Pravilnik o radnim odnosima državnih službenika, namještenika i savjetnika premijera u Kabinetu premijera Kantona Sarajevo
Na osnovu člana 118. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18, 44/22 i 39/24), čl. 48. i 74. st. (3) i (4) Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 31/16, 45/19 i 6/25), člana 2. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/05, 45/10 i 103/21) i pribavljenih mišljenja Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika Kantona Sarajevo i Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine - Sindikalna organizacija kantonalnih organa državne službe Kantona Sarajevo, šef Kabineta premijera Kantona Sarajevo donosi
PRAVILNIK
O RADNIM ODNOSIMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA, NAMJEŠTENIKA I SAVJETNIKA PREMIJERA U KABINETU PREMIJERA KANTONA SARAJEVO
POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE
Član 1.Predmet
Ovim pravilnikom regulišu se radni odnosi, prava i obaveze, uslovi rada, radno vrijeme i odsustva državnih službenika, namještenika i savjetnika premijera u Kabinetu premijera Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kabinet).
Član 2.Gramatička terminologija
Gramatička terminologija korištenja muškog i ženskog roda za pojmove u ovom pravilniku jednako se odnosi na oba roda.
POGLAVLJE II - RADNI ODNOSI
Član 3.Osnovna prava i obaveze radnika
(1) O pravima i obavezama državnih službenika i namještenika u Kabinetu odlučuje šef Kabineta.
(2) O pravima i obavezama šefa Kabineta i savjetnika premijera odlučuje premijer Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: premijer).
(3) Rješenja, odluke i drugi pojedinačni akti koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika Kabineta, te savjetnika premijera, obavezno se dostavljaju u pisanom obliku sa obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku u zakonski predviđenim rokovima.
(4) Državni službenik i namještenik je obavezan prema uputama šefa Kabineta, u skladu sa prirodom i vrstom rada, lično obavljati preuzeti posao, te poštivati organizaciju rada i poslovanja Kabineta, kao i zakone i opće akte Kabineta.
(5) Državni službenik, namještenik i savjetnik premijera imaju pravo na pravičnu plaću, uslove rada koji obezbjeđuju sigurnost i zaštitu života i zdravlja na radu, te druga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i pravilnikom o radu.
Član 4.Zaštita od diskriminacije i fizičkog i psihičkog uznemiravanja
Šef Kabineta je dužan osigurati i pružiti zaštitu od diskriminacije i fizičkog i psihičkog uznemiravanja po svim osnovama za sve državne službenike i namještenike Kabineta, kao i savjetnike premijera.
Član 5.Zaštita dostojanstva
Šef Kabineta je dužan osigurati i pružiti zaštitu dostojanstva svih državnih službenika i namještenika Kabineta, kao i savjetnika premijera.
POGLAVLJE III - RADNO VRIJEME, EVIDENCIJA PRISUSTVA NA RADU, IZLASCI SA RADNOG MJESTA, ODMORI I ODSUSTVA
Odjeljak A. Radno vrijeme i evidencija prisustva na radu
Član 6.Trajanje radnog vremena
(1) Puno radno vrijeme državnih službenika i namještenika Kabineta, kao i savjetnika premijera (ukoliko su zaposleni na puno radno vrijeme) je 40 sati sedmično, raspoređeno u pet radnih dana od ponedjeljka do petka, u trajanju od osam sati dnevno.
(2) Redovno dnevno radno vrijeme utvrđuje se u vremenu od 8:00 do 16:30 sati, uz mogućnost početka i završetka radnog vremena u sljedećim intervalima:
- a)početak od 07:30 do 08:30 sati;
- b)završetak od 16:00 do 17:00 sati.
(3) Neradni dani su subota, nedjelja i dani državnih i drugih praznika.
(4) Savjetnik premijera može raditi sa nepunim radnim vremenom, što se utvrđuje rješenjem o postavljenju.
Član 7.Rad u smjenama i preraspodjela radnog vremena
(1) U slučaju više sile, povećanja obima posla, ukazane potrebe ili vanrednih okolnosti, može se uvesti rad u smjenama ili rad preraspodjelom radnog vremena.
(2) Rad u smjenama ili preraspodjela radnog vremena iz stava (1) ovog člana utvrđuje se općim aktom šefa Kabineta.
Član 8.Rad u smjenama
(1) Pod radom u smjenama podrazumijeva se raspored radnog vremena u kojem državni službenik i namještenik, tokom jedne sedmice ili jednog mjeseca, posao obavljaju u različitim smjenama na istom radnom mjestu ili istim poslovima i mjestu rada.
(2) Radno vrijeme iz stava (1) ovog člana može biti različito određeno prema potrebama Kabineta.
(3) Radno vrijeme kod rada u smjenama, neovisno o načinu organizacije, mora biti svedeno na radno vrijeme od 40 sati sedmično za državne službenike i namještenike koji rade u punom radnom vremenu.
(4) Državni službenik i namještenik koji zbog obavljanja poslova u različitim smjenama, zbog objektivnih razloga ili zbog organizacije rada i potreba Kabineta, ne mogu iskoristiti sedmični odmor na način propisan Zakonom o radu, imaju pravo na sedmični odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, u koje se ne uračunava i dnevni odmor u trajanju od 12 sati.
Član 9.Preraspodjela radnog vremena
(1) Pod preraspodjelom radnog vremena podrazumijeva se radno vrijeme koje tokom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju traje kraće od punog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tokom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog radnog vremena.
(2) Ako je radno vrijeme preraspoređeno u skladu sa stavom (1) ovog člana, tokom razdoblja u kojem traje duže od punog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne može trajati duže od 52 sata sedmično.
(3) Preraspodjela radnog vremena može trajati najduže šest mjeseci u toku kalendarske godine.
(4) Radno vrijeme iz stava (3) ovog člana ne mora trajati u kontinuitetu, već se može odrediti u bilo kojem vremenskom razdoblju tokom kalendarske godine.
(5) Preraspodjela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom.
Član 10.Evidencija prisustva na radnom mjestu i stalne ulaznice
(1) Državni službenik i namještenik Kabineta, te savjetnik premijera, dužni su poštovati utvrđeno radno vrijeme i uredno evidentirati svoje vrijeme dolaska/odlaska/izlaska/povratka tokom radnog vremena.
(2) Evidentiranje vremena dolaska/odlaska/izlaska/povratka registrovat će se na terminalima za evidenciju korištenjem službene akreditacije, odnosno ulaznice, koje izdaje Stručna služba za zajedničke poslove Kantona Sarajevo te pisanom evidencijom o prisustvu zaposlenika koja sadrži podatke koji se odnose na dolazak/odlazak/izlazak/povratak na posao, a koju vodi šef Kabineta.
(3) Državni službenik i namještenik Kabineta, te savjetnik premijera, mogu ulaziti u službene prostorije Kabineta samo za vrijeme trajanja radnog vremena.
(4) Poslije isteka redovnog radnog vremena, u dane nedjeljnog odmora, državnih praznika ili vanrednih i nepredviđenih okolnosti, državni službenik i namještenik Kabineta, te savjetnik premijera, mogu ulaziti u službene prostorije Kabineta samo uz prethodnu najavu ovlaštenom licu na ulazu u službene prostorije Kabineta.
(5) O okolnostima iz stava (4) ovog člana, zaposlenici su dužni odmah upoznati šefa Kabineta.
Odjeljak B. Izlasci sa radnog mjesta
Član 11.Izlazak u privatne svrhe
(1) Šef Kabineta može u izuzetno opravdanim slučajevima i na pisani zahtjev u formi obrasca (Obrazac 1) koji je sastavni dio ovog pravilnika, državnom službeniku ili namješteniku u toku radnog dana odobriti izlazak u privatne svrhe maksimalno do četiri sata dnevno, s tim što za jedan kalendarski mjesec ukupno ne može iznositi duže od osam sati.
(2) Za šefa Kabineta i savjetnika premijera izlazak u privatne svrhe kako je opisano u stavu (1) ovog člana odobrava premijer.
(3) U slučaju izlaska u privatne svrhe, državni službenik, namještenik i savjetnik premijera obavezni su u Obrascu 1 navesti jednu od sljedećih mogućnosti kako će nadoknaditi odsustvo sa radnog mjesta:
- a)radom prije ili poslije radnog vremena na radnom mjestu, s tim da se to radno vrijeme ne računa u prekovremene sate,
- b)da se zbraja broj sati provedenih na odsustvu u privatne svrhe i oduzima od godišnjeg odmora.
(4) Za ulazak i zadržavanje u službenim prostorijama organa uprave Kantona Sarajevo i rad poslije radnog vremena, državni službenik i namještenik koji nadoknađuju iskorištene sate po osnovu privatnog izlaska, moraju imati odobrenje šefa Kabineta.
Član 12.Službeni izlazak
(1) Službeni izlazak sa radnog mjesta je svaki izlazak državnog službenika, namještenika i savjetnika premijera na osnovu usmenog ili pisanog naloga šefa Kabineta ili premijera.
(2) Službenim izlaskom se smatra i izlazak s radnog mjesta u toku radnog vremena radi obavljanja poslova radnog mjesta koji se odnose na učešće u radu komisija i radnih grupa u koje je državni službenik, namještenik ili savjetnik imenovan od strane šefa Kabineta neposredno, Vlade Kantona Sarajevo, Skupštine Kantona Sarajevo i drugih nadležnih organa (kantonalna javna preduzeća, javne ustanove, Agencija za državnu službu, organi Federacije BiH, organi Bosne i Hercegovine i slično) kao i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
(3) U slučaju korištenja službenog izlaska zbog razloga navedenih u stavu (2) ovog člana, državni službenik i namještenik dužni su izvijestiti šefa Kabineta, a šef Kabineta i savjetnik premijera dužni su izvijestiti premijera.
(4) Po nalogu šefa Kabineta odnosno premijera, može se utvrditi obaveza pisanog izvještavanja o službenom izlasku iz stava (2) ovog člana.
(5) Izvještaj iz stava (4) sadrži: razloge odsustva, vrijeme i mjesto boravka za vrijeme službenog izlaska i druge bitne elemente kojim se potvrđuje svrha službenog izlaska.
(6) Odsustvo sa radnog mjesta u službene svrhe se uračunava u redovno dnevno radno vrijeme.
Odjeljak C. Odmori
Član 13.Odmor u toku rada
(1) Odmor u toku radnog vremena traje 30 minuta, ne uračunava u radno vrijeme i ne može se koristiti na početku i na kraju radnog vremena.
(2) Odmor iz stava (1) ovog člana se u pravilu koristi u vremenu od 11:00 do 11:30 sati ili od 11:30 do 12:00 sati.
(3) Šef Kabineta je dužan državnom službeniku, namješteniku i savjetniku premijera omogućiti da odmor iz stava (1) ovog člana traje 60 minuta za jedan dan u toku radne sedmice.
Član 14.Dnevni i sedmični odmor
(1) Državni službenik, namještenik i savjetnik premijera imaju pravo na odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
(2) Državni službenik, namještenik i savjetnik imaju pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je potrebno da državni službenik, namještenik i savjetnik rade na dan sedmičnog odmora, mora im se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru šefa Kabineta i državnog službenika i namještenika, odnosno šefa Kabineta, savjetnika premijera i premijera, koji ne može biti duži od dvije sedmice.
(3) Od državnog službenika i namještenika se može tražiti da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile ili vanrednog povećanja obima posla.
Član 15.Godišnji odmor
(1) Plan korištenja godišnjih odmora donosi se najkasnije do kraja aprila tekuće godine, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.
(2) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, šef Kabineta donosi rješenje i uručuje ga državnom službeniku i namješteniku najkasnije sedam dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
(3) Rješenje za šefa Kabineta i savjetnika premijera donosi premijer.
(4) Državni službenik, namještenik i savjetnik premijera godišnji odmor mogu koristiti u jednom ili dva dijela.
(5) Ako državni službenik, namještenik ili savjetnik premijera godišnji odmor koriste u dva dijela, prvi dio odmora u pravilu je duži od drugog dijela i koristi se u godini za koju je određen, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.
(6) U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora (subota i nedjelja), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika kao i druga odsustva sa rada koja se državnom službeniku i namješteniku priznaju u staž osiguranja.
Član 16.Sticanje prava na godišnji odmor
(1) Državni službenik, namještenik i savjetnik premijera koji se prvi put zaposle ili koji imaju prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiču pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
(2) Državni službenik, namještenik i savjetnik premijera, koji u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos nemaju navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, imaju pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
Član 17.Trajanje godišnjeg odmora
(1) Državni službenik Kabineta i savjetnik premijera imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 22, a najduže 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
(2) Namještenik Kabineta za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najduže 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Član 18.Uvećanje godišnjeg odmora
Godišnji odmor iz člana 16. ovog pravilnika uvećava se prema sljedećim osnovama i kriterijima:
- a)po osnovu radnog staža: za svake tri godine radnog staža jedan dan;
- b)po osnovu složenosti poslova:
- 1)državnom službeniku četiri dana;
- 2)namješteniku koji obavlja poslove više i VKV stručne spreme tri dana;
- 3)namješteniku koji obavlja poslove srednje školske spreme i KV radniku dva dana;
- 1)
- c)po osnovu socijalnih i zdravstvenih uslova rada:
- 1)roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina starosti, za svako dijete jedan dan;
- 2)samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina starosti, za svako dijete dva dana;
- 3)samohranom roditelju, staratelju i licu kojem je dijete rješenjem nadležnog organa povjereno na čuvanje i odgoj sa hendikepiranim djetetom, za svako dijete dva dana;
- 4)državnom službeniku ili namješteniku s invaliditetom dva dana;
- 1)
- d)po osnovu rezultata rada, odnosno ocjene rada:
- 1)za uspješne rezultate, odnosno ocjenu rada jedan dan;
- 2)za izuzetne, odnosno naročito uspješne rezultate, odnosno ocjene rada dva dana;
- 1)
- e)po osnovu učešća u Oružanim snagama:
- 1)učešće u odbrambeno - oslobodilačkom / domovinskom ratu u trajanju od 12 do 18 mjeseci, jedan dan;
- 2)učešće u odbrambeno - oslobodilačkom / domovinskom ratu u trajanju od 18 do 30 mjeseci, dva dana;
- 3)učešće u odbrambeno - oslobodilačkom / domovinskom ratu u trajanju od preko 30 mjeseci, tri dana;
- 1)
- f)po osnovu uslova rada i prirode posla:
- 1)rad na poslovima s posebnom prirodom tri dana;
- 2)rad u smjenama dva dana;
- 3)rad na poslovima sa otežanim uslovima rada tri dana.
- 1)
Član 19.Prekid godišnjeg odmora
(1) Korištenje godišnjeg odmora se može privremeno prekinuti na zahtjev šefa Kabineta ili premijera u slučaju kad je to neophodno radi izvršavanja neodložnih službenih poslova, a o čemu se donosi rješenje.
(2) Rješenje iz stava (1) za državnog službenika ili namještenika Kabineta donosi šef Kabineta, a za šefa Kabineta i savjetnika premijera rješenje donosi premijer.
(3) U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenik, namještenik i savjetnik imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, čija se visina dokazuje odgovarajućim dokaznim sredstvima.
(4) Nakon prestanka okolnosti ili razloga koji su doveli do prekida korištenja godišnjeg odmora, državni službenik, namještenik i savjetnik nastavljaju korištenje prekinutog godišnjeg odmora ili mogu tražiti da im se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koriste u drugom periodu, a o čemu šef Kabineta, odnosno premijer, donosi rješenje.
(5) Protiv rješenja iz stava (4) ovog člana, državni službenik, namještenik i savjetnik premijera imaju pravo izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Član 20.Pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora
Državni službenik, namještenik i savjetnik imaju pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sami odrede, ali su dužni o tome obavijestiti šefa Kabineta, odnosno premijera, najkasnije tri dana prije njegovog korištenja.
Odjeljak D. Odsustva
Član 21.Plaćeno odsustvo
(1) Državni službenik, namještenik i savjetnik premijera imaju pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do sedam radnih dana kumulativno u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
- a)stupanja u brak - pet dana;
- b)rođenja djeteta - sedam dana;
- c)teže bolesti ili smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva - sedam dana;
- d)selidbe - tri dana;
- e)elementarne nepogode (požar, potres, poplava, klizišta i sl.) - pet dana.
(2) Članom uže porodice, u smislu stava (1) ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, roditelji oca i majke, te braća i sestre.
(3) Plaćeno odsustvo iz stava (1) može se odobriti i u drugim sličnim slučajevima (razvod braka, posebne ili naročito teške lične ili porodične okolnosti, obaveza svjedočenja u sudskom postupku, prvi dan škole djeteta i drugo) - tri dana, o čemu odlučuje šef Kabineta, a za šefa Kabineta i savjetnika premijera, premijer.
(4) Ukoliko su državni službenik, namještenik i savjetnik premijera u jednoj kalendarskoj godini koristili plaćeno odsustvo po nekom od osnova iz stava (1) ili (3) ovog člana, imaju pravo na plaćeno odsustvo i po nekom drugom osnovu također iz stava (1) ili (3), s tim da ukupno odsustvo po svim osnovama ne može trajati duže od sedam radnih dana.
Član 22.Druga plaćena odsustva
Državni službenik, namještenik i savjetnik premijera imaju pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) u sljedećim slučajevima:
- a)radi ispunjavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini;
- b)za svako dobrovoljno darivanje krvi dva dana plaćenog odsustva u jednoj kalendarskoj godini;
- c)za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje su državni službenik i namještenik raspoređeni u trajanju od pet radnih dana;
- d)upućivanje na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje isključivo za potrebe Kabineta u trajanju do jedne godine;
- e)za potrebe sindikalnog rada, pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.
Član 23.Korištenje plaćenog odsustva
(1) O korištenju plaćenog odsustva iz čl. 21. i 22. ovog pravilnika odlučuje i rješenje donosi šef Kabineta a za šefa Kabineta i savjetnika premijera rješenje donosi premijer.
(2) Prava iz čl. 21. i 22. ovog pravilnika se ne zbrajaju niti međusobno isključuju - svako se ostvaruje nezavisno ukoliko su ispunjeni uslovi, uz poštivanje člana 21. stav (4) Pravilnika.
Član 24.Odsustvo zbog sindikalnog rada u toku radnog vremena
Državni službenik i namještenik kao predsjednik Sindikata ili član Sindikata imaju pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja pregovora koji se odnose na pripremu i zaključivanje kolektivnog ugovora, te u drugim istim ili sličnim slučajevima i aktivnostima sindikalnog rada, u toku radnog vremena.
Član 25.Neplaćeno odsustvo do 30 dana
(1) Državni službenik, namještenik i savjetnik imaju pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi ispunjavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Državnom službeniku i namješteniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana kumulativno u sljedećim slučajevima:
- a)za pripremanje i polaganje ispita - deset dana;
- b)za sudjelovanje na stručnim seminarima - pet dana;
- c)za gradnju i popravku kuće ili stana - deset dana;
- d)za njegu člana porodice - deset dana;
- e)za kulturne, sportske i druge slične slučajeve - pet dana.
Član 26.Neplaćeno odsustvo duže od 30 dana
Iznimno, državnom službeniku se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada duže od 30 dana u sljedećim slučajevima:
- a)boravak u inostranstvu radi spajanja porodice ukoliko bračni drug državnog službenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadležne institucije u Bosni i Hercegovini ili nadležnog organa u Federaciji Bosne i Hercegovine i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od četiri godine;
- b)školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju provode organi i institucije Bosne i Hercegovine na bilo kojem nivou, a koje doprinosi ukupnom usavršavanju državnog službenika i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od dvije godine.
Član 27.Porođajno odsustvo
(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.
(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara, žena može započeti porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja.
(3) Žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.
(4) Nakon 42 dana poslije porođaja, pravo na porođajno odsustvo može koristiti i otac djeteta, ako se roditelji tako sporazume.
(5) Otac djeteta može koristiti pravo iz stava (1) ovog člana i u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.
Član 28.Rad sa polovinom punog radnog vremena
(1) Nakon isteka porođajnog odsustva žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako kantonalnim propisom nije predviđeno duže trajanje ovog prava.
(2) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti i otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi puno radno vrijeme.
(3) Nakon isteka godine dana života djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine života djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega.
Član 29.Pravo na odsustvo radi dojenja
(1) Žena koja doji dijete, a koja nakon korištenja porođajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, do navršene jedne godine života djeteta.
(2) Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana računa se u puno radno vrijeme.
V - ŠKOLOVANJE, STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE DRŽAVNOG SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Član 30.Polaganje stručnog ispita
Šef Kabineta obavezan je planirati i osigurati troškove polaganja stručnog ispita namještenicima koji se primaju u radni odnos s obavezom polaganja stručnog ispita u propisanom roku.
Član 31.Stručno osposobljavanje i usavršavanje državnog službenika i namještenika
(1) Državni službenik i namještenik u Kabinetu obavezan je da neprestano radi na svom stručnom usavršavanju i osposobljavanju.
(2) Državni službenik i namještenik u Kabinetu ima pravo i obavezu da učestvuje na organizovanim savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti, o čemu odlučuje šef Kabineta.
(3) U okviru mogućnosti i potreba, Kabinet će osigurati i organizovati stručno osposobljavanje, edukaciju i obuku, učešća na seminarima, radionicama, savjetovanjima i drugim oblicima edukacija i obuka državnog službenika i namještenika, koji su neophodni za rad na radnom mjestu.
(4) O stručnom osposobljavanju i usavršavanju šefa Kabineta i savjetnika premijera odlučuje premijer.
(5) O završenoj edukaciji iz st. (2) i (3) ovog člana Pravilnika državni službenik i namještenik u Kabinetu podnose pisani izvještaj šefu Kabineta, a šef Kabineta i savjetnik premijera izvještaj podnose premijeru.
Član 32.Školovanje državnog službenika i namještenika
(1) Kabinet će u skladu sa mogućnostima i potrebama rada, a isključivo za potrebe Kabineta, omogućiti školovanje državnom službeniku i namješteniku.
(2) Međusobna prava i obaveze, ukupni troškovi, trajanje, način korištenja i izvještavanje o svim važnim informacijama koji se odnose na korištenje prava iz stava (1), regulišu se posebnim rješenjem šefa Kabineta.
(3) O školovanju šefa Kabineta i savjetnika premijera u skladu sa st. (1) i (2) ovog člana Pravilnika odlučuje premijer.
VI - POSLOVI SA POSEBNOM PRIRODOM, ZAŠTITA I SIGURNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Član 33.Poslovi sa posebnom prirodom
(1) Poslovi sa posebnom prirodom u Kabinetu su poslovi koje obavljaju državni službenici i namještenici za čije se obavljanje izdaju posebna sigurnosna ovlaštenja, te arhivarski poslovi i poslovi prijema, čuvanja i izdavanja materijalnih dokaza.
(2) Radna mjesta u Kabinetu za čije se obavljanje izdaju posebna sigurnosna ovlaštenja su:
- a)šef Kabineta;
- b)stručni savjetnik za pravne i opće poslove;
- c)stručni savjetnik za evropske integracije i koordinaciju provedbe projekata;
- d)viši referent tehnički sekretar.
(3) Viši referent za administrativne poslove obavlja arhivarske poslove i poslove prijema, čuvanja i izdavanja materijalnih dokaza.
Član 34.Kolektivno osiguranje
(1) Kabinet je dužan osigurati nužne uslove za zdravlje i sigurnost državnih službenika i namještenika na radu.
(2) Osiguranje uposlenika Kabineta obezbjeđuje Stručna služba za zajedničke poslove.
V - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 35.Primjena povoljnijeg prava
Ukoliko je neko pravo ili obaveza iz radnog odnosa državnog službenika, namještenika ili savjetnika premijera različito uređena važećim Zakonom o radu, važećim propisima iz radnopravnih odnosa ili važećim propisima Kabineta primjenjuje se najpovoljnije pravo.
Član 36.Prestanak važenja ranijeg pravilnika
Stupanjem na snagu ovog pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o radnim odnosima i plaćama i naknadama službenika i namještenika Kabineta premijera Kantona Sarajevo broj 02-34-28298/19 od 25.07.2019. godine.
Član 37.Primjena drugih propisa
Na radne odnose državnih službenika, namještenika u Kabinetu i savjetnika premijera, koji nisu regulisani ovim Pravilnikom, neposredno se primjenjuju zakonski i podzakonski propisi koji se odnose na državne službenike, namještenike i savjetnike premijera.
Član 38.Stupanje na snagu
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči i objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 02/01-02-44058/25
22. septembra 2025. godine
Sarajevo
Šefica Kabineta
Azra Koldžo, s. r.