Aktio

Vlada Kantona Sarajevo

Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za peirod 2026. - 2028. godina

DOKUMENT OKVIRNOG BUDŽETA
KANTONA SARAJEVO ZA PEIROD 2026. - 2028. GODINA

Sadržaj

Pregled skraćenica

Lista tabela

Lista grafikona

1.Uvod u Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2026. -2028. godina

  • 2.
    Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH

2.1. Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2021-2027

3.Osnovni makroekonomski pokazatelji

3.1. Osnovni pokazatelji u proteklom periodu za KS

3.1.1. Industrija

3.1.2. Šumarstvo

3.1.3. Turizam

3.1.4. Zaposlenost i nezaposlenost

3.1.5. Plaće

3.1.6. Stanovništvo

3.1.7. Cijene

3.1.8. Vanjska trgovina

  • 4.
    Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike

4.1. Rizici ostvarenja projekcija i pretpostavki

  • 5.
    Pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za budžetsku i za sljedeće dvije godine

5.1. Strateški pravci ravoia Kantona Sarajevo

5.2. Prioriteti, mjere i strateški projekti Vlade Kantona Sarajevo

  • 6.
    Procjena prihoda u Dokumentu okvirnog budžeta KS za period 2026.-2028. godina
  • 7.
    Plan upravljanja javnim dugom KS
  • 8.
    Upravljanje potrošnjom javnog sektora
  • 9.
    Prioriteti potrošnje Vlade Kantona Sarajevo
  • 10.
    Rodno odgovorno budžetiranje kao oprediielienie Vlade Kantona Sarajevo
  • 11.
    Gornje granice rashoda budžetskih korisnika za period 2026. - 2028. godina po sektorima i organizacionim jedinicama

Pregled skraćenica

Skraćenica

Puni naziv

BHAS

Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine

BiH

Bosna i Hercegovina

CPI

Consumer price index/ Indeks potrošačkih cijena

DEP Direkcija za ekonomsko planiranje

EBRD European Bank for Reconstruction and Development/Evropska banka za obnovu i razvoj

EU

Evropska unija

EUR

Euro valuta

FBiH

Federacija Bosne i Hercegovine

FIPA

Foreign Investment Promotion Agency/Agencija za unapređenje stranih investicija

KGF

Kreditno garantni fond

KM

Konvertibilna marka

KS

Kanton Sarajevo

KV

Kvalifikovani radnik

MMF

Međunarodni monetarni fond

NKV

Nekvalifikovani radnik

NSS

Niža stručna sprema

p.p.

Procentni poen

PDV

Porez na dodanu vrijednost

PKV

Polukvalifikovani radnik

PU FBiH

Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine

SSS

Srednja stručna sprema

VKV

Visokokvalifikovan radnik

VŠS

Viša stručna sprema

VSS

Visoka stručna sprema

Lista tabela

Tabela 1: Osnovni makroekonomski pokazatelji za period 2023 - 2028. godine

Tabela 2: Rast industrijske proizvodnje

Tabela 3: Pad industrijske proizvodnje

Tabela 4: Prosječne potrošačke cijene za KS u 2024. godini (u KM sa PDV-om)

Tabela 5: Izvoz po mjesecima i općinama u KS

Tabela 6: Uvoz po mjesecima i općinama u KS

Tabela 7: Projicirani prihodi za trogodišnji period 2026. - 2028. godine

Tabela 8: Prihodi od indirektnih poreza iz raspodjele sa Jedinstvenog računa

Tabela 9: Prihodi od poreza na dohodak koii pripadaju jedinicama lokalne samouprave

Tabela 10: Prihodi za Zavod zdravstvenog osiguranja KS

Tabela 11: Prihodi za Javnu ustanovu Služba za zapošljavanje KS

Tabela 12: Pregled stanja duga i struktura po kreditima i obaveza za servisiranje za period 2026. - 2028. godine

Tabela 13: Utvrđeni limiti za budžetske korisnike

Lista grafikona

Grafikon 1: Ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi (Decembar 2024. godine)

1. Uvod u Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2026. - 2028. godina

U skladu sa Zakonom o budžetima FBiH ("Službene novine Federacuhe BiH", broj 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19, 99/19, 25a/22 i 7/25) Vlada Kantona Sarajevo dužna je usvojiti Dokument okvirnog budžeta do 30. juna. Obzirom da su Revidirane projekcije javnih prihoda za 2025. godinu i period 2026.-2028. godina od strane Federalnog ministarstva finansija dostavljene 09.06.2025. godine, izrada Smjernica ekonomske i fiskalne politike nije dostavljena Vladi KS u zakonskom roku (do 15.05.2025. godine) nego su iste dostavljene Vladi KS 10.06.2025. godine. Vlada KS je 11.06.2025. godine, usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike.

Ministarstvo finansija KS je pripremilo Instrukciju br. 1 i istu 07.04.2025. godine dostavilo budžetskim korisnicima.

Usvojene Smjernice ekonomske i fiskalne politike bile su osnov za izradu Dokumenta okvirnog budžeta 2026.-2028. godine.

U skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19, 99/19, 25a/22 i 7/25) Dokument okvirnog budžeta (u daljnjem tekstu: DOB) je akt koji sadrži makroekonomske prognoze i projekcije budžetskih sredstava i izdataka za naredne tri godine i na njemu se zasniva priprema i izrada budžeta.

Postupak pripreme DOB-a počinje dostavljanjem Instrukcije br. 1 o načinu i elementima izrade DOB-a koja sadrži: osnovne ekonomske pretpostavke i smjernice za pripremu DOB-a, tabele pregleda prioriteta budžetskih korisnika, te dinamiku i rokove pripreme DOB-a. Izrada DOB-a zasniva se na procjeni privrednog razvoja, razvoja socijalnog sektora, makroekonomskih indikatora i prognozi prihoda i rashoda.

Glavni cilj DOB-a, kao ključnog strateškog dokumenta, je osigurati povezanost između prioritetnih politika Vlade KS i načina na koje ona vrši raspodjelu budžetskih sredstava, kao i da doprinese razvoju strateškog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade KS. Na osnovu navedenog DOB je ključni rezultat srednjoročnog procesa planiranja i izrade budžeta.

Trogodišnje planiranje budžeta svake godine za period od sljedeće tri godine obaveza je za sve korisnike budžetskih sredstava i vanbudžetskih fondova i prikazuje srednjoročne makroekonomske i fiskalne projekcije, srednjoročnu fiskalnu strategiju, prioritete potrošnje, te gornje granice rashoda budžetskih korisnika za narednu budžetsku godinu, kao i preliminarne procjene za sljedeće dvije godine za koje je izvršena projekcija prihoda. Stoga, ovakav proces pripreme DOB-a doprinosi razvoju strateškog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade KS, te predstavlja osnovni dokument za raspodjelu budžetskih sredstava.

Efikasan i uspješan proces srednjoročnog planiranja budžeta zahtijeva posvećenost i racionalnost svih relevantnih učesnika u budžetskom procesu (uključujući Vladu KS, Skupštinu KS, Ministarstvo finansija KS (te informacije koje se dobivaju iz Federalnog ministarstva finansija) i korisnike budžeta KS).

Stoga, u skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH, pripremljen je DOB KS za period 2026.-2028. godina. DOB postavlja makroekonomske, fiskalne i sektorske politike u centar budžetskih procesa, prepoznavajući da je godišnji budžet jedan od osnovnih instrumenata kojima se realizuju ciljevi srednjoročne razvojne strategije, kako KS, tako i viših nivoa vlasti. Također, ovim dokumentom, na osnovu definisanih ekonomskih pokazatelja za šire ekonomsko okruženje (prije svega FBiH) utvrđuje se i fiskalni kapacitet KS u narednom trogodišnjem periodu.

DOB KS za period 2026. - 2028. godina sadrži:

  • 1.
    Uvod u DOB KS za period 2026.-2028. godina,
  • 2.
    Strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike FBiH,
  • 3.
    Osnovne makroekonomske pokazatelje,
  • 4.
    Osnovne pokazatelje ekonomske i fiskalne politike,
  • 5.
    Pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za budžetsku i za sljedeće dvije godine,
  • 6.
    Procjenu prihoda u DOB KS za period 2026.-2028. godina,
  • 7.
    Plan upravljanja javnim dugom KS,
  • 8.
    Upravljanje potrošnjom javnog sektora,
  • 9.
    Rashode KS za period 2026.-2028. godine.

Ministarstvo finansija KS predlaže Vladi KS usvajanje ovog dokumenta (DOB-a 2026.-2028. godina), koji obuhvata gornje granice budžeta za period 2026.-2028. godina, kao i pojedinačne gornje granice rashoda budžetskih korisnika.

Uzimajući kao polaznu osnovu činjenicu da KS ima veoma ograničen utjecaj na kreiranje fiskalne politike općenito, a koja se odražava na ekonomsku situaciju u KS, ovaj DOB KS počinje strateškim ciljevima ekonomske i fisklane politike FBiH, koji predstavljaju temelj za strateška opredjeljenja KS u narednom periodu.

2. Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH

Strategijom razvoja FBiH 2021. - 2027. godina predočeni su razvojni ciljevi FBiH, te prioriteti za svaki postavljeni cilj. Razvojni ciljevi, kao dugorični strateški ciljevi predstavljaju primarne ciljeve FBiH, a definisana su četiri razvojna cilja:

  • a)
    ubrzan ekonomski razvoj,
  • b)
    prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj,
  • c)
    resursno efikasan i održiv razvoj,
  • d)
    transparentan, efikasan i održiv javni sektor.

Uz strateške ciljeve FBiH nephodno je napomenuti i akcelaratore koji donose najveći razvojni efekat FBiH, te doprinose rastu produktivnosti i socioekonomskom razvoju. Akcelaratori ubrzanog razvoja FBiH su: inovacije i digitalizacija, otvaranje i razvoj preduzeća te finansijski sistem i javne finansije.

Budući da je BiH ostvarila napredak u procesu pristupanja EU, te da stjecanje kandidatskog statusa zahtjeva pojačani angažman na ispunjavanju pristupnih uvjeta u nastavku će fokus biti usmjeren na ciljeve postavljene u tu svrhu.

Vlada FBiH je u prethodnoj godini donijela i Strategiju zapošljavanja u FBiH 2023. - 2030. godine i ista je harmonizirana sa Strategijom razvoja FBiH 2021. - 2027. godine. Strategijom zapošljavanja data je detaljna dijagnostika tržišta rada gdje su niske stope zaposlenosti, kao i visoke stope nezaposlenosti identificirane kao glavni ekonomski i društveni izazovi u zemlji. Opći cilj Strategije zapošljavanja u FBIH 2023. - 2030. godine je promovirati mogućnost dostojanstvenog rada, a vizija ovog cilja je inkluzivno tržište koje svima daje priliku da realiziraju svoj potencijal i povećaju životni standard. U Strategiji zapošljavanja u FBiH 2023. - 2030. godine fokus je na razvijanju sustava za praćenje i predviđanje potreba za vještinama na tržištu rada, kako bi se olakšalo usklađivanje sistema obrazovanja sa potrebama na tržištu rada 1.

Kako je implementacija strukturnih reformi glavni preduvjet za pristupanje EU, stoga su i ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH definisani u svrhu implementacije strukturnih reformi neophodnih za pristupanje EU. Strukturne reforme su osmišljene kako bi se ojačala privreda i doprinijelo uravnoteženom ostvarivanju potencijalnog rasta, a sama činjenica da se njima mijenja ustroj privrede, tj. institucijski i regulatorni okvir poslovanja preduzeća otkriva izazove koji se postavljaju u narednom periodu.

2.1. Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2021. - 2027.

Strategija razvoja KS 2021. - 2027. je strateški dokument koji usmjerava razvoj, utvrđuje prioritete u razvoju i predstavlja putokaz za sveukupan razvoj KS , uzimajući u obzir sve njegove dimenzije: ekonomsku, društvenu, okolišnu i prostornu.

Strategijom razvoja utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvoja KS, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluacija i izvještavanje. Strateško planiranje razvoja nalažu evropske prakse i dinamike strateškog planiranja, a zahvatanje sredstava iz predpristupnih fondova EU nalaže obaveznost izrade strateških razvojnih dokumenata.

Obaveznost izrade strategije nalažu i nova zakonska rješenja u oblasti razvojnog planiranja u FBiH, odnosno Zakon o strateškom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH i Uredba o izradi strateških dokumenata u FBiH. Strategija razvoja KS je osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, DOB-a, Budžeta i Programa javnih investicija KS, Trogodišnjeg plana rada kantonalnih ministarstava i godišnjeg programa rada Vlade KS.

3. Osnovni makroekonomski pokazatelji

Jedan od osnovnih preduslova održivog ekonomskog rasta i povećanja zaposlenosti je makroekonomska stabilnost koja se ostvaruje efikasnim upravljanjem javnim finansijama kroz daljnje unapređenje procesa upravljanja državnim budžetom, fiskalnom konsolidacijom i efikasnim upravljanjem javnim dugom, jačanjem sistema unutrašnjih finansijskih kontrola i unutašnje revizije, te razvojem makroekonomske statistike.

Za ovakva nastojanja Ministarstvo finansija KS moraju imati podršku svih budžetskih korisnika Budžeta KS i drugih koji koriste sredstva budžeta Kantona Sarajevo, a bit će iskazana kroz Smjerice ekonomske i fiskalne politike za period 2026.-2028. godine i DOB KS za period 2026.-2028. godina.

Centralna banka BiH (u daljnjem tekstu: CBBiH) objavila je proljetni krug makroekonomskih projekcija za period 2025.-2027. godine, koji donosi niz važnih uvida u stanje domaće ekonomije. Prema revidiranim podacima, očekuje se usporavanje rasta realnog BDP-a, dok će inflacija u 2025. godini biti izraženija nego što se ranije predviđalo.

CBBiH je revidirala inflaciju za 2025. godinu s prethodnih 1,8% na 3,5%, što predstavlja znatno povećanje od 1,7 procentnih poena u odnosu na jesenje projekcije. Glavni uzroci ovakvog trenda su rast cijena hrane, električne energije i usluga, ali i lančani efekti povećanja minimalne plate, koji se prenose i na druge djelatnosti.

Zabilježena je pojava tzv. spirale plata i cijena, gdje rast plata potiče rast cijena, a rast cijena ponovno izaziva pritiske na daljnje povećanje plata. Ovakva dinamika dodatno komplikuje ekonomsku stabilnost, posebno u sektorima gdje postoji deficit kvalifikovane radne snage. Iz Centralne banke upozoravaju da se ekonomija suočava s visokim stepenom neizvjesnosti, naročito zbog nestabilnosti kod glavnih trgovinskih partnera, promjena na domaćem tržištu rada i političkih kretanja na globalnom i lokalnom nivou. Iako postoji nada da će se rast ekonomske aktivnosti postepeno pojačavati do 2027. godine, naglašava se da su rizici od novih negativnih revizija itekako prisutni.

Sljedeći krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH planiran je za novembar 2025. godine, dok će brze procjene ekonomskih kretanja biti objavljivane na kraju svakog kvartala, s prvim izvještajem koji se očekuje već u junu 2025. godine. U vremenu kada BiH pokušava sustići ekonomski razvoj Evropske unije, ovi podaci ukazuju na hitnu potrebu za strukturnim reformama, posebno na tržištu rada, kako bi se osigurao održiv rast i očuvala konkurentnost domaće privrede. 2

Na osnovu podataka Direkcije za ekonomsko planiranje iz marta 2025. godine u nastavku slijedi tabelarni prikaz osnovnih makroekonomskih pokazatelja za period 2023. - 2028. godine.

Tabela 1: Osnovni makroekonomski pokazatelji za period 2023. - 2028. godine

Iz tabele je vidljivo da se 2026. godine očekuje rast nominalnog bruto domaćeg proizvoda za 4,9%, te rast realnog bruto domaćeg proizvoda za 3%. Također, očekuje se rast potrošnje za 1,8%. Dalje, u skladu sa projekcijama 2026. godine uvoz će zabilježiti rast od 4,2% nominalno u odnosu na prethodnu godinu, dok će izvoz rasti više, tačnije 4,6% nominalno.

3.1. Osnovni pokazatelji u proteklom periodu za Kanton Sarajevo

Informacije o privrednim kretanjima u KS preuzeti su sa web stranice, Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 3 (u daljnjem tekstu ZISKS) jer Privredna komora KS nema objavljene podatke na svojoj web stranici. ZISKS radi mjesečnu i godišnju publikaciju "Statistički bilten" Kantona Sarajevo, sa namjerom da upozna nadležne organe i institucije Kantona Sarajevo, kao i druge korisnike sa osnovnim statističkim podacima i pokazateljima iz oblasti ekonomskih i drugih kretanja na području Kantona Sarajevo.

3.1.1. Industrija

Fizički obim industrijske proizvodnje u KS u periodu I-XII 2024. godine veći je od obima proizvodnje iz istog perioda 2023. godine za 7,1%. Od 28 grana prerađivačke industrije u KS, u periodu I-XII 2023. godine, sedam (13) grana zabilježilo je rast proizvodnje, dok je preostalih šesnaest (15) grana ostvarilo pad proizvodnje. Rast proizvodnje ostvarile su sljedeće grane prerađivačke industrije:

Tabela 2: Rast industrijske proizvodnje

Rast industrijske proizvodnje

Indeks I-XII 2024/ I-XII 2023

Proizvodnja papira i proizvoda od papira

121,9

Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa

114,8

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme

114,2

Kapitalni proizvodi

114,1

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

110,0

Intermedijarni proizvodi

104,9

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica

104,7

Proizvodnja računara te elektroničkih i optičkih proizvoda

86,6

Štampanje i umnožavanje snimljenih zapisa

85,2

Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda

82,0

Trajni proizvodi za široku potrošnju

74,8

Proizvodnja namještaja

74,8

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

40,2

Izvor: Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 4

Na drugoj strani, pad proizvodnje zabilježen je kod sljedećih grana prerađivačke industrije:

Tabela 3: Pad industrijske proizvodnje

Pad industrijske proizvodnje

Indeks I-XII 2024/ I-XII 2023

Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih preparata

121,7

Proizvodnja baznih metala

117,7

Proizvodnja električne opreme

111,1

Netrajni proizvodi za široku potrošnju

109,7

Ostala prerađivačka industrija

102,3

Energija

102,3

Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i plinom (osim 35,3)

102,3

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

100,7

Popravak i instaliranje mašina i opreme

100,1

Proizvodnja pića

98,9

Proizvodnja mašina i uređaja, d.n.

98,5

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim

namještaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala

85,8

Vađenje ostalih ruda i kamena

80,2

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda

55,7

Proizvodnja odjeće

48,7

Izvor: Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 5

3.1.2. Šumarstvo

U periodu januar-decembar 2024. godine u KS proizvedeno je 115 hiljada m³ šumskih sortimenata, što je manje za 23 hiljada u poređenju sa istim periodom 2023. godine. Istovremeno je prodato 112 hiljada m³ šumskih sortimenata, što je manje za 27 hiljada u odnosu na isti period 2022. godine. 6

3.1.3. Turizam

U periodu I-XII 2024. godine, KS je posjetilo 26% više turista u odnosu na uporedni period 2022. godine. Domaćih turista je za 6% manje nego u 2023. godini a stranih više za 14%. Broj ostvarenih noćenja u KS u periodu I-XII 2024. godine je za 7% više u odnosu na isti period 2023. godine. Strani turisti su ostvarili 9% više noćenja, a domaći 5% manje u odnosu na 2023. godinu 7. Na osnovu navedenih podataka vidljivo je da je u protekloj godini ostvaren izuzetno pozitivan trend dolaska turista i ostvarenih noćenja.

3.1.4. Zaposlenost i nezaposlenost

Ukupan broj zaposlenih lica u KS na dan 31.12.2024. godine, prema podacima Porezne uprave FBiH, iznosio je 151.143. U poređenju sa brojem zaposlenih iz decembra 2023. godine, ukupan broj zaposlenih se povećao za 3.010 lica 8.

Ukupan broj nezaposlenih lica na kraju decembra 2024. godine na području KS, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, iznosio je 47.747, što je za 3.485 manje nezaposlenih u odnosu na kraj decembra 2023. godine. Najveći broj nezaposlenih lica prema kadrovskoj strukturi kod muškaraca zabilježen je kod radnika sa KV, a kod žena sa SSS. Pad nezaposlenosti u odnosu na decembar 2023. godine zabilježen je kod svih kategorija.

U nastavku slijedi grafikon u kojoj je prikazan ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi u KS.

Grafikon 1: Ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi (Decembar 2024. godine)

Izvor: Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 9

Na osnovu naprijed navedenog grafika učešće žena u nezaposlenosti visoke stručne spreme (VSS), visoka školske spreme (VŠS), srednje stručne spreme (SSS), niže stručne spreme (NSS) i dr. je značajno izraženo u odnosu na muškarce. Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u BiH, KS će se zalagati za ravnopravan tretman svih osoba muškog i ženskog spola što podrazumijeva osiguranje odsustva diskriminacije po osnovu spola.

3.1.5. Plaće

Prosječna neto plaća u KS u decembru 2024. godine iznosila je 1.793 KM, što je za 9,6% više u odnosu na 2023. godine 10. Istovremeno, na nivou FBiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za decembar 2024. godine u FBiH iznosila je 1.428 KM. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna isplaćena neto plata za decembar 2024. godine nominalno je viša za 1,9% a realno viša za 1,6%, u odnosu na prethodni mjesec. 11

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za januar 2025. godine u FBiH iznosila je 1.546 KM i nominalno je viša za 8,3 posto, a realno za 7,1 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna neto plaća za januar 2025. nominalno je viša za 15,5 posto, a realno viša za 11,9 posto. 12

3.1.6. Stanovništvo

U posljednjih deset godina smanjuje se ukupno stanovništvo i radno sposobno stanovništvo u KS. Rast stanovništva postoji u Općini Centar i Trnovo dok se stanovništvo smanjuje u ostalim općinama na području KS. Kada je u pitanju ukupno stanovništvo u KS sa stanjem 30.06.2023. godini bilo je 420.287 stanovnika, dok je 2013. godine, kada je izvršen posljednji popis stanovništva u BiH, bilo 442.700 stanovnika. To je smanjenje broja stanovnika za 22.413 ili 5,1%. Najveći rast broja stanovnika bio je u općini Centar (7,1%), dok je najveće smanjenje broja stanovnika bilo u općini Ilidža (1%).

Na osnovu izvještaja Federalnog zavoda za statistiku, na dan 30.06.2023. godine u KS živjelo je 420.287 stanovnika, od toga 198.293 muškaraca i 221.994 žena.

3.1.7. Cijene

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u decembru 2024. godine su porasle za 0,3% u odnosu na prethodni mjesec. U decembru 2024. godine u odnosu na decembar 2023. godine, cijene su porasle za 2,4% (godišnja inflacija). 13

U tabeli koja slijedi prikazani su prosječne potrošačke cijene za KS u 2024. godini.

Tabela 4: Prosječne potrošačke cijene za KS u 2024. godini (u KM sa PDV-om)

3.1.8. Vanjska trgovina

Ukupan izvoz KS u periodu januar-decembar 2024. godine je dostigao vrijednost od 1.806 miliona KM što je za 1,3% manje u odnosu na decembar 2023. godine. Ukupan uvoz KS u periodu januar-decembar 2024. godine 7.396.468.000 KM, što je više za 7,4% u odnosu na period januar-decembar 2023. godine.

Na sljedećem grafikonu je prikazana vanjskotrgovinska razmjena po općinama u KS za period januar - decembar 2024. godine.

Tabela 5: Izvoz po mjesecima i općinama u KS

Izvor: Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 14

Analizirajući vanjskotrgovinsku razmjenu po općinama u 2024. godini iz tabele iznad je vidljivo da najviše izvoze općine Centar, Ilidža i Ilijaš. U periodu januar - decembar 2023. godine po uvozu prednjače općine Ilidža, Novo Sarajevo i Novi Grad.

Tabela 6: Uvoz po mjesecima i općinama u KS

Izvor: Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 15

Iz prezentiranih podataka o privrednim kretanjima u KS za period januar - decembar 2024. godine vidimo da je u industrijskoj proizvodnji prisutan rast proizvodnje, koji je najvećim dijelom uslovljen trendovima u prerađivačkoj industriji koja je najveća sastavnica ukupne industrijske proizvodnje.

Podaci na nivou KS pokazuju prisutnost tendencije smanjenja nezaposlenosti usljed postepenog oporavka privrede. U narednom periodu fokus vlasti će biti na prepoznavanju značajnijeg stimulisanja razvoja realnog sektora sa akcentom na razvoj industrijske proizvodnje, koja ima potencijal zapošljavanja najvećeg broja radnika.

Načelnici općina u KS treba da rade na izgradnji lokalnog poslovnog okruženja, te na povećanju broja firmi koje su konkurentno sposobne da stvaraju novu vrijednost, zapošljavaju, investiraju, izvoze i inoviraju. Potrebno je snažno investirati u djelatnosti visoke dodane vrijednosti, te smatramo da strateški pravci trebaju biti industrija, turizam i informacijsko-komunikacijske tehnologije jer je to put i ka bolje plaćenim poslovima. Također je potrebno izraditi industrijsku strategiju koja bi pobliže usmjerila politike Vlade u pogledu najkvalitetnijih ulaganja.

4. Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike $$$Federalno ministarstvo finansija: Revidirane projekcije javnih prihoda za 2025. godinu i projekcija za period 2026-2028. godina, broj: 05-12-

Federalno ministarstvo finansija je dana 23.05.2025. godine dostavilo revidirane projekcije javnih prihoda za 2025. godinu i projekcija za period 2026.-2028. godina (broj 05-12-5-4674/25-1 od 23.05.2025. godine).

Unatoč brojnim globalnim izazovima, tokom 2024. godine u BiH nastavljen je trend ekonomskog rasta u BiH, koji prema podacima Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) iznosi 2,5%. Glavni oslonac ostvarenog rasta bila je domaća tražnja kroz povećanje finalne potrošnje i investicija, dok je izvozna tražnja usljed pada izvoza i povećanja trgovinskog deficita imala negativan utjecaj na rast BDP-a. Doprinos rastu privatne potrošnje imali su povećanje broja zaposlenih, povećanje plaća i penzija, te povećanje doznaka iz inostranstva, uz istovremeno usporavanje inflacije. Na strani investicija, pored privatnih investicija, koje čine veći dio ukupnih investicija u BiH, ostvaren je i značajniji doprinos javnih investicija.

Kako se navodi u analizi DEP-a, trenutno raspoloživi statistički podaci ukazuju na nastavak trenda rasta i u 2025. godini, čime bi očekivana stopa ekonomskog rasta na kraju godine trebala iznositi 2,7%. Najznačajniji generatori rasta ostali su isti kao i tokom 2024. godine, uz očekivanja i boljih rezultata u okviru vanjskog sektora, posebno očekivana kretanja izvoza iz BiH, usljed poboljšanja ekonomske aktivnosti s glavnim trgovinskim partnerima.

Prognoze DEP-a vezane za ključne agregate tržišta rada, uzele su u obzir očekivani rast plaća i u privatnom i u javnom sektoru, vezan kako za primjenu Odluke o minimalnoj plaći u FBiH za 2025. godinu, tako i za redovna usklađivanja plaća vezana uz inflatorna kretanja, primjenu kolektivnih ugovora za pojedine grane, zadržavanje deficitarne radne snage i sl. Tako, procijenjena nominalna stopa rasta neto plaće za 2025. godinu iznosi 11%, dok se procjenjuje da bi se rast broja zaposlenih trebao kretati po stopi od 0,9%.

Očekivana prosječna godišnja stopa ekonomskog rasta u BiH u periodu 2026. - 2028 . godina iznosi 3,1% (2026: 3,0%, 2027: 3,1% i 2028: 3,3%), a prepoznati glavni nosioci rasta ostaju isti kao i u prethodnim godinama (finalna potrošnja i investicije).

Ekonomska kretanja u vanjskom okruženju, posebno zemljama EU27 i dalje čine važnu odrednicu ekonomskih kretanja u BiH, koja će se manifestovati kroz trgovinske i finansijske tokove. Tako je, uslijed slabljena ekonomskog rasta glavnih trgovinskih partnera, tokom protekle dvije godine, došlo do usporenja vanjskotrgovinske razmjene u BiH. lako se, kako je prethodno istaknuto, tokom 2025. godine očekuje oporavak vanjskotrgovinske razmjene, u programskom periodu 2026. - 2028. godina, potreban je ipak krajnji oprez prilikom sačinjavanja prognoza, obzirom da eksterna kretanja predstavljaju važnu odrednicu ukupnih ekonomskih kretanja u BiH. Pored eksternih faktora, važnu odrednicu ekonomskog rasta u posmatranom srednjoročnom periodu imat će i interni institucionalni kapacitet za provedbu krucijalnih strukturalnih reformi.

Projekcije prihoda od indirektnih poreza bazirane su na srednjoročnom Planu naplate ukupnih prihoda na Jedinstvenom računu, preuzetom od strane Odjeljenja za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (OMA) u aprilu 2025. godine. Nadalje, izvršena je procjena učešća FBiH u međuentiteskoj raspodjeli, dok je projekcija raspoloživog dijela ovih prihoda za raspodjelu korisnicima u FBiH po godinama, zasnovana i na godišnjem planu otplate vanjskog duga.

Pojedinačna alokacija prihoda od indirektnih poreza za kantone i općine/gradove za 2025. godinu, kao i za srednjoročni period 2026. - 2028. godina izvršena je u skladu sa koeficijentima iz Uputstva o određivanju učešća kantona, jedinica lokalne samouprave i nadležnih kantonalnih ustanova za ceste u prihodima od indirektnih poreza i načinu raspoređivanja tih prihoda za 2025. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/24).

Revidirane projekcije prihoda od poreza na dobit za 2025. godinu bazirane su na historijskom i tekućem (Q1 2025) trendu naplate, uz procijenjena očekivanja do kraja godine. Prilikom procjene očekivanja do kraja tekuće godine, uzelo se u obzir da će primjena Odluke o minimalnoj plati za 2025. godinu, kao i pretpostavljeni nastavak povećanja plata radnika u cilju zadržavanja deficitarne radne snage na tržištu rada u FBiH, na strani poslodavaca dovesti do povećanja rashoda u navedene svrhe. Pod utjecajem istog, pretpostavljen je pad naplate ovih prihoda tokom ostatka 2025. godine. Očekuje se da će se ovi prihodi i u srednjoročnom periodu 2026. - 2028. godina zadržati na približno istom nivou pretpostavljenom za 2025. godinu, bez daljeg nastavka opadajućeg trenda.

Revidirane projekcije prihoda od poreza na dohodak i obaveznih socijalnih doprinosa za 2025. godinu, zasnovane su na tekućem (Q1 2025) trendu naplate, uzimajući u obzir efekte povećanja minimalne plaće u 2025. godini, kao i, kako je već ranije navedeno, prve procjene utjecaja izmjene Zakona o doprinosima u FBiH. Prateći srednjoročne pretpostavke ključnih pokazatelja vezanih za tržište rada (očekivani rast broja zaposlenih po stopi od 1,2% do 1,5% godišnje i očekivani rast prosječne plaće po stopi od 5,2% do 5,6% godišnje) u periodu 2026. - 2028. godina, pripremljene su i projekcije navedene kategorije prihoda za ovaj period. Ipak, imajući u vidu potencijalne nove promjene fiskalnih i poreznih politika u cilju rasterećenja poslovnog okruženja i poboljšanja finansijskog položaja radnika, planiranje prihoda koji koreliraju sa izmjenama ovih politika je rađena sa krajnjom opreznošću.