Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine
Poslovnik Ustavotvorne skupštine za donošenje ustava Federacije Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana 3. Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava Republike Bosne i Hercegovine, Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici sazvanoj povodom usvajanja Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, održanoj 30. marta/ožujka 1994. godine, donijela je
POSLOVNIK
USTAVOTVORNE SKUPŠTINE ZA DONOŠENJE USTAVA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
Ovim poslovnikom bliže se uređuje način rada Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavotvorna skupština) i postupak za donošenje Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav Federacije).
Pored odredaba ovog poslovnika, u radu Ustavotvorne skupštine primjenjuju se i odgovarajuće odredbe Poslovnika Skupštine Republike Bosne i Hercegovine ("Službeni list SRBiH", br. 8/91 i 32/91) i ("Službeni list RBiH", broj 20/93), ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim poslovnikom.
I - PREDSJEDAVANJE USTAVOTVORNOJ SKUPŠTINI
Član 2.
Sjednicu Ustavotvorne skupštine otvara i njome predsjedava predsjednik ili potpredsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.
II - VERIFIKACIJA MANDATA POSLANIKA
Član 3.
Ustav Federacije usvaja i objavljuje Ustavotvorna skupština sastavljena od poslanika izabranih na izborima 1990. godine u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine, a čiji je mandat još uvijek važeći.
Verifikaciju mandata poslanika iz prethodnog stava vrši Verifikaciona komisija.
Verifikacionu komisiju bira Ustavotvorna skupština iz reda poslanika.
Verifikaciona komisija ima 7 članova, koji između sebe biraju predsjednika i zamjenika predsjednika. Tri člana biraju se iz reda bošnjačkog naroda, tri iz reda hrvatskog naroda, a jedan iz reda ostalih poslanika u Ustavotvornoj skupštini.
Član 4.
Verifikacona komisija vrši uvid u dokumenta o sprovedenim izborima za poslanike u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine 1990. godine, materijala o verifikaciji njihovih mandata na konstituirajućoj sjednici Skupštine Republike Bosne i Hercegovine održanoj 20. 12. 1990. godine i akata koji se odnose na prestanak mandata poslanika u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine.
Član 5.
Ustavotvorna skupština pretresa izvještaj Verifikacione komisije i utvrđuje ukupan broj poslanika iz člana 3. stav 1. ovog poslovnika i liste poslanika po nacionalnoj pripadnosti.
Glasanje o izvještaju vrši se u cjelini.
U slučaju da je mandat poslanika sporan glasanje o svakom spornom mandatu vrši se posebno.
Član 6.
Ustavotvorna skupština može odložiti donošenje odluke o verifikaciji mandata pojedinog poslanika i zaključiti da se prethodno izvrše potrebna provjeravanja. Odlaganje odluke može se izvršiti najkasnije do slijedeće sjednice Ustavotvorne skupštine.
Poslanik za koga je odloženo donošenje odluke o verifikaciji mandata ima pravo da prisustvuje sjednici Ustavotvorne skupštine, bez prava odlučivanja.
III - RAD USTAVOTVORNE SKUPŠTINE
a) Utvrđivanje kvoruma i učešće u radu
Član 7.
Nakon izvršene verifikacije mandata poslanika u smislu odredaba člana 3. do 6. ovog poslovnika, predsjedavajući sjednicom Ustavotvorne skupštine utvrđuje da li postoji kvorum za rad i o tome obavještava poslanike.
Ako postoji kvorum sjednica Ustavotvorne skupštine nastavlja sa radom.
Kvorum za sjednicu Ustavotvorne skupštine čine najmanje dvije trećine poslanika Ustavotvorne skupštine.
Član 8.
U radu sjednice Ustavotvorne skupštine mogu da učestvuju: predsjednik i članovi Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, predsjednik i članovi Vlade Republike Bosne i Hercegovine.
U radu sjednice Ustavotvorne skupštine mogu da učestvuju i drugi gosti koje pozove predsjedavajući u dogovoru sa predsjednicima klubova poslanika u Ustavotvornoj skupštini.
Kada Ustavotvorna skupština nakon usvajanja Ustava Federacije izabere prelaznog predsjednika Federacije, prelaznog potpredsjednika Federacije i prelaznu Vladu, u radu sjednice Ustavotvorne skupštine učestvuju prelazni predsjednik Federacije, prelazni potpredsjednik Federacije i prelazna Vlada.
Član 9.
Poslanik, odnosno učesnik sjednice Ustavotvorne skupštine može da govori pošto zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg.
Prijave za učešće u raspravi mogu da se podnose do završetka pretresa.
Predsjedavajući daje riječ poslanicima po redu kojim su se prijavili.
Član 10.
Poslaniku koji želi da govori o povredi poslovnika ili o nepridržavanju utvrđenog dnevnog reda predsjedavajući daje riječ čim je ovaj traži. Govor tog poslanika ne može trajati duže od pet minuta. Poslije iznesenog prigovora predsjedavajući daje objašnjenje.
Ako poslanik traži riječ da bi ispravio navod koji je netačno izložen i koji može biti povod nesporazuma ili koji izaziva potrebu objašnjenja, predsjedavajući će dati riječ čim se završi govor onog koji je izazvao potrebu objašnjenja. Poslanik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravku, odnosno objašnjenje, a taj govor ne može trajati duže od pet minuta.
Član 11.
Poslanik, odnosno učesnik u raspravi može da govori samo o pitanju o kojem se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu, a ako se udalji od dnevnog reda predsjedavajući će ga upozoriti, odnosno oduzeti mu riječ ako se i poslije upozorenja ne pridržava dnevnog reda.
b) Tok sjednice
Član 12.
Sjednica Ustavotvorne skupštine utvrđuje dnevni red na predlog predsjedavajućeg.
Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na pretres pojedinih pitanja po utvrđenom dnevnom redu.
Član 13.
Pretres o Prijedlogu ustava Federacije obuhvata odvojeno opšti pretres i pretres u pojedinostima.
Pretres drugih pitanja je jedinstven, ako Ustavotvorna skupština drugačije ne odluči.
U toku opšteg pretresa raspravlja se u načelu i mogu da se iznose mišljenja, traže objašnjenja i pokreću pitanja u pogledu datih rješenja.
U toku pretresa u pojedinostima raspravlja se po dijelovima predloženog teksta, ako Ustavotvorna skupština drugačije ne odluči.
Pretres zaključuje predsjedavajući kada utvrdi da više nema govornika.
c) Podnošenje Prijedloga ustava Federacije i amandmana
Član 14.
Prijedlog ustava Federacije podnose većina poslanika bošnjačkog naroda i većina poslanika hrvatskog naroda u Ustavotvornoj skupštini.
Član 15.
Amandmane na Prijedlog ustava Federacije mogu podnijeti većina hrvatskih odnosno bošnjačkih poslanika u Ustavotvornoj skupštini.
Amandman se podnosi u pismenom obliku sa obrazloženjem i potpisom poslanika koji ga podnese. Amandman se dostavlja svim poslanicima i drugim učesnicima u radu Ustavotvorne skupštine.
Član 16.
Na Prijedlog ustava Federacije ne može se podnijeti amandman na odredbe kojim su utvrđena prava i slobode u Poglavlju II tač. A. Prijedloga ustava Federacije.
Ukoliko prijedlog iz prethodnog stava bude podnesen on će se odbaciti.
Član 17.
O podnesenom amandmanu izjašnjava se Ustavotvorna skupština.
Ustavotvorna skupština izjašnjava se o amandmanu i može ga usvojiti dvotrećinskom većinom poslanika Ustavotvorne skupštine i većinom glasova članova delegacije bošnjačkog naroda koja se sastoji od svih poslanika bošnjačke nacionalnosti i delegacije hrvatskog naroda koja se sastoji od svih poslanika hrvatske nacionalnosti u Ustavotvornoj skupštini.
d) Odlučivanje
Član 18.
Na sjednici Ustavotvorne skupštine koja odlučuje o usvajanju Ustava Federacije odluka se donosi dvotrećinskom većinom poslanika Ustavotvorne skupštine čiji je ukupan broj utvrđen po odredbama člana 3. do 5. ovog poslovnika.
Odlučivanje iz prethodnog stava uključuje konsenzus između poslanika delegacija iz stava 2. člana 17. ovog poslovnika.
Član 19.
Glasanje je javno ako se na sjednici Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine ne utvrdi obaveza tajnog glasanja.
Član 20.
Javno glasanje vrši se dizanjem ruke ili poimenično.
Glasanje dizanjem ruke poslanici vrše tako što se, na poziv predsjedavajućeg, istovremeno izjašnjavaju ko je za prijedlog, ko je protiv prijedloga i da li se ko uzdržao od glasanja.
Poimenično glasanje vrši se ako predsjedavajući ocjeni da je to potrebno da bi se otklonile sumnje u tačnost rezultata glasanja.
Poimenično glasanje vrši se tako što se svaki pozvan poslanik izjašnjava za ili protiv prijedloga, ili se uzdržava od glasanja.
Kad prozivanje bude završeno, ponovno se pozivaju poslanici za koje u spisku nije označeno da su glasali.
Član 21.
Po završenom glasanju predsjedavajući utvrđuje i objavljuje rezultate glasanja, kao i da li je pitanje o kome su glasali prihvaćeno ili odbijeno.
Član 22.
Odluke na sjednicama delegacija bošnjačkog odnosno hrvatskog naroda donose se prostom većinom uz shodnu primjenu odredaba čl. 18. do 21. ovog poslovnika.
Delegacije iz prethodnog stava rade po odredbama ovog poslovnika, a mogu donijeti i svoj poslovnik.
IV - POTPISIVANJE AKATA KOJI BUDU DONESENI NA SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE
Član 23.
Dokumenta koja donosi Ustavotvorna skupština potpisuje predsjedavajući sjednicom Ustavotvorne skupštine.
V - ZAVRŠNA ODREDBA
Član 24.
Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH".
US broj 2/94
30. marta/ožujka 1994. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Ustavotvornom Skupštinom
Federacije BiH,
Mariofil Ljubić, s. r.