Aktio

VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o granicama glavnih slivnih područja

Na osnovu člana 10. stav 4. Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/98), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU
O GRANICAMA GLAVNIH SLIVNIH PODRUČJA

I

Ovom odlukom utvrđuju se granice glavnih slivnih područja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), i to za:

  • 1.
    Glavno slivno područje Une sa dijelom slivova Korane i Gline;
  • 2.
    Glavno slivno područje Vrbasa;
  • 3.
    Glavno slivno područje Bosne;
  • 4.
    Glavno slivno područje Drine;
  • 5.
    Glavno slivno područje Neretve sa dijelom sliva Tre-bišnjice;
  • 6.
    Glavno slivno područje Cetine sa dijelom sliva Krke.

U glavno slivno područje rijeke Bosne odnosno Neretve uključeni su dijelovi neposrednog sliva rijeke Save odnosno neposrednog sliva Jadranskog mora.

II

Granicu glavnih slivnih područja prema Republici Hrvatskoj čini državna granica Bosne i Hercegovine na teritoriji Federacije.

III

Granicu glavnih slivnih područja prema Republici Srpskoj čini međuentitetska linija Federacije i Republike Srpske (u daljem tekstu: međuentitetska linija).

IV

Za glavna slivna područja iz tačke I ove odluke utvrđuju se granice kako slijedi:

1. GLAVNO SLIVNO PODRUČJE UNE SA DIJELOM SLIVOVA KORANE I GLINE

Granica ovog slivnog područja počinje od sredine rijeke Une na granici Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u mjestu Topolov Panj kod sela Dobretin odakle se odvaja na sjeverozapad i produžava kao granica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske do planinskog prevoja Kaldrma (zapadni dio granice). Od planinskog dijela Kaldrma vododjelnica ide vrhovima Dinare - Ujilice preko kote Crni Vrh - 1466 i nastavlja jugoistočno vrhovima Jariša vrh 1604, Jačmište - 1526, Jasenovi vrh - 1535, Goli bat - 1523 i prolazi istočno od sela Čumiši i Vrankovići odakle izlazi na vrh Špija sa kotom 1228, gdje je tromeđa slivova rijeke Une i dijelova slivova Cetine i Krke koji se prostiru na teritorije Bosne i Hercegovine. Od vrha Špija vododjelnica povija prema sjeveroistoku i spušta se obroncima Dinare u Bosansko Grahovsko polje na kotu 1195, odatle prolazi zapadno od sela Pečenci i Kesići i produžava zapadno od sela Marinkovci na Marino brdo - vrh Špija sa kotom 1457. Od vrha Špije vododjelnica ide planinom Šator preko kote 1334 i izlazi na vrh Veliki Šator - 1873, odakle povija na sjever i kao granica područja općine Glamoč ide na Rore - 1283, Crni vrh - 1395, pa preko kote 1362 i Marinkovog vrha - 1417 izlazi zapadno na Golu kosu - 1651, gdje je međuentitetska linija i završava se na sredini rijeke Une na granici Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u mjestu Topolov Panj kod sela Dobretin, gdje je i početak granice ovog glavnog slivnog područja.

1.1. Granica prema Republici Hrvatskoj

Granica ovog slivnog područja počinje od međuentitetske linije sa granicom Bosnom i Hercegovinom i Republikom Hrvatskom (Topolov Panj kod sela Dobretin) i ide kao granica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske do prevoja Kaldrma.

1.2. Granica slivnog područja Une prema dijelu slivova Korane i Gline

Od vrha Ćulumak - 570 vododjelnica se odvaja od granice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i povija na zapad i ide na kotu 450 zapadno od Dobrog Sela, zatim prolazi istočno od sela Bajriši, produžava zapadno od sela Mrkovine i u selu Gornji Brigovi prelazi put Bužim-Bosanski Novi. Zatim nastavlja preko kote 495 zapadno od Mahmić sela i izlazi na kotu 427 sjeverno od sela Konjoder, odakle povija na zapad i preko vrha Sljeme - 503 i kote 510 izlazi na put Cazin-Ostrožac u selu Gnjilovac, i kod sela Osredak odvaja se od puta Cazin-Ostrožac. Vododjelnica zatim nastavlja preko visoravni Dubrave na kotu 498 - Veliki Visoravac, a zatim se kod sela Vrsta odvaja od puta Cazin-Bihać i preko kote 371 izlazi na put Bihać-Ličko Petrovo Selo kod Izačić - grada, da bi nastavila putem do mjesta Jasen zapadno od sela Prnjavor, gdje se nalazi granica sliva rijeke Une i dijela slivova Korane i Gline i sliva rijeke Kupe.

1.3. Granica prema slivu rijeke Krke

Od planinskog prevoja Kaldrma vododjelnica ide vrhovima Dinare-Ujilice preko kote Crni vrh - 1466, zatim nastavlja južno na Veliki vrh - 1654, pa nastavlja jugoistočno vrhovima Jarića vrh - 1604, Ječmište - 1526, Jasenovi vrh - 1535 i Goli bat - 1523 i prolazi istočno od sela Čumići i Vrankovići i izlazi na vrh Špija sa kotom 1228 gdje je tromeđa sliva rijeke Une, dijelova slivova Cetine i Krke koji se prostiru na teritoriji Bosne i Hercegovine.

1.4. Granica prema glavnom slivnom području Cetine

Od tromeđe na vrhu Špija - 1228 vododjelnica povija prema sjeveroistoku i spušta se obroncima Dinare u Bosansko Grahovo polje na kotu 1195 i prelazi zapadno od sela Pečenci i Kesići ide zapadno od sela Marinkovci na Marino brdo vrh Špija sa kotom 1457. Od vrha Špija vododjelnica ide planinom Šator preko kote 1334 i izlazi na vrh Veliki Šator - 1873 odakle povija na sjever kao granica opštine Glamoč ide na selo Rore - 1283, Crni vrh - 1395 pa preko kote 1362 i Marinković vrha - 1412 izlazi zapadno na Golu kosu - 1651 gdje je međuentitetska linija.

2. GLAVNO SLIVNO PODRUČJE VRBASA

Granica ovog slivnog područja počinje od sredine rijeke Vrbas na međuentitetskoj liniji jugoistočno od sela Baljvine ispod ušća rijeke Ugar i dalje produžava na jug međuentitetskom linijom do Čukovine - 1533 sjeveroistočno od sela Blagaj u Kupreškom polju, odakle se odvaja južno od međuentitetske linije i preko vrhova Semešnica - 1722 i Demirovac - 1765 ide istočno na brdo Vučjak prelazi put Bugojno - Kupres sjeveroistočno od Kupreških vrata i izlazi na vrh Stočer - 1622 odakle povija na jug i preko vrhova Vrana - 1758 i Viljičevac - 1577 izlazi na Vrh Ogledala - 1493 jugoistočno od sela Kukavice.

Od kote 1943 vododjelnica skreće na istok i ide preko kote 1561 prolazi sjeverno od sela Gornje Vukovsko i izlazi na vrh Raduša Kamen - 1664, zatim skreće na jug na vrh Idovac - 1955 povija prema istoku na vrh Miličine glave - 1807 prolazi istočno od sela Čalić i Sajina i izlazi na vrh Sajina - 1374, zatim na planinskom prevoju Makljen prelazi preko puta Gornji Vakuf - Prozor i izlazi na Crni Vrh - 1303, a zatim prolazi istočno od sela Mejnik i Ljubunci i preko kote 1521 izlazi na vrh Strug - 1819 te preko vrha Vitreuša - 1919 izlazi na kotu 1871 južno od katuna Kotlov Do gdje se nalazi tromeđa slivova rijeke Vrbas, Neretva i Bosna.

Od tromeđe na koti 1871 vododjelnica povija na sjever prelazi na Kotlov Do i preko vrha Šćit - 1949 i Tikve - 1978 izlazi na vrh planine Vranice Locike - 2107 pa preko vrha Krstac - 2069 i Runjevice - 1728 izlazi na vrh Šćit - 1780 zapadno od sela Podolnica. Vododjelnica dalje ide preko vrha Milašinovac - 1564 na vrh Planinsko Brdo - 1557 odakle povija na zapad i prolazi sjeverno od sela Seona i prelazi put Gornji Vakuf - Novi Travnik i izlazi na vrh Ostrika - 1379, zatim skreće na sjever i preko kote - 1379 na Radovan planini izlazi na Crni vrh - 1394 i kotu - 1262. Od kote - 1262 prelazi istočno od sela Čardaci i Harambašići i izlazi na vrh Kaštel - 1264. Dalje nastavlja zapadno od sela Pećine i ide na vrh Kamenjaš - 1510 i vrh Rakovice - 1217 prolazi istočno od sela Topola i preko prevoja Komar na kome prelazi put Travnik - Donji Vakuf izlazi na kotu 1085 i vrh Radalje - 1287 zapadno od sela Gradina. Vododjelnica nastavlja na zapad od sela Selići prelazi put Turbe - Jajce zapadno od sela Hamandžići i izlazi na vrh Neznanica - 1262 odakle povija na istok i produžava na kotu 1098, prolazi sjeverno od sela Gostilj i izlazi na vrh Knežnica - 1595, zatim nastavlja preko kote 1625 na vrh Begov Konak - 1557 sjeverno od sela Vlajsovići pa preko vrha Devećani - 1768 izlazi na vrh Vlašića Paljenik - 1993 odakle povija na sjever preko vrhova Pavo - 1807 i Ljuta Greda - 1739 i izlazi na međuentitetsku liniju na brdu Zmajevac - 1407. Odatle vododjelnica skreće na istok i po međuentitetskoj liniji izlazi na rijeku Vrbas jugoistočno od sela Baljvine ispod ušća rijeke Ugar gdje je i početak granice ovog slivnog područja.

2.1. Granice prema glavnom slivnom području Cetine sa dijelom sliva Krke

Granica prema Glavnom slivnom području Cetine počinje od međuentitetske linije kod Čučkovine - 1533 sjeveroistočno od Blagaja na Kupreškom polju odakle povija južno i preko vrhova Semešnica - 1722 i Demirovac - 1765 ide istočno od sela Vučjak, prelazi put Kupres-Bugojno sjeveroistočno od Kupreških vrata i izlazi na vrh Stožer - 1662 odakle povija na jug i preko vrhova Vrana - 1738 i Viljičevac - 1577 izlazi na vrh Ogledala - 1493 jugoistočno od sela Kukavice. Od vrha Ogledala skreće na istok i ide preko kote - 1561 prolazi sjeverno od sela Gornje Vukovsko i izlazi na vrh Raduša kamen - 1664, skreće na jug i izlazi na vrh Idovac - 1955 gdje je tromeđa slivova rijeka Neretve, Cetine i Vrbasa.

2.2. Granice prema glavnom slivnom području Neretve sa dijelom sliva Trebišnjice

Od tromeđe Idovac - 1955 vododjelnica povija prema istoku na vrh Miličina glava - 1807 odakle prelazi istočno od sela Čališ i Sejina i izlazi na vrh Sejina - 1374 odakle prelazi preko planinskog prevoja Makljen gdje prelazi put Gornji Vakuf - Prozor i izlazi na Crni vrh - 1303. Zatim vododjelnica prolazi istočno od sela Mejnik i Ljubunici i preko kote 1521 izlazi na vrh Strug - 1819 te preko vrha Vitreuša 1919 izlazi na kotu 1871 južno od katuna Kotlov Do na kojoj je tromeđa slivova rijeka Vrbas, Neretva i Bosna.

2.3. Granice prema glavnom slivnom području Bosna

Od tromeđe na koti 1871 vododjelnica povija na sjever prelazi Kotlov do i preko vrha Šćit - 1942 i Tikve - 1978 izlazi na vrh Vranica planine Locike - 2107 pa preko vrhova Krstac - 2069 i Runjevice - 1728 izlazi na vrh Šćit - 1780 zapadno od sela Podolnica. Vododjelnica nastavlja preko vrha Milašinovac - 1564 na vrh Planinsko Brdo - 1557 odakle povija na zapad i prolazi sjeverno od sela Seona i prelazi na vrh Oštrika - 1379 odakle skreće na sjever preko kote 1379 na Radovan planini izlazi na Crni vrh - 1394 i kotu 1262, prolazi istočno od sela Čardaci i Harambašići i izlazi na vrh Kaštel - 1264. Dalje nastavlja zapadno od sele Pećine i ide na vrh Kamenjaš - 1510 i vrh Rakovice - 1217 prolazi istočno od sela Topola i preko prevoja Komar na kome prelazi put Travnik - Donji Vakuf izlazi na kotu 1085 i vrh Radalje - 1287 zapadno od sela Gradina. Vododjelnica nastavlja zapadno od sela Selići, prelazi put Turbe - Jajce zapadno od sela Hamandžići i izlazi na vrh Neznanica - 1262, povija na istok i ide na kotu 1098 prolazi sjeverno od sela Gostilj i izlazi na vrh Knežnica - 1595. Vododjelnica nastavlja preko kote 1625 na vrh Begov Konak - 1557 sjeverno od sela Vlajsovići, pa preko vrha Devećani - 1768 izlazi na vrh Vlašića Paljenik - 1933, odakle se povija na sjever preko vrhova Pavo 1807 i Ljuta Greda - 1739 i izlazi na međuentitetstku liniju na vrh Zmajevac - 1407.

3. GLAVNO SLIVNO PODRUČJE BOSNE

Granica ovog slivnog područja počinje od sredine rijeke Bosne na međuentitetskoj liniji u selu Karušama južno od Doboja i ide međuentitetskom linijom do vrha Zmajevac - 1407, zatim se penje na planinu Vlašić i preko vrhova Police - 1650 i Pavo -1807 i izlazi na najveći vrh Vlašića Paljenik - 1933. Odatle vododjelnica povija na jug na kotu 1768, i nastavlja zapadno na planinu Galicu preko čijih vrhova Kostolac - 1600 i Vis - 1611 izlazi na Ukalj - 1347 gdje prolazi zapadno od sela Hamandžići, i izlazi na Crni vrh - 1263. Odatle vododjelnica produžava na planinu Radalj i preko Igrišta prelazi put Travnik - Donji Vakuf na prevoju Komar, produžava na jugoistog i preko vrha Kamenjaš - 1510 produžava istočno od sela Grgići i Harambašići, prelazi na vrhove Vinorac - 1297, Crni Vrhovi - 1394 i Crni Vrh - 1380. Vododjelnica dalje povija na jug i preko vrha Oštrika - 1379 izlazi na Brezovaču - 1453 zapadno od sela Sebešić. Vododjelnica dalje produžava vrhovima Panje - 1712 i Gradski - 1880 i preko Bijele Gromilice izlazi na najviši vrh Vranice Nadkrstac - 2111. Dalje preko vrhova Locika - 2106 i Tikva - 1978 izlazi na Zec planinu na kotu 1871 Smiljeva kosa gdje se nalazi tromeđa slivova rijeka Vrbasa, Neretve i Bosne.

Od kote 1871 Kotlov do vododjelnica ide prema jugoistoku vrhovima planine Pogorelica preko kota 1448 i 1366 izlazi na vrh Čadori - 1700, zatim na vrh Bitovnje planine - 1660 i kroz selo Šćavnje izlazi na vrh Ivan Planine Veliko šljeme - 1534, pa preko Ivan-sedla prelazi put Sarajevo-Ploče i izlazi na vrh Rudno brdo - 1270. Vododjelnica dalje produžava vrhovima Bjelašnice-Medena Glava - 1681, Krvavac - 2062 i Bjelašnica - 2067 i preko vrhova Šiljak - 1689, Hojta - 1672 i Borikovci - 1577 prelazi na Treskavicu preko vrha Barice - 2062, pa preko Velikog Ljeljena i Đevigrada izlazi na najviši vrh Treskavice Đokin Toranj - 2086 gdje se nalazi tromeđa slivova rijeka Bosne, Drine i Neretve.

Od tromeđe Đokin Toranj vododjelnica povija na jugoistok na kotu - 2070, a odatle na vrh Surdupi - 1970 na međuentitetsku liniju odakle tom linijom ide do vrha Oštri rat - 1524. Vododjelnica dalje produžava na sjever, pa preko Debelog brda izlazi na Hadžića brdo - 1315, prelazi zapadno od sela Kozarevići i preko kote 1333 - Gradac izlazi na međuentitetsku liniju na planini Jahorini - Trijeske - 1804. Vododjelnica nastavlja međuentitetskom linijom i završava na desnoj obali rijeke Bosne u selu Karušama kod Doboja gdje je početak granice Glavnog slivnog područja Bosne.

3.1. Granica prema glavnom slivnom području Vrbas

Granica ovog glavnog slivnog područja prema Vrbasu počinje od međuentitetske linije Zmajevac - 1407 do kote 1871 južno od katuna Kotlov Do gdje se nalazi tromeđa slivova rijeka Bosne, Vrbasa i Neretve.

Zapadna granica Glavnog slivnog područja Bosne opisana je u Glavnom slivnom području Vrbasa pod pod tačkom 2.3. ove odluke.

3.2. Granica prema Glavnom slivnom području Neretve sa dijelovima sliva Trebišnjice

Od kote 1871 - Kotlov Do vododjelnica povija prema jugoistoku vrhovima planine Pogorelica preko kota 1448 i 1336 izlazi na vrh Čadori - 1700 zatim na vrh Bitovnje planine - 1660 i kroz selo Šćavnje prelazi put Sarajevo - Ploče i izlazi na vrhove Bjelašnice-Medena Glava - 1681, Krvavac - 2062 i Bjelašnica - 2067 i odatle preko vrhova Šiljak - 1689, Hojta - 1672 i Borikovci - 1577 prelazi na Treskavicu, dalje nastavlja preko vrhova Barice - 2062, Velikog Ljeljena i Đevigrada izlazi na najviši vrh Bjelašnice Đokin Toranj - 2068 gdje se nalazi tromeđa slivova rijeka Bosne, Drine i Neretve.

3.3. Granice prema Glavnom slivnom području Drine

Od Đokinog Tornja na Bjelašnici vododjelnica povija prema jugoistoku na kotu - 2070 a odatle na vrh Sudrupi - 1970 na međuentitetsku liniju i tom linijom produžava do vrha Oštri rat - 1524. Odatle produžava na sjever, pa preko Debelog Brda izlazi na Hadžića Brdo - 1315, zatim prolazi zapadno od sela Kozarevići i preko kote 1333 - Gradac izlazi na vrh Trijeska - 1804 na Jahorini na međuentitetsku liniju.

3.4. Granica prema Republici Hrvatskoj

Glavno slivno područje Bosne, saglasno članu 10. stav 4. Zakona o vodama, obuhvata i dijelove neposrednog sliva rijeke Save na području općina Odžak, Domaljevac-Šamac i Orašje.

Granicu Glavnog slivnog područja Bosne na području općine Odžak prema Republici Hrvatskoj ide sredinom rijeke Save od Male Brusnice do ušća rijeke Bosne u Savu. Zapadna, južna i istočna granica ovog dijela slivnog područja na području općine Odžak, ide međuentitetskom linijom počev od međuentitetske linije kod Male Brusnice zaključno sa ušćem rijeke Bosne u Savu kod Bosanskog Šamca.

Granica Glavnog slivnog područja Bosne na području općina Domaljevac-Šamac i Orašje prema Republici Hrvatskoj počinje od sredine rijeke Save na međuentitetskoj liniji kod luke u Bosanskom Šamcu i nastavlja sredinom rijeke Save do ušća rijeke Smrdulje u rijeku Savu kod sela Vučilovca na području općine Orašje. Zapadna, južna i istočna granica ovog dijela Glavnog slivnog područja Bosne na području općina Domaljevac-Šamac i Orašje počinje od međuentitetske linije na rijeci Savi kod luke u Bosanskom Šamcu i nastavlja međuentitetskom linijom do ušća rijeke Smrdulje kod sela Vučilovac na području općine Orašje.

4. GLAVNO SLIVNO PODRUČJE DRINE

Granica ovog glavnog slivnog područja počinje od vrha Đokin Toranj - 2086 na planini Treskavica i povija jugoistok na kotu - 2070, a odatle na vrh Surdupi - 1970 na međuentitetsku liniju. Vododjelnica nastavlja međuentitetskom linijom i završava na vrhu Trijeska - 1804 na planini Jahorina gdje se spaja sa vododjelnicom sliva rijeke Bosne.

4.1. Granica prema glavnom slivnom području rijeke Bosne

Granica prema Glavnom slivnom području Bosne počinje od vrha Đokin Toranj - 2086 na planini Treskavici, odakle se povija na jugoistok na kotu - 2070, a odatle na vrh Sudrupi - 1970 izlazi na međuentitetsku liniju. Vododjelnica ide dalje tom linijom do vrha Oštri Rat - 1524, Vododjelnica nastavlja dalje na sjever, pa preko Debelog Brda izlazi na Hadžića Brdo - 1315 i ostaje zapadno od sela Kozarevići i preko vrha Gradac - 1333 izlazi na planinu Jahorinu na vrh Trijeske - 1804 gdje je međuentitetska linija.

5. GLAVNO SLIVNO PODRUČJE NERETVE SA DIJELOM SLIVA TREBIŠNJICE

Granica ovog glavnog slivnog područja počinje od sredine rijeke Neretve uzvodno od Metkovića na granici Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i od te granice ide sjeverozapadno međudržavnom granicom do vrha Veliki Malovan - 840 južno od sela Kazaginac. Vododjelnica dalje povija istočno preko vrhova Kovljevac - 941 i Jaram - 1290 i izlazi na planinu Zavalim na vrh Kolokovac - 1347, produžava vrhovima 1190, Debelo brdo - 1184 i 1039. Granična linija povija jugoistočno od planine Oštrc i vrha Veliki Oštrc - 1304. Zatim preko vrha Ošljar - 1255 povija na sjeveroistok i preko vrha Slobodnik - 1111 izbija na vrh Lib-planine Svinjar - 1481, odakle preko Kobilje glave - 1383 skreće na sjever na planinu Vran i preko njenih vrhova Mali Vran - 1961, Vran - 2020, Veliki Vran - 2074, Crno - 1966 i Divič - 1842 ide sjeverno preko Vrška - 1576, Veliki Oprav - 1561 i Bovan na planinu Ljubušu i njen vrh Velika Ljubuša - 1797. Vododjelnica zatim produžava na sjever preko Zahumskog sedla - 1225 i vrha Razvršće - 1585 i izlazi sjeveroistočno na planinu Radušu i njen vrh Idovac - 1955, gdje je tromeđa slivova Vrbasa, Cetine i Neretve.

Vododjelnica dalje povija prema istoku na vrh Miličine glave - 1807, prolazi istočno od sela Čališ i Sajina i izlazi na vrh Sajina - 1374, zatim na planinskom prevoju Makljen prelazi preko puta Gornji Vakuf - Prozor i izlazi na Crni Vrh - 1303, prolazi istočno od sela Mejnik i Ljubunci i preko kote 1521 izlazi na vrh Strug - 1819 i preko vrha Vitreuša - 1919 izlazi na kotu 1871 južno od katuna Kotlov Do, gdje se nalazi tromeđa slivova Vrbasa, Neretve i Bosne.

Od vrha Kotlov Do - 1871 vododjelnica produžava prema jugoistoku vrhovima planine Pogorelice kote 1448 i 1366 izlazi na vrh Čadori - 1700, zatim na vrh Bitovnje planine - 1660 i kroz selo Šćavije izlazi na vrh Ivan Planine V.Šljeme - 1534. Vododjelnica nastavlja preko Ivan Sedla prelazi put Sarajevo - Ploče i izlazi na vrh Rudno brdo - 1270, odakle nastavlja prema Bjelašnici i ide preko njenih vrhova Medena Glava - 1681, Krvavac - 2062 i Bjelašnica - 2067. Granica dalje nastavlja preko vrhova Šiljak - 1689, Hojta - 1672 i Borikovci - 1577 prelazi na Treskavicu nastavlja preko vrha Barice - 2062, pa preko Velikog Ljeljena i Đevigrada izlazi na vrh Đokin Toranj - 2086, gdje se nalazi tromeđa slivova Bosne, Drine i Neretve.

Od Đokinog Tornja vododjelnica povija na jugoistok na kotu - 2070 a odatle na vrh Surdupi - 1970 na međuentitetsku liniju istočno od sela Ljuta i nastavlja kao vododjelnica međuentitetskom linijom na jug do granice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske sjeverno od sela Stravče - vrh Žića - 728. Vododjelnica dalje nastavlja i skreće na sjeverozapad i granicom Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ide do vrha Treskavac odakle preko vrhova Glušac - 555, Gradina - 595, Žabe - 955 i Carina - 817 izlazi ponovo na granicu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske istočno od sela Dobranja i produžava granicom do sredine rijeke Neretve uzvodno od Metkovića,a sjeverozapadno od sela Doljana, gdje se završava granica glavnog slivnog područja Neretve sa dijelom sliva Trebišnjica.

Glavnom slivnom području Neretve sa dijelom sliva Trebišnjice pripada, saglasno članu 10. stav 4. Zakona o vodama, i dio neposrednog sliva Jadranskog mora koje se nalazi na teritoriji Federacije. Granica neposrednog sliva Jadranskog mora počinje od granice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i preko vrhova Treskavac, Glušac - 555, Gradina - 595, Žabe - 955 i Carina - 817 i dalje završava ponovnim izlazom na granicu Bosne i Hercegovine istočno od sela Dobranje.

5.1. Granica prema Glavnom slivnom području Vrbasa

Granica prema Glavnom slivnom području Vrbasa počinje od sela Idovac - 1955 povija se na istok i preko Makljena izlazi na kotu 1871 južno od katuna Kotlov Do na kojoj je tromeđa slivova Vrbasa, Bosne i Neretve. Granica prema ovom glavnom slivnom području opisana je u podtački 2.2. ove odluke.

5.2. Granica prema Glavnom slivnom području Bosne

Granica prema Glavnom slivnom području Bosne polazi od kote 1871 - Kotlov Do i vrhovima Bjelašnice izlazi na vrh Đokin Toranj - 2086 na Treskavici, gdje se nalazi tromeđa slivova Bosne, Drine i Neretve. Ova granica opisana je u podtački 3.2. ove odluke.

5.3. Granica prema Glavnom slivnom području Cetine sa dijelom sliva Krke

Granica prema Glavnom slivnom području Cetine sa dijelom sliva Krke počinje od granice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske kod vrha Veliki Malovan - 846 i preko planina Vrana i Ljubuša završava na vrhu planine Raduša Idovac - 1955, gdje je tromeđa slivova Vrbasa, Cetine i Neretve. Ova granica opisana je u tački 5.

6. GLAVNO SLIVNO PODRUČJE CETINE SA DIJELOM SLIVA KRKE

Glavno slivno područje Cetine sa dijelom sliva Krke počinje od planinskog prevoja Kaldrma na zapadnoj granici Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i produžava vrhovima Dinare - Ujilice preko vrha - 1654, pa jugoistočno vrhovima Jarića vrh - 1604, Ječmište - 1526, Jasenovi vrh -1535 i Goli bat - 1523 prelazi istočno od sela Čumići i Vrankovići i izlazi na vrh Špija sa kotom 1228, gdje je tromeđa slivova Une i Cetine i Krke na teritoriji Federacije.

Od vrha Špija vododjelnica povija prema sjeveroistoku i spušta se obroncima Dinare u Bosansko Grahovsko polje na kotu 1195, zatim prelazi zapadno od sela Pešenci i Kesići. Dalje granica nastavlja zapadno od sela Marinkovci na Marino brdo i vrh Špija sa kotom 1457. Odatle vododjelnica ide planinom Šator i preko kote 1334 izlazi na Veliki Šator - 1873, odakle povija na sjever i kao granica opšine Glamoč ide na Rore - 1283 i Crni vrh - 1395, pa preko kote 1362 i Marinkovog vrha - 1412 izlazi zapadno na Golu kosu - 1651 gdje je međuentitetska linija. Vododjelnica nastavlja jugoistočno kao međuentitetska linija do Čučkovine - 1533 sjeveroistočno od Blagaja u Kupreškom polju (sjeverna granica područja opšine Kupres) odakle se povija prema međuentitetskoj granici i ide na jug i preko vrhova Semešnica - 1722 i Demirovac - 1765 produžava istočno od Kupreških vrata i izlazi na vrh Stožer - 1662. Odatle granica povija na jug i preko vrhova Vrana - 1758 i Viljičevac - 1577 izlazi na Vrh Ogledala - 1493 jugoistočno od sela Kukavice. Od vrha Ogledala vododjelnica skreće na istok prelazi preko kote 1561 prolazi sjeverno od sela Gornje Vukovsko i izlazi na vrh Raduša kamen - 1664. Vododjelnica dalje skreće na jug na vrh Idovac - 1955, gdje je tromeđa slivova Cetine, Vrbasa i Neretve.

Od vrha Idovac vododjelnica povija na jugozapad i preko vrhova Razvršće - 1565, Zahumsko sedlo i Orlovača - 1560 izlazi na planinu Ljubušu i njen vrh Velika Ljubuša - 1797. Vododjelnica odatle produžava i vrhovima planine Ljubuše Bovan - 1676, Veliki Oprav - 1561 i Vršak 1576 i preko kote Muslinka - 1535 izlazi na planinu Vran odakle njenim vrhovima Divič - 1842 i Crno brdo - 1966 izlazi na vrh Veliki Vran - 2074, odakle povija južno na vrh Vran - 2020, i produžava istočno na Mali Vran - 1961. Vododjelnica nastavlja južno na Kobilju glavu - 1383, prelazi put Duvno-Jablanica, i izlazi istočno na Lib-planinu na vrh Svinjar - 1481, odakle produžava jugoistočno i preko V.Zmijača izlazi na vrh Štitar - 1426. Vododjelnica skreće na sjeverozapad na brdo Ober - 1350, pa jugozapadno preko brda Jaram izlazi na planinu Oštrc na vrhove Ošljar - 1255 i Veliki Oštrc - 1304. Vododjelnica dalje povija na sjeverozapad prolazi pored sela Mesihovina i prelazi put Duvno-Posušje i izlazi na kotu 1039 odakle povija na jugozapad i izlazi na planinu Zavalim. Vododjelnica dalje produžava zapadnim vrhovima planine Zavalim-Debelo brdo - 1184, Velika Mošnjača - 1190 i Kolokovac - 1347 i produžava sjeverozapadno preko vrhova Jaram - 1290, Koviljevac - 941 i Mala Privija - 923 izlazi na granicu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na koti Veliki Malovan - 840 južno od sela Kazaginac odakle povija na sjeverozapad i kao granica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske završava na planinskom prevoju Kaldrma.

6.1. Granice prema Glavnom slivnom području Une sa dijelom slivova Korane i Gline

Granica ovog glavnog slivnog područja počinje na planinskom prevoju Kaldrme i preko planina Dinare i Šatora završava na međuentitetskoj liniji kod Gole Kose - 1651. Ova granica opisana je u tački 1. ove odluke.

6.2. Granica prema Glavnom slivnom području Vrbas

Granica prema ovom Glavnom slivnom području počinje na međuentitetskoj liniji kod vrha Čučkovine - 1553 sjeveroistočno od Blagaja u Kupreškom polju i ide jugoistočno na planinu Radušu njen vrh Idovac - 1955, gdje je tromeđa slivova Neretve, Cetine i Vrbasa. Ova granica je opisana u podtački 2.1. ove odluke.

6.3. Granica prema Glavnom slivnom području Neretve sa dijelom sliva Trebišnjice

Granica prema ovom glavnom slivnom području počinje od granice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske južno od sela Kazaginac odakle preko planina Zavalin, Vran i Ljubuša izlazi na planinu Raduša i njen vrh Idovac - 1955, gdje je tromeđa slivova Vrbasa, Cetine i Neretve. Ova granica opisana je u tački 5. ove odluke.

6.4. Granica prema dijelu sliva Krke

Granica prema dijelu ovog sliva počinje od vrha Špije - 1228 gdje se nalazi tromeđa slivova Une, Cetine i Krke. Vododjelnica dalje nastavlja u pravcu juga i na vrhu Šiljak - 1299 završava sa granicom Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

V

Granice glavnih slivnih područja iz tačke IV ove odluke određene su prema karti 1:100 000 izdanje iz 1985. godine.

VI

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V broj 205/98
Sarajevo

Premijer
Edhem Bičakčić, s. r.