Aktio

PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU

ZAKON
O DEVIZNOM POSLOVANJU

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim se zakonom uređuje:

  • 1)
    platni promet između lica u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) s pravnim i fizičkim licima u inostranstvu, te sticanje deviza i raspolaganje s njima u zemlji i inostranstvu (u daljem tekstu:devizno poslovanje),
  • 2)
    osnove deviznog tržišta u Federaciji,
  • 3)
    mjenjačke poslove kao poseban oblik deviznog poslova-nja,
  • 4)
    položaj i ovlaštenja banaka u deviznom poslovanju,
  • 5)
    unošenje i iznošenje deviza,
  • 6)
    ostala pitanja važna za uređenje deviznog sistema.

Član 2.

Devize u smislu ovog zakona jesu potraživanja u inostranstvu koja glase na stranu valutu i sve vrste efektivnog stranog novca, osim kovanog zlatnog novca.

Član 3.

Domaća lica stiču devize u zemlji i inostranstvu i s njima raspolažu u skladu sa ovim zakonom.

Strana lica stiču devize u Federaciji i njima raspolažu u skladu sa ovim zakonom.

Član 4.

Domaćim licem u smislu ovog zakona smatra se pravno lice čije je sjedište i fizičko lice čije je prebivalište u Bosni i Hercegovini.

Stranim licem u smislu ovog zakona smatra se pravno lice sa sjedištem u inostranstvu i fizičko lice sa prebivalištem u inostranstvu.

Na obrtnike kao i druga fizička lica koja obavljaju registrovanu djelatnost, te na trgovce pojedince u obavljanju njihove djelatnosti primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na pravna lica.

Član 5.

Devizno poslovanje u Federaciji kao i devizno poslovanje u inostranstvu podliježe deviznoj kontroli u skladu sa ovim zakonom.

Član 6.

Transfer kapitala u inostranstvu obavlja se uz uslove propisane ovim zakonom.

Član 7.

Platni promet sa inostranstvom obavljaju banke.

Član 8.

Plaćanje po tekućim transakcijama sa inostranstvom obavlja se slobodno.

Pod plaćanjem u tekućim transakcijama sa inostranstvom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se plaćanje prema inostranstvu radi obavljanja spoljnotrgovinskog prometa, uključujući usluge, plaćanje dospjelih obaveza po kreditima uzetim u inostranstvu, kao i plaćanje po drugim tekućim poslovima po kojima se ne vrši transfer kapitala u inostranstvo.

Član 9.

Banke i druga pravna lica odgovorne su za vlastitu likvidnost plaćanja prema inostranstvu.

II - DEVIZNO TRŽIŠTE

Član 10.

Devizno tržište u smislu ovog zakona čine sve kupovine i prodaje deviza, koje se obavljaju u Federaciji:

  • 1)
    između banaka,
  • 2)
    između banaka i drugih lica.

Devizno tržište u smislu stava 1. ovog člana, čine sve kupovine i prodaje efektivnog stranog novca koje obavljaju banke, kao i druga lica koje, u skladu s ovim zakonom, obavljaju ove poslove.

Kupovina, prodaja i pozajmljivanje deviza, kao i posredovanje u kupovini, prodaji i pozajmljivanju deviza između domaćih i stranih lica u Federaciji, dopušteno je u skladu sa ovim zakonom.

Član 11.

Banke mogu međusobno kupovati i prodavati devize neposredno i na deviznom tržištu.

Član 12.

Federalno ministarstvo finansija / Federalno ministarstvo financija (u daljem tekstu: Ministarstvo) je obavezno utvrditi način i rokove u kojima su mu banke dužne dostavljati izvještaje.

Član 13.

Devize se mogu prodavati i kupovati promptno i na rok.

Kupovina i prodaja deviza na rok može se vršiti po kursevima o kojima se dogovore ugovorne strane.

Član 14.

Banke mogu na stranim deviznim tržištima kupovati i prodavati devize.

Član 15.

Kupovinu i prodaju efektivne valute, putničkih i bankarskih čekova te kreditnih pisama (u daljem tekstu: mijenjački poslovi) od domaćih i stranih lica obavljaju ovlaštene banke kao i druga domaća lica koja su registrovana za obavljanje mjenjačkih poslova, ako su sklopile ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova s bankom (u daljem tekstu: mijenjač).

Mjenjači iz stava 1. ovog člana obavljaju mjenjačke poslove uz uslove utvrđene ugovorom s bankom.

Način obavljanja mjenjačkih poslova propisuje Ministarstvo.

Član 16.

Domaća valuta je Konvertibilna marka (KM).

Službeni devizni kurs domaće valute je fiksan i iznosi jedna Konvertibilna marka za jednu njemačku marku.

Član 17.

Domaća lica koja obavljaju mjenjačke poslove primjenjuju kurseve za efektivnu stranu valutu koje primjenjuje banka s kojom su sklopile ugovor za obavljanje mjenjačkih poslova, ako ugovorom između banke i mjenjača nije drugačije utvrđeno.

Član 18.

Domaća lica utvrđuju potraživanja i obaveze u devizama, u pravilu, na kraju svakog mjeseca, a najkasnije na kraju svakog obračunskog razdoblja i iskazuje ih u stanjima i bilansima u Konvertibilnoj marci po srednjem kursu koji određuje Centralna banka Bosne i Hercegovine.

Član 19.

Carina i druge takse obračunavaju se primjenom srednjeg kursa domaće valute koju odredi Centralna banka Bosne i Hercegovine.

Član 20.

Vrijednost ostvarenog izvoza, uvoza i drugih finansijskih i ekonomskih transakcija s inostranstvom za potrebe statistike obavezno se iskazuju po srednjem tekućem kursu Konvertibilne marke prema stranim valutama.

Član 21.

Kupovni kurs domaće valute prema stranim valutama primjenjuje se za obračun protuvrijednosti izvršene naplate u devizama radi isplate domaće valute korisniku.

Prodajni kurs domaće valute prema stranim valutama primjenjuje se za obračun protuvrijednosti u Konvertibilnim markama za plaćanje u devizama koje se izvršava po zahtjevu nalogodavca.

Član 22.

Banke i mjenjači mogu prodavati devize domaćim fizičkim licima.

Vlada Fedederacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada), na prijedlog Ministarstva može utvrditi uslove pod kojima banke mogu prodavati devize prema stavu 1. ovog člana.

Ministarstvo može utvrditi način prodaje deviza iz stava l. ovog člana.

III - DEVIZNO POSLOVANJE

Član 23.

Domaća lica stiču devize:

  • -
    kupovinom na deviznom tržištu radi plaćanja u inostranstvu,
  • -
    pravnim poslovima sa stranim licima koji se odnose na izvoz robe i usluga u zemlji i inostranstvu, ili drugim pravnim poslovima,
  • -
    pravnim poslovima u Federaciji, kada je to zakonom određeno
  • -
    nasljeđivanjem (samo fizička lica u skladu sa zakonom).

Domaća pravna lica kupuju devize na deviznom tržištu radi plaćanja robe i usluga u inostranstvu i stiču ih u prometu roba i usluga u zemlji.

Član 24.

Strana lica stiču devize u Federaciji kupovinom deviza na deviznom tržištu za zakonito stečenu domaću valutu Bosne i Hercegovine ili na drugi zakonom predviđeni način.

Član 25.

Domaća i strana pravna lica mogu kod banke imati devizni račun u konvertibilnoj valuti s kojega raspolažu devizama na način predviđen ovim zakonom.

Devizni računi iz stava 1. ovo člana glase na ime, a devizna sredstva na njima mogu biti deponovana po viđenju, s otkaznim rokom, ili mogu biti oročena.

Član 26.

Domaća pravna lica mogu na svoje devizne račune kod banke polagati efektivnu stranu valutu u skladu s ovim zakonom.

Strana pravna lica mogu, uz saglasnost Agencije, na svoje devizne račune kod banke polagati efektivnu valutu, a prema općim uslovima koje utvrdi Ministarstvo.

Član 27.

Domaća pravna lica sa svojih računa kod banke slobodno raspolažu devizama radi plaćanja u inostranstvu obaveza nastalih pravnim poslovima sa stranim licima.

Strana pravna lica za sva plaćanja u inostranstvu slobodno raspolažu devizama koje drže na računima kod banaka u Federaciji.

Član 28.

Domaća fizička lica i strana fizička lica mogu svoje konvertibilne devize držati na deviznom računu ili deviznom štednom ulogu kod banke ili ih prodati banci.

Devizni računi iz stava 1. ovoga člana glase na ime, a devizni štedni ulozi iz stava 1. ovoga člana mogu glasiti na ime i na donositelja. Devizni računi i devizni štedni ulozi mogu biti po viđenju, s otkaznim rokom ili mogu biti oročeni.

Podaci o deviznim štednim ulozima i deviznim računima fizičkih lica predstavljaju poslovnu tajnu, u skladu s posebnim zakonom koji uređuje poslovanje banaka.

Član 29.

Domaća fizička lica mogu koristiti devize sa svojih deviznih računa i deviznih štednih uloga za plaćanje uvoza robe i usluga i druga plaćanja u inostranstvu kada je to predviđeno ovim zakonom.

Član 30.

Domaća fizička lica slobodno podižu devize sa svojih deviznih računa i deviznih štednih uloga.

Član 31.

Devize s deviznih računa i deviznih štednih uloga domaćih fizičkih lica, ne mogu se kao kapital transferisati u inostranstvu, bez posebnog odobrenja Ministarstva.

Član 32.

Strana fizička lica mogu sa svojih deviznih računa obavljati sva plaćanja u inostranstvo, kao i podizati devize s deviznih računa i deviznih štednih uloga do visine uloga, bez drugih ograničenja.

Član 33.

Strana lica mogu naslijeđene devize u Federaciji transferisati u inostranstvo pod uslovom uzajamnosti.

Član 34.

Banke kod kojih su otvoreni devizni računi i devizni štedni ulozi deponentima plaćaju kamatu na devizne uloge u valuti u kojoj glasi devizni ulog, ako ugovorom između banke i deponenta nije određeno da se kamate plaćaju u domaćoj valuti.

Visina kamate iz stava 1. ovoga člana određuje se ugovorom banke i komitenta.

IV - PLATNI PROMET SA INOSTRANSTVOM

Član 35.

Platni promet s inostranstvom obavlja se u devizama i domaćoj valuti.

Platni promet s državama s kojima Bosna i Hercegovina ili Federacija u skladu sa ustavnim ovlaštenjima ima sklopljen platni ili drugi međunarodni ugovor o plaćanju, obavlja se u skladu s tim ugovorom.

Platni promet s državama s kojima ugovorno nije utvrđen način plaćanja, obavlja se u konvertibilnim devizama ili u Konvertibilnim markama.

Član 36.

Platni promet sa inostranstvom obavlja se preko banaka, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Izuzetno, Ministarstvo može odobriti preduzeću ili drugom pravnom licu da izvrši prebijanje dugovanja i potraživanja sa inostranstvom.

Dan izdatog odobrenja smatra se danom naplate.

Član 37.

Danom naplate smatra se:

  • 1)
    dan kada su devize uplaćene u korist računa banke;
  • 2)
    dan kada je izvršeno carinjenje robe koja se uvozi, odnosno fakturisana usluga, kod spoljnotrgovinskih poslova kod kojih se izvoz naplaćuje uvozom.

Član 38.

Domaće pravno lice je obavezno da naplati izvezenu robu i izvršene usluge u roku 90 dana od dana kada je roba izvezena, odnosno usluga izvršena kod poslova izvoza sa naplatom u gotovu, odnosno u roku koji je određen ugovorom o kreditu kod kreditnih poslova.

Iznimno, od stava 1. ovog člana, Ministarstvo, na zahtjev domaćeg pravnog lica, može jednokratno do 60 dana, odobriti da se naplata izvezene robe i izvršenih usluga izvrši u roku dužem od 90 dana odnosno dužem od roka određenog ugovorom o kreditu.

Domaće pravno lice može bez naknade pružati usluge u inostranstvu, u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici ("Službeni glasnik BiH", broj 1/97).

Naplata po osnovu pruženih usluga u vazdušnom, željezničkom, pomorskom i PTT saobraćaju obavlja se u rokovima i po postupku propisanim međunarodnim ugovorom.

Naplata po osnovu izvezene robe i izvršenih usluga stranim licima u okviru privredne djelatnosti u slobodnim carinskim zonama obavlja se u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Član 39.

Domaće pravno lice je obavezno da plaćenu robu i usluge, u skladu sa ugovorom, uveze odnosno realizira u roku od 90 dana od dana kad je banka izvršila nalog za plaćanje prema inostranstvu.

Plaćanje uvoza robe i usluga u okviru privredne djelatnosti u slobodnim carinskim zonama vrši se u skladu sa propisima kojima se uređuje ova djelatnost.

Član 40.

Plaćanje stranom licu u inostranstvu po osnovu kapitalnih ulaganja koja glase na strana sredstva plaćanja obavlja se poslije izmirivanja dospjelih poreznih i drugih obaveza, u skladu sa propisima koji regulišu strana ulaganja.

Plaćanje stranom licu, po osnovu izvršene naknade na ime obeštećenja, isplata plata i drugih ličnih primanja, osiguranja i nasljeđivanja na osnovu uzajamnosti, vrši se slobodno.

Član 41.

Ministarstvo, pod uslovima koje odredi Vlada, može odobriti domaćem licu da plaćanje odnosno naplatu izvrši u efektivnom stranom novcu, a preduzeću i da dio robe i usluga naplati u valuti koja se po propisu odnosne zemlje ne može transferirati, u skladu sa ugovorom.

Član 42.

Preduzeće koje obavlja usluge u međunarodnom robnom prometu, putničkom i PTT prometu i osiguranju može ugovarati plaćanje i naplatu usluga preko tekućeg računa sa pravom prebijanja dugovanja i potraživanja.

Prosječni potražni saldo na tekućem računu može da iznosi od 20% od iznosa vrijednosti fakturisanih usluga u prethodnoj godini.

Ako ugovor iz stava 1. ovog člana prestane da važi, potražni saldo na tekućem računu mora se izmiriti u roku od 30 dana od dana prestanka ugovora.

Član 43.

Preduzeće koje izvozi i uvozi robu ili usluge po osnovu ugovora o dugoročnoj kooperaciji može ugovarati plaćanje i naplatu sa stranim licem preko tekućeg računa, s pravom prebijanja dugovanja i potraživanja, pod uslovima koje odredi Ministarstvo.

Potražni saldo na tekućem računu preduzeća iz stava 1. ovog člana može biti do 40% od ugovorene vrijednosti izvoza za tekuću godinu.

Ako Ministarstvo utvrdi da je preduzeće zbog izvršenja ugovora imalo u tekućoj godini prosječan potražni saldo iznad 40% od ugovorom predviđene vrijednosti izvoza, dat će nalog preduzeću da izravna saldo u roku od 90 dana ili da izvrši naplatu.

Član 44.

Iznimno, Ministarstvo može odobriti domaćem pravnom licu da plaćanje odnosno naplaćivanje u Federaciji, izvrši u efektivnom stranom novcu, pod uslovima koje utvrdi Vlada.

Član 45.

Ministarstvo propisije uslove pod kojima strano lice otvara račun u domaćoj i stranoj valuti kod banaka.

Član 46.

Domaća lica koja izvode investicijske radove u inostranstvu mogu, za vrijeme trajanja tih radova, za potrebe svog poslovanja koristiti devize koje potječu:

  • 1)
    iz avansa primljenih na osnovu ugovora sklopljenog sa stranim licem,
  • 2)
    od iznosa naplaćenih od stranih lica za vrijeme izvođenja radova,
  • 3)
    iz pozajmica po osnovi dobiti ostvarenih izvođenjem investicijskih radova u inostranstvu,
  • 4)
    iz sredstava inostranih kredita.

Domaća lica mogu devize iz stava 1. ovoga člana upotrijebiti i za privremeno finansiranje radova po drugim ugovorima o izvođenju investicijskih radova u inostranstvu, ali samo po završetku radova po sklopljenom ugovoru za čije su ostvarenje ta sredstva pribavljena.

Član 47.

Domaća lica koja izvode investicijske radove u inostranstvu mogu devizama iz člana 48. ovoga zakona plaćati u inostranstvu sve materijalne troškove koji su povezani s pripremom i obavljanjem ugovorenog posla.

Član 48.

Domaća lica koja izvode investicijske radove u inostranstvu dužna su nakon završetka tih radova devize s računa kod inostrane banke prenijeti na račun domaćih banaka u roku predviđenom u članu 40. stav 1. ovoga zakona, računajući od dana završetka investicijskih radova.

Danom završetka ugovorenih radova za nosioca posla na objektu u inostranstvu, u smislu ovoga zakona, smatra se dan naplate tih radova utvrđen ugovorom.

Ako su s naručiocem investicijskih radova ugovoreni garantni rokovi i ako je naručilac zadržao ugovorene garantne iznose, kao garanciju za ispravnost obavljenih radova, domaće lice dužno je te iznose prenijeti na račune kod domaćih banaka u roku 60 dana od dana proteka garantnog roka.

Član 49.

Prodavaoci robe i usluga mogu prihvatiti da im strana fizička lica plaćaju robu i usluge novčanim karticama i čekovima stranih banaka, a u slobodnim carinskim prodavaonicama i stranim efektivnim novcem ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Ministarstvo može propisati način i uslove naplate iz stava 1. ovoga člana.

Član 50.

Ministarstvo može prema općim uslovima što ih utvrdi Vlada posebnom odlukom, odobriti domaćem licu držanja deviza na računima kod banaka u inostranstvu za materijalne troškove poslovanja, kao i za potrebe redovnog obavljanja spoljnotrgovinskih poslova u inostranstvu.

Član 51.

Domaća lica su dužna voditi evidenciju o svakom sklopljenom spoljnotrgovinskom poslu i kreditnom poslu s inostranstvom, te o izvršenju tih poslova.

Ministarstvo propisije način i sadržaj vođenja evidencije iz stava 1. ovoga člana.

Članu 52.

Domaća lica dužna su Ministarstvu dostavljati izvještaje o prometu i stanju sredstava na računima u inostranstvu i kontokorentnim računima, na način i u rokovima što ih Ministarstvo utvrdi posebnom odlukom.

Član 53.

Ministarstvo može propisati način obavljanja platnog prometa s inostranstvom, vođenje deviznog računa i deviznog štednog uloga u Federaciji, te davati obavezne upute radi jedinstvenog obavljanja platnog prometa.

Član 54.

Banke drže devizne račune kod banaka u inostranstvu.

Devize sa računa iz stava 1. ovog člana koriste se u skladu sa ovim zakonom.

Radi održavanja minimalne likvidnosti u plaćanjima sa inostranstvom Ministarstvo može propisati najmanji iznos deviza što ga banke moraju držati na računima u inostranstvu.

Banke su dužne Agenciji dostavljati izvještaje o prometu stanja na deviznim računima kod stranih banaka u rokovima i na način što ih utvrdi Agencija.

Član 55.

Banke mogu deponovati devize kod domaćih banaka s tim da se na deponovana devizna sredstva može plaćati kamata i u devizama.

Banke mogu kupovati i prodavati devize i na inostranom deviznom tržištu.

Član 56.

Banke mogu odobravati devizne kredite domaćim pravnim licima radi plaćanja u inostranstvu s tim da se na odobreni devizni kredit može plaćati kamata i u devizama.

Vlada, na prijedlog Ministarstva propisije namjenu i uslove uz koje se mogu odobravati ovi krediti.

Ministarstvo može utvrditi način i rokove izvještavanja o odobrenim kreditima.

Član 57.

Strana valuta i vrijednosni papiri koji glase na stranu valutu unose se u Federaciju slobodno.

Član 58.

Iznošenje efektivnog stranog novca, vrijednosnih papira i vrijednosnica koje glase na strana sredstva plaćanja obavlja se pod uslovima koje propiše Ministarstvo.

Član 59.

Prava, obaveze i poslovi zaključeni u Federaciji, između domaćih pravnih i fizickih lica, kao i domaćih fizičkih lica i stranih lica mogu se izražavati i izvršavati i u stranim sredstvima plaćanja, pod uslovima propisanim zakonom.

Uslove iz stava 1. ovog člana propisije Vlada, na prijedlog Ministarstva.

V - KONTROLA

Član 60.

Pod kontrolom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se provjera primjene zakona i drugih propisa iz oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja, kreditnih poslova sa inostranstvom, obavljanja privredne djelatnosti u inostranstvu i carinskih poslova, kao i preduzimanje mjera u slučaju povrede ovih propisa.

Poslove kontrole obavljaju nadležna federalna ministarstva i drugi federalni organi uprave u okviru svojih prava i obaveza propisanih zakonom.

Član 61.

Federalna ministarstva i drugi federalni organi uprave, u okviru svoje nadležnosti, vrše kontrolu deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja i kreditnih poslova sa inostranstvom preduzeća i svih oblika obavljanja privredne djelatnosti u inostranstvu, Federacije, kantona-županija, općina, gradova i njihovih tijela i institucija, fondova i drugih pravnih i fizičkih lica.

VI - KAZNENE ODREDBE

Član 62.

Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 KM kaznit će se za privredni prestup pravno lice:

  • 1)
    ako kupuje i prodaje devize izvan deviznog tržišta ili obavlja mjenjačke poslove suprotno odredbama (čl. 10., 11. i 15.) ovog zakona;
  • 2)
    ako kupuje i prodaje devize i obavlja mjenjačke poslove po deviznom kursu suprotno odredbi člana 16. ovog zakona;
  • 3)
    ako drži devize na računu u inostranstvu bez odobrenja Ministarstva ili suprotno tom odobrenju (članu 50.);
  • 4)
    ako platni promet sa inostranstvom ne obavlja preko banaka (član 7.) ili ga obavlja na način suprotan odredbi člana 36.;
  • 5)
    ako izvrši prebijanje dugovanja i potraživanja sa inostranstvom bez odobrenja Ministarstva ili suprotno tom odobrenju (član 36.);
  • 6)
    ako ne naplati izvezenu robu i izvršenu uslugu u rokovima propisanim odredbama člana 38. ovog zakona;
  • 7)
    ako plaćenu robu ne uveze, odnosno usluge ne realizuje u roku od 90 dana od dana kada je banka izvršila nalog za plaćanje prema inostranstvu (član 39);
  • 8)
    ako obavi plaćanje stranom licu u inostranstvo suprotno odredbi člana 40. ovog zakona;
  • 9)
    ako plaćanje i naplatu obavi u efektivnom stranom novcu ili u valuti koja se ne može transferisati bez odobrenja Ministarstva ili suprotno tom odobrenju, (član 41).

Novčanom kaznom od 500 do 5.000 KM kaznit će se za privredni prestup iz stava 1. ovog člana i radnik sa posebnim ovlaštenjima u pravnom licu.

Član 63.

Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice:

  • 1)
    ako potražni saldo na tekućem računu ne izmiri u skladu sa čl. 42. i 43. ovog zakona.

Novčanom kaznom od 200 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stava 1. ovog člana i lice sa posebnim ovlaštenjima u pravnom licu.

Član 64.

Novčanom kaznom od 200 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj domaće i strano fizičko lice:

  • 1)
    ako iznosi domaću valutu iz države i unosi domaću valutu u državu suprotno propisu,
  • 2)
    ako iznosi domaću valutu, vrijednosne papire i vrijednosnice putem poštanskih pošiljki suprotno odobrenju Ministarstva,
  • 3)
    ako iznosi efektivni strani novac, vrijednosne papire i vrijednosnice suprotno propisu,
  • 4)
    ako kupuje i prodaje devize i vrši mjenjačke poslove suprotno odredbama čl. 10., 11. i 15. ovog zakona.

VII - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 65.

Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom odnosno, koja su uređena drugačije u odnosu na zakone i druge propise Bosne i Hercegovine, primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona i drugih propisa Bosne i Hercegovine.

Član 66.

Danom stupanja na snagu ovog zakona, na teritoriji Federacije, prestaje primjena zakona i drugih propisa iz oblasti deviznog poslovanja koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 67.

Ovaj zakon uskladiće se sa odredbama odgovarajućeg zakona koji donese Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u roku koji bude određen tim zakonom.

Član 68.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Služenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući
Doma naroda Parlamenta
Federacije BiH
Mariofil Ljubić, s. r.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, s. r.

Sudska praksa po ovom aktu

2 odluka iz 2 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.