Općina Stari Grad - Općinsko vijeće
Odluka o prijedlogu za primjenu odredbi člana 18. stav (10) i (11) Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 87/24) na prodajne objekte na području Općine Stari Grad Sarajevo
Na osnovu člana 18. stav (10.) i (11.) Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 87/24), člana 2. i člana 5. Uredbe o kriterijima za primjenu odredbi člana 18. stav (10) i (11) Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 102/24) i člana 26. Statuta Općine Stari Grad Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/24), Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo, na 7. redovnoj sjednici, održanoj dana 29.05.2025. godine, donijelo je
ODLUKU
O PRIJEDLOGU ZA PRIMJENU ODREDBI ČLANA 18. STAV (10) I (11) ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI ("SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH", BROJ 87/24) NA PRODAJNE OBJEKTE NA PODRUČJU OPĆINE STARI GRAD SARAJEVO
Član 1.
Ovom Odlukom Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo predlaže Vladi Federacije BiH da donese odluku za primjenu odredbi člana 18. stav (10) i (11) Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 87/24) na prodajne objekte na području Općine Stari Grad Sarajevo, odnosno da iste izuzme od odredbi člana 18. stav (1), (2) i (3) navedenog Zakona.
Izuzeće od primjene navedenih odredbi se predlaže za period tokom cijele godine, a zbog kontinuiranog povećanja broja turista i uspješne turističke sezone tokom cijele godine na području Općine Stari Grad Sarajevo.
Član 2.
Sastavni dio ove Odluke čine Obrazac broj 1. (Prijedlog), Obrazac broj 2. (Uticaj na pad prometa u djelatnosti trgovine na nivou lokalne zajednice) i Obrazac broj 3. (Uticaj na pad broja zaposlenika u djelatnosti trgovine na nivou lokalne zajednice).
Član 3.
Ova Odluka dostavit će se putem Federalnog ministarstva trgovine Vladi Federacije BiH na dalje postupanje.
Član 4.
Ova Odluka stupa na snagu osmi dan od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 02-45-380/25
Maja, 2025. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Općinskog vijeća
Stari Grad Sarajevo
Seid Škaljić, s. r.
Obrazac broj 1.
PRIJEDLOG
Period za koji se traži izuzeće
Izuzeće od primjene odredbi člana 18. stav (1), (2) i (3) Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 87/24), predlaže se za vremenski period tokom cijele godine. Ovaj prijedlog temelji na tome da Općina Stari Grad Sarajevo predstavlja srce turizma Bosne i Hercegovine, te da se u toku cijele godine u kontinuitetu bilježi značajan broj posjeta i noćenja turista, odnosno turistički promet prisutan je tokom cijele godine.
Razlozi za izuzeće
Općina Stari Grad Sarajevo, kao najstarija i historijski najbogatija općina glavnog grada Bosne i Hercegovine, predstavlja jedno od najposjećenijih turističkih područja u zemlji. Postoji više opravdanih razloga za uvođenje stalnog, cjelogodišnjeg izuzeća od zabrane rada nedjeljom i u dane praznika. Razloge za izuzeće smatramo opravdanim, a mogu se analizirati kroz kvantitativne i kvalitativne pokazatelje, na osnovu kojih se Općina Stari Grad Sarajevo pozicionira kao najkonkurentnije turističko mjesto u našoj državi.
Općina Stari Grad Sarajevo je odraz bogatog kulturno-historijskog nasljeđa koja svoje potencijale realizuje u uslovima održivog razvoja i društvene pravednosti, predstavljajući kulturno i turističko središte BiH. Poslije Ilidže, Općina Stari Grad Sarajevo ostvaruje najveći broj noćenja u Kantonu Sarajevo i predstavlja vodeću turističku zonu u Kantonu Sarajevo i Bosni i Hercegovini. Trećina ili 33% objekata hotelskih kapaciteta Kantona Sarajevo smještena je u Općini Stari Grad Sarajevo 1.
Broj domaćih i stanih turista svake godine je sve veći, a opravdanost turističke tražnje ekvivalentna je konstantnom obogaćivanju turističke ponude i sadržaja, te promociji iste. Navedeno potvrđuju i podaci o smještajnom kapacitetu na području općine:
U 2023. godini broj soba iznosio je 1. 793, a broj kreveta 4.169, dok je u 2024. godini
broj soba iznosio 1.988, a broj kreveta 4.596.
Prema podacima Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo na području Kantona Sarajevo najviše poslovnih jedinica u KS (hoteli, moteli, domaćinstva, pansioni i ostala prenoćišta) sa smještajnim kapacitetima je u Općini Stari Grad (36,7%).
Pored navedenog, opravdanost za izuzeće i obrazloženje baziramo na tri temeljne karakteristike turističke djelatnosti:
1. Kontinuirana turistička aktivnost
Za razliku od sezonskih destinacija, Općina Stari Grad Sarajevo ima turističku posjećenost tokom cijele godine, zahvaljujući bogatoj kulturno-historijskoj baštini, religijskim znamenitostima, manifestacijama i gastronomskoj ponudi. Nedjelja, kao neradni dan za većinu građana i posjetilaca, bilježi najveći broj turista pa bi ograničavanje rada u tom periodu značajno umanjilo njihovo iskustvo. Prema statističkim podacima, a i prema informacijama dobijenim od turističkih radnika, veći dio dolazaka i noćenja se ostvaruje u tokom cijele godine uz neznatne razlike u godišnjim periodima. 2
Općina Stari Grad Sarajevo iz godine u godinu bilježi konstantan porast turističkog prometa, koji je najbolje vidljiv kroz broj dolazaka turista i broj noćenja istih.
Godina 2024. je najplodonosnija godina za turizam, kada je turistički promet zabilježio najprogresivniji rast po broju ostvarenih dolazaka i noćenja prema podacima Turističke zajednice KS:
Broj dolazaka: 137.698 evidentirane posjete;
Broj noćenja: 327. 396 evidentirana noćenja
U 2023. godini broj dolazak iznosio je 124.156 uz 269.849 ostvareni broj noćenja, što predstavlja rast broja dolazaka u 2024. godini za 13.542 i rast broja noćenja za 57.547.
U prilog tome govore statistički parametri Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo o broju dolazaka i noćenja gdje je tokom cijele godine prisutan značajan broj dolaska turista kao i noćenja. U januaru 2025. godine broj dolaska turista u Kanton Sarajevo iznosio je 43.115 uz 94.556 noćenja, što predstavlja najveći rast broja dolazaka u ovom periodu, a što je i rezultat poduzetih aktivnosti i projekata obogaćivanja turističke ponude Općine Stari Grad Sarajevo u cilju produženja turističke sezone te predstavlja rast od 12% u odnosu na januar 2024. godine. 3 Povećan broj dolazaka i noćenja bilježimo i tokom prva tri mjeseca 2025. godine, kada je broj dolazaka veći za 11,1%, a broj noćenja za 16,3% u odnosu na isti period (januar - mart) 2024. godine.
Najmanji broj dolaska turista je u februaru 5,689, a najveći u julu 17,762 (Prilog 1. Izvještaj Zavoda za informatiku i statistiku KS).
2. Heterogenost turističke djelatnosti i ponude, jer u njenom funkcionisanju učestvuju različite grane i sektori ekonomije. Osim osnovnih djelatnosti direktno povezanih s turizmom - kao što su ugostiteljstvo, transport, smještaj, u nju su uključene i trgovinske djelatnosti, trgovinske radnje, prodajni objekti i maloprodajni lanci.
Ove djelatnosti čine tzv. receptivne faktore turističke ponude, jer se nalaze u destinaciji i direktno doprinose zadovoljenju potreba turista. Dakle, trgovina i srodne aktivnosti ne samo da podržavaju turizam, već su njegov integralni dio, jer:
- povećavaju atraktivnost destinacije,
- omogućavaju turistima potpunije iskustvo,
- podstiču potrošnju i ekonomski razvoj lokalne zajednice.
3. Specifičnost lokacije i tržišta
Općina Stari Grad Sarajevo funkcioniše kao posebna urbana zona čija se struktura i dinamika poslovanja razlikuju od drugih dijelova grada. Kao takva, zahtijeva fleksibilniji pristup u regulaciji radnog vremena, kako bi se očuvala konkurentnost i zadovoljile potrebe tržišta koje je usmjereno na usluge i potrošnju turista.
Prema odredbama člana 18. stav (5) i (6) Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH, gdje su navedeni subjekti na koje se ne primjenjuju odredbe stava (1) do (3) ovog člana, smatramo da oni ne mogu u potpunosti zadovoljiti stepen turističke potražnje.
Sve veći zahtjevi turista, turističke navike, kupovna moć turista i posjetitelja, podrazumijevaju i izraženiju potrebu za potrošnjom i korištenjem određenih proizvoda i usluga koji se baziraju na kupovini. Posebno je to izraženo tokom vikenda (posebno nedjelja) kada se bilježi i najveća koncentracija organizovanih posjeta, ekskurzija i izleta (Grafik 1. Komparativni prikaz prometa nedjeljom decembar 2023. i decembar 2024. godine)
Izvor: Porezna uprava FBiH
Prema podacima Porezne uprave FBiH za područje Općine Stari Grad Sarajevo u decembru 2023. godine ukupan promet u djelatnosti trgovine ostvaren je u iznosu od 23.336.234,69 KM, dok je u decembru 2024. godine ostvaren u iznosu od 24.111.814,74 KM. Uzimajući u obzir inflaciju i indeks potrošačkih cijena za hranu, bezalkoholne i alkoholne napitke 5,1% 4 u decembru 2024. godine u odnosu na decembar 2023. godine, realan promet izračunat pomoću deflatora iznosio je 22.941.783,76 KM, što je realno manji promet u odnosu na 2023. godinu.
U periodu od 01.01. do 29.02. 2024. godine ukupno iskazani fiskalni promet u djelatnosti trgovine na području Općine Stari Grad Sarajevo ostvaren je u iznosu od 37.043.156,00 KM, dok je u istom periodu 2025. godine ostvaren u iznosu od 42.459.198,87 KM. Uzimajući u obzir inflaciju i indeks potrošačkih cijena za hranu, bezalkoholne i alkoholne napitke 7,2% u februaru 2025. godine u odnosu na februar 2024. godine, realan promet izračunat pomoću deflatora iznosio je 39.607.461,63 KM, što je neznatno povećanje s obzirom na prethodne godine rasta prometa. Povećanju prometa u januaru i februaru 2025. godine doprinijelo je i povećanje broja turista usljed poduzetih aktivnosti i projekata Općine tokom posmatranog perioda ( "Sarajevo Winter Fest" i dr).
U periodu 01.01. - 31.03.2025 godine promet fiskalnih uređaja na području Općine Stari Grad ostvaren je u iznosu od 186.923.079,27KM, dok je u istom periodu 2024. godine iznosio 195.440.287,79 KM, što predstavlja pad prometa u iznosu od 8.517.208,52 KM. 5
Specifične okolnosti koji opravdavaju potrebu za izuzećem
Općina Stari Grad Sarajevo obiluje kulturno ‐ historijskim i sakralnim objektima i ustanovama te predstavlja "Muzej na otvorenom". Zbog svojih jedinstvenih karakteristika i izražene turističke orijentacije, Općina Stari Grad Sarajevo se suočava sa specifičnim okolnostima koje opravdavaju izuzeće od zabrane rada nedjeljom i u dane praznika. Kao historijsko jezgro grada i glavna atrakcija za posjetioce iz zemlje i inostranstva, ovaj dio Sarajeva ima izražen intenzitet turističkih aktivnosti upravo tokom vikenda, kada je i najveća frekvencija turista. Zatvaranje trgovinskih objekata nedjeljom i u dane praznika u ovom području ima negativan utjecaj na kvalitet turističke ponude, zadovoljstvo posjetilaca, te u konačnici i na ekonomske prihode lokalnih poduzetnika koji ovise o turizmu. Stoga, uvođenje izuzetka za Općinu Stari Grad Sarajevo ima osnovu u realnim potrebama destinacije koja živi od turizma i ugostiteljstva.
Najznačajnije grane privrede na području Općine su trgovina na malo, djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo), zatim prerađivačka industrija, ostale uslužne djelatnosti, stručne, naučne i tehničke djelatnosti itd.
Od 2015. do 2022. godine, povećan je broj pravnih lica registrovanih za djelatnosti, trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 779 na 882 poslovnih subjekata 6
Dakle, specifična okolnost koja opravdava potrebu za izuzećem je okvirna povezanost turizma s trgovinom, jer turističko tržište predstavlja interakciju ponude i potražnje. Trgovina na malo, prodajni objekti većeg ili manjeg obima poslovanja i sa različitim asortimanom proizvoda sastavni su dio turističke ponude Općine Stari Grad Sarajevo. Prilagođavanjem asortimana robe turističkoj klijenteli, posebno stranim turistima, te prodajom prehrambenih i ostalih proizvoda koji se ne mogu naći u ugostiteljskom i hotelijerskom sektoru, omogućavaju posjetitelju ugodniji boravak i slobodu izbora u ispunjavanju svojih potreba dok boravi na području Općine.
Ono što je također specifično za Općinu Stari Grad Sarajevo jeste da na njenom području nisu zastupljeni trgovački centri i hipermarketi, dok značajan broj poslovnih subjekata predstavljaju samostalne trgovačke radnje, sa jednim zaposlenim radnikom koji je ujedno i vlasnik iste, kao i značajan broj poslovnih subjekata, fizičkih i pravnih lica, sa jednim ili dva zaposlena radnika.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, u decembru 2024. godine, na području Općine Stari Grad Sarajevo evidentirana su 223 poslovna subjekta u djelatnosti trgovine sa jednim zaposlenim, od čega su 89 poslovnih subjekata samostalne trgovačke radnje, sa jednim zaposlenim radnikom koji je ujedno i vlasnik iste. U navedenom periodu broj poslovnih subjekata sa 2 do 5 zaposlenih iznosio je 190, sa 5 do 10 zaposlenih 51 te je kod svega 11 poslovnih subjekata evidentirano 10 i više zaposlenih.
Općina Stari Grad Sarajevo je odredište gdje strani turisti čine glavninu klijenata kada je struktura turista u pitanju. Njihove navike, kultura i percepcija čine da oni većinu vremena provedu u prirodi (posebno tokom zimske sezone), upražnjavajući razne aktivnosti, te svoje potrebe za hranom i pićem u velikoj mjeri zadovoljavaju u trgovačkim radnjama.
Značajan dio turističkih kapaciteta čini privatni smještaj u kojima se pružaju usluge smještaja na području Općine Stari Grad Sarajevo. Zbog karakteristika ovog tipa smještaja, turisti u većini slučajeva imaju potrebu za pripremom hrane ili jednog dnevnog obroka (uobičajena pojava) tokom svog boravka, što nužno znači da prije svega moraju obaviti kupovinu u nekom od trgovačkih objekata.
Iz svega navedenog smatramo da postoje objektivni razlozi za podnošenje predmetnog prijedloga za izuzeće. Osnovni faktor su turistička kretanja koja su najintenzivnija vikendom, posebno nedjeljom. Primjenom izuzeća širina turističke ponude u cilju zadovoljavanja potreba turista ne bi imala ograničenja, a s druge strane otvara se mogućnost trgovačkim radnjama i prodajnim objektima da ostvare veću dobit, čime dolazi do izražaja ekonomska funkcija turizma na razvoj lokalne privrede.
Analiza uticaja na radnike u trgovini ( uključujući radne uslove i naknade)
Izuzeće od primjene odredbi člana 18. stav (1), (2) i (3) Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine ne znači da bi bilo obavezujuće za sva fizička i pravna lica koja su obuhvaćena ovim Zakonom na području Općine Stari Grad Sarajevo. Otvara se mogućnost navedenim subjektima ukoliko iskazuju interes i inicijativu za primjenom izuzeća, da u skladu sa uslovima poslovanja i pravima radnika stvore optimalne uslove, gdje pravo radnika ni u kojoj mjeri neće biti ugroženo.
Donošenjem odluke o izuzeću od primjene odredbi člana 18. stav (1), (2) i (3) navedenog Zakona, vlasnici trgovina i prodajnih objekata koji bi primijenili ovo izuzeće dužni su radniku omogućiti uslove i naknade za ostvaren radni angažman shodno relevantnim propisima i Zakonu o radu. Obzirom da svaki prodajni objekat zadržava pravo izbora da li će primijeniti izuzeće ili ne, smatramo da se neće stvoriti negativni efekat između vlasnika trgovinskih radnji i radnika. U narednoj tabeli dat je komparativni prikaz broja zaposlenih na području Općine Stari Grad Sarajevo za mjesec decembar u 2023. i 2024. godini.
|
Godina |
31.12.2023 |
31.12.2024 |
Razlika |
|
Broj zaposlenih |
1249 |
1210 |
-39 |
|
Broj JIB-ova sa 1 zaposlenim |
225 |
223 |
-2 |
|
Broj JIB-ova od 2 do 5 |
181 |
190 |
9 |
|
Broj JIB-ova od 5 do 10 |
56 |
51 |
-5 |
|
Broj JIB-ova od 10 i vise |
13 |
11 |
-2 |
|
Samostalni poduzetnici bez zaposlenih |
93 |
89 |
-4 |
|
Samostalni poduzetnici sa zaposlenim |
50 |
56 |
6 |
Izvor: Porezna uprava FBiH (2025)
Iz navedenih podataka može se jasno uočiti da je značaj broj radnika ostao bez posla i da su prijavljeni na Sluzbu za zapošljavanje. Ukupan broj zaposlenih u djelatnosti trgovine na području Općine Stari Grad Sarajevo 31.12.2023. godine iznosio je 1249, dok je 31.12.2024. iznosio 1210, što predstavlja manje 39 zaposlenih radnika. U periodu od 01.01.2024. godine do 29.02.2024 godine broj zaposlenih u djelatnosti trgovine na području Općine iznosio je 1229, dok je u istom periodu 2025. godine broj radnika iznosio 1196, te je ukupan broj zaposlenih u djelatnosti trgovine smanjen za 33 zaposlenika i ima negativan trend smanjenja broja zaposlenih u posljednja tri mjeseca.
Ekonomski uticaj i procjena kako će izuzeće uticati na lokalnu ekonomiju i jedinicu lokalne samouprave
Turizam je glavni generator potrošnje, naročito vikendom i u periodima godišnjih odmora na području Općine Stari Grad Sarajevo. Od početka primjene Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine, nadležna Služba u okviru Općine Stari Grad Sarajevo zaprimila je određeni broj zahtjeva kojim se traži saglasnost za rad nedjeljom i u dane praznika. Kao glavni razlog mnogih zahtjeva, posebno zaprimljenih od strane samostalnih trgovinskih radnji bazira se na osjetnom padu prometa, što u nekim slučajevima narušava poslovanje samih trgovinskih jedinica.
Uvođenje izuzeća od zabrane rada nedjeljom i u ane praznika za Općinu Stari Grad Sarajevo moglo bi imati niz pozitivnih efekata na lokalnu ekonomiju i budžet Općine. Budući da se najveći dio turističkog
prometa odvija tokom vikenda, omogućavanje rada poslovnim subjektima nedjeljom direktno bi doprinijelo povećanju prometa, prihoda od prodaje i pružanja usluga. Trgovine na malo, naročito na Baščaršiji, ostvaruju veliki dio prihoda upravo subotom i nedjeljom.
S obzirom na to da turizam čini značajan segment privrede Općine Stari Grad Sarajevo, očekuje se da bi izuzeće doprinijelo:
- Povećanju fiskalnih prihoda, kroz veći obim oporezivih transakcija (PDV, porez na dobit, komunalne takse);
- Očuvanju i otvaranju radnih mjesta, posebno u mikro i malim preduzećima koja najviše zavise od turističke potrošnje (trgovine na malo);
- Stimulisanju dodatnih ulaganja u sektor trgovine, ugostiteljstva i zanatstva, s obzirom na stabilniji prihodni tok tokom cijele sedmice;
- Povećanju turističke potrošnje, jer turisti neće biti suočeni sa zatvorenim radnjama i ograničenim uslugama tokom dana kada najčešće posjećuju destinaciju.
Za jedinicu lokalne samouprave, to znači jačanje budžetskih prihoda kroz različite lokalne naknade, ali i veću mogućnost za ulaganje u infrastrukturu, kulturne manifestacije i promociju destinacije. Takođe, indirektne koristi uključuju pozitivnu promociju turističke ponude, veću konkurentnost Sarajeva u odnosu na druge regionalne destinacije, te jačanje ukupne privredne aktivnosti u zoni Starog Grada.
Dakle, primjenom izuzeća, prije svega, uspostavilo bi se uravnoteženo poslovanje, odnosno nivo ostvarenog prometa, koji je bio do početka primjene Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine, što bi doprinijelo povećanju ukupnog prihoda lokalnih trgovaca kao i veći broj radnih mjesta. Navedeno je argumentovano i elaborirano prethodno navedenim statističkim podacima i izvještajima o povećanju broja turista, smanjenju prihoda nedjeljom i smanjenju broja radnika u trgovinama na malo i veliko od perioda zabrane rada nedjeljom.
Davanjem saglasnosti za izuzeće izbjegli bi se dalji negativni efekti na nivo ostvarenog prometa.
Izuzeće od primjene odredbi člana 18. stav (1), (2) i (3) Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine, ima osnovu i u turističkim kretanjima na području Općine Stari Grad Sarajevo, budući da je u periodu za koji se traži izuzeće najveći priliv turista. Velika koncentracija turista inicira i veliku turističku potrošnju, koja je posebno osjetna tokom vikenda, što u konačnici ima pozitivnog efekta na lokalnu ekonomiju.
|
M.P. |
|
|
|
Potpis ovlaštenog lica ______________________ |
Obrazac broj 2.
- a)UTICAJ NA PAD PROMETA U DJELATNOSTI TRGOVINE NA NIVOU OPĆINE STARI GRAD SARAJEVO
|
Opis |
Iznos |
|
a) Iskazani fiskalni promet djelatnosti trgovine* za period od 01.12.2023. do 29.02.2024. godine |
60.379.390,69 KM |
|
b) Iskazani fiskalni promet djelatnosti trgovine* za period 01.12.2024. do 28.02.2025. godine |
66.570.713,56 |
|
Razlika u prometu(a-b) |
6.191.322,87 KM |
*Podaci za iskazani fiskalni promet djelatnosti trgovine uzimaju se na osnovu dobivenih podataka iz Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.
|
M.P. |
|
|
|
Potpis ovlaštenog lica ______________________ |
Obrazac broj 3.
- b)UTICAJ NA PAD BROJA ZAPOSLENIKA U DJELATNOSTI TRGOVINE NA NIVOU OPĆINE STARI GRAD SARAJEVO
|
Opis |
Iznos |
|
a) Broj zaposlenih u djelatnosti trgovine* za period od 01.12.2023. do 29.02.2024. godine |
1229 |
|
b) Broj zaposlenih u djelatnosti trgovine* za period 01.12.2024. do 28.02.2025. godine |
1196 |
|
Razlika u broju zaposlenih(a-b) |
-33 |
*Podaci o broju zaposlenih u djelatnosti trgovine uzimaju se na osnovu dobivenih podataka iz Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.
|
M.P. |
|
|
|
Potpis ovlaštenog lica ______________________ |
1 Strategije razvoja turizma Kantona Sarajevo do 2030. godine, str. 107
2 Strategije razvoja turizma Kantona Sarajevo do 2030. godine, str. 126
3 Zavod za informatiku i statistiku KS, turizam-01-25.pdf
4 Agencija za statistiku BiH https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2025/PRI_01_2024_12_1_HR.pdf
5 Porezna uprava FBiH https://pufbih.ba/v1/stranica/49
6 Strategija razvoja Općine Stari Grad Sarajevo 2023-2027. Godina, str.23