Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Uputstvo o stručnim mjerilima za razvrstavanje zemljišta u kategorije

Na osnovu člana 6. stav 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donosi

UPUTSTVO
O STRUČNIM MJERILIMA ZA RAZVRSTAVANJE ZEMLJIŠTA U KATEGORIJE

  • 1.
    Ovim uputstvom propisuju se mjerila za razvrstavanje zemljišta u kategorije, odnosno bonitetne kategorije (u daljem tekstu: bonitiranje).
  • 2.
    Bonitiranje zemljišta je istraživanje i ocjenjivanje zemljišta sa stanovišta njegove proizvodne i upotrebne vrijednosti. Za kriterij bonitiranja uzimaju se osobine zemljišta trajnijeg karaktera.
  • 3.
    Bonitiranjem zemljišta određuje se stepen pogodnosti zemljišta za poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, bez obzira na sadašnji način korištenja zemljišta.
  • 4.
    Bonitiranjem su obuhvaćena sva poljoprivredna i šumska zemljišta u Federaciji Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Federacija).

Zemljišta iz stava 1. ove tačke raspoređuju se prema proizvodnoj sposobnosti u VIII (osam) bonitetnih kategorija. Najbolja zemljišta dobivaju prvu bonitetnu kategoriju, a najslabija - osmu bonitetnu kategoriju.

  • 5.
    Proizvodna sposobnost zemljišta utvrđuje se prema njegovim prirodnim i biološkim svojstvima, klimi, položaju i vodnom režimu, ne uzimajući u obzir naknadno izvršene agrotehničke mjere kojima se povećava plodnost zemljišta.
  • 6.
    Prirodne osobine zemljišta utvrđuju se na osnovu: dubine, teksture, strukture, dubine humusnog horizonta, reakcije tla, sadržaja karbonata, dubine podzemne vode, dreniranosti, reljefa, nagiba terena, intenziteta erozije, slojevitosti, zabarenosti, zbijenosti, skeletnosti, vodoležnosti, nadmorske visine i ekspozicije.
  • 7.
    Bonitiranje zemljišta vrši se poentiranjem bonitetnih svojstava zemljišta iz tačke 6. ovog uputstva, tako što se najkvalitetnijem zemljištu I bonitetne kategorije daje 100 poena, a najlošijem zemljištu VIII bonitetne kategorije 10 poena (bodova).
  • 8.
    Po modifikovanoj klasifikaciji, sva zemljišta pogodna za poljoprivrednu i šumsku proizvodnju razvrstavaju se u bonitetne kategorije i podkategorije:

I bonitetna kategorija (90 - 100 poena),

II bonitetna kategorija (80 - 90 poena),

III bonitetna kategorija (60 - 80 poena),

IV bonitetna kategorija (40 - 60 peona), koju čine:

  • -
    IV a bonitetna podkategorija,
  • -
    IV b bonitetna podkategorija,

V bonitetna kategorija (30 - 40 poena),

VI bonitetna kategorija (20 - 30 poena),

VII bonitetna kategorija (10 - 20 poena),

VIII bonitetna kategorija (do 10 poena).

  • 9.
    Poentitanje zemljišnih svojstava bazira se na poentiranju pozitivnih i negativnih osobina zemljišta bitnih za njegovu produktivnost.
  • 10.
    Od bitnog uticaja na bonitet su: odnos SET/PET (stvarna evapotranspiracija/potencijalna evapotranspiracija) i broj dana vegatacionog perioda, kao klimatski elementi.
  • 11.
    Bonitiranje zemljišta vrši se po jedinstvenoj metodologiji koju predlaže Stručna komisija za bonitiranje zemljišta.
  • 12.
    Teritorijalne jedinice za bonitiranje zemljišta su teritorije: Federacije, kantona, općina i katastarskih općina, sa slijedećim odnosom;

Na teritoriji Federacije bonitiranje zemljišta vrši se zavisno od namjene u mjerilu M 1:100.000 i sitnijim mjerilima.

Na teritoriji kantona bonitiranje zemljišta se vrši u mjerilu M 1: 25.000 i M 1: 50.000.

Na teritoriji općina bonitiranje zemljišta vrši se u mjerilu M 1: 10.000 i M 1: 25.000.

Bonitiranje zemljišta u katastarskim općinama obuhvata utvrđivanje bonitetnih kategorija i podkategorija svake parcele poljoprivrednog i šumskog zemljišta i sastavljanje bonitetne karte katastarskih općina u mjerilu M 1: 10.000 i krupnijem mjerilu.

  • 13.
    Utvrđivanje bonitetnih kategorija, odnosno podkategorija za svaku parcelu poljoprivrednog i šumskog zemljišta vrši se prema uglednom bonitetnom zemljištu kome ona po svojim prirodnim osobinama najviše odgovara.
  • 14.
    Istovremeno sa bonitiranjem prikupljaju se podaci koji služe za izradu pedološke karte, agrokarte, karte vodoležnosti i plavnosti i karte erozije, kao i drugih namjenskih karata.
  • 15.
    Ovo uputstva stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-021-4575/98
28. decembra 1998. godine
Sarajevo

Ministar
prof. dr Ahmed Smajić, s.r.