Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i parazitarnih bolesti i njihovom finansiranju u 1997. godini

Na osnovu člana 124. st. 2. i 4. Zakona o državnoj upravi - Novi prečišćeni tekst ("Službeni list RBiH", broj 26/93), a u vezi sa članom IX 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donosi

NAREDBU
O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANSIRANJU U 1997. GODINI

I - OPŠTE ODREDBE

Zarazne i parazitarne bolesti životinja koje se otkrivaju, sprečavaju i iskorijenjivaju provođenjem mjera određenih ovom naredbom su:

  • 1.
    Bedrenica i šuštavac,
  • 2.
    Bjesnilo,
  • 3.
    Bruceloza,
  • 4.
    Ehonokokoza,
  • 5.
    Enzootska leukoza goveda.
  • 6.
    Genitalna kompilobakterioza,
  • 7.
    Infektivna anemija konja,
  • 8.
    Klasična kuga svinja,
  • 9.
    Leptospiroza,
  • 10.
    Mastitis krava,
  • 11.
    Mikrosporoza,
  • 12.
    Miksomatoza i virusna hemoragična bolest kunića,
  • 13.
    Njukastlska bolest,
  • 14.
    Paratuberkuloza,
  • 15.
    Q groznica.
  • 16.
    Salmoneloza,
  • 17.
    Kokošiji tif, puluroza i infekcije Salmonellom enteritidis i S. typhimurium,
  • 18.
    Trihomonijaza,
  • 19.
    Trihineloza,
  • 20.
    Tuberkuloza,
  • 21.
    Zarazni rinotraheitis goveda - pustularni vulvovaginitis,
  • 22.
    Zarazne i parazitarne bolesti pčela,
  • 23.
    Zarazne i parazitarne bolesti riba.

II - IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE

1. Bedrenica i šuštavac

Goveda i ovce vakcinisat će se protiv bedrenice i šuštavca u zaraženim područjima (distrikti) najkasnije do 30. aprila.

Goveda i ovce mogu se tjerati na pašu izvan područja općine, ako su vakcinisani protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 30 dana.

2. Bjesnilo

Psi stariji od 3 (tri) mjeseca vakcinisat će se protiv bjesnila na čitavom području Federacije Bosne i Hercegovine najkasnije do 31. decembra.

Za vakcinaciju se mogu koristiti samo inaktivirane vakcine priređene na kulturi stanica, što se mogu koristiti i za druge vrste životinja.

Psa koji u toku godine dostigne starost od tri mjeseca, odnosno nabavljenog psa koji nije ranije vakcinisan, mora se vakcinisati u roku od 14 dana od dana kada je dostigao starost od tri mjeseca, odnosno od dana nabave.

U slučaju potrebe Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva može narediti da se u pojedinim područjima vakciniraju i druge životinje protiv bjesnila.

3. Klasična kuga svinja

Sve svinje starije od 45 dana moraju se vakcinisati protiv klasične kuge svinja vakcinom pripremljenom od atenuiranog virusa (K - soj) tako da su stalno imune.

Prasad se vakcinira prvi put u starosti od 45 dana, a drugi put u starosti od tri mjeseca, bez obzira na epizootiološko stanje.

U periodu mart - juni i septembar-oktobar treba vakcinisati sve svinje u ekstenzivnoj proizvodnji. Prinovljeni podmladak, nazimice, krmače i nerastove treba vakcinisati izvan navedenog perioda.

Na farmama sa cjelovitim proizvodnim ciklusom prasad se vakcinira prvi put u starosti od tri mjeseca.

Nazimice se vakciniraju prvi put prije pripusta, a krmače nakon svakog prasenja, odnosno odbijanja prasadi.

Svinje koje se nalaze na zajedničkoj odnosno šumskoj ispaši, kao i divlje svinje u ograđenim uzgajalištima, moraju biti vakcinisane i održavane u stalnom imunitetskom stanju.

U promet mogu ići samo imune svinje, odnosno svinje koje su vakcinisane najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.

Promet svinja dozvoljen je samo na stočnim pijacama, sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod stalnim veterinarsko-sanitarnim nadzorom.

4. Miksomatoza i virusna hemaoragična bolest kunića

Sve rasplodne kuniće u uzgojima sa više od 20 raspodnih životinja, mora se vakcinisati protiv miksomatoze i virusne hemoragične bolesti kunića u starosti od šest nedjelja.

Na izložbe i smotre mogu se otpremiti samo imuni kunići, odnosno kunići u kojih je prošlo najmanje 10 dana od dana vakcinacije.

5. Newkastlska bolest

Perad će se vakcinisati protiv newkastlske bolesti dva puta godišnje vakcinom proizvedenom iz soja La Sota okulonazalno ili raspršivanjem vakcine, a u interventnim slučajevima samo raspršivanjem.

Perad će se vakcinisati protiv newkastlske bolesti između 15. maja i 20. jula prvi put, te između 15. oktobra i 30 novembra drugi put, a prinovljena perad između navedenih perioda.

Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinisati protiv newkastlske bolesti, tako da budu stalno imuna.

Uspjeh provedene vakcinacije peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.

Imunitet će se kontrolisati:

  • a)
    u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka na 1.000 vakcinisane peradi;
  • b)
    u intenzivnim uzgojima pretragom 50 uzoraka krvi po jatu.

Veterinarske stanice i držaoci intenzivnih uzgoja peradi, dužni su program vakcinacije dostaviti općinskoj veterinarskoj inspekciji.

III - DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNIH BOLESTI

1. Bruceloza

Na brucelozu se mora serološki pretražiti:

jednaput godišnje krv svih raspodnih krava i junica starijih od 12 mjeseci u uzgojima od 5 do 100 grla, i krv 20% raspodnih krava i junica u uzgojima brojnijim od 100 grla;

jedanput godišnje krv svih krmača u uzgojima od 10 - 100 grla, i krv 20% krmača u uzgojima brojnijim od 100 grla;

krv nabavljenih ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj;

dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust od kojih jedan pregled mora biti prije korištenja za raspod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na brucella ovis infekciju.

U stadima u kojima se brucella ovis utvrdi u ovnova, obavezna je pretraga na brucellu ovis infekciju svih ovaca u stadu.

Veterinari su dužni dostaviti krv po mogućnosti i fetus na laboratorijsku pretragu kod svakog pobačaja krava i junica, nazimica i krmača, ovaca i koza.

2. Enzootska leukoza goveda

Na enzootsku leukozu goveda pretražuje se krv priplodnih goveda starijih od 24 mjeseca u uzgojima brojnijim od pet grla i krv svih rasplodnih goveda starijih od šest mjeseci u farmama muznih krava.

Krv bikova za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust pretražuje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda.

Rasplodna goveda koja se dovode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet moraju biti pregledana na enzootsku leukozu. Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana.

3. Genitalna kompilobakterioza

Bris ili ispirak bikova za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje pretražuje se na kampilobakteriozu dva puta godišnje.

Prva pretraga mora se obaviti prije korištenja za pripust, odnosno uzimanja sjemena za umjetno osjemenjivanje.

Kod pobačaja goveda, ovaca i koza veterinari su dužni dostaviti na pretragu uzorak krvi, a po mogućnosti i fetus.

4. Infektivna anemija kopitara

Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara obavlja se:

  • 1.
    dva puta godišnje (januar, juni) u preduzećima koja koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (vakcina, seruma, sjemena za umjetno osjemenjivanje i sl.);
  • 2.
    jednom godišnje najkasnije do 31. oktobra u ergelama, pastuharnama, sportskim društvima i na šumskim radilištima, kao i u uzgojima sa više od 10 kopitara zajedno.
  • 3.
    kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj iz tačke 1. i 2.;
  • 4.
    kod pastuha prije licenciranja;
  • 5.
    kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, sportska natjecaja i opasivanja u ergelama;
  • 6.
    kada se kopitari stavljaju u promet;

Nalaz o negativnoj serološkoj pretragi za slučajeve pod tač. 4. i 5. ne smije biti stariji od 90 dana, a u slučaju iz tačke 6. do 30 dana.

Radi utvrđivanja proširenosti bolesti obavit će se jednokratno vađenje krvi svim kopitarima.

5. Leptospiroza

Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha, koji služe za pproizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, serološki se pretražuje na leptospirozu dva puta godišnje.

Veterinari su dužni kod pobačaja krava i junica, ovaca, koza, svinja i kobila dostaviti krv na pretragu.

6. Mastitis krava

Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji dužni su dvaput u toku godine podvrći pojedinačno svaku muznu kravu, kozu i ovcu pretrazi na poremećenu sekreciju vimena. Mlijeko krava, ovaca i koza sa poremečenom sekrecijom vimena mora se bakteriološki pretražiti.

7. Mikrosporoza

Veterinari su dužni prijaviti pojavu Mikrosporoze Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva - Sektor za veterinarstvo.

8. Paratuberkuloza

Krv i feces bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust moraju se dva puta godišnje pretražiti na paratuberkulozu.

U svim slučajevima klinički postavljene sumnje na oboljenje od paratuberkuloze potrebno je serološki pretražiti krv sumnjivih životinja.

9. Q groznica

Kod svakog pobačaja krava i junica, ovaca i koza mora se provesti odgovarajuća laboratorijska pretraga na Q groznicu.

Zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.

10. Kokošiji tif, puluroza i infekcije Salmonellom enteritidis i S. typhimurium

Dijagnostičkom postupku brze krvne aglutinacije podliježu sva jata nesilica (konzumna i rasplodna) koja se koriste u komencijalne svrhe. Od jata sa 1.000 i više životinja pretražuje se najmanje 200 uzoraka krvi kada jato dostigne 30% nesivosti te svaki slijedeći mjesec po 100 krvi do kraja proizvodnje. U ostalim jatima pretražuje se krv od 20% nesilica u jatu, a svaki naredni mjesec krv od 10 nesilica do kraja proizvodnje,

Jaja za nasad pline se unutar dva sata poslije nesenja.

Jaja (konzumna i rasplodna) mogu se stavljati u promet ili inkubirati samo ako potiču od jata koja su slobodna od navedenih salmoneloza, odnosno ako držaoci jata peradi imaju potvrdu o zdravstvenom stanju jata izdanu od ovlaštenog laboratorija.

Držaoci peradi koja se uzgaja na farmama dužni su dostavljati na bakteriološke pretrage;

  • 1.
    briseve iz inkubatora i prostorija u kojima su smješteni inkubatori najmanje jedna kontrola tromjesečno. Pretražuje se 30 briseva uzetih sa površina. Briseve uzima ovlašteni laboratorij.
  • 2.
    najmanje 30 oplođenih jaja iz kojih se pri inkubiranju nisu izlegli pilići, uginule piliće i mekonij od najmanje 100 pilića.

Kontroliše se svako jato jednom mjesečno, a po potrebi i češće.

  • 3.
    jednodnevne piliće uginule tokom prijevoza od valionice do farme, te one koji uginu u slijedeća dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 lešina.
  • 4.
    lešine raspodne peradi (podmladak i neslice raspodnih i konzumnih jaja) najmanje jedna kontrola mjesečno. Uzorkom se smatra jednodnevno uginuće ili najviše 20 lešina po jatu. Bakteriološki treba pretražiti i skupni uzorak izmeta podmatka u starosti četiri nedjelje te dvije nedjelje prije početka nesivosti, a nesilica jednom tromjesečno, po tri skupna uzorka od najmanje 30 životinja.
  • 5.
    lešine tovnih pilića pretražuju se najranije dvije nedjelje prije klanja, s tim da se uzorkom smatra dvodnevno uginuće, a najviše 20 lešina po jatu.

Tvornice i mješaonice hrane dužne su dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorke svih proizvoda životinjskog porijekla prije otpremanja krvnih smjesa, a najmanje mjesečno jednom uzorke gotovih krmnih smjesa.

11. Trihomonijaza

Bikovi za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje moraju se prije korištenja laboratorijski pretražiti na trihomonijazu.

Bikovi za prirodni pripust moraju se tokom svog korištenja dva puta godišnje laboratorisjki pretražiti na trihomonijazu.

12. Tuberkuloza

Obavezna opća tuberkulinizacija goveda starijih od šest mjeseci mora se provesti do 30. septembra.

Sva rasplodna goveda u uzgojima brojnijim od deset grla tuberkulinizirat će se do 30. septembra.

Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 15 krmača, nazimica i nerastova, tuberkulinizirat će se na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Za obnovu uzgoja ne mogu se koristiti goveda i svinje koje predhodno nisu tuberkulinisane.

Veterinarski inspektori u klaonicama moraju posebno voditi evidenciju o svakom ustanovljenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja.

Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju.

13. Zarazni rinotraheitis goveda - pustularni vulvovaginitis

Za prirodni pripust mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta u toku godine podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na balanopostitis.

Za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji ne pokazuju kliničke znakove bolesti i kod kojih su krv i sjeme prije početka korištenja, a u toku korištenja dva puta godišnje, laboratorijski pretraženi na zarazni rinotraheitis - pustularni vulvovaginitis.

Ne smiju se oplođavati krave i junice sa kliničkim znakovima pustularnog vulvovaginitisa.

14. Zarazne i parazitarne bolesti pčela

U promet mugu ići samo zdrave pčelinje zajednice odnosno one na kojima su provedene naređene dijagnostičke i preventivne mjere i to:

  • a)
    Američka gnjiloća pčelinjeg legla

U mjestima u kojima je 1996. godine ustanovljena američka gnjiloća pčelinjeg legla moraju se tokom septembra i oktobra pregledati sve pčelinje zajednice u krugu od 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom.

  • b)
    Nozemoza

Držaoci pčelinjih društava dužni su uzeti uzorke zimskih gubitaka pčela i dostaviti ih na laboratorijsku pretragu putem veterinarskih stanica.

  • c)
    Varooza

Držaoci pčelinjih zajednica dužni su obaviti u jesen (ovisno o razvoju pčelinjeg legla), dijagnostičko, a po potrebi i preventivno tretiranje pčelinjih zajednica.

15. Zarazne i parazitarne bolesti riba

U svim pastrvskim ribogojilištima obavit će se:

  • a)
    laboratorijska pretraga i klinički pregled mlađa u dobi od pet mjeseci, a u septembru konzumne ribe na znakove vrtičavosti;
  • b)
    virusološka pretraga mlađa, a u decembru pregled matica kalifornijske pastrve na uzročnike zarazne nekroze gušterače;
  • c)
    mjesec dana prije mriještenja pretraga uzoraka krvi matica na antitijela, a virusološka pretraga na uzročnika virusne hemoragijske septikemije kalifornijske pastrve kada se pojave klinički znakovi bolesti.

U svim šaranskim ribnjacima obavit će se pregled zdravstvenog stanja šarana radi otkrivanja pojave proljetne viremije, a u septembru uzet će se uzorci krvi za serološku pretragu.

IV - MJERE ZA SPREČAVANJE PARAZITARNIH BOLESTI

Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnila provest će se dehelmintizacija pasa protiv Echinococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.

Radi sprečavanja širenja jajašaca obavezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru i njihove izmetine neškodljivo uklanjati.

Preduzeća i druga pravna i fizička lica, koja se bave klanjem životinja za javnu potrošnju, kao i držaoci životinja koji vrše klanje životinja za vlastitu potrošnju, dužni su radi sprečavanja širenja ehinokokoze odbačene organe zaklanih životinja učiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno uništiti spaljivanjem ili zakopavanjem.

2. Trihineloza

U slučaju pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trihineloze, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva može narediti da se u pojedinim područjima obavezno obavlja trihinoskopski pregled ili druga metoda (ELISA) otkrivanja tog oboljenja i kod klanja svinja za potrebe vlastitog domaćinstva.

V - ZOOSANITARNE MJERE

  • 1.
    U cilju efikasnije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi i veterinarske zaštite okolice, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene organizacije provodit će deratizaciju.

Deratizacija se provodi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog porijekla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.

Deratizacija se provodi dva puta godišnje, a na poziv građana, preduzeća i drugih pravnih i fizičkih lica i češće.

  • 2.
    Radi zaštite životinja od zaraznih, parazitarnih i drugih opasnih bolesti, držaoci životinja u intenzivnim uzgojima - farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-sanitarni red, a naročito:

moraju se osigurati ekonomska dvorišta i životinjske nastambe od nekontrolisanog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila;

postaviti i održavati uređaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i životinjske nastambe, a radnicima i posjetiocima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;

pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se predhodno prokuhavati.

VI - OZNAČAVANJE ŽIVOTINJA

1. Označavanje goveda

Goveda starija od dva mjeseca, izuzev goveda pod selekcijskom kontrolom, moraju se označiti propisanom ušnom markicom.

Sva goveda bez obzira na starost, pri stavljanju u unutrašnji promet ili za izvoz, moraju biti označena propisanom ušnom markicom.

2. Označavanje ovaca i koza

Ovce i koze te njihov podmladak obavezno se označavaju propisanom ušnom markicom prije stavljanja u unutrašnji promet ili za izvoz, odnosno otpremanja na ispašu na područje druge općine.

3. Označavanje svinja

Svinje starije od dva mjeseca, izuzev rasplodnih svinja pod selekcijskom kontrolom kao i sve svinje koje se stavljaju u unutrašnji promet ili za izvoz, bez obzira na starost, moraju biti označene propisanom ušnom markicom.

4. Označavanje konja

Svi konji pri stavljanju u unutrašnji promet ili za izvoz, kao i konji koji se otpremaju na sportske priredbe, izložbe i sl., moraju biti označeni paljenim žigom brojčane oznake u kopitu ili žigom na koži vrata, sedlištu ili butu, odnosno u prilogu obavezne dokumentacije raspolagati sa odgovarajućim dokumentom za konje ovjerenim od strane općinskog veterinarskog inspektora, sa detaljnim opisom grla, bojom i svim identifikacijskim znakovima i oznakama.

Konji za klanje namijenjeni unutrašnjem prometu ili za izvoz, uz propisanu oznaku "S" paljenim žigom u kopitu, mogu biti označeni dlakorezom ili na jedan od načina iz stava 1. ove tačke.

Ždrebad za klanje do starosti šest mjeseci, namijenjena unutrašnjem prometu ili za izvoz, može biti označena dlakorezom ili drugom od propisanih oznaka.

5. Životinje pod selekcijskom kontrolom

Rasplodna goveda i svinje pod selekcijskom kontrolom koja su već označena od strane selekcijske službe, moraju se označiti ovom naredbom propisanom ušnom markicom prije stavljanja u unutrašnji promet ili za izvoz.

Od odredbi navedenih pod tačkom 3. ove glave, izuzimaju se samo tovne svinje namijenjene klanju u unutrašnjem prometu, a porijeklom sa farmi kojih se matično stado nalazi pod selekcijskom kontrolom ili su isporučene iz drugih tovilišta, koja se pune, odnosno snabdijevaju isključivo sa prasadi porijeklom sa farmi pod selekcijskom kontrolom.

Tovne svinje iz stava 2. ove tačke moraju biti označene propisanim tetoviranim brojem - (selekcijskom šifrom farme) na desnoj uški ili butu u skladu sa dodijeljenim šifarskim oznakama.

6. Provođenje označavanja životinja

Propisano obavezno označavanje životinja organiziraju općinski veterinarski inspektori, a obavljaju stručne službe veterinarskih stanica.

Propisano obavezno označavanje životinja u objektima specijalizirane stočarske proizvodnje - većim farmama, organiziraju općinski veterinarski inspektori, a obavljaju stručne službe farmi.

Nadzor nad postupkom označavanja životinja obavljaju općinski veterinarski inspektori.

Veterinarske stanice dužne su voditi registar označenih rasplodnih životinja, kao i evidenciju svih ostalih označenih životinja pripadajućeg epizootiološkog područja na propisanim obrascima "Registar označenih rasplodnih životinja" i "Evidencija označenih životinja".

Veterinarske stanice dužne su dokumentaciju iz stava 4. ove tačke dostavljati Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u roku od sedam dana od dana za proteklo mjesečno razdoblje.

Izdavanje i distribuciju ušnih markica uz obavezno označavanje životinja, kao i propisanih obrazaca dokumentacije o označenim životinjama te obradu podataka, vrši Veterinarski fakultet u Sarajevu.

Veterinarski fakultet u Sarajevu vodi središnju Evidenciju označenih životinja i Registar označenih raspodnih životinja te je dužan ministarstvu - Sektoru za veterinarstvo dostavljati mjesečne izvještaje o distribuciji ušnih markica i broju označenih životinja.

Uvezene životinje iz tač. 1, 2, 3. i 4. ukoliko je tokom provođenja karantinskim mjera utvrđena zdravom, mora se označiti na propisani način prije prestanka (zatvaranja) karantina.

Ušnom markicom označavaju se sve životinje u lijevoj uški.

Oznaka ušne markice sa brojem kantona, slovom serije i tekućim brojem markice (prednji dio), mora se kod goveda nalaziti sa unutrašnje strane uške, a kod ovaca, koza i svinja s vanjske strane uške.

7. Ušne markice sa pripadajućim sadržajem

Ušne markice se proizvode u dvije veličine i oblika.

UŠNA MARKICA ZA GOVEDA - za sve kategorije goveda namjenjuje se ušna markica u donjem dijelu pravougaonog oblika sa trouglasto izduženim gornjim dijelom za vješanje i spoj, zaobljenih uglova, dimenzije 49 x 42 mm, u žutoj boji sa slijedećim oznakama: na licu prednje strane, gore u trouglastom se dijelu navodi dvoznamenkasta brojčana oznaka kantona i broj serije (slovo) veličine 7 mm te ispod nje tekući petoznamenkasti broj markice utisnut znakovima crne boje, veličine 10 mm.

Na naličju prednjeg dijela markice reljefno je, istaknuta u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 27 x 20 mm, sa tekstom: BIH VETERINARSKA INSPEKCIJA", te oznaka proizvođača.

Na poleđini spojnog kružnog dijela promjera 30 mm utisnuta je crnim znakovima oznaka "BIH" i troznamenkasta oznaka broja općine veličine znakova od 7 mm.

UŠNA MARKICA ZA OVCE, KOZE I SVINJE - proizvodi se u obliku izduženog pravougaonika zaobljenih uglova sa spojem na jednom kraju u dimenzijama 50 x 16 mm.

Spojni dio je kružnog oblika promjera 30 mm.

Na licu prednjeg dijela utisnuta je u crnoj boji oznaka slova serije i tekući petoznamenkasti broj markice veličine znakova 8 mm.

Na naličju prednjeg djela markice reljefno je istaknuta, u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 20 x 12 mm sa tektom: "BIH VETERINARSKA INSPEKCIJA" te oznaka proizvođača.

Na naličju spojnog dijela promjera 30 mm utisnuta je, crnim znakovima veličine 5 mm, oznaka "BIH" i troznamenkasta oznaka općine.

Ušna markica za SVINJE proizvodi se u žutoj osnovnoj boji materijala.

Ušna markica za OVCE i KOZE proizvodi se u svjetlocrvenoj osnovnoj boji materijala.

  • 8.
    Obrasci ušnih markica za pojedine vrste životinja sa pripadajućim sadržajem i propisani obrasci dokumentacije o obaveznom označavanju životinja: "Registar označenih rasplodnih životinja (Obrazac broj 2.) štampani su uz ovu naredbu i čine njen sastavni dio.

VII - FINANSIRANJE MJERA

  • 1.
    Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se sufinansiraju ili finansiraju iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine su:

uzimanje krvi za serološku pretragu na enzootsku leukozu goveda, osim uzimanja kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja te uzimanje i pretraga krvi konja na infektivnu anemiju kopitara (glava III. tačka 2. stav 1. i tačka 4. stav 3. ove naredbe);

laboratorijske pretrage dijagnostičkog materijala radi utvrđivanja postojanja zaraznih bolesti određenih članom 2. Zakona o zaštiti životinja od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), ako se postupa sa odredbom čl. 9. i 16. citiranog zakona;

kontrola imunosti peradi ekstenzivnih uzgoja nakon vakcinacije protiv newkastlske bolesti;

pretrage uzoraka krvi na brucelozu i enzootsku leukozu goveda (ako su pozitivna grla uklonjena ili strogo izolirana), osim kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja;

bakteriooške pretrage uzoraka mlijeka u provođenju programa suzbijanja poremećene sekrecije vimena;

kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razrjašnjenja problema koji može nanijeti značajne ekonomske štete i poremećaje, na zahtjev ministarstva.

VIII - PROVOĐENJE MJERA

Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom naredbom obavljat će veterinarske specijalističke organizacije.

Jedinstvene cijene veterinarskih usluga koje se provode na osnovu odredbi ove naredbe utvrđuju se uz saglasnost ministarstva.

IX - ZAVRŠNE ODREDBE

Ova naredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 05-335-563/96
17. decembra 1996. godine
Sarajevo

Ministar
dr Ahmed Smajić, s. r.