VLADA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA
Poslovnik Vlade Zeničko-dobojskog kantona
Na osnovu člana 3. Zakona o Vladi Zeničko-dobojskog kantona, Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na II sjednici, održanoj 03.04.1996. godine, donosi
POSLOVNIK
VLADE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA
I - OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim poslovnikom uređuje se način rada Vlade Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Vlada), unutarnja organizacija Vlade, način ostvarivanja odnosa Vlade i drugih kantonalnih organa, kao i druga pitanja značajna za rad i usklađeno funkcioniranje Vlade.
Član 2.
Ako neko pitanje u vezi sa načinom rada Vlade nije uređeno ovim Poslovnikom, urediti će se zaključkom Vlade.
Član 3.
Članovima Vlade izdaje se iskaznica. Iskaznica iz prethodnog stava sadrži podatke o identitetu i imunitetskim pravima.
Iskaznica važi za vrijeme trajanja mandata.
Iskaznicu potpisuje predsjednik Kantona, a o izdavanju iskaznice i njihovoj evidenciji stara se sekretar Vlade.
Članovi Vlade, nakon prestanka mandata, sekretaru Vlade vraćaju iskaznicu koja se zatim uništava.
II - NAČINA RADA VLADE
1. Programiranje rada
Član 4.
Vlada donosi godišnji program rada, po pravilu, početkom kalendarske godine.
Kada to iskazuju posebne okolnosti, Vlada može donositi tromjesečne ili šestomjesečne programe rada.
Program rada sadrži najznačanije zadatke koje Vlada treba da izvrši, nosioce programiranih aktivnosti, rokove izvršenja, prema potrebi i kraća obrazloženja za programirane zadatke.
Član 5.
Prijedlog pitanja za program rada daju članovi Vlade, ministarstva, upravei upravne organizacije u sastavu ministarstava, radna tijela i stručne službe Vlade, kao i drugi subjekti u skladu sa Ustavom i zakonom određenim pravima i obavezama.
Prijedlog programa rada na osnovu prijedloga iz prethodnog stava priprema radno tijelo Vlade koje se obrazuje za izvršenje ovog zadatka.
2. Pripremanje sjednica Vlade
Član 6.
Vlada na svojim sjednicama razmatra materijale koje iz svog djelokruga pripremaju ministarstva, ministri bez portfelja i drugi organi kantonalne uprave, radna tijela i stručne službe Vlada, kao i drugi organi i organizacije (u daljem tekstu: obrađivač) na način utvrđen ovim poslovnikom.
Član 7.
Materijale koje radi razmatranja Vladi dostave drugi organi i organizacije, preduzeća i druga pravna lica, kao i materijale koje Vladi upute ministarstva ili članovi Vlade o pitanjima koja ne spadaju u njihov djelokrug, sekretar Vlade prosljeđuje nadležnim ministarstvima i drugim organima državne uprave radi njihovog razmatranja i ocjene o potrebi priprema odgovarajućih prijedloga za Vladu ili preduzimanja konkretnih mjera.
Član 8.
Materijale za razmatranje na sjednici obrađivači dostavljaju Vladi u obliku:
- -prednacrta, odnosno nacrta zakona ili drugih propisa i akata koje Vlada predlaže Skupštini kao nacrt, odnosno prijedlog radi pretresanja ili donošenja,
- -prijedloga propisa i drugih akata koje donosi Vlada,
- -analiza, izvještaja, informacija, izjašnjenja i mišljenja.
Član 9.
Obrađivač je dužan, prije dostavljanja Vladi, prijedlog propisa koji donosi Skupština, da dostavi na mišljenje Sekretarijatu za zakonodavstvo u pogledu njegove saglasnosti sa Ustavom i radi obezbjeđenje metodološkog jedinstva u izradi propisa.
Obrađivač propisa iz prethodnog stava dostavlja i Ministarstvu finansija, ako njihovo provođenje zahtijeva obezbjeđenje posebnih sredstava, radi davanja mišljenja u pogledu izvora i načina finansiranja.
Član 10.
Organi iz člana 9. ovog poslovnika dužni su da daju traženo mišljenje obrađivaču u što kraćem roku, a najkasnije u roku od sedam dana.
Član 11.
Prednacrt, nacrt, odnosno prijedlog propisa dostavlja se u obliku u kojem treba donijeti propis.
Uz prednacrt, nacrt, odnosno prijedlog propisa dostavlja se i mišljenje organa iz člana 9. ovog poslovnika i odgovarajuće oblazloženje.
Obrazloženje iz prethodnog stava obavezno sadrži izjašnjenje obrađivača povodom mišljenja organa iz član 9. ovog poslovnika.
Član 12.
Prijedlog propisa koji donosi Vlada priprema se i dostavlja u obliku u kome se donosi sa obrazloženjem.
Član 13.
Kada se predlažu izmjene i dopune propisa, posebno se obrazlažu razlozi koji zahtijevaju izmjene, odnosno dopune propisa.
Uz nacrt, odnosno prijedlog propisa kojim se vrše izmjene i dopune važećeg propisa, podnosi se i tekst odredaba propisa koje se mijenjaju ili dopunjavaju.
Član 14.
Analizom se, na osnovu detaljnog praćenja i izučavanja pojava i problema u pojedinim oblastima ili o pojedinim pitanjima iz određene oblasti za određeni vremenski period, potpunije ocjenjuje postojeće stanje i ukazuje na uzroke i posljedice takvog stanja.
Analizom treba da sadrži prijedlog zaključaka u pogledu preduzimanja potrebnih mjera ili donošenja propisa i opštih akata i može biti potkrepljena odgovarajućim dokumentacionim materijalom.
Član 15.
Informacijom se obavještava Vlada o određenim pitanjima, odnosno problemima.
Informacija obavezno sadrži podatke koji omogućavaju ocjenu stanja i prijedloge zaključaka.
Informaciju koja ne sadrži prijedlog zaključaka, sekretar Vlade dostavlja članovima Vlade radi upoznavanja.
Član 16.
U izvještaju se prikazuje rad, problemi u radu i rezultati postignuti u određenim oblastima u određenom vremenskom periodu, a naročito u pogledu sprovođenja utvrđene politike i izvršavanja propisa Skupštine i Vlade, kao i sprovođenje smjernica i načelnih stavova ovih organa i daje ocjena postignutih rezultata.
Izvještaj se podnosi i radi obavještavanja Vlade o izvršenju određenog zadatka.
Izvještaj sadrži i prijedlog zaključaka.
Izvještaj iz stava 1. ovog člana podnosi se u rokovima određenim propisima, programom rada Vlade, po zaključku Vlade ili po inicijativi ministarstava ili drugog kantonalnog organa.
Član 17.
Prijedlozi zaključaka, odnosno stavova datih u materijalima izlažu se u obliku u kome Vlada treba da ih usvoji.
Zaključci sadrže prijedlog konkretnih mjera, kao i zadatke ministarstava i drugih organa sa rokovima za njihovo izvršenje.
Ako se kao mjera predlaže donošenje propisa, navode se razlozi za donošenje tog propisa i osnovni sadržaj propisa.
Član 18.
U pripremi analiza, informacija, izvještaja i mišljenja, obrađivači su dužni da osiguraju i usaglase stavove sa nadležnim ministarstvima i drugim organima kantonalne uprave i stručnim službama Vlade o pitanjima koja su od značaja za odlučivanje i utvrđivanje mjera.
U cilju usaglašavanja stavova, mogu se obrazovati zajedničke radne grupe.
Članove radnih grupa određuju ministri i funkcioneri koji rukovode organima uprave, odnosno službama, a radnom grupom rukovodi predstavnik obrađivača.
O pitanjima koja nisu usaglašena, obrađivač daje izjašnjenje koje se dostavlja uz materijal.
Član 19.
Na materijalima povjerljive prirode, obrađivač označava posebnom vidnom oznakom stepen povjerljivosti i određuje način njihovog korišćenja u skladu sa propisima, kao i postupak za njegovu zaštitu putem vraćanja ili uništavanja.
Član 20.
Svi materijali upućeni Vladi dostavljaju se sekretaru Vlade uz popratno pismo u kojem je tačno naznačeno da li je materijal izrađen po programu rada Vlade, na osnovu zaključaka Vlade ili Skupštine i da li se materijal dostavlja radi razmatranja na sjednici ili radi informisanja članova Vlade.
Popratno pismo sadrži i obavještenje o izvjestiocu na sjednici Vlade.
Član 21.
Materijale koji nisu sačinjeni u obliku i na način kako je predviđeno ovim poslovnikom, sekretar Vlade vraća obrađivaču na upotpunjavanje.
Materijale i druge zahtjeve i prijedloge dostavljene Vladi za čije razmatranje nije nadležna Vlada, sekretar Vlade upućuje naldežnim organima, o čemu obavještava podnosioca.
3. Predlaganje dnevnog reda
Član 22.
Prijedlog dnevnog reda sjednice Vlade utvr uje predsjednik Kantona.
Pitanja o kojima Vlada treba da odluči ili zauzme stav unose se u prijedlog dnevnog reda samo ako su dostavljeni odgovarajući materijali.
Član 23.
Predsjednik Kantona (u daljtem tekstu: Predsjednik) može, po sopstvenoj inicijativi ili na prijedlog sekretara Vlade, odložiti unošenje određenog pitanja u prijedlog dnevnog reda sjednici Vlade.
O razlozima odlaganja unošenja određenog pitanja u prijedlog dnevnog reda sjednice Vlade, sekretar Vlade obavještava obrađivača.
Član 24.
Članovi Vlade i radna tijela Vlade mogu prije početka sjednice predložiti da se dopuni prijedlog dnevnog reda sazvane sjednice ili takav prijedlog mogu staviti na sjednici Vlade prilikom utvrđivanja dnevnog reda.
U slučaju iz prethodnog stava, predlagač dostavlja i odgovarajući materijal.
4. Sazivanje sjednice
Član 25.
Predsjednik odlučuje o sazivanju sjednica Vlade.
Predsjednik saziva sjednicu i na predsjedava im član Vlade koga odredi Predsjednik.
Član 26.
Sekretar Vlade obavještava članove Vlade o sazivanju sjednice dostavljanjem poziva.
Član 27.
Poziv za sjednicu sadrži vrijeme i mjesto održavanja sjednice, prijedlog dnevnog reda, obavještenje o tome koji su materijali ranije dostavljeni, koji se materijali dostavljaju uz poziv, a koji će biti dostavljeni naknadno, kao i druga obavještenja od značaja za održavanje sjednice.
Član 28.
Poziv za sjednicu sa odgovarajućim materijalima dostavlja se članovima Vlade i sekretaru Sekretarijata za zakonodavstvo, najkasnije 24 sata prije održavanja sjednice.
U hitnim slučajevima, Predsjednik može sazvati sjednicu i u roku kraćem od roka iz prethodnog stava.
Izuzetno, Predsjednik može odlučiti da se materijali za sjednicu mogu dostaviti i neposredno prije održavanja sjednice, kao i na samoj sjednici, ako se radi o pitanjima čije je razmatranje neodložno.
Član 29.
Predsjednik može odlučiti da se na sjednici Vlade pozovu predsjednici radnih tijela Vlade čiji materijali se razmatraju, direktori upravnih oranizacija ili druge ličnosti čije prisustvo može biti značajno i korisno za raspravu o određenom materijalu.
Lica iz prethodnog stava, u slučaju spriječenosti, mogu odrediti druga lica samo uz prethodno odobrenje Predsjednika.
Poziv na sjednicu uručuje se i Predsjedavajućem Skupštine Kantona.
Član 30.
Lica iz člana 29. ovog poslovnika mogu prisustvovati sjednici Vlade i učestvovati u pretresu, bez prava odlučivanja, samo za vrijeme razmatranja materijala radi koga su i pozvani.
Lica koja odredi Predsjednik ili sekretar Vlade iz sastava stručnih službi Vlade mopgu prisustvovati sjednici radi vršenja određenih zadataka u vezi sa radom Vlade.
5. Održavanje, tok i odlučivanje na sjednici
Član 31.
Sjednice Vlade održavaju se u sjedištu Vlade u Zenici.
Kada to zahtijevaju naročito opravdani razlozi, Predsjednik može odlučiti da se sjednica Vlade održi u drugom mjestu.
Član 32.
Predsjednik otvara sjednicu i utvrđuje da li sjednici prisustvuje potreban broj članova Vlade za zasjedanje i odlučivanje i daje eventualna obavještenja u vezi sa sjednicom, nakon čega se pristupa utvrđivanju dnevnog reda sjednice.
Dnevni red sjednice utvrđuje Vlada na osnovu ranije dostavljenog prijedloga dnevnog reda u koji se uključuju i naknadno dati prijedlozi koje je Vlada prihvatila.
Član 33.
Prva tačka dnevnog reda sjednice je, po pravilu, usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice.
O primjedbama stavljenim na zapisnik, Vlada odlučuje prilikom usvajanja zapisnika.
Član 34.
Razmatranje materijala i odlučivanje na sjednici Vlade vrši se po tačkama utvrđenog dnevnog reda.
O svakoj tački dnevnog reda otvara se pretres.
Izvjestioci obrađivača na sjednici obrazlažu ona pitanja za koja je potrebno potpunije obavještenje članova Vlade, radi njihovog opredjeljivanja u pogledu predloženih rješenja ili radi šireg obavještavanja.
Član 35.
Materijal koji razmatra Vlada može primjetiti na znanje, usvojiti u cjelini, prihvatiti djelomično ili vratiti obrađivaču na dopunu, ispravku ili izradu novog.
Član 36.
Predsjednik, sekretar Vlade, članovi Vlade i drugi funkcioneri koji učestvuju u radu sjednice, mogu učestvovati u raspravi o predloženom materijalu ili propisu, predlagati njihove izmjene ili dopune i o njima iznositi svoje mišljenje.
Ako su na nacrt, odnosno prijedlog propisa prilikom pretresa u načelu stavljene primjedbe u pogledu opravdanosti donošenja ili se utvrdi da određeno pitanje nije podobno za razmatranje, ili su stavljene primjedbe koje mijenjaju načelne postavke nacrta, odnosno prijedlog vrati obrađivaču, radi ponovnog proučavanja i pripremanja.
Vlada ukazuje na pitanja kojima treba pokloniti pažnju, odnosno koja treba temeljito proučiti.
U slučaju iz stava 2. ovog člana, obrađivač pribavlja mišljenje organa iz člana 9. ovog poslovnika na novi tekst nacrta, odnosno prijedloga propisa.
Član 37.
Ako izmjene i dopune na materijal ili propis predložene na sjednici Vlade zahtijevaju obezbjeđenje dodatnih finansijskih sredstava koja nisu u skladu sa budžetskim planom, ministar finansija može zatražiti da se pretres ili odlučivanje odloži dok ne prouči predložene dopune i izmjene.
Odlaganje pretresa ili odluičivanja može zatražiti svaki član Vlade ako se prijedlog izmjena i dopuna tiče djelokruga ministarstva kojima rukovode u cilju šireg proučavanja i zauzimanja stavova o njima.
O odlaganju iz prethodnih stavova odlučuje Vlada.
Član 38.
Usvajanje propisa iz svoje nadležnosti ili usvajanje nacrta, odnosno prijedloga propisa koje donosi Skupština, Vlada vrši na taj način što propis usvaja u pojedinostima predloženim u pretresu, a zatim glasa o tekstu propisa u cjelini.
Vlada na sjednici utvrđuje konačan tekst nacrta, odnosno prijedloga propisa.
Pravno-tehničko uobličavanje teksta vrši Sekretarijat za zakonodavstvo sa obrađivačem, u skladu sa zaključkom Vlade.
Član 39.
Glasanje na sjednici Vlade je javno.
Vlada može odlučiti da se o određenim pitanjima glasa tajno.
Član Vlade koji je odsutan i nije u mogućnosti da prisustvuje sjednice, svoj glas može dati telefonskim putem ili na drugi pogodan način sekretaru Vlade.
Glasanje na sjednici vrši se izjašnjavanjem "ZA" ili "PROTIV" prijedloga.
Član Vlade može se uzdržati od glasanja.
Rezultate glasanja utvrđuje sekretar Vlade.
Član 40.
Vlada može, na prijedlog Predsjednika, u naročiti opradvanim slučajevima, o određenom pitanju odlučiti bez raspravljanja.
III - ZAPISNIK
Član 41.
Na sjednici Vlade vodi se zapisnik i vrši magnetofonsko snimanje.
O vođenju zapisnika stara se sektretar Vlade.
Zapisnik sa sjednice Vlade se, u pravilu, usvaja na prvoj narednoj sjednici. Ć U zapisnik se unosi: redni broj sjednice, ime predsjedavajućeg, imena prisutnih i odsutnih članova Vlade, imena drugih lica koja prisustvuju sjednici, datum i vrijeme početka i zacršetka sjednice, dnevni red i doneseni zaključci.
Član Vlade može tražiti da se njegova izjava iz pretresa ili prijedloga unesu u zapisnik.
Član 42.
Usvojeni zapisnik potpisuju Predsjednik i sekretar Vlade, a ovjerava se pečatom Vlade.
Sekretar Vlade zadužen je za čuvanje ovjerenih zapisnika i snimaljenih magnetofonskih vrpci sa sjednice Vlade.
Zapisnici sa povjerljivim sadržajem se obilježavaju oznakom za stepen povjerljivosti.
Svaki član Vlade ima pravo koristiti magnetofonske snimke sa sjednice uz prethodno odobrenje sekretara Vlade ili Predsjednika.
Ostali funkcioneri ili druga lica mogu koristiti samo sopstevena izlaganja snimljena na sjednici uz prethodno odobrenje sekretara Vlade ili Predsjednika.
Član 43.
O prisustvu sjednicama Vlade predstavnika sredstava informisanja odlučuje Predsjednik.
IV - SLUŽBE I RADNA TIJELA
Član 44.
Vlada svojim posebnim aktom obrazuje svoje stručne službe i službe zajedničkih poslova. Sekretar Vlade usklađuje rad svih službi.
Član 45.
Vlada može obrazovati svoja stalna i povremena radna tijela.
1. Stalna radna tijela
Član 46.
Stalna radna tijela Vlade su:
- -Komisija za stambena pitanja i
- -Komisija za administrativna pitanja.
Član 47.
Komisija za stambena pitanja i Komisija za administrativna pitanja imaju predsjenika i po četiri člana koje imenuje Vlada svojim rješenjem.
Predsjednici komisija se imenuju iz reda članova Vlade.
a) Komisija za stambena pitanja
Član 48.
Komisija za stambena pitanja:
- -predlaže Vladi plan pribavljanja stanova za potrebe ministarstva, drugih državnih organa uprave i stručnih i zajedničkih službi koje obrazuje Vlada,
- -vrši raspodjelu stanova u ime Vlade ministarstvima, drugim državnim organima uprave i službama koje obrazuje Vlada,
- -odlučuje o zahtjevima, vrši dodjelu i izdaje rješenja o dodjeli stanova članovima Vlade, direktorima državnih upravnih organizacija u sastavu ministarstava, rukovodećim radnicima u ministarstvima i drugim organima državne uprave kao i rukovodećim radnicima u službama koje obrazuje Vlada,
- -vodi brigu o stanovima u vlasništvu Kantona,
- -vrši i druge poslove iz svog djelokruga rada koje joj propisom ili zaključkom odredi Vlada.
b) Komisija za administrativna pitanja
Član 49.
Komisija za adminsitrativna pitanja:
- -predlaže Vladi akta na osnovu kojih se utvrđuju plaće Funkcionera i rukovodećih radnika koje imenuje ili postavlja Vlada,
- -donosi rješenje o plaćama funkcionera iz prethodnog stava na osnovu donesenih akata Vlade,
- -utvrđuje visinu naknada i troškova članovima radnih tijela Vlade za njihov angažman u radnom tijelu,
- -utvrđuje naknadu i način korištenja osobnih automobila u službene svrhe i za potrebe Vlade,
- -vrši i druge poslove iz svog djelokruga rada koje joj propisom ili zaključkom odredi Vlada.
2. Povremena radna tijela
Član 50.
Vlada može obrazovati povremena radna tijela u formi komisije ili radne grupe za određene poslove u određenom vremenskom periodu.
Aktom o obrazovanju utvrđuju se zadaci i rokovi koje radno tijelo treba da obavi kao i sastav radnog tijela.
Radno tijelo po završenom poslu podnosi izvještaj Vladi ili Predsjedniku.
Član 51.
Radno tijelo se sastoji po potrebi, radi u sjednicama, a odlučuje većinom glasova od ukupnog broja članova.
Svaki član Vlade može zatražiti sjednicu radnog tijela i predložiti mu pitanje za razmatranje i djelokruga ministarstva kojim rukovodi.
Član 52.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela, rukovodi njegovim radom, potpisuje donesena akta i predstavlja radno tijelo.
Član 53.
Stručne i druge poslove za radna tijela obavlja stručna služba Vlade.
Član 54.
Vlada može posebnim aktom formirati stručne savjete kao savjetodavna tijela iz oblasti privrednog, pravnog i političkog sistema kao i iz drugih značajnih oblasti.
U stručni savjet se angažuju istaknuti naučni, stručni i javni radnici za pojedine oblasti.
Aktom o obrazovanju i imenovanju se djelokrug rada stručnog savjeta.
V - ZAVRŠNE ODREDBE
Član 55.
Predsjednik ili član Vlade kojeg odredi Predsjednik predstavlja Vladu na sjednici Skupštine i skupštinskih tijela.
Član 56.
Predsjednik ili član Vlade kojeg ovlasti Predsjednik predstavlja Vladu u kontaktnim sa javnošću i sredstvima javnog informiranja.
Član 57.
Prečišćeni tekst propisa koje donosi Vlada kao i prijedlog za ispravku štamparskih grešaka u objavljenom tekstu propisa koji donosi Vlada priprema ministarstvo ili drugi državni organ uprava u čijem je djelokrugu staranje o izvršavanju tog propisa Vlade.
O objavljivanju prečišćenog teksta ili ispravke štamparske greške u objavljenom tekstu propisa stara se sekretar Vlade.
Član 58.
Izmjene i dopune ovog Poslovnika mogu predložiti predsjednika, sekretar i svaki član Vlade.
O prijedlogu izmjena i dopuna odlučuje Vlada.
Član 59.
Sva pitanja u vezi sa načinom rada Vlade koja nisu uređena ovim poslovnikom uredir će sa zaključkom Vlade.
Član 60.
Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u službenom glasilu Zeničko - dobojskog kantona.
Broj 04-011-5/96
3. aprila 1996. godine
Zenica
Predsjednik
Zeničko-dobojskog kantona
Bedrudin Salčinović, s. r.