Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o mjerama zaštite životinja od zaraznih i parazitarnih bolesti i njihovom finansiranju u 1998. godini

Na osnovu člana 9. stav 1. Zakona o zaštiti životinja od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), a u vezi sa članom IX 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU
O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANSIRANJU U 1998. GODINI

I

Ovom odlukom određuju se zarazne i parazitne bolesti životinja koje se spriječavaju, suzbijaju i iskorjenjivaju, a naročito imunoprofilaktičke mjere, dijagnostičke pretrage u svrhu otkrivanja zaraznih bolesti, mjere za spriječavanje parazitarnih bolesti, zoosanitarne mjere, označavanje životinja i određuju javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se finansiraju iz Budžeta-Proračuna kantona/županija i općina.

II

Zarazne i parazitarne bolesti životinja koje se sprečavaju, suzbijaju i iskorjenjivaju provođenjem mjera određenih ovom odlukom su:

  • 1.
    Bruceloza ovaca i koza,
  • 2.
    Enterotoksemija ovaca,
  • 3.
    Q groznica ovaca i koza,
  • 4.
    Zarazna šepavost ovaca,
  • 5.
    Endoparazitoza ovaca i koza.

III

IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE

1. Enterotoksemija ovaca i dizenterija janjadi

Preventivno cijepljenje ovaca protiv enterotoksemije i janjadi protiv dizenterije vrši se na područijima na kojima se enterotoksemija ovaca, odnosno dizenterija janjadi redovno pojavljuje i to:

gravidne ovce u zadnjoj trećini graviditeta vakcinom tipa "C";

janjad starija od mjesec dana, šilježad i odrasle ovce u proljeće vakcinom tipa "D".

U oba slučaja može se koristiti bivalentna vakcina tipa "C" i "D".

2. Zarazna šepavost ovaca

Preventivnom cijepljenju protiv zarazne šepavosti ovaca podliježu sve ovce na područijima na kojima je ova bolest utvrđena.

Za cijepljenje se upotrebljava vakcina zarazne šepavosti ovaca pripremljena od određenih serotipova uzročnika bolesti.

IV

DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNIH BOLESTI

1. Bruceloza ovaca i koza

Dijagnostičkom ispitivanju na brucelozu podliježu sve priplodne ovce i koze starije od šest mjeseci.

Dijagnostičkom ispitivanju na brucelozu podloježu i svi spolno zreli ovnovi i jarci.

2. Q groznica ovaca i koza

Dijagnostičkom ispitivanju ovaca i koza na Q groznicu podliježu sve ovce i koze starije od šest mjeseci, a posebno priplodne životinje.

Ispitivanje iz predhodnog stava vrši se serološkom pretragom krvnog seruma životinja, koji se dostavlja radi ispitivanja na brucelozu.

Dijagnostički materijal za serološka ispitivanja iz tač. 1. i 2. ove odluke dužna je da obezbijedi i dostavi veterinarska stanica ili veterinarska služba preduzeća, a laboratorijsko ispitivanje vrši ovlaštena veterinarska specijalistička organizacija.

V

MJERE ZA SPREČAVANJE PARAZITARNIH BOLESTI

Tretiranje ovaca i koza protiv endoparazita, a naročito protiv fascioloze, želučano-crijevnih i plućnih nematoda, vrši veterinarska stanica ili veterinarska služba preduzeća, a kontrolu efikasnosti provedenog tretiranja ovlaštena veterinarska specijalistička organizacija.

Sve preventivno cijepljenje, dijagnostički ispitane i tretirane ovce i koze moraju biti obilježene ušnom markicom za ovce i koze.

VI

ZOOSANITARNE MJERE

  • 1.
    U cilju efikasnije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi i veterinarske zaštite okolice, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene organizacije provodit će deratizaciju.

Deratizacija se provodi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog porijekla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.

Deratizacija se provodi dva puta godišnje, a na poziv građana, preduzeća i drugih pravnih lica i češće.

  • 2.
    Radi zaštite životinja od zaraznih, parazitarnih i drugih opasnih bolesti, držaoci životinja u intenzivnim uzgojima-farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-sanitarni red, a naročito:

moraju se osigurati ekonomska dvorišta i životinjske nastambe od nekontrolisanog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila;

postaviti i održavati uređaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i životinjske nastambe, a radnicima i posjetiocima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;

pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se prethodno prokuhavati.

VII

OZNAČAVANJE ŽIVOTINJA

1. Označavanje goveda

Goveda starija od dva mjeseca, izuzev goveda pod selekcijskom kontrolom, moraju se označiti propisanom ušnom markicom.

Sva goveda bez obzira na starost, pri stavljanju u unutrašnji promet ili za izvoz, moraju biti označena propisanom ušnom markicom.

2. Označavanje ovaca i koza

Ovce i koze, te njihov podmladak obavezno se označavaju propisanom ušnom markicom prije stavljanja u unutrašnji promet ili za izvoz, odnosno otpremanje na ispašu na područje druge općine.

3. Označavanje svinja

Svinje starije od dva mjeseca, izuzev rasplodnih svinja pod selekcijskom kontrolom kao i sve svinje koje se stavljaju u unutrašnji promet ili za izvoz, bez obzira na starost, moraju biti označene propisanom ušnom markicom.

4. Označavanje konja

Svi konji pri stavljenju u unutrašnji promet ili za izvoz, kao i konji koji se otpremaju na sportske priredbe, izložbe i sl. moraju biti označeni paljenim žigom brojčane oznake u kopitu ili žigom na koži vrata, sedlištu ili butu, odnosno u prilogu obavezne dokumentacije raspolagati sa odgovarajućim dokumentom za konje ovjerenim od strane općinskog veterinarskog inspektora, sa detaljnim opisom grla, bojom i svim identifikacijskim znakovima i oznakama.

Konji za klanje namijenjeni unutrašnjem prometu ili za izvoz, uz propisanu oznaku "S" paljenim žigom u kopitu, mogu biti označeni dlakorezom ili na jedan od načina iz stava 1. ove tačke.

Ždrebad za klanje do starosti šest mjeseci, namijenjena unutrašnjem prometu ili za izvoz, može biti označena dlakorezom ili drugom od propisanih oznaka.

5. Životinje pod selekcijskom kontrolom

Rasplodna goveda i svinje pod selekcijskom kontrolom koja su već označena od strane selekcijske službe, moraju se označiti ovom odlukom propisanom ušnom markicom prije stavljanja u unutrašnji promet ili za izvoz.

Od odredbi navedenih pod tačkom 3. ove glave, izuzimaju se samo tovne svinje namijenjene klanju u unutrašnjem prometu, a porijeklom sa farmi kojih se matično stado nalazi pod selekcijskom kontrolom ili su isporučene iz drugih tovilišta, koja se pune, odnosno snabdijevaju isključivo sa prasadi porijeklom sa farmi pod selekcijkom kontrolom.

Tovne svinje iz stava 2. ove tačke moraju biti označene propisanim tetoviranim brojem-(selekcijskom šifrom farme) na desnoj uški ili butu u skladu sa dodijeljenim šifarskim oznakama.

6. Provođenje označavanja životinja

Propisano obavezno označavanje životinja organizira kantonalno/županijski organ uprave nadležan za poslove veterinarstva putem kantonalnih/županijskih veterinarskih inspektora, a obavljaju ga stručne službe veterinarskih stanica.

Propisano obavezno označavanje životinja u objektima specijalizirane stočarske proizvodnje-većim farmama, organiziraju općinski veterinarski inspektori, a obavljaju stručne službe farmi.

Nadzor nad postupkom označavanja životinja obavljaju kantonalni/županijski i općinski veterinarski inspektori.

Veterinarske stanice dužne su voditi registar označenih rasplodnih životinja, kao i evidenciju svih ostalih označenih životinja pripadajućeg epizootiološkog područja na propisanim obrascima "Registar označenih rasplodnih "ivotinja" i "Evidencija označenih "ivotinja".

Veterinarske stanice dužne su dokumentaciju iz stava 4. ove tačke dostavljati Federalnom i kantonalnom/županijskom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u roku od sedam dana za protekli mjesec.

Izdavanje i distribuciju ušnih markica uz obavezno označa-vanje životinja kao i propisanih obrazaca dokumentacije o označenim životinjama te obradu podataka, vrši Veterinarski fakultet u Sarajevu.

Veterinarski fakultet u Sarajevu vodi središnju Evidenciju označenih životinja i Registar označenih rasplodnih životinja te je dužan Ministarstvu-Sektoru za veterinarstvo dostavljati mjesečne izvještaje o distribuciji ušnih markica i broju označenih životinja.

Uvezene životinje iz tač. 1, 2, 3. i 4. ukoliko su tokom provođenja karantinskih mjera utvrđene zdravim, moraju se označiti na propisani način prije prestanka (zatvaranja) karantina.

Ušnom markicom označavaju se sve životinje u lijevoj uški.

Oznaka ušne markice sa brojem kantona/županije, slovom serije i tekućim brojem markice (prednji dio), mora se kod goveda nalaziti sa unutrašnje strane uške, a kod ovaca, koza i svinja s vanjske strane uške.

7. Ušne markice sa pripadajućim sadržajem

Ušne markice se proizvode u dvije veličine i oblika.

UŠNA MARKICA ZA GOVEDA-za sve kategorije goveda namjenjuje se ušna markica u donjem dijelu pravougaonog oblika sa trouglasto izduženim gornjim dijelom za vješanje i spoj, zaobljenih uglova, dimenzije 49 x 42 mm, u žutoj boji, sa slijedećim oznakama: na licu prednje strane, gore u trouglastom se dijelu navodi dvoznamenkasta brojčana oznaka kantona i broj serije (slovo) veličine 7 mm te ispod nje tekući petoznamenkasti broj markice utisnut znakovima crne boje, veličine 10 mm.

Na naličju prednjeg dijela markice reljefno je, istaknuta u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 27 x 20 mm, sa tekstom: "FBIH VETERINARSKA INSPEKCIJA", te oznaka proizvođača.

Na poleđini spojnog kružnog dijela promjera 30 mm utisnuta je crnim znakovima oznaka "FBIH" i troznamenkasta oznaka broja općine veličine znakova od 7 mm.

UŠNA MARKICA ZA OVCE, KOZE i SVINJE-proizvodi se u obliku izduženog pravougaonika zaobljenih uglova sa spojem na jednom kraju u dimenzijama 50 x 16 mm.

Spojni dio je kružnog oblika promjera 30 mm.

Na licu prednjeg dijela utisnuta je u crnoj boji oznaka slova serije i tekući petoznamenkasti broj markice veličine znakova 8 mm.

Na naličju prednjeg dijela markice reljefno je istaknuta, u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 20 x 12 mm sa tekstom: "FBIH VETERINARSKA INSPEKCIJA" te oznaka proizvođača.

Na naličju spojnog dijela promjera 30 mm utisnuta je, crnim znakovima veličine 5 mm, oznaka "FBIH" i troznamenkasta oznaka općine.

Ušna markica za SVINJE proizvodi se u žutoj osnovnoj boji materijala.

Ušna markica za OVCE i KOZE proizvodi se u svijetlocrvenoj osnovnoj boji materijala.

Obrasci ušnih markica za pojedine vrste životinja sa pripadajućim sadržajem i propisani obrasci dokumentacije o obaveznom označavanju životinja: "Registar označenih rasplodnih "ivotinja" (Obrazac broj 2.) štampani su uz ovu naredbu i čine njen sastavni dio.

VIII

FINANSIRANJE MJERA

Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se finansiraju iz Budžeta-Proračuna kantona/županije i općina su:

  • 1.
    Preventivno cijepljenje protiv enterotoksemije ovaca i dizenterije janjadi i zarazne šepavosti ovaca (glava II tač. 1. i 2. ove odluke);
  • 2.
    Uzimanje krvi za serološku pretragu na brucelozu i Q groznicu ovaca i koza (glava III tač. 1. i 2. ove odluke) i serološka pretraga krvnog seruma životinja;
  • 3.
    Protivparazitno tretiranje ovaca i koza protiv fascioloze, želučano-crijevnih i plućnih nematoda;
  • 4.
    Označivanje životinja;
  • 5.
    Kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razjašnjenja problema koji može nanijeti značajne ekonomske štete i poremećaje, na zahtjev Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

IX

PROVOĐENJE MJERA

Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom odlukom obavljat će veterinarske specijalističke organizacije.

Jedinstvene cijene veterinarskih usluga koje se provode na osnovu odredbi ove odluke utvrđuju se uz saglasnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

X

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj V-172/98
17. jula 1998. godine
Sarajevo

Premijer
Edhem Bičakčić, s.r.