po godinama, klasifikacijskim oznakama, vrsti i količini materijala.

Registraturski materijal upisuje se u arhivsku knjigu po sistemu arhiviranja koji se primjenjivao kod organa uprave, odnosno službe za upravu, u vrijeme nastajanja tog metarijala.

  • 8.
    Organi uprave i službe za upravu su dužni u arhivsku knjigu upisati i registraturski materijal koji s epo bilo kom osnovu nalazi kod njih na čuvanju (po osnovu likvidacije nekog organa uprave, odnosno službe za upravu, po osnovu zatečenosti građe ili ako je pravni sljednik građe itd.).
  • 9.
    Poslije izvršenog upisa registraturskog materijala u arhivsku knjigu, na registraturske jedinice iz stava 2. tačke 5. ovog uputstva, u koje je odložen registraturski materijal, ispisuje se redni broj iz arhivske knjige.

Na registratursku jedinicu iz stava 1. ove tačke stavlja se otisak štambilja prema obrascu koji se nalazi u prilogu ovog uputstva i čini njegov sastavni dio (obrazac broj 1.).

  • 10.
    Prijepis ili fotokopija arhivske knjige, u koju su upisane registraturske jedinice za proteklu godinu, organ uprave, odnosno služba za upravu, dostavlja nadležnom arhivu najkasnije do 30. aprila naredne godine.
  • 11.
    Obrazac arhivske knjige, sadržaj i način njenog popunjavanja nalazi se u prilogu ovog uputstva i čini njegov sastavni dio (obrazac broj 2.).

Izradu arhivske knjige i njenu distribuciju vrši Arhiv Federacije na zahtjev organa uprave i službi za upravu.

III - USLOVI ČUVANJA REGISTRATURSKOG MATERIJALA I ARHIVSKE GRAĐE

  • 12.
    Organi uprave i službe za upravu dužni su da registracijski materijal i arhivsku građu iz svoje nadležnosti čuvaju u sređenom i sigurnom stanju do predaje nadležnom arhivaru.

Pod sređenim stanjem, u smislu ovog uputstva, podrazumijeva se uređeni registracijski materijal, odnosno arhivska građa, koji je predviđen propisima o kancelarijskom poslovanju za organe uprave i službe za upravu

Pod sigurnim stanjem, u smislu ovog uputstva, podrazumijeva se čuvanje registraturskog materijala i arhivske građe od oštećenja, uništenja i nestajanja.

  • 13.
    Organi uprave i službe za upravu dužni su poduzimati sljedeće mjere zaštite registraturskog materijala i arhivske građe:

osiguranje prostorija za smještaj i čuvanje registraturskog materijala i arhivske građe (u daljem tekstu: arhivske prostorije);

osiguranje arhivske opreme, održavanje klimatskih, hemijsko-bioloških i fizičkih uslova i kontrolu tih uslova.

  • 14.
    Pod arhivskim prostorijama podrazumijevaju se pisarnica i arhivski depo.

U pisarnici se čuvaju riješeni akti i predmeti najduže godinu dana od dana kada su akti i predmeti riješeni.

Arhivski depo je prostorija u kojoj se čuvaju riješeni akti i predmeti poslije isteka roka iz stava 2. ove tačke.

Arhivske prostorije ne smiju da budu u neposrednoj blizini kotlovnice, trafostanice, pumpne stanice, velikih mokrih čvorova i sl.

  • 15.
    Pod arhivskom opremom podrazumijavaju se: fascikle, registratori, kutije i druge jedinice pakovanja (u daljem tekstu: registraturske jedinice čuvanja, ( stalaže, ormari i kase, vodootporni i metalni sanduci (kontejneri), hidrometri, termometri, protivpožarni aparati sa suhim gašenjem i drugi uređaji kojima se kontrolišu i održavaju uslovi za smještaj i čuvanje registraturskog materijala i arhivske građe.

Stalaže, ormari, kontejneri i kase mogu biti od metala ili od drugog materijala otpornog na vatru i vodu.

  • 16.
    Pod održavanjem klimatskih, hemijsko-bioloških i fizičkih uslova podrazumijava se zaštita registraturskog materijala i arhivske građe od štetnih uticaja vlage, temperature, svjetlosti, ultravioletnih i drugih zračenja, mikroorganizma, prašine, insekata, glodara i fizičkih oštećenja.

U arhivskim prostorijama temperatura vazduha se mora održavati u rasponu od 10o-15oC, a relativna vlažnost od 50-60%.

Registraturski materijal i arhivska građa u arhivskim prostorijama ne smiju biti izloženi direktnom uticaju sunčevog svjetla.

Za osvjetljenje tih prostorija koriste se uobičajeni svjetlosni izvori koji nemaju hemijsko, foto-kemijsko i biološki štetno dejstvo.

Radi sprečavanja štetnog uticaja bioloških faktora na registraturski materijal i arhivsku građu, obavlja se, po potrebi, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija arhivskih prostorija.

  • 17.
    Smještaj registarskog materijala i arhivske građe obihvata: smještaj akata i predmeta u registraturske jedinice čuvanja, smještaj registraturskih jedinica čuvanje u stalaže, ormare i kase i raspored stalaža, ormara i kasa u arhivskim prostorijama.
  • 18.
    Organi uprave i službe za upravu dužni su da kontrolišu sređenost i sigurnost stanja registraturskog materijala i arhivske građe od oštećenja, uništenja i nestajanja.

IV - POSTUPAK ODABIRANJA ARHIVSKE GRAĐE IZ REGISTRATURSKOG MATERIJALA

1. Lista kategorija registraturskog materijala
sa rokovima čuvanja

  • 19.
    Radi pravilnog arhiviranja i čuvanja predmeta i drugog registraturskog materijala, kao i odabiranja arhivske građe iz registraturskog materijala izrađuje se i donosi lista kategorija registraturskog materijala s rokovima (u daljem tekstu: lista kategorija).
  • 20.
    Listu kategorija donosi rukovodilac organa uprave, odnosno službe za upravu. Ova lista se može primjenjivati nakon što dobije saglasnost nadležnog arhiva.
  • 21.
    Listu kategorija izrađuje komisija koju čine stručni službenici koji poznaju organizaciju, vrstu registraturskog materijala iz nadležnosti organa uprave, odnosno službi za upravu i koji su sposobni da ocijene naučno-historijski, društveni i praktični značaj tog materijala.
  • 22.
    Rok čuvanja dokumenata izražava se u listi kategorija numerički (2 godine, 5 godina, 10, 20 i sl.), oznakom "trajno" (T) i "trajno-operativno" (TO).

Za trajno čuvanje određuju se:

  • a)
    kategorije registraturskog materijala i arhivske građe koje sadrže podatke od društvenog značaja i od značaja za historiju i druge naučne oblasti, kulturu uopće i druge društvene potrebe, kao i podatke koji govore o uslovima rada i načina života građana, i
  • b)
    kategorije registraturskog materijala predviđene za čuvanje po posebnim propisima u pojedinim oblastima.

Za registraturski materijal koji nije ocijenjen kao arhivska građa rokovi čuvanja se određuju zavisno od potreba organa uprave i službe za upravu.

  • 23.
    Izrađena lista kategorija se u dva primjerka dostavlja nadležnom arhivu radi davanja saglasnosti. Organi uprave i službe za upravu dužni su postupiti po ocjeni nadležnog arhiva o tome koje se kategorije registraturskog materijala, iz liste koju su donijeli, moraju trajno čuvati.

Ako se tokom godine pojave nove vrste dokumenata koji nisu obuhvaćeni postojećom listom kategorija, donosilac liste usklađuje postojeću listu (vrši izmjene i dopune liste) i dostavlja je u roku od mjesec dana na saglasnost nadležnom arhivu.

Nadležni arhiv je obavezan u roku od mjesec dana od prijema dostavljene liste kategorija dati saglasnost na listu ili je vratiti s primjedbama donosiocu liste.

  • 24.
    Obrazac liste kategorija nalazi se u prilogu ovog uputstva i čini njegov sastavni dio (obrazac broj 3.).

2. Postupak odabiranja arhivske građe i
registraturskog materijala

  • 25.
    Arhivska građa odabire se iz registraturskog materijala. Odabiranje se vrši izdavanjem arhivske građe i izlučivanjem onih dijelova registraturskog materijala kojima je prestala važnost za tekući rad (bezvrijedni registraturski materijal), a nemaju svojstvo arhivske građe.

Odabiranje vrši organ uprave, odnosno službe za upravu u čijem je radu nastao registraturski materijal, ili se kod njega nalazi na čuvanju po bilo kojoj osnovi.

  • 26.
    Odabiranje arhivske građe i izlučivanje bezvrijednog registaturskog materijala vrši se, po pravilu, iz sređenog registraturskog materijala koji je upisan u arhivsku knjigu.
  • 27.
    Izlučivanje dijelova bezvrijednog registraturskog materijala vrši se na osnovu liste kategorija.
  • 28.
    Organi uprave i službe za upravu dužni su da vrše tekuća odobrenja na osnovu rokova utvrđenih u listi kategorija, u roku od jedne godine do dana isteka roka čuvanja.

Iz registarskog materijala nastalog prije 1878. godine i onog nastalog od 1941. do 1945. godine, kao i od 1992. fo 1995. godine ne vrši se izlučivanje.

Izlučivanje dijelova bezvrijednog registraturskog materijala iz stava 2. ove tačke vrši se samo u nadležnom arhivu.

  • 29.
    Postupak za odabiranje arhivske građe, odnosno izlučivanje bezvrijednog registraturskog materijala, pokreće organ uprave, odnosno služba za upravu u čijem je radu nastao materijal ili se kod njega nalazi po bilo kom osnovu.

Rukovodilac organa uprave, odnosno službe za upravu, imenuje komisiju koja sastavlja popis bezvrijednog registraturskog materijala saglasno listi kategorija i rokovima čuvanja.

Popis iz stava 2. ove tačke obavezno sadrži:

naziv organa, odnosno službe, u čijem je radu nastao registaturski materijal ili kod koga se nalazi,

popis registraturskog materijala koji se predlaže za izlučivanje po godinama nastanka, s brojem registraturskih jedinica (fascikli, kutija, registratora, omota i sl.), naznakom klasifikacijske oznake iz liste kategorija, rokom čuvanja koji je utvrđen u toj listi, količinom izlučenog materijala izraženog u dužnim metrima i podacima o fizičkom stanju i sačuvanosti fonda iz koga je odabrana arhivska građa i izlučen bezvrijedni registraturski materijal.

Organ upravem odnosno služba za upravu dostavlja nadležnom arhivu u dva primjerka popis bezvrijednog registraturskog materijala koji se predlaže za izlučivanje.

  • 30.
    Po prijemu popisa iz stava 2. tačke 29. ovog uputstva, službenik nadležnog arhiva koji vrši stručni nadzor ( u daljem tekstu; predstavnik nadležnog arhiva) u saradnji s nadležnom komisijom iz stava 2. tačke 29. ovog uputstva, razmatra popis i vrši provjeru materijala predloženog za izlučivanje.

Predstavnik nadležnog arhiva može, prilikom provjere, da prihvati u cjelini ili djelomično popis bezvrijednog registraturskog materijala. Ako predstavnik nadležnog arhiva utvrdi da se komisija u svom radu nije pridržavala postojećih popisa naložiće joj da u određenom roku otkloni nedostatke.

Poslije razmatranja popisa iz izvršene provjere registraturskog materijala predloženog za izlučivanje predstavnik nadležog arhiva i članovi komisije sastavljaju zapisnik na osnovu kojeg nadležni arhiv izdaje rješenje za otpis bezvrijednog registraturskog materijala.

Poslije donošenja rješenja iz stava 3. ove tačke, brojevi izlučenih predmeta evidentiraju se u postojećim evidencijama (djelovodnik, upisnik, kartoni, arhivska knjiga i sl.) koje vodi organ uprave, odnosno služba za upravu.

  • 31.
    Organ uprave, odnosno služba za upravu, dužna je da trajno čuva cjelokupnu dokumentaciju vezanu za postupak izlučivanja i uništenja bezvrijednog registraturskog materijala (zapisnik, rješenje, popis materijala koji je uništen i sl.).
  • 32.
    Na fotografisani, filmovani, fonografisani i na drugi način zabilježeni dokumentarni materijal primjenjuju se, osim mjera propisanih ovim uputstvom, i mjere koje propisuje proizvođač, odnosno tvorac te građe.

V - NAČIN PRIMOPREDAJE ARHIVSKE GRAĐE
IZMEĐU ORGANA UPRAVE, ODNOSNO SLUŽBI

  • 33.
    Organi uprave, odnosno službe za upravu, dužni su nadležnom arhivu predati arhivsku građu, osim ako im ta građa nije data posebnim propisima na čuvanje i korištenje.

Arhivska građa predaje se nadležnom arhivu najkasnije po isteku 30 godina od njenog nastanka. Ovaj rok se može skratiti ili produžiti u sporazumu između organa uprave, odnosno službe za upravu i nadležnog arhiva.

Ukoliko je nadležni arhiv spriječen da u određenom roku preuzme arhivsku građu, organi uprave, odnosno službe za upravu dužni su da tu građu do predaje nadležnom arhivu čuvaju i osiguraju od uništenja na način predviđen u odredbama tač. 12. do 18. ovog uputstva.

  • 34.
    Arhivska građa koja se predaje nadležnom arhivu mora biti u registraturski sređenom stanju, odložena u arhivske kutije, usklađena sa listom kategorija koju je donio organ uprave, odnosno služba za upravu, i upisana u arhivsku knjigu.

Ako arhivska građa nije u registraturski sređenom stanju i nije upisana u arhivsku knjigu, nadležni arhiv će odrediti rok u kome je organ uprave, odnosno služba za upravu dužna, da je sredi, odnosno upiše u arhivsku knjigu.

  • 35.
    Arhivska građa i registraturski materijal organa uprave, odnosno službe za upravu koja prestaje s radom predaju se zapisnički onom organu, odnosno službi, koji preuzimaju njegove poslove.

Zapisnik o primopredaji iz stava 1. ove tačke dostavlja se nadležnom arhivu.

Ako je aktom o prestanku rada organa uprave, odnosno službe za upravu, određeno da se odabrana arhivska građa preda nadležnom arhivu, primopredaja te građe izvršit će se na način i po postupku propisanim u odredbama tač. 33. do 38. ovog uputstva.

  • 36.
    Arhivska građa, odabrana, upisana u arhivsku knjigu i izdvojena za predaju nadležnom arhivu, popisuje se po vrstama, godini i količini. Uz prijedlog za primopredaju arhivske građe organi uprave, odnosno službe za upravu, dostavljaju nadležnom arhivu tri primjerka popisa građe, a dva primjerka zadržavaju za sebe.
  • 37.
    Primopredaju arhivske građe vrši komisija koja je sastavljena od predstavnika organa uprave, odnosno službe za upravu kao predavaoca i nadležnog arhiva kao primaoca arhivske građe.

Komisija sastavlja zapisnik o primopredaji koji sadrži sljedeće podatke:

naziv organa uprave, odnosno službe za upravu, koji predaje i nadležnog arhiva koji preuzima arhivsku građu,

mjesto primopredaje i datum,

broj akta na osnovu koga se vrši primopredaja,

opći pregled arhivske građe po godinama, vrsti i količini i podacima o nastanku arhivske građe,

podaci o evintualno nepreuzetoj arhivskoj građi,

kratak historijat stvaratelja arhivske građe koja se preuzima,

mišljenje predavaoca arhivske građe o načinu i uslovima korištenja arhivske građe,

obaveze predavaoca arhivske građe u pogledu plaćanja troškova smještaja i transporta arhivske građe do mjesta u kome će biti preuzeta.

Zapisnik iz stava 2. ove tačke potpisuju članovi komisije, a ovjerava se pečatom predavaoca i pečatom primaoca arhivske građe.

Zapisnik o primopredaji sastavlja se u pet primjeraka od kojih tri primjerka zadržava nadležni arhiv, a dva primjerka predavalac arhivske građe.

Popis arhivske građe koji podnosi organ uprave, odnosno služba za upravu, sastavni je dio zapisnika o primopredaji.

  • 38.
    Zajedno sa arhivskom građom nadležnom arhivu se pradaju i osnovne evidencije o kretanju predmeta i akata koje se odnose na preuzetu građu.

VI - NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVOG UPUTSTVA

  • 39.
    Nadzor nad provođenjem ovog uputstva vrši Arhiv Federacije i daje potrebna objašnjenja i upute za pravilnu primjenu ovog uputstva.

VII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

  • 40.
    Odredbe ovog uputstva primjenjuju se i na zakonodavne, odnosno izvršne organe Federacije, kantona, grada i općina i njihove stručne službe, ako za pitanja koja su uređena ovim uputstvom nisu predviđeni posebni propisi.
  • 41.
    Danom stupanja na snagu ovog uputstva prestaje primjena Uputstva o načinu vođenja i korištenja knjige organa uprave i organizacije ("Službeni list SR BiH", broj 35/72), Uputstva o načinu primopredaje arhivske građe između imatelja arhivske građe i nadležnog arhiva ("Službeni list SR BiH", broj 41/88), Pravilnika o uslovima i rokovima čuvanja registraturskog materijala i arhivske građe, kao i odabiranja arhivske građe iz registraturskog materijala ("Službeni list SR BiH", broj 41/88), kao i drugih propisa kojima se uređuju ova pitanja, a koji se primjenjuju na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog uputstva.
  • 42.
    Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objevljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 03-021-701/98
23. juna 1998. godine
Sarajevo

Ministar
Mato Tadić, s. r.

Sadržaj štambilja za registratursku jedinicu

NAZIV ORGANA

Registraturski materijal i arhivska građa

Godina nastanka - raspon godina

Klasifikaciona oznaka

Redni broj iz arhivske knjige

ROKOVI ČUVANJA

Godina

Trajno

Trajno operativno

UPUTE ZA POPUNJAVANJE

  • 1.
    U rubriku "Naziv organa" upisuje se naziv organa u čijem je radu nastao registraturski materijal i arhivska građa.
  • 2.
    U rubriku "Godina nastanka-raspon godina" upisuje se godina nastanka, odnosno raspod godina u kojem je registraturski materijal, odnosno arhivska građa nastala (npr. 1964. ili 1973.-1979.).
  • 3.
    U rubriku "Klasifikaciona oznaka" upisuje se broj klasifikacione oznake na koju se grupu registraturski materijal odnosi.
  • 4.
    U rubriku "Redni broj" upisuje se redni broj iz arhivske knjige pod kojom je zavedena registraturska jedinica.
  • 5.
    U rubriku "Godina" upisuje se broj godina određen za čuvanje registraturskog materijala, odnosno arhivske građe.
  • 6.
    U rubriku "Trajno" upisuje se veliko štampano slovo "T".
  • 7.
    U rubriku "Trajno-operativno" upisuju se velika štampana slova "T.O".

Rokovi iz tač. 5. do 7. ove upute određju se prema Listi kategorija registraturskog materijala sa rokovima čuvanja.

Upisivanje podataka u predviđene rubrike vrši se hemijskom olovkom ili tintom.

UPUTA ZA POPUNAVANJE

Lista se izrađuje u skladu sa odredbama tač. 18. do 23. Uputstva o arhivskoj knjizi, čuvanju registraturskog materijala i arhivske građe, odabiranju arhivske građe i primopredaji arhivske građe između organa uprave i službi za upravu i nadležnog arhiva ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/98.

  • 1.
    U kolonu broj 1. upisuje se redni broj. Redni broj se ispisuje arapskim brojevima u kontinuitetu od prvog do posljednjeg broja kategorisanog materijala.
  • 2.
    U kolonu broj 2. upisuje se klasifikaciona oznaka. Klasifikaciona oznaka je oznaka utvrđena prilikom uvođenja akata i predmeta u odgovarajuće evidencije predviđene propisima o kancelarijskom poslovanju organa uprave i službi za upravu (upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka ili djelovodnik predmeta i akata i dr.).
  • 3.
    U kolonu broj 3. upisuje se naziv kategorije materijala. Naziv kategorije materijala određuje se prema vrsti i sadržaju dokumenata i međusobno se razlikuju po roku čuvanja (npr. pravilnici, ili uvjerenja o državljanstvu i sl.).
  • 4.
    U kolonu broj 4. upisuje se rok čuvanja. Rok čuvanja se izražava brojčano (npr. 2 godine, 5 godina, 10 godina i sl.), oznakom "trajno" (T) i "trajno-operativno" (TO). Oznaka "trajno-operativno" znači da se čuva u arhivu organa uprave odnosno službe za upravu do predaje nadležnom arhivu.