Aktio

Ministarstvo saobraćaja KS

Pravilnik za projektovanje, građenje i održavanje tramvajske pruge u Kantonu Sarajevo

Na osnovu člana 56. stav (2) Zakona o organizaciji organa uprava u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05) i člana 47. Zakona o javnom prijevozu putnika u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 01/22) ministar saobraćaja Kantona Sarajevo, donosi

PRAVILNIK
ZA PROJEKTOVANJE, GRAĐENJE I ODRŽAVANJE TRAMVAJSKE PRUGE U KANTONU SARAJEVO

I. OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se tehnički uslovi i elementi za projektovanje, građenje i održavanje tramvajske pruge u Kantonu Sarajevo.

Član 2.

(1) Prugu sačinjavaju gornji i donji stroj, svi objekti i postrojenja na pruzi, oprema pruge, pružni pojas, zemljište, sve zgrade tramvajske pruge na pruzi sa zemljištem koje je uz te zgrade.

(2) Donji stroj se sastoji od zemljanog trupa i objekata i služi kao podloga gornjem stroju.

(3) Gornji stroj se sastoji od kolosijeka, skretnica i križišta i služi kao neposredna podloga za kretanje šinskih vozila.

(4) Elementi gornjeg stroja su: šine, kolosiječni pribor, pragovi, zastor, betonske i kamene podloge, sitna i krupna granitna kocka i asfalt.

Član 3.

(1) Odredbe ovog Pravilnika odnose se postojeću tramvajsku prugu kao i svaku novoprojektovanu prugu (u daljem tekstu: pruga).

(2) Pruga se prema odredbama ovog Pravilnika projektuje, gradi i održava, tako da garantuju bezbjednost tramvajskog saobraćaja, kao i svih drugih učesnika u saobraćaju, sigurnost putnika, službenih lica, radnika na građenju i održavanju pruge, funkcionalnost uz ostvarenje optimalnog nivoa saobraćajne usluge i minimuma posljedica na prostorni razvoj i životnu sredinu, uz prihvatljive troškove građenja, održavanja i upravljanja.

(3) Stabilna postrojenja koja su u sastavu postojeće pruge, a koja ne ispunjavaju uslove propisane ovim pravilnikom mogu ostatiti u eksploataciji, do prve rekonstrukcije, pod uslovom da ne ugrožavaju bezbjednost saobraćaja i životnu sredinu.

Član 4.

Odstupanja od odredbi ovog Pravilnika moguća su na osnovu odluke Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo uz obrazloženje.

II. OSNOVE ZA PROJEKTOVANJE TRAMVAJSKE PRUGE

Član 5.

(1) Faze projektovanja pruge su hijerarhijski uređene u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 24/17 I 1/18).

(2) Faze projektovanja nove pruge su: prethodne studije – studija opravdanosti, idejni, glavni, izvedbeni projekat (po potrebi) i projekat izvedenog stanja.

(3) Faze projekta rekonstrukcije pruge su: prethodne studije (analiza i procjena postojećeg stanja), idejni, glavni, izvedbeni projekat (po potrebi) i projekat izvedenog stanja.

(4) Sve Zakonom definisane faze projektovanja usklađuju se planiranjem prostora i zaštite životne sredine.

(5) Sadržaj, odnosno sastav tehničke dokumentacije za tramvajsku prugu po fazama izrade dokumentacije definisan je Projektnim zadatkom investitora.

Član 6.

(1) Na osnovu strategije razvoja javnog prijevoza Kantona Sarajevo i prateće studijske dokumentacije utvrđuju se programski uslovi i projektni zadatak investitora za pojedinačne faze projekta.

(2) Projektnim zadatkom definišu se: vrsta i položaj pruge, širina kolosijeka, mjerodavno tramvajsko vozilo, mjerodavno osovinsko opterećenje, računska brzina, položaj i sistem kontaktne mreže tramvajska stajališta.

Vrsta i položaj pruge

Član 7.

Pruga se projektuje, gradi i održava tako da odgovara planiranoj prijevoznoj i propusnoj moći pruge, brzini tramvaja, dozvoljenoj masi po osovini, dozvoljenoj masi po dužnom metru, zahtjevima bezbjednosti saobraćaja i zahtjevima planiranja prostora i zaštite životne sredine.

Član 8.

(1) Novu prugu se projektuje i gradi kao dvokolosiječna. Svaki kolosijek dvokolosiječne pruge rezervisan je za desni smjer saobraćaja.

(2) Za vrijeme rekonstrukcije i vanrednih događaja pruga može privremeno da funkcioniše kao jednokolosiječna. Privremene kolosiječne veze za bezbjedno i neprekidno odvijanje saobraćaja za vrijeme rekonstrukcije i vanrednih događaja izvode se prema projektu.

(3) U zoni raskrsnice pruga može biti višekolosiječna zbog primjene kolosijeka za prestrojavanje (tzv. "sortirni kolosijeci").

Član 9.

(1) Pruga se može projektovati:

  • a)
    na zajedničkoj trasi sa gradskom saobraćajnicom za saobraćaj motornih vozila (u sastavu uličnog profila, odnosno regulacione širine ulice),
  • b)
    na nezavisnoj trasi (van uličnog profila).

(2) U slučaju kada je pruga u sastavu uličnog profila, tramvajski pružni pojas podrazumjeva tramvajsku saobraćajnu traku kao poseban funkcionalni element, a koji može biti:

  • a)
    nivelaciono razdvojena od kolovoza za saobraćaj motornih vozila i služi samo za tramvajski saobraćaj,
  • b)
    u ravni kolovoza i služi za mješoviti saobraćaj (tramvajski i motorni saobraćaj).

(3) Širina tramvajskog pružnog pojasa, odnosno tramvajske saobraćajne trake bliže je definisana odredbama ovog Pravilnika, a po pravilu je jednak slobodnom profilu pruge, i to posebno za otvorenu prugu.

(4) U slučaju nezavisne trase (van uličnog profila), tramvajski pružni pojas je definisan regulacionom širinom pruge. Tramvajska saobraćajna traka služi samo za tramvajski saobraćaj i jedan je od elemenata unutrašnje regulacione širine pruge.

(5) U slučaju pruge u sastavu uličnog profila, sa tramvajskom saobraćajnom trakom u ravni kolovoza, konstrukcijom gornjeg stroja mora se omogućiti kretanje drumskih vozila.

(6) U slučaju kada je tramvajska saobraćajna traka nivelaciono razdvojena od kolovoza i služi samo za tramvajski saobraćaj, ona se od saobraćaja motornih vozila odvaja ivičnjacima, ogradom, živom ogradom, drvoredom, ili nekom drugom vrstom stabilnog i lako uočljivog razgraničenja saobraćajnih površina različite namjene.

(7) Ukoliko se odvajanje pruge od površine za saobraćaj motornih vozila ili pješaka realizuje drvoredom, obavezna je primjena onih vrsta drveća koja opalim lišćem ne narušavaju adheziju neophodnu za realizaciju vučne sile na kontaktu točka i šine. U tom smislu ne treba primjenjivati vrste sa velikim sadržajem eteričnih ulja u lišću (npr. platane i slično).

(8) Opasnost za saobraćaj predstavljaju i one vrste, koje razvijenim korjenovim sistemom može da naruši projektovanu geometriju kolovoza i tramvajskih stajališta (npr. lipa i slično).

(9) Nova pruga se, po pravilu, projektuje u sredini gradske saobraćajnice namjenjene saobraćaju motornih vozila, tako da se tokovi drumskog saobraćaja razdvoje.

(10) Pruga može da se postavi u zeleni pojas gradske saobraćajnice. Pritome se preporučuje primjena konstrukcije gornjeg stroja, poznatije pod nazivom "zeleni kolosijek".

Član 10.

(1) U odnosu na gradsku saobraćajnicu za motorna vozila, tramvajska pruga može da se vodi u istom nivou, ili denivelisano.

(2) Pruga u nivou gradske saobraćajnice, u opštem slučaju, utiče na smanjenje bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i povećanje potrošnje tramvajske saobraćajnice.

(3) Denivelisano (podzemno ili nadzemno) vođenje pruge karakteristično je za centralnu zonu grada.

Kolosijek i njegova širina

Član 11.

(1) Kolosijek u opštem slučaju čine dvije šine na propisanom rastojanju, koje su elastično oslonjene i povezane sa poprečno ili podužno postavljenim pragovima ili preko elastičnih oslonaca položenih na čvrstu noseću podlogu.

(2) Osa kolosijeka predstavlja zamišljenu osu upravnu na pravu, koja dodiruje gornje ivice šina u poprečnom presjeku kolosijeka i prolazi kroz sredinu kolosijeka.

Član 12.

(1) Širina kolosijeka je rastojanje između unutrašnjih strana glava šine, mjereno na kolosijeku u pravcu, okomitom na osu kolosijeka, 9 mm ispod gornje ivice šine, gdje je poluprečnik zaobljenja unutrašnje strane šinske glave do 10 mm (žlijebna šina).

(2) Ako je navedeni poluprečnik zaobljenja unutrašnje strane glave šine veći od 10 mm, tada širina kolosijeka predstavlja najmanji razmak između unutrašnjih strana šinskih glava u području od 0 do 14 mm ispod gornje ivice šine (vinjol šina).

Član 13.

(1) Novi i rekonstruisani kolosijeci u pravcu moraju prilikom tehničkog prijema imati širinu S=1435 mm + So. Tolerancija So za novi i rekonstruisani kolosijek u pravcu pri tehničkom prijemu iznosi:

  • -
    ±3 mm za širinu kolosijeka 1435 mm.

(2) Kod kolosijeka u eksploataciji dozvoljena odstupanja u širini kolosijeka iznose:

  • -
    od –3 mm do +15 mm za kolosijek u pravcu,
  • -
    od 0 mm do +20 mm za kolosijek u horizontalnoj krivini.

Visinski odnos šina u pravcu

Član 14.

(1) Novi i rekonstruisani kolosijek u pravcu u istom poprečnom presjeku moraju imati gornje ivice šina na istoj visini. Dopušteno odstupanje po visini pri tehničkom prijemu kreće se u granicama ± 4 mm u odnosu na drugu šinu.

(2) Kod kolosijeka u pravcu u eksploataciji dozvoljeno odstupanje po visini kreće se u granicama ± 5 mm u odnosu na drugu šinu.

Proširenje kolosijeka u krivini

Član 15.

(1) Za prugu u horizontalnoj krivini sa poluprečnikom manjim od 50 m vrši se proširenje kolosijeka pomjeranjem unutrašnje šine od ose kolosijeka. Za poluprečnik krivine 25 m

(2) Proširenje horizontalne krivine vrši se u oblasti prelazne krivine kontinuiranim povećanjem širine od 0 mm na početku prelazne krivine do kraja punog proširenja, koje se dostiže na kraju prelazne krivine, odnosno početku kružne krivine.U slučaju kada se horizontalna krivina izvodi kao kružna krivina bez prelaznih krivina, proširenje kolosijeka počinje u pravcu i dostiže punu vrijednost na početku kružne krivine.

(3) Promjena širine kolosijeka izvodi se postupno i treba da iznosi:

  • a)
    najviše 2 mm proširenja/1 m dužine,
  • b)
    u izuzetnim uslovima 3 mm proširenja/1 m dužine.

U složenoj krivini sa prelaznom krivinom između susjednih kružnih krivina u oblasti prelazne krivine vrši se izravnjavanje razlike u širini kolosijeka u kružnim krivinama.

(4) U složenoj krivini bez prelazne krivine između susjednih kružnih krivina izjednačavanje razlike u širini kolosijeka u kružnim krivinama vrši se na dijelu kružne krivine sa većim poluprečnikom.Kod suprotno usmjerenih kružnih krivina bez prelaznih krivina, sa propisanom dužinom međuprave, izravnjavanje razlike u širini kolosijeka vrši se na cijeloj dužini međuprave.

Mjerodavno tramvajsko vozilo

Član 16.

(1) Tramvajsko vozilo prema kojem se projektuju granični elementi pruge predstavlja mjerodavno vozilo.

Profil mjerodavnog vozila predstavlja omeđeni prostor iznad gornje ivice šina izvan koga se ne smiju naći dijelovi tramvajskih vozila za vrijeme mirovanja vozila na kolosijeku u pravcu, kada se vertikalna osa vozila poklopi sa osom kolosijeka.

(2) Na osnovnoj strukturi postojećeg voznog parka KJKP "Gradski saobraćaj" d.o.o. Sarajevo i moguće nabavke drugih tipova tramvajskih vozila, koja su mjerodavna za dimenzioniranje graničnih vrijednosti za projektovanje novih i rekonstrukciju postojeće pruge treba usvojiti sljedeće karakteristike mjerodavnog vozila:

  • a)
    širina sanduka vozila 2,50 m ;
  • b)
    visina vozila bez pantografa 3,55 m ;
  • c)
    visina vozila sa spuštenim pantografom 3,60 m
  • d)
    maksimalna dužina tramvajskogvozilauključujući i polugu za šlepanje33,00 m.

Profil mjerodavnog vozila u stanju mirovanja u pravcu i horizontali, kada se vertikalna osa vozila poklapa sa osom kolosijeka predstavljen je u Prilogu 1.

(3) Za geometrijske analize koje se odnose na dimenzioniranje poprečnog profila, proračun proširenja u horizontalnoj krivini, dimenzioniranje svijetlog profila i sl., usvajaju se vozila iz raspoloživog i planiranog voznog parka, koja u datim okolnostima postavljaju najstrožije zahtjeve.

Računska brzina

Član 17.

(1) Računska brzina je usvojena teorijska vrijednost koja je mjerodavna za proračun graničnih geometrijskih elemenata koji se mogu primijeniti u procesu projektovanja pruge. Računskom brzinom se određuje donja granica projektnih elemenata u složenim uslovima.

(2) Računska brzina Vr=Vmax. je najčešće planirana vrijednost brzine za koju se računaju granični elementi situacionog plana i uzdužnog profila pruge uz obezbjeđenje sigurnosti vozila i svih učesnika u saobraćaju, kao i udobnost putnika.

(3) Ograničenje maksimalne brzine za pojedine dionice pruge uslovljeno je saobraćajnim uslovima, prostornim i ekološkim ograničenjima, kao i performansama vozila.

(4) Maksimalna brzina na površinskim prugama u sastavu gradskih saobraćajnica za motorna vozila, u skladu sa saobraćajnim uslovima, iznosi do 50 km/h.

(5) Maksimalna brzina uz i niz jezičaka skretnice ograničava se u skladu sa konstrukcijom skretnice.

(6) Za elemente na raskrsnicama i okretnicama usvaja se maksimalna brzina do 15 km/h.

(7) Na širem gradskom području (nezavisna pruga) teži maksimalnoj brzini 60 km/h.

(8) Maksimalna brzina vozila bez zaustavljanja pored stajališta ograničava se na 30 km/h.

Mjerodavno osovinsko opterećenje

Član 18.

Nova prug i pruga koja se rekonstruiše projektuju se za mjerodavno osovinsko opterećenje tramvajskog vozila 120 kN i opterećenja 37 kN/m.

Položaj kontaktne mreže (KM)

Član 19.

(1) Na konstrukciju slobodnog i poprečnog profila pruge utiču i gabariti primjenjene kontaktne mreže koji zavise od sistema napajanja električne vuče, konstruktivnih elemenata voznog voda i nosećih konstrukcija.

(2) Za tramvajsku prugu u Kantonu Sarajevo primjenjen je sistem električne vuče jednosmjernom strujom napona, i to:

  • -
    nazivni napon Un= 600 V,
  • -
    najniži trajni napon Umin= 420 V,
  • -
    najviši trajni napon Umax1= 720 V.

(3) Pri rekonstrukciji postojeće i građenju noveh pruge, gdje god je to tehnički izvodljivo i ekonomski opravdano, potrebno je primjenjivati kompenzovanu lančastu kontaktnu mrežu.

(4) Osnovni geometrijski parametri KM su:

(4.1) Visina kontaktnog provodnika (KP)

  • -
    nazivna visina 5500 mm,
  • -
    najniža visina KP iznad GIŠ-a u kolovozu 5200 mm,

Izuzetno ova visina može da bude 4700 mm,

  • -
    najniža visina KP ispod objekta 4500 mm,

(uz primjenu saobraćajnog znaka za ograničenje visine 4000 mm),

  • -
    najveća visina 6000 mm.

(4.2) Sistemska visina lančastog voznog voda:

  • -
    normalna 1200 mm.

III ELEMENTI POPREČNOG PROFILA

Član 20.

(1) Geometrijsko oblikovanje poprečnog profila vrši se na osnovu definisanih programskih uslova, koji su usaglašeni sa osnovama za projektovanje datim u poglavlju II ovog Pravilnika, kao i na osnovu istraživanja stvarnih prostornih i inženjersko – tehničkih uslova, odnosno topografskih, geotermičkih, hidroloških, urbanističkih, ekoloških, ekonomskih i drugih specifičnih uslova.

(2) Za geometrijsko oblikovanje poprečnog profila od značaja su sljedeći elementi:

  • a)
    slobodan profil,
  • b)
    broj kolosijeka (nove pruge se projektuju i grade kao dvokolosiječne),
  • c)
    razmak kolosijeka,
  • d)
    konstrukcija gornjeg stroja,
  • e)
    konstrukcija donjeg stroja,
  • f)
    konstrukcija kontaktne mreže,
  • g)
    signalno sigurnosni uređaji,
  • h)
    objekti za odvodnjavanje i objekti zaštitite donjeg stroja,
  • i)
    bjekti za zaštitu životne sredine.

Slobodni profil

Član 21.

(1) Slobodni profil pruge predstavlja ograničeni prostor iznad gornje ivice šine, koji mora biti slobodan od svih predmeta, dijelova objekata, oznaka, signala, deponovanih materijala i ljudi, da bi tramvaji mogli da saobraćaju kolosijekom bezbjedno i bez ometanja.

U prostor slobodnog profila ulaze elementi kontaktne mreže.Osa slobodnog profila je normalna na pravu, koja dodiruje gornje ivice šina i prolazi kroz sredinu kolosijeka.

(2) Mjere slobodnog profila se moraju očuvati tokom eksploatacije i održavanja pruge. Slobodan profil mora da omogući bezbjedan i nesmetan prolaz i rad mehanizacije za održavanje pruge i kontaktne mreže.

Slobodni profil uključuje i odstupanja položaja ose vozila od ose kolosijeka tokom kretanja pod uticajem dinamičkih sila i dozvoljenih tolerancija za odstupanje kolosijeka i vozila od projektovanog stanja.

Mjere standardnog slobodnog profila u pravcu izvedene su na osnovu profila mjerodavnog vozila i zaštitnih razmaka po širini i visini profila prikazanih u Prilogu 2.

(3) Potreban slobodan profil pruge u krivini dobije se na slijedeći način:

  • a)
    sa unutrašnje strane krivine širini standardnog slobodnog profila dodaje se proširenje usljed izdizanja spoljne šine u krivini i odgovarajuće (unutrašnje) proširenje usljed izbočenja vozila,
  • b)
    sa spoljne strane krivine profil se izdiže usljed nadvišenja spoljne šine u krivini i proširuje odgovarajućim (spoljašnjim) proširenjem usljed izbočenja vozila.

Nadvišenje i proširenje slobodnog profila zbog nadvišenja spoljne šine u krivini

Član 22.

(1) U krivinama sa nadvišenjem, usljed izdizanja spoljne šine u odnosu na unutrašnju, dolazi do naginjanja standardnog slobodnog profila. Linije slobodnog profila naginju se i povlače ka unutrašnjoj strani krivine, a sa spoljne strane krivine se izdižu. Zato se u krivinama sa nadvišenjima vrši proširenje standardnog slobodnog profila sa unutrašnje strane krivine i njegovo nadvišenje sa spoljne strane.

(2) Nadvišenje slobodnog profila sa spoljne strane krivine u ma kojoj tački (koti) računa se na osnovu obrasca:

/

Spuštanje slobodnog profila sa unutrašnje strane krivine u ma kojoj tački (koti) izračunava se na osnovu obrasca:

/

gdje je:

n - nadvišenje slobodnog profila u posmatranoj tački (koti) izraženo u milimetrima,

m - spuštanje slobodnog profila u posmatranoj tački (koti) izraženo u milimetrima,

h - nadvišenje spoljne šine u krivini izraženo u milimetrima,

s - osovinski razmak šine: s =1500 mm za širinu kolosijeka 1435 mm,

L - udaljenost tačke slobodnog profila od podužne ose unutrašnje šine.

(3) Proširenje slobodnog profila sa unutrašnje strane krivine usljed nadvišenja spoljne šine u krivini određuje se na osnovu obrascu:

/

gdje je:

p - proširenje slobodnog profila u posmatranoj tački sa unutrašnje strane krivine izraženo u milimetrima,

H - visine dotične tačke u odnosu na gornju ivicu šine, izražena u milimetrima.

Proširenje slobodnog profila uslijed izbočenja vozila u krivini

Član 23.

(1) Pri prolasku vozila kroz krivinu u zavisnosti od dimenzije i konstrukcije vozila, kao i poluprečnika krivine dolazi do izbočenja vozila sa spoljne i unutrašnje strane krivine.

Potrebna proširenja slobodnog profila pruge usljed izbočina vozila u krivini predstavljena su u Prilogu 3.

Razmak kolosijeka

Član 24.

(1) Za širinu sanduka vozila do 2,50 m standardno rastojanje susjednih osa tramvajskih kolosijeka u pravcu iznosi 2,50+2*0,50=3,50 m, ukoliko se između kolosijeka ne nalaze stubovi kontaktne mreže i ukoliko se između kolosijeka ne nalaze službene staze.

(2) Ukoliko se između kolosijeka u pravcu nalaze stubovi kontaktne mreže, standardno osovinsko rastojanje treba uvećati za najveću širinu stuba u poprečnom presjeku kolosijeka. Ukoliko se između kolosijeka u pravcu nalaze stubovi kontaktne mreže (širine stuba 0,50 m) rastojanje kolosijeka dvokolosiječne pruge iznosi 3,50+0,50=4,00 m.

(3) Ukoliko se između kolosijeka u pravcu nalazi službena staza za prolaz osoba (min 0,70 m) minimalno rastojanje kolosijeka treba povećati za širinu službene staze.

(4) Minimalno rastojanje kolosijeka u krivini određuje se tako što se minimalno rastojanje kolosjeka u pravcu uveća za vrijednost proširenja slobodnog profila u datim krivinama.

IV. ELEMENTI SITUACIONOG PLANA

Član 25.

(1) Da bi se pruga prilagodila specifičnim prostornim zahtjevima i zahtjevima očuvanja životne sredine, kao i reljefu terena, geološkim i hidrografskim uslovima, ona se u situacionom planu sastoji iz pravca i krivina.

(2) Primjenom krivina teži se da se zadovolje urbanistička i ekološka ograničenja, sa ciljem da se ostvari funkcionalan i stabilan položaj trase pruge uz minimum štetnih uticaja na životnu sredinu.

Pravac

Član 26.

(1) Pravac se primjenjuje kao projektni element pri vođenju trase pruge.Specifičnost projekta u gradskim uslovima izrazito ograničava mogućnost primjene drugih pravaca.

Na prigradskim dionicama pruge, u skladu sa prostornim ograničenjima, teži se primjeni pravca kao osnovnog i voznodinamičkog najpovoljnijeg elementa situacionog plana.

(2) Pravac se na osnovu voznodinamičnih zahtjeva primjenjuje za povezivanje dvije susjedne (prelaznih ili kružnih) krivine istosmjerne ili suprotno usmjerene zakrivljenosti (vidi poglavlje 4).

Dužina ovako određenog međupravca iznosi minimalno 0,5Vr [m] (Vr je odgovarajuća računska brzina [km/h] za posmatranu dionicu pruge).

(3) U slučaju dvije susjedne suprotno usmjerene krivine (tzv. "S" krivina sa međupravcem), dužina međupravca se određuje prema prethodnom stavu ovog člana, s tim što je najmanja dozvoljena dužina međuprave na osnovu ograničavajućih karakteristika mjerodavnog vozila 11,00 m.

(4) Između kraja krivine (prelazne krivine ili kružne krivine bez prelazne) i početka skretnice mora da postoji međuprava dužina>0,2V,gdje je V brzina vožnje po osnovnom kolosijeku skretnice (vožnja u pravcu).

Minimalna dužina međupravca koja može da se primjeni u ovom slučaju iznosi 11,00 m, a izuzetno 3,00 m.

(5) Između kraja krivine (prelazne krivine ili kružne krivine bez prelazne) i kraj skretnice mora da postoji međuprava dužina>0,1V, gdje je V brzina vožnje po osnovnom kolosijekuskretnice (vožnja u pravcu).

Minimalna dužina međupravca koja može da se primjeni u ovom slučaju iznosi 11,00 m, a izuzetno 3,00 m.

(6) Povezivanje lučne skretnice i kružne krivine istog smjera i poluprečnika kao odvojni kolosjek skretnice moguć je bez međupravca.

Kružna krivina

Član 27.

(1) Kružna krivina se primjenjuje kao projektni element pri vođenju trase pruge. Iz voznodimaničnih razloga, a u skladu sa topografskim i prostornim uslovima primjenjuju se što veći poluprečnici kružne krivine.

(2) U zoni mostova i tunela trasu pruge treba voditi u pravcu. Ukoliko to zbog prostornih i drugih ograničenja objektivno nije moguće, u skladu sa prilikama primjenjuju se što veći poluprečnici horizontalne krivine.

(3) Minimalni poluprečnik kružne krivine sa maksimalnim nadvišenjem spoljašne šine određuje se iz voznodinamičkog uslova prema formuli:

/

  • -
    a=4,33 za normalnu širinu kolosjeka (1435 mm) i maksimalno nadvišenje spoljne šine u krivini 100 mm, pri maksimalnoj brzini V [km/h],

(4) Izuzetno, u uslovima ograničenog prostora može se primjeniti izuzetan minimalan poluprečnik horizontalne krivine sa maksimalnim nadvišenjem spoljne šine, pri neponištenom bočnom ubrzanju p=0,65 m/sec2:

/

  • -
    b=4,6 za normalnu širinu tramvajskog kolosjeka (1435 mm) i maksimalno nadvišenje spoljne šine u krivini 100 mm, pri najvećoj brzini V, [km/h]

(5) Minimalni poluprečnik kružne krivine u kojoj nije potrebno izvesti nadvišenje spoljne šine (h=0 mm) računa se, takođe, za neponišteno bočno ubrzanjep=0,65 m/sec2 i iznosi:

  • -
    za širinu kolosijeka 1435 mm:

/

(6) Dužina čiste kružne krivine sa stalnim nadvišenjem između dvije prelazne rampe nadvišenja, kao i dužina čiste kružne krivine bez nadvišenja sa ili bez prelaznih krivinatreba da iznosinajmanje 0,5V, ali ne manje od 11,0 m.

U slučaju kružne krivine sa ili bez nadvišenja mora se zadovoljiti uslov:

/

gdje je:

α -skretni ugao,

L - dužina prelazne krivine sa ili bez nadvišenja.

(7) Poluprečnik kružne krivine izračunava se u zavisnosti od prelomnog ugla "α" prema izrazu:

/

gdje je:

L - dužina prelazne krivine [m],

V - brzina [km/h].

(8) U zoni raskrsnice i okretnice može se primijeniti minimalni poluprečnik horizontalne krivine Rmin= 25 m.

Poluprečnik Riz=20 m može se primijeniti samo izuzetno u zoni raskrsnice, okretnice i Riz = 18 m depoa.

(9) Minimalni poluprečnik horizontalne krivine na pruzi u tunelu iznosi Rmin= 300 m.

Nadvišenje spoljne šine u krivini

Član 28.

(1) Za smanjenje neželjenih efekata usljed dijela centrifugalnog bočnog ubrzanja V2/ R pri prolasku vozila kroz krivinu poluprečnika "R" brzinom "V", izvodi se nadvišenje spoljne šine u odnosu na unutrašnju.

Nadvišenje se realizuje izdizanjem spoljašne šine.

U izuzetnim slučajevima nadvišenje se može realizovati djelimičnim podizanjem spoljne i delimičnim spuštanjem unutrašnje šine, ili samo spuštanja unutrašnje šine.

(2) Idealno nadvišenje, kada je rezultujuće neponišteno bočno ubrzanje p=0, određuje se po formuli:

/

gdje je:

s - osovinsko rastojanje šine u tramvajskom kolosijeku za širinu kolosijeka 1435 mm:

s = 1500 mm.

(3) S obzirom na to da se kroz krivu sva vozila ne kreću istom brzinom i uzimajući u obzir da je V=0,82Vmax, dobija se izraz za normalno nadvišenje spoljne šine:

  • -
    za širinu kolosjeka 1435 mm

/

(4) Najveća dozvoljena vrijednost nadvišenja spoljne šine u krivini iznosi:

  • -
    h=100 mm za širinu kolosijeka 1435 mm.

Sračunata vrijednost normalnog nadvišenja u krivini zaokružuje se na slijedeći način:

  • -
    do 2,5 mm na nižu vrednost djeljivu sa brojem 5,
  • -
    2,51 mm i preko toga na višu vrijednost djeljivu brojem 5.

(5) Najmanja vrijednost normalnog nadvišenja koja se izvodi za širinu kolosijeka 1435 mm iznosi 20 mm.

Sva sračunata nadvišenja veća od 10 mm izvodi se kao minimalno nadvišenje od 20 mm.

(6) Umjesto normalnog nadvišenja u izuzetnim slučajevima može se primjeniti minimalno nadvišenje, koje se računa u odnosu na dozvoljenu vrijednost neponištenog bočnog ubrzanja pmax=0,65 m/sec2.

Minimalno nadvišenje se računa po formuli:

/

  • -
    za širinu koloseka 1435 mm

(7) Maksimalno nadvišenje u stanicama na krivini i na dionicama 40 m ispred i iza stanice iznosi 30 mm, a izuzetno 40 mm.

(8) Prilikom tehničkog prijema za nove i rekonstruisane pruge dozvoljeno odstupanje u nadvišenju iznosi:

  • -
    za normalni kolosijek (1435 mm) : ±4 mm,

Kod pruga u eksploataciji dozvoljeno odstupanje nadvišenja iznosi:

  • -
    za normalni kolosijek (širina kolosijeka 1435 mm) : ±10 mm,

(9) Nadvišenje spoljne šine se ne izvodi u skretnici (izuzetak čine krivinske skretnice), križišta, dilatacionoj spravi i krivinama kolosijeka u tramvajskom depou.

Prelazna krivina

Član 29.

(1) U cilju zadovoljenja voznodinamičkih i konstruktivnih zahtjeva primjenjuje se prelazna krivina oblika klotoide: A2=RL, gde je :

A - parametar klotoida [m],

R - poluprečnik kružne krivine [m],

L - dužina prelazne krivine [m].

Parametar klotoide je određen izborom poluprečnika kružne krivine i definisanjem minimalne dužine prelazne krivine.

(2) Minimalna dužina prelazne krivine u normalnim uslovima određuje se na osnovu sljedećih kriterijuma:

  • -
    Osiguranje od uspona vijenca točka zadnje osovine obrtnog postolja na unutrašnjoj šini:

/

Lik - dužina krute osnove vozila, odnosno maksimalno rastojanje osovine u obrtnom postolju [mm],

kmin - minimalna vrijednost visine vijenca točka (za proračun usvojiti kmin =10 mm),

Lmin - dužina prelazne krivine [m],

h - nadvišenje spoljne šine u kružnoj krivini [mm].

  • -
    Ograničenje vertikalne komponente brzine:

/

  • -
    Izuzetno, u ograničenim prostornim uslovima minimalna dužina prelazne krivine može se odrediti i na osnovu kriterijuma za maksimalan nagib prelazne rampe na nadvišenje:

/

gdje je :

  • -
    n = 150 za pruge u profilu gradske saobraćajnice za saobraćaj motornih vozilasa brizinom do50 km / h za širinu kolosijeka 1435 mm,
  • -
    n = 3V za pruge u profilu gradske saobraćajnice za saobraćaj motornih vozila za brzinu preko 50 km/h za širinu kolosijeka 1435 mm,
  • -
    n = 300 za nezavisnu trasu pruge za brzinu do 50 km/h za širinu kolosijeka 1435 mm,
  • -
    n = 6V za nezavisnu trasu pruge za brzinu preko 50 km/h za širinu kolosijeka 1435 mm.
  • -
    Najmanja dužina prelazne krivine koja se izvodi je 10 m.

(3) Prelazna krivina se izvodi:

  • -
    između kolosijeka u pravcu i kolosijeka u kružnoj krivini sa nadvišenjem za sve poluprečnike:

/

za p=0,65 m/sek2.

  • -
    između kolosijeka u pravcu i kolosijeka u kružnoj krivini bez nadvišenja kada je:

/

odnosno prelazna krivina se može izostaviti kada je R>600 m za prugu u sastavu uličnog profila i za R>1200 m za prugu na samostalnoj trasi.

  • -
    između istosmjernih i suprotno usmjerenih krivina kada je zakrivljenost:

/

znak "+" se odnosi na kružne krivine suprotne zakrivljenosti, a znak "-" na kružne krivine istosmjerne zakrivljenosti; brzina se unosi u [km/h].

(4) U slučaju dvije suprotno usmjerene kružne krivine kada između početaka susjednih prelaznih krivina ne može da se obezbjedi dovoljna dužina međupravca primjenjuje se slijedeća rješenja:

  • -
    projektuje se "S" kriva sa odgovarajućim poluprečnicima kružnih krivina, bez međupravca između početaka prelaznih krivina, sa parametrimaklotida izabranim tako da je A1=A2 i obavezno dokazivanje prohodnosti "S" krivine,
  • -
    ukoliko u datim uslovima nije moguće primjeniti dovoljno velike poluprečnike horizontalnih krivina R1 i R2, tako da "S" kriva bude prohodna za sva vozila voznog parka, smanjuju se poluprečnici krivina (R1,R2,> Rmin) u skladu sa članom 28 ovog Pravilnika, tako da se između prelaznih krivina ostvari dužina međupravca 11,0 m.

Prelazna rampa za nadvišenje

Član 30.

(1) Kontinualan prelaz između dijela kolosijeka bez i sa nadvišenjem spoljne šine vrši se pomoću rampe za nadvišenje. Maksimalan (najstrmiji) podužni nagib rampe za nadvišenje može da iznosi:

  • -
    na pruzi u profilu gradske saobraćajnice za brzinu do 50 km/h i širinu kolosijeka 1435 mm:
  • -
    1:150
  • -
    za iste uslove kao pod 1. ali veće brzine:
  • -
    1:3V za normalni kolosijek (1435 mm)
  • -
    kod nezavisnih tramvajskih pruga za brzinu do 50 km/h za širinu kolosijeka 1435 mm:
  • -
    1:300
  • -
    za iste uslove kao pod 3. ali veće brzine:
  • -
    1:6V za normalnu širinu kolosijeka (1435 mm).

(2) Dužina rampe za povećanje jednaka je u opštem slučaju dužini prelazne krivine.

Kada prelazna krivina nema dovoljnu dužinu, dozvoljeno je da se prelazna rampa produži u kružnu krivinu, tako da nadvišenje na početkukružne krivinene bude manje od propisane vrijednosti minimalnog nadvišenja i uz uslov da se obezbjedi minimalna dužina kružne krivine 11 m.

V. ELEMENTI UZDUŽNOG PROFILA

Član 31.

(1) Niveleta pruge predstavlja osu kolosijeka u visini gornje ivice šine.

(2) Elemente uzdužnog profila pruge čine uzdužni nagib nivelete i poluprečnik zaobljenja preloma nivelete.

Nagib nivelete

Član 32.

(1) Maksimalni uzdužni nagib nivelete otvorene pruge ne smije biti strmiji od uspona po kome mogu da saobraćaju tramvajska vozila postojećeg i planiranog voznog parka uz bezbjedno zaustavljanje na padu i pokretanje iz stanja mirovanja na usponu.

S obzirom na vučne karakteristike postojećeg voznog parka, mjerodavni uspon na površinskim dionicama novih pruga u Kantonu Sarajevo, uzimajući u obzir topografske uslove, treba ograničitina maksimalno 70 %0.

(2) Mjerodavni uspon u tunelu treba ograničiti na maksimalno 40 %o.

(3) Maksimalne uzdužne nagibe na površinskim dionicama i dionicama u tunelu treba ograničiti na dionice dužine do 300 m.

(4) U svakom pojedinačnom slučaju maksimalna dopuštena vrijednost uzdužnog nagiba određuje se projektnim zadatkom.

(5) Minimalan nagib nivelete na otvorenoj pruzi za površinske dionice sa zatvorenim kolosjekom određen je zahtjevima odvodnjavanja.

(6) U zoni stanice primjeniti što blaži nagib nivelete. Maksimalni nagib na površinskim dionicama treba da iznosi 40 %o, a u tunelu do 5 %o.

(7) U depoima i kolosjecima za pregled i smještaj vozila projektovati horizontalnu niveletu (0 %o), a samo izuzetno može se primjeniti do 5 %0.

(8) Na okretnicama primijeniti horizontalnu niveletu (0 %o), a izuzetno je dozvoljen nagib do 20 %o.

Poluprečnik vertikalnog zaobljenja

Član 33.

(1) Kada je razlika nagiba nivelete veća od 2 %o prelomi nivelete pruge se zaobljavaju vertikalnom kružnom krivinom poluprečnika Rv=V2max.

Sračunata vrijednost poluprečnika "Rv" je u metrima, ukoliko se maksimalna dozvoljena brzina "Vmax" unese u km/h.

(2) U teškim uslovima može se primjeniti minimalni poluprečnik zaobljenja vertikalne kružne krivine Rv,min=0,50V2max.

Preporučuju se slijedeće minimalne vrijednosti poluprečnika vertikalne krivine:

  • -
    za pruge na nezavisnoj trasi Rv,min =2000 m (izuzetno Rv,min =650 m),
  • -
    za pruge u sastavu uličnog profila Rv,min n=1000 m (izuzetno Rv,min =500 m),
  • -
    za podzemne dionice pruge Rv,min =5000 m (izuzetno Rv,min =2000 m),
  • -
    za kolosjeke u depou Rv,min =500 m (izuzetno Rv,min =300 m).

(3) U datoj situaciji treba primijeniti što veći poluprečnik vertikalnog zaobljenja, kako bi vertikalno ubrzanje bilo što manje.

Odnos poluprečnika vertikalne krivine i vertikalnog ubrzanja dat je formulom:

/

gdje je:

Rv,min - minimalni poluprečnik vertikalne krivine u [m],

Vmax, - maksimalna dopuštena brzina u [km/h],

pv,dop=0,5 m/sec2 - dopušteno vertikalno ubrzanje u [m/sec2]

(4) U slučaju klasične konstrukcije gornjeg stroja sa kolosijekom u zastornoj prizmi prelom nivelete treba, uvjek kada je to moguće, postaviti u pravcu, a izbjegavati prelom niveleteu horizontalnoj krivini.

U uslovima ograničenog prostora dozvoljava se da prelom nivelete budu u horizontalnoj krivini, ali tako da vertikalno zaobljenje ne bude u prelaznoj krivini kolosjeka u zastoru. Kod zatvorenih tipova konstrukcije gornjeg stroja kolosijeka vertikalna krivina može da se nalazi u prelaznoj krivini ako je Rv,min ≥5 000 m.

(5) Vertikalno zaobljenje ne smije da padne u područje skretnice, križišta, dilatacione sprave, okretnice, prelazne krivine, prelazne rampe zanadvišenje spoljne šine u kružnoj krivini i kanale za čišćenje ili pregled kola, u kolosijek na mostu sa otvorenom konstrukcijom gornjeg stroja.

Početak, odnosno kraj zaobljenja preloma nivelete mora da bude najmanje 11,00 m od navedenih postrojenja i objekata, odnosno izuzetno 3,00 m.

Izuzetno je dozvoljeno polaganje skretnica u vertikalnu krivinu, tako da se vertikalno zaobljenje ne nalazi u mjenjalici, kada je Rv,min ≥5 000 mza konveksnu krivinu i Rv,min≥2 000 m za konkavnu krivinu.

Izuzetno je dozvoljeno polaganje dilatacionih sprava u vertikalnoj krivini prema projektu i uz dokaz mogućnosti izvođenja i održavanja.

(6) Dužina tangente vertikalne krivine određuje se prema izrazu:

/

U formuli za određivanje dužine tangente vertikalne kružne krivine unosi se znak "+" kada se sa uspona prelazi na pad i obrnuto, a znak"-" kada se sa uspona prelazi na uspon i sa pada na pad, s tim sto se uvijek manji nagib oduzima od većeg.

Ukoliko je ∆i<0,2 % vertikalno zaobijenje se ne izvodi.

(7) Minimalna dužina vertikalnih krivina mora iznositi 11 m.

VI. ELEMENTI STANICA

Položaj stanica u odnosu na raskrsnicu

Član 34.

(1) Stanice moraju biti smještene van raskrsnice gradskih puteva, a njihov položaj se određuje na osnovu saobraćajnih zahtjeva, uz garantovanje funkcionalnosti stanice i bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.

(2) Stanica iza raskrsnice treba da bude udaljena najmanje 65 m, ova dužina se mjeri do početka stanice.

(3) Stanica ispred raskrsnice treba da bude na udaljenosti od 15 m, minimalna potrebna udaljenost se određuje u odnosu na početak stanice.

Oprema stanice

Član 35.

(1) Svaka tramvajska stanica mora biti vidljivo označena staničnim znakom.Stanice moraju imati perone za bezbjednu i udobnuizmjenu putnika, nadstrešnice za zaštitu putnika od atmosferskih padavina, mjesta za sjedenje i odgovarajuću rasvjetu.

Pristup površinskim stanicama mora biti siguran i bez stepenica kako bi se svim kategorijama korisnika omogućilo što lakše korištenje tramvajskog javnog prijevoza.

(2) Krajnje stanice moraju imati sanitarni čvor za vozno osoblje, dispečersku kancelariju, prostor za skladištenje pijeska, nadstrešnicu za putnike.

(3) Ako se isti stanični peroni koriste za tramvajska vozila i autobuse javnog prijevoza putnika, ivica perona mora biti oblikovan tako da ne ošteti pneumatike na vozilu.

(4) Radi zaštite putnika od saobraćaja motornih vozila, peron stanice trebao bi biti odvojen od kolovoza odgovarajućom ogradom.

(5) Prodajna mjesta, bilbordi i slično zbog svog položaja i dimenzija ne smiju ugrožavati bezbjednost saobraćaja i ometati kretanje putnika.

(6) Ako se stanici pristupa savladavanjem visinske razlike veće od 8 m, pristup treba omogućiti pokretnim stepenicama ili liftom. Nagib pokretnih stepenica mora biti blaži od 40o. Ispred pokretnih stepenica i liftova planirati dovoljno slobodnog prostora za pristup putnika.

(7) Stanice na kojima vozač nema zadovoljavajuću vidljivost svih vrata vozila moraju biti opremljene odgovarajućim ogledalima.

Položaj perona u odnosu na profil slobodnog kolosijeka

Član 36.

(1) Visina gornje površine perona, poda vozila i gazišta stepenica moraju biti međusobno usklađeni kako bi se omogućio siguran i udoban ulazak i izlazak putnika iz vozila.

Gornja površina perona ne smije biti viša od najnižeg poda vozila.

Visina platforme na površinskim dijelovima u uličnom profilu preporučuje se 180 mmiznad gornje ivice šine.

Za površinske dionice na samostalnoj trasi, maksimalna visina perona je 260 mm iznad gornje ivice šine.

(2) Normalno horizontalno rastojanje ivice perona u odnosu na pod vozila, odnosno ivicu stepenica je maksimalno 50 mm.

Na stanici u krivini određuje se horizontalna udaljenost ruba perona od vozila u odnosu na izbočenje, u skladu sa karakteristikama voznog parka.

Maksimalna udaljenost ruba platforme od vozila u krivini je 200 mm.

Rub perona mora biti lako vidljiv iz sigurnosnih razloga.

Zbog klimatskih uslova, površina platforme ne smije biti glatka.

Širina i dužina perona

Član 37.

(1) Za manje opterećene stanice bez nadstrešnice korisna širina perona treba biti 2,0 m. Ako se peron nalazi u sastavu gradske saobraćajnicenjegova minimalna korisna širina je 1,5 m.

Kod denivelisanog pristupaperonu korisna širina perona neposredno uz stepenišni krak iz bezbjednosnih razloga mora da iznosinajmanje 2,5 m.

Minimalna širina perona sa nadstrešnicom je 3,0 m.

(2) Općenito, širina perona se određuje na način da se za svakog putnika na stajalištu obezbijedi korisna površina od 0,60 m².

(3) Dužina perona određuje se na osnovu dužine mjerodavnog vozila i iznosi minimalno 33,0 m na površinskim stajalištima.

U podzemnim stanicama potrebno je unaprijed rezervirati prostor za veće dužine perona. Minimalna dužina perona u podzemnim stanicama treba da bude minimalno 66 m.

(4) Poprečni nagib perona mora osigurati efikasnu odvodnju površine perona.

Principi projektovanja stanica

Član 38.

(1) Stanice treba da budu projektovane u pravcu.

Ako je stanica projektovana u horizontalnoj krivini, primjenjuje se što veći poluprečnik u skladu sa uslovima.

(2) Stanicu nije dozvoljeno projektovati na vanjskoj strani krivine čiji je poluprečnik R<300 m. Izuzetak je napravljen na krajnjim stanicama na okretnici uz obaveznu ugradnju ogledala kako bi vozač mogao da vidi sva vrata na vozilu.

(3) Stanicu nije dozvoljeno projektovati na unutrašnjoj strani krivine poluprečnika manjeg od 200 m, zbog smanjenja sigurnosti.

(4) Maksimalni nagib nivelete u zoni stanice treba da bude ograničen na:

40%o na površinskim stanicama.

Pješački prelazi preko tramvajske pruge

Član 39.

Pješački (biciklistički) prelaz preko tramvajske pruge je mjesto na tramvajskoj pruzi gdje se ukršta pruga sa javnom pješačkom i biciklištičkom stazom, a koji treba izvesti sa posebnom podlogom koja odgovara saobraćajnom opterećenju i označiti saobraćajnom signalizacijom za regulaciju odvijanja saobraćajnih tokova.

Ukrštanje tramvajske pruge sa javnom pješačkom i biciklištičkom stazom mora da bude izveden sa žljebnom šinom kod novih prelaza.

VII. KONSTRUKCIJA GORNJEG STROJA TRAMVAJSKE PRUGE

Član 40.

(1) Gornji stroj čine šine, kolosječni pribor, pragovi, zastor ili betonske i asfaltne noseće konstrukcije i donji noseći sloj.

Gornji stroj također uključuje specijalne elemente za elektroizolaciju, smanjenje emisije buke i vibracija.

(2) U širem smislu, složene kolosiječne konstrukcije, kao što su skretnice, križišta i uređaji za dilataciju.

(3) U slučaju zatvorenih tipova tramvajskih kolosijeka (po kojima se ostvaruje i saobraćaj motornih vozila ili pješaka), u gornji stroj se ubrajaju i elementi za ispunu, kao što su asfalt, beton, betonske ploče, granitne kocke i sl.

Tipovi konstrukcije gornjeg stroja

Član 41.

(1) Tip konstrukcije gornjeg stroja određuje se za svaki konkretan slučaj.

(2) Prema sistemu oslanjanja u upotrebi su dvije vrste konstrukcije gornjeg stroja:

  • -
    sa tačkastim i
  • -
    kontinuiranim oslanjanjem.

Kolosijek sa tačkastim oslanjanjem može biti:

  • -
    na betonskim pragovima u tucanićkom zastoru,
  • -
    na čvrstoj betonskoj ili asfaltnoj nosećoj podlozi.

Kolosjek sa kontinuiranim oslanjanjem se izvodi na čvrstoj betonskoj ili asfaltnoj podlozi, a oslanjanje može biti izvedeno:

  • -
    postavljanjem kontinuirane elastomjerne trake ispod nožice šine,
  • -
    kontinuiranim podlivanjem poliuretanskom masom ispod nožice šine, a preko ravne noseće ploče,
  • -
    kontinuirano zalivanje šina postavljenih na specijalno profilisanu betonsku ploču.

Rastojanje između oslonačkih ili pričvrsnih mjesta određuje se projektom.

Pored razmaka oslonaca u pravcu i horizontalnim krivinama R > 200 m, raspored oslonačkih ili pričvrsnih mjesta posebno se određuje projektom za dijelove pruge sa:

  • -
    R ≤ 200 m i podužnim nagibom i ≥ 25, i za dužine veće od 200 m,
  • -
    R ≤ 90 m i nagibi i ≥ 40 ‰, za dužine veće od 100 m.

(3) U zavisnosti od specifičnih zahtjeva, pruga se projektuje kao otvorena ili zatvorena.

Zatvoreni kolosijek se primjenjuje kada je potrebno ostvariti mješoviti saobraćaj preko kolosijeka, ili zadovoljiti druge posebne zahtjeve.

U zavisnosti od tehničkog rješenja konstrukcija, zatvaranje kolosijeka omogućava realizaciju mješovitog saobraćaja preko kolosijeka (teški ili laki motorizovani i pješački saobraćaj), ili omogućava postavljanje kolosijeka u zeleni pojas gradske saobraćajnice (primjena tzv. "zelenog kolosijeka").

Zatvaranje kolosijeka se realizuje korištenjem nekoherentnog materijala, prefabrikovanih elemenata, i monolitno, u skladu sa projektom. Ispuna kolosijeka mora omogućiti efikasnu drenažu površinskih voda.

Zbog svojih karakteristika i tehničkog rješenja kontakta sa elementima gornjeg stroja, ispuna ne smijedoprinijeti povećanju nivoa buke i vibracija od saobraćaja, kao ni pojavi lutajućih struja.

Elementi gornjeg stroja

Član 42.

(1) Svi elementi gornjeg stroja (šine, pragovi, distanceri, kolosiječni pribor, zastor, betonske ploče, ispuna, skretnice, križišta, dilatacione sprave i druge specijalne konstrukcije) moraju ispunjavati saobraćajne uslove i uslove eksploatacije: mjerodavni osovinski pritisak šinskih i cestovnih vozila i projektnu brzinu.

(2) Oblik, dimenzije, kvalitet, proizvodnja i prijem elemenata gornjeg stroja definisani su odgovarajućim standardima.

(3) Ugradnja elemenata gornjegstroja vrši se prema projektu konstrukcije gornjeg stroja, uz obavezno dimenzionisanje i proračun stabilnosti kolosijeka.

(4) Ugradnja elemenata gornjeg stroja na mostu i u tunelu vrši se u skladu sa projektom ovih objekata, a prema projektu konstrukcije gornjeg stroja na mostu, odnosno projektu konstrukcija gornjeg stroja u tunelu.

Šine

Član 43.

(1) Šine su element gornjeg stroja u direktnom kontaktu sa točkovima tramvajskih vozila. Oni preuzimaju opterećenje sa točkova vozila i vode ih i usmeravaju duž unaprijed definisane prostorne putanje.

(2) Glava šine, koja se koristi u tramvajskom kolosijeku, mora biti oblikovana tako da njena kotrljajuća površina omogućava dobar kontakt sa profilom tramvajskog točka (prilog br. 4 i prilog br. 5).

Dimenzije moraju biti takve da obezbjede visoku granicu vertikalnog i bočnog habanja tokom eksploatacije uz obezbeđivanje širine kolosijeka u granicama tolerancije.

(3) U upotrebi su dva standardna oblika šina: žljebna i Vinjol (Vignol) šina.

Pregled standardnih tipova šina dat je u Prilogu br.5.

Osim standardnih tipova, koriste se i posebno razvijeni tipovi šina za kolosijek mostova i kolosiječne konstrukcije sa kontinuiranim oslanjanjem.

Stav (1) i (2) ovog člana primjenjuju se i na nestandardne tipove šina, a za njihovu primjenu potrebno je odobrenje Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo.

(4) Uglavnom se koriste žljebene šine, jer omogućavaju realizaciju mješovitog saobraćaja preko kolosijeka.

Ova vrsta šine se takođe koristi na pružnim prelazima u nivou.

Užljebljena šina se sastoji od: glave, vrata, nožice i žljeba koji povezuje glavu i vrat šine. Žljeb omogućava siguran prolaz vijenca točka u uslovima zatvorenog gornjeg stroja. Žljeb svojim vanjskim zidovima definiše granicu do koje se postavlja odgovarajuća ispuna zatvorenog tramvajskog kolosijeka (asfalt, betonske ploče, kamene kocke i sl.).

Za siguran prolaz vijenca točka potrebno je osigurati dovoljnu širinu i dubinu žlijeba.

U upotrebi su sljedeće vrste žljebenih šina: Ri 60, Ri 60 N, Ri 59, Ri 59 N, Ri 55 NK, Ri 53 N, kao i posebne vrste šina sa termički obrađenom glavom.

Stariji tipovi žljebnih šina mogu biti u upotrebi do prve planirane zamjene šine.

(5) Vinjol šine S 49 mogu se koristiti u području gdje se trasa vodinezavisno iu tunelu. Primjena Vinjol šine ne daje mogućnost realizacije mješovitog saobraćaja preko kolosijeka, osim na putnim prelazima uz primjenu odgovarajućeg rješenja konstrukcije putnog prelaza prema projektu.

(6) Sve vrste šina u tramvajskom kolosijeku postavljaju se bez poprečnog nagiba.

Ovakav položaj šina postiže se polaganjem šina na pripremljenu horizontalnu noseću podlogu uz upotrebu podložnih pločica bez poprečnog nagiba, odnosno bez upotrebe podložnih pločica.

U skretnicama, križištima i dilatacionim spravama, šine se postavljaju bez poprečnog nagiba uz upotrebu podložnih pločica konstantne debljine.

(7) Šine su međusobno uzdužno povezane zavarivanjem u dugi trak.

Zavarivanjem šina u dugi trak smanjuju se troškovi održavanja sastava i smanjuje nivo buke i vibracija.

Šine, koje su međusobno zavarene, isporučuju se sa jednom rupom na vratu za ugradnju privremene vezice.

Najmanja dužina šine koja se zavaruje mora biti veća od ukupne dužine 3 razmaka susjednih pragova u kolosijeku, a najmanje 2,0 m.

Izvođenje radova, nadzor pri izvođenju radova i prijem radova na zavarivanju šina i skretnica u dugačke trakove, njihovo održavanje, pregled, mjerenje i evidencija moraju se vršiti u skladu sa Uputstvom za zavarivanje šina i skretnica u duge trakove.

Zabranjeno je ugrađivanje dugih trakova šina na: nestabilnom donjem stroju, na provizornim objektima, u zastor koji nije od tucanika, kod kolosijeke u zastoru u krivini kada postoji opasnost od izbacivanja kolosijeka u stranu, na dionicama gdje je kolosijek u zastoru sa dotrajalim kolosjećnim materijalom.

(8) Minimalna zatezna čvrstoća šina, koje se ugrađuju u tramvajski kolosijek je 680 do 880 N/mm². Šine veće zatezne čvrstoće ugrađuju se u oštrim krivinama, tunelima, na vertikalnim nagibima, na mjestima gdje se vrši kočenje i zaustavljanja vozila, u skretničkim elementima i kod drugih specijalnih kolosiječnih konstrukcija.

Šine sa termički obrađenom glavom obavezno se ugrađuju u horizontalnim krivinama sa poluprečnikom R≤50 m.

Upotreba šina sa termički obrađenom glavom preporučuje se u horizontalnim krivinama poluprečnika R≤90 m i na uzdužnom nagibu i≥40‰.

Pragovi

Član 44.

(1) Klasični gornji stroj pruge sa poprečnim pragovima u tucaničkoj zastornoj prizmiizvodi se sa betonskim pragovima, koji opterećenje sa šina prenose na zastor i dalje na donji stroj.

(2) Standardni osovinski razmak poprečnih pragova u kolosijeku sa žljebljenom ili Vinjol (Vignol) šinom može biti maksimalno 75 cm

(3) Armiranobetonski i pragovi od prethodno napregnutog betona mogu se ugrađivati ​​u tramvajski kolosijek ako ispunjavaju uslove za elektroprovodljivost propisane tehničkim uslovima za izradu i prijem betonskih pragova, prema projektu konstrukcije gornjegstroja, i drugim važečim propisima i standardima.

(4) Jednodijelni i dvodijelni betonski pragovi mogu se postavljati na tramvajskim prugama u skladu sa projektom konstrukcije gornjeg stroja.

(5) Na prijelazu sa kolosiječne konstrukcije na čvrstoj podlozi na klasičnu kolosiječnu konstrukciju sa pragovima obavezno se primjenjuje prelazna konstrukcija prema projektu. Zadatak prelazne konstrukcije je spriječiti dinamičke udare i oštećenja konstrukcije uslijed trenutne, skokovite promjene krutosti podloge na prelazu sa kolosijeka u zastoru na kolosijek na čvrstoj podlozi.

AB ploča kao nosivi konstruktivni element kolosijeka

Član 45.

(1) Oslanjanje šina tramvajskog kolosijeka direktno na kontinualnu AB Ploču putem odgovarajućeg elastičnog pričvrsnog pribora podrazumijeva oslanjanje bez zastora i pragova.

(2) Dimenzije poprečnog presjeka AB ploče iznose 250x25cm (debljina ploče može biti i veča u zavisnosti od proračuna). AB ploča se izrađuje od betona kvalitetne odgovarajuće klase u zavisnosti od uslove izloženosti te se nakon okončanja procesa betoniranja ploča premazuje slojem hidrofobnog premaza na bazi silana.

Uzimajući u obzir inžinjersko geološke karakteristike tla i njegovu geostatičku analizu, smatra se da se ploča ravnomjerno oslanja na elastičnu podlogu propisanih karakteristika te se tako i tretira u računskoj analizi.

Zbog takvog ponašanja tla potrebno je da ploča ima dovoljnu otpornost na vanjska opterećenja (ULS - ultimate limit state), kao i upotrebljivost i trajnost (SLS - serviceability limit state).

S tim u vezi ploča se armira računski potrebnom armaturom od rebrastog armaturnog čelika u formi šipki klase B 500B u skladu sa računskom analizom i odabranom armaturom.

(3) Oslanjanje, odnosno pričvršćivanje šine za AB ploču vrši se prema projektu.Projekat mora sadržavati propisani razmak u podužnom smijeru elastičnog pričvrsnog pribora.

Oslonačka ploča elastičnog pričvrsnog pribora oslanja se na sloj izrađen od fleksibilne dvokomponentne polimerne smjese na bazi poliuretanske smole.