Aktio

Općina Centar - Općinsko vijeće

Odluka kojom se donosi Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Centar Sarajevo za period 2025.-2030. godine

Na osnovu člana 29. stav 1. tačka 2. i člana 174., stav 1. tačka 4. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10), člana 16. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/09), člana 26. Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 39/08, 19/11 i 45/15), člana 12. Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite od požara i vatrogastvu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/11) i člana 10. i 68. Statuta Općine Centar Sarajevo - Prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/04), Općinsko vijeće Općine Centar, na prijedlog općinskog načelnika, na 11. redovnoj sjednici, održanoj dana 30.10.2025. godine, donijelo je

ODLUKU
KOJOM SE DONOSI PROGRAM RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU OPĆINE CENTAR SARAJEVO ZA PERIOD 2025.-2030. GODINE

Član 1.

Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Centar Sarajevo za period 2025.-2030. godine donosi se u tekstu koji je dat u prilogu ove Odluke.

Član 2.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o donošenju Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća za područje općine Centar Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 29/20).

Član 3.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči Općine Centar Sarajevo, a naknadno će se objaviti u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-40-112/25
30. oktobra 2025. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Općinskog vijeća
Benjamin Isović, s. r.

Na osnovu člana 29. stav 1. tačka 2. i člana 174., stav 1. tačka 4. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10), člana 16. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/09), člana 26. Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 39/08, 19/11 i 45/15), člana 12. Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite od požara i vatrogastvu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/11) i člana 10. i 68. Statuta Općine Centar Sarajevo - Prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/04), Općinsko vijeće Općine Centar, na prijedlog općinskog načelnika, na 11. redovnoj sjednici, održanoj dana 30.10.2025. godine, donijelo je

PROGRAM RAZVOJA
ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU OPĆINE CENTAR SARAJEVO ZA PERIOD 2025.-2030. GODINE

UVOD

Na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10 (u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju), Općina Centar ima obavezu donošenja Programa razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Program razvoja), kao i Plana zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.
Članom 29. tačka 2. Zakona o zaštiti i spašavanju propisano je da općina ima obavezu da donese Program razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća dok je članom 174. tog Zakona određeno da isti izrađuje služba za civilnu zaštitu, a donosi ga općinsko vijeće na prijedlog općinskog načelnika.
Procjena ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti) predstavlja osnovu za izradu programa i planova zaštite. Ovu Procjenu je Zaključkom broj 17-40-84/25 donio Općinski načelnik 1.9.2025. godine.
Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća Općine Centar predstavlja okvirni i osnovni dokument kojim će se u procesu razvoja i izgradnje sistema zaštite i spašavanja u Općini, unaprijediti provedba Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u FBiH kao i drugih podzakonskih akata, zatim odrediti pravci razvoja zaštite i spašavanja kroz realizaciju konkretnih planova i projekata iz ove oblasti, uskladiti funkcionisanje sistema zaštite i spašavanja između nosilaca ovog sistema i dostići optimalne spremnosti svih nosilaca zaštite i spašavanja za preduzimanje operativnih mjera u fazi zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća na području općine.
Programom razvoja određuju se ciljevi, politika i strategija zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine.
Programiranje u zaštiti i spašavanju podrazumijeva niz aktivnosti kojima se osiguravaju: materijalno-tehničke, finansijske, edukativne i druge potrebe i funkcionisanje sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara u uslovima prirodnih i drugih nesreća.
Kako bi se izbjegle terminološke zabune, treba objasniti značenje nekih osnovnih pojmova koji se pojavljuju u ovom Programu:
Civilna zaštita: organizovani oblik zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju i drugim propisima.
Zaštita i spašavanje: programiranje, planiranje, organizovanje, obučavanje i osposobljavanje, provođenje, nadzor i finansiranje mjera i aktivnosti za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća s ciljem sprečavanja opasnosti, smanjenja broja nesreća i žrtava, te otklanjanje i ublažavanje štetnih djelovanja i posljedica prirodnih i drugih nesreća.
Mjere zaštite i spašavanja: organizovane radnje i postupci preventivne i operativne prirode koje pripremaju i provode tijela uprave i druga tijela vlasti i pravnih osoba.
Organizacija civilne zaštite: obuhvata ličnu i kolektivnu zaštitu građana, mjere zaštite i spašavanja, štabove civilne zaštite, povjerenike civilne zaštite, službe zaštite i spašavanja, jedinice civilne zaštite i rukovođenje i upotrebu snaga i sredstava civilne zaštite.
Prema članu 169., stav 4. Zakona o zaštiti i spašavanju Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća donosi se za najmanje 5 godina.
Ovaj Program razvoja Općina Centar donosi za period od 2025. - 2030. godine.
Članom 169., stav 3. Zakona o zaštiti i spašavanju određeno je, da pored određivanja politike i strategije zaštite i spašavanja, definisanja konkretnih programa, projekata i inicijativa, osiguranja neprekidnih procesa razvoja cjelovitog i jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja Program razvoja zaštite i spašavanja sadrži:
1. Zaključke iz Procjene ugroženosti Općine Centar;
2. Podatke o stanju organizovanosti civilne zaštite i dostignutom stepenu zaštite i spašavanja od pojedinih prirodnih i drugih nesreća;
3. Preventivne mjere zaštite i spašavanja koje će se provoditi na području Općine;
4. Osnovne ciljeveve, zadatke i način ostvarivanja zaštite i spašavanja sa smjernicama za organiziranje snaga i sredstava civilne zaštite, odnosno snaga zaštite i spašavanja;
5. Osnove za izradu programa obučavanja i osposobljavanja u zaštiti i spašavanju;
6. Smjernice za istraživačku i razvojnu djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje;
7. Pregled očekivanih troškova sa izvorima finansiranja.

I. ZAKLJUČCI IZ PROCJENE UGROŽENOSTI OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA OPĆINE CENTAR DONESENE 1.9.2025. GODINE

  • 1.
    S obzirom na prirodno – geografski položaj općine Centar procjenjuje se da i u narednom periodu može doći do pojave prirodnih i drugih nesreća na njenom području. Za neke možemo pretpostaviti da će se pojavljivati u određenim vremenskim intervalima (obilne snježne padavine, poplave i dr.), a neke se mogu pojaviti iznenada u svakom trenutku (zemljotres, klizišta, požari, eksplozije, pojave zaraznih bolesti).
  • 2.
    Nesreće koje bi zahvatile šire područje općine Centar mogu biti prouzrokovane: zemljotresom, visokim snijegom, obilnim kišnim padavinama, masovnim pojavama ljudskih i životinjskih bolesti i havarijama na gasnoj mreži, dok se za ostale pojave procjenjuje da bi mogle zahvatiti njene pojedine dijelove.
  • 3.
    Prijetnje od mogućih zemljotresa u velikim gradovima BiH kao što je Sarajevo (čiji je sastavni dio i Općina Centar) i prevelike koncentracije stanovništva u njima, uz postojeću intenzivnu gradnju i dogradnju stambenih i poslovnih objekata, često bez odgovarajućih urbanističkih planova i dozvola, zahtijeva reviziju i kontrolu primijenjenih standarda gradnje i preduzimanje odgovarajućih mjera na postizanju otpornosti na rušenje.
    Procjenu otpornosti postojećih velikih stambenih i drugih javnih objekata (škole, fakulteti, bolnice, željeznička stanica, aerodrom i sl.), na potrese, moguće je odrediti samo aproksimativno, jer su objekti građeni u različitim vremenskim periodima, na različite načine i s različitim stepenom otpornosti.
  • 4.
    Pored analiziranih, ne treba isključiti mogućnost još nekih prirodnih pojava, a u svjetlu velikih i naglih klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja kao što su:
    • -
      visoke temperature (koje izazivaju zdravstvene probleme kod stanovništva, sušu i nedostatak vode, a mogu ugroziti i odvijanje vitalnih općinskih funkcija),
    • -
      jaki vjetrovi (koji mogu ugroziti stanovništvo i njegova materijalna dobra, infrastrukturu, omesti odvijanje saobraćaja i obustaviti redovne aktivnosti), kao i
    • -
      pojava magle, smoga i aerozagađenja koji bitno utiču na zdravlje ljudi, odvijanje saobraćaja i dr.
  • 5.
    Uz pomoć stručnih ljudskih potencijala kao i na bazi dosadašnjih iskustava, treba na kvalitetan način pristupiti planiranju i realizaciji preventivnih mjera zaštite. Pravovremenim provođenjem preventivnih mjera zaštite višestruko se umanjuju potrebna finansijska sredstva u odnosu na ona koja su potrebna za sanaciju posljedica i ukupnih šteta nastalih djelovanjem prirodnih i drugih nesreća, a o cijeni izgubljenih ljudskih života, pretrpljenom strahu i traumama koji ostavljaju trajne posljedice na stanovništvo cijelih gradova, država i ukupne međunarodne zajednice ne treba puno govoriti.
  • 6.
    Prioritetne preventivne mjere koje nadležne općinske službe i kantonalna ministarstva trebaju provoditi na području općine Centar odnose se prije svega na: suzbijanje nelegalne gradnje, primjenu savremenih građevinskih standarda prilikom gradnje stambenih objekata, gasovodne, vodovodne i kanalizacione mreže, stavljanje u funkciju vanjske i unutrašnje hidrantske mreže, izgradnja požarnih puteva i pravovremena sanacija klizišta.
  • 7.
    Osim preventivnih, potrebno je izvršiti sve pripremne radnje za provođenje operativnih mjera zaštite i spašavanja za vrijeme trajanja prirodnih i drugih nesreća. Za provedbu tih mjera neophodno je izvršiti opremanje, obučavanje i uvježbavanje svih snaga koje su zadužene za realizaciju, zajedno sa stanovništvom, kao i planiranje najefikasnijih organizacijskih i naučno-tehničkih dostignuća, kako bi se prilikom operativnih postupaka spasilo što više ljudi i materijalnih dobara i umanjile ukupne štete.
  • 8.
    Radi provođenja mjera i postupaka za saniranje posljedica prirodnih i drugih nesreća neophodno je opremiti i uvježbati stručne ekipe zdravstvenih, veterinarskih, komunalnih i drugih službi, službe zaštite i spašavanja, jedinice civilne zaštite, zatim izvršiti pripremu svih neophodnih mjera za normalizaciju života ljudi (zbrinjavanje nastradalog stanovništva, organiziranje prikupljanja i raspodjele pomoći i dr.).
  • 9.
    Oružane snage Bosne i Hercegovine i policijske snage predstavljaju dio sistema zaštite i spašavanja. Policijske snage u odnosu na svoju zakonsku ulogu i namjene, osposobljenost i opremljenost u uslovima prirodne i druge nesreće osiguravaju javni red, ličnu i imovinsku sigurnost i odvijanje saobraćaja, te vrše upozoravanja na opasnosti u pogođenim područjima.
    Zbog bržeg i efikasnijeg djelovanja potrebno je maksimalno pojednostaviti sadašnji način angažovanja oružanih snaga BiH na akcijama zaštite i spašavanja u slučaju prirodnih i drugih nesreća.
  • 10.
    Nevladine i organizacije civilnog društva imaju posebnu ulogu u podizanju svjesnosti o značaju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i angažovanju cjelokupnog stanovništva na provođenju mjera zaštite i spašavanja.
    Zbog raznolikosti sadržaja djelovanja u pružanju pomoći i pronalaženju, spašavanju i zbrinjavanju ugroženog i nastradalog stanovništva, osiguranju raznovrsne humanitarne pomoći u slučaju masovnih prirodnih i drugih nesreća potrebno je afirmirati društveni značaj nevladinog humanitarnog sektora i organizacija civilnog društva.
  • 11.
    Procjenjuje se da stanje opremljenosti, popunjenosti, obučenosti-uvježbanosti svih subjekata koji učestvuju u realizaciji mjera zaštite i spašavanja na području općine može uticati samo na određene zadatke.
  • 12.
    Od izuzetne važnosti bilo bi realiziranje edukativnih emisija o svim vrstama opasnosti, u čijoj bi izradi učestvovali eminentni stručnjaci, a koji bi se emitirali putem medija, kao i uvođenje ovih sadržaja u proces obrazovanja.
  • 13.
    U slučaju da intenzitet posljedica prirodne i druge nesreće prilikom spašavanja i njihovog otklanjanja prevazilazi mogućnosti ukupnih snaga zaštite i spašavanja Općine Centar, treba planirati traženje pomoći od susjednih općina, kantonalnih i federalnih organa, oružanih snaga BiH, te međunarodne zajednice.
  • 14.
    Procjena ugroženosti stvara osnovu za izradu općinskog Programa razvoja zaštite i spašavanja i Plana zaštite i spašavanja i njihovo međusobno usklađivanje uz osiguranje finansijske podrške njihovoj realizaciji, te njihovu verifikaciju od nadležnog organa.
    Nakon usvajanja Procjene ugroženosti područja Općine, od strane Općinskog načelnika, potrebno je pristupiti izradi Programa razvoja zaštite i spašavanja u Općini za period narednih 5 ili više godina.

II. STANJE ORGANIZOVANOSTI CIVILNE ZAŠTITE I DOSTIGNUTI STEPEN ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD POJEDINIH PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

U skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju i drugim podzakonskim propisima, Procjenom ugroženosti, procjenama sopstvenih snaga i mogućnosti za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća, civilnu zaštitu na području općine Centar treba osposobiti tako da može uspješno izvršavati zadatke zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara i u najtežim uslovima. Iskustvo iz prethodnog rata te dosadašnjih prirodnih i drugih nesreća koje su se dešavale na ovom području, prestavljaju osnovu za organizovanje civilne zaštite na teritorijalnom principu.
Stanje organizovanosti civilne zaštite na području općine Centar sagledava se kroz slijedeće elemente, stanja i postupke:
1. štabove civilne zaštite,
2. službe zaštite i spašavanja,
3. operativni centar civilne zaštite
4. popuna i materijalno opremanje struktura civilne zaštite
5. rukovođenje i upotrebu snaga i sredstava civilne zaštite,
6. stanje skloništa na području Općine
Štabovi civilne zaštite
Za uspješno rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja, te za obavljanje drugih poslova u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju i drugim podzakonskim aktima iz ove oblasti, Odlukom općinskog načelnika formiran je Općinski štab civilne zaštite, kao operativno-stručni organ i isti je popunjen sa dvadeset (20) članova. U rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja Općinski štab civilne zaštite vrši sljedeće poslove:
- odlučuje o upotrebi snaga i sredstava civilne zaštite na zaštiti i spašavanju ugroženih i stradalih lica i materijalnih dobara, i te snage raspoređuje na ona područja koja su ugrožena,
- naređuje provođenje odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja i određuje snage i sredstva koja će provoditi te mjere,
- operativno usmjerava, koordinira i rukovodi akcijama zaštite i spašavanja svih učesnika angažovanih na zaštiti i spašavanju na području općine,
- neposredno rješava sva pitanja koja se u toku provođenja aktivnosti na zaštiti i spašavanju pojave u vezi angažovanja snaga i sredstava civilne zaštite i provođenja mjera zaštite i samozaštite građana.
- ostvaruje saradnju sa Kantonalnim i Federalnim štabom civilne zaštite, organizuje prijem i raspodjelu pomoći ugroženim i nastradalim građanima sve dok redovne službe ne preuzmu tu obavezu.
Pored Općinskog štaba civilne zaštite formirani su i štabovi civilne zaštite u svih 19 mjesnih zajednica i isti su popunjeni sa po 5 članova. Ovi štabovi pored obaveza u rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja na području svoje mjesne zajednice mogu se angažovati na provođenju akcija zaštite okoliša na cijelom području općine, te na drugim poslovima koje utvrdi Općinski štab civilne zaštite. Ukoliko dođe do promjene u organizaciji broja mjesnih zajednica, Služba za civilnu zaštitu će uskladiti organizaciju štabova civilne zaštite u skladu sa tim izmjenama.
Formirani štabovi civilne zaštite imaju veliki značaj kako u preventivnom djelovanju tako i u rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja, pa je stoga u skladu sa godišnjim planovima, neophodno vršiti stalno opremanje i obučavanje članova tih štabova.
Operativni centar civilne zaštite
Radi stalnog prikupljanja podataka o svim vrstama pojava i opasnosti koje mogu dovesti do prirodne ili druge nesreće, kao i podataka o posljedicama koje su nastale pojavom prirodne ili druge nesreće po ljude i materijalna dobra na ugroženom području, obradu tih podatka i njihove distribucije nadležnim organima vlasti i pravnim licima, kao i za prenošenje naredbi Općinskog štaba civilne zaštite, formiran je operativni centr civilne zaštite (u daljem tekstu: operativni centar) u sastavu Službe za civilnu zaštitu.
Operativni centar prikuplja i obrađuje podatke o svim vidovima opasnosti, vrši uzbunjivanje i upozoravanje građana, prenosi naređenja nadležnog štaba civilne zaštite, oglašava prestanak opasnosti, priprema i šalje izvještaje o preduzetim mjerama, provedenoj mobilizaciji i drugim mjerama i aktivnostima nadležnim organima vlasti, kao i operativnom centru Kantona Sarajevo, odnosno operativnom centru Federacije BiH.
Operativni centar prikuplja i obrađuje podatke o svim vidovima opasnosti i nesrećama putem organa, službi i pravnih lica koji su povezani sa operativnim centrom (PU Centar, Dom zdravlja Centar, Hitna pomoć, Profesionalna vatrogasna jedinica KS, Gorska služba spašavanja, radio klub Sarajevo, DVD "Bjelave", "Elektrodistribucija", "BH telecom", KJKP "Park", KJKP "Rad", KJKP "Vodovod i kanalizacija", "Sarajevogas", 19 mjesnih zajednica i pojedina pravna lica).
Operativni centar informacije prikuplja i putem stalnog praćenja redovnih informativnih programa, putem radija, interneta i TV-a koji su instalirani u operativnom centru.
Kad operativni centar primi informaciju, dežurni operativac u centru istu obrađuje tako da prvo provjerava njenu vjerodostojnost i aktuelnost u kontaktu sa davaocem informacije, a nakon toga preduzima sljedeće radnje:
1. Informacije koje se odnose na redovne i vanredne izvještaje odmah po prijemu, bez obrade, prosljeđuje organu ili pojedincu na koga je izvještaj označen (adresiran);
2. Ostale informacije koje se ne odnose na redovne i vanredne izvještaje prije dostavljanja nadležnom organu moraju se obraditi.
Obrada informacije podrazumijeva postupak u kojem dežurni operativac treba tačno i precizno da sazna kojim organima uprave ili drugim organima treba dostaviti informaciju. Utvrđivanje te činjenice vrši se tako što se, na osnovu podataka o prirodnoj ili drugoj nesreći na koju se informacija odnosi, vrši uvid u propis kojim je utvrđen djelokrug organa uprave i drugih organa i tako saznaje koji su organi nadležni za prijem informacije.
Ako je došlo do proglašenja prirodne ili druge nesreće izvještaji o stanju na području općine dostavljaju se općinskom načelniku i rukovodiocu Službe za civilnu zaštitu.
Izvještavanje građana o opasnostima provodi se putem radio i TV stanica, razglasnim stanicama i drugim pogodnim akustičnim sredstvima. Osobe težeg zdravstvenog stanja obavještavaju se neposredno na kućnim adresama putem pripadnika štabova civilne zaštite mjesnih zajednica ili telefonskim putem. Na području općine Centar postavljeno je 9 sirenskih mjesta za prijenos zvuka i govora, a sve one su uvezane u digitalni sistem kojim se rukovodi iz operativnog centra u zgradi Općine.
Imajući u vidu značaj i ulogu brzog prenosa informacija putem ovog centra, kao i pogodnosti za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja, neophodno je stalno unapređenje njegovog rada kroz opremanje istog i obuku uposlenika.
Službe zaštite i spašavanja
Službe zaštite i spašavanja organizovane su u pravnim licima i udruženjima građana čija je redovna djelatnost od neposrednog značaja za zaštitu i spašavanje.
Službe zaštite i spašavanja na području općine Centar organizovane su u pravnim licima iz oblasti: zdravstva, vatrogastva, komunalnih poslova, građevinarstva, telekomunikacija, i alpinizma i to:
- Služba za zaštitu od požara - DVD Bjelave,
- Služba za medicinsku pomoć – JU Dom zdravlja KS OJ Centar - Vrazova,
- Služba za komunalnu čistoću - KJKP "Rad",
- Služba za spašavanje iz ruševina - KJKP "Park,
- Služba za vodosnadbijevanje - KJKP Vodovod i Kanalizacija,
- Služba za zaštitu zivotinja i namirnica životinjskog porijekla - Veterinarska stanica Sarajevo,
- Služba za spašavanje sa visina u prirodi, na vodi i pod vodom - Gorska služba spašavanja - stanica Sarajevo,
- Služba za raščišćavanje ruševina i terena -građevinska firma "Bosman"d.o.o.,
- Služba za sklanjanje i smještaj ugroženog i nastradalog stanovništva - KJP "ZOI 84" Olimpijski centar Sarajevo d.o.o. Sarajevo,
- "Jedinica za evakuaciju i snabdijevanje stanovništa - Crveni križ/krst Općine Centar,
- "Služba za urgentno zbrinjavanje i transport povrijeđenog stanovništva" - JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo,
- "Služba za telekomunikacijsko-informatičku podršku Općine Centar" - (Udruženje RMZO FBiH)
Napominjemo da će u narednom periodu tačnije nakon osnivanja JP "Centar" d.o.o. Sarajevo, Služba za civilnu zaštitu uz saglasnost Općinskog načelnika pokrenuti procedru formiranja "višenamjenske jedinice za zaštitu i spašavanje" u navedenom preduzeću.
Cilj ove aktivnosti je prvenstveno jačanje sistema civilne zaštite na području općine kao i opremanje adekvatnim materijalno-tehničkim sredstvima i opremom, kako same jedinice tako i navednog preduzeća. Oprema i materijalno-tehnička sredstva će se koristiti u redovnim aktivnostima preduzeća i u vanrednim situacijama, kao i u situacijama proglašenja stanja priordne nesreće za područje općine Centar.
Preventivnu zaštitu i spašavanje, službe za zaštitu i spašavanje ostvaruju provođenjem odgovarajućih mjera, postupaka i zadataka u okviru njihove redovne djelatnosti. Provođenjem tih mjera može se uticati na sprečavanje nastanka određenih pojava i opasnosti koje mogu izazvati prirodnu ili drugu nesreću a njenim djelovanjem mogu biti ugroženi životi i zdravlje stanovništva i materijalna dobra.
Operativne mjere zaštite i spašavanja, ove službe ostvaruju izvršavanjem odgovarajućih mjera, postupaka i zadataka iz svog djelokruga, od momenta angažovanja na zaštiti i spašavanju do otklanjanja nastalih posljedica, odnosno do momenta kada se ocijeni da prestaje potreba za njihovim angažovanjem.
Na osnovu Procjene ugroženosti Općina Centar će, prema iskazanim potrebama, formirati nove službe zaštite i spašavanja i u drugim pravnim licima i udruženjima građana iz oblasti komunalnih, građevinskih, uslužnih i drugih djelatnosti.
U cilju stvaranja uslova za nesmetano funkcionisanje formiranih službi zaštite i spašavanja, Općinski načelnik će putem Službe za civilnu zaštitu planirati odgovarajuća sredstva u Budžetu Općine, kao i dio sredstava iz posebne naknade za zaštitu i spašavanje koja pripadaju Općini prema članu 180. Zakona o zaštiti i spašavanju.
Ova sredstva će se koristiti za nabavku opreme, tehničkih i drugih sredstava, kao i za obučavanje i osposobljavanje članova službi, odnosno, uposlenika tih pravnih lica i udruženja građana, koji su uključeni u sastav službi.
Raspodjelu finansijskih sredstava na pojedine službe zaštite i spašavanja sa podacima o vrsti i količini opreme koju treba nabaviti, odobrava Općinski načelnik na prijedlog Službe za civilnu zaštite, a na osnovu podnesenog pismenog zahtjeva tih službi.
Popuna i materijalno opremanje struktura civilne zaštite
U skladu sa Pravilnikom o načinu rada i funkcioniranja štabova i povjerenika civilne zaštite ("Službene novine Federacije BiH", broj 77/06 i 05/07) izvršeno je popunjavanje Općinskog štaba civilne zaštite rukovodiocima općinskih službi za upravu i predstavnicima određenih pravnih lica čija je djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje, kao i popuna i imenovanje članova štabova u svim mjesnim zajednicama na području općine Centar.
Također, u skladu sa Pravilnikom o organizovanju službi zaštite i spašavanja i jedinica civilne zaštite, njihovim poslovima i načinu rada ("Službene novine Federacije BiH", broj 77/06), kao što je već navedeno, organizovane su i službe za zaštitu i spašavanje u pravnim licima i udruženjima građana iz oblasti koje su od značaja za zaštitu i spašavanje. Popuna službi zaštite i spašavanja i proglašenih pravnih lica i udruženja građana od značaja za zaštitu i spašavanje, odgovarajućim kadrovima vrši se iz pravnih lica i udruženja građana.
Zakonom o zaštiti i spašavanju je propisano da se štabovi i službe zaštite i spašavanja opremaju odgovarajućom opremom i materijalno-tehničkim sredstvima koja su neophodna za njihovu ličnu zaštitu kao i za izvršavanje zadataka civilne zaštite iz njihove nadležnosti.
Općina Centar opremila je općinski štab civilne zaštite i štabove u mjesnim zajednicama ličnom opremom neophodnom za rad na terenu. Također, navedene službe zaštite i spašavanja redovno se opremaju materijalno-tehničkim sredstvima i to iz prihoda ostvarenih po osnovu posebnih naknada za zaštitu i spašavanje.
Vrsta i količina sredstava i opreme utvrđuje se u skladu sa ličnom i materijalnom formacijom koju je propisao direktor Federalne uprave civilne zaštite.
Općinski štab civilne zaštite je usvojio materijalne formacije struktura civilne zaštite a Općina trenutno raspolaže određenom količinom materijalno-tehničkih sredstava i opreme koja bi zadovoljila interventno djelovanje u slučaju nastanka prirodne ili druge nesreće.
Također, u sastavu Službe za civilnu zaštitu formiran je operativni centar koji je popunjen uposlenicima iz ove službe, te opremljen sa neopodnim materijalno tehničkim sredstvima za nesmetano funkcionisanje.
I u narednom periodu, a u skladu sa finansijskim mogućnostima, nastavit će se opremanje štabova civilne zaštite, operativnog centra, službi za zaštitu i spašavanje.
Zakonom o zaštiti i spašavanju je propisano da su sva privredna društva i pravna lica u kojima se obavlja djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje (iz oblasti zdravstva, veterinarstva, građevinarstva, šumarstva, vodoprivrede, poljoprivrede, vatrogastva, ekologije i sl.), na zahtjev Općinskog štaba civilne zaštite dužna organizovati i provoditi poslove zaštite i spašavanja iz djelokruga svoje djelatnosti. Ova privredna društva i pravna lica obavezna su staviti na raspolaganje svoja materijalno-tehnička sredstva za potrebe civilne zaštite, a u skladu sa Uredbom o načinu davanja i vraćanja materijalnih sredstava uzetih za potrebe civilne zaštite ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/04 i 38/06).
Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava civilne zaštite
Kada zaprijeti neposredna opasnost od nastanka prirodne ili druge nesreće, a procijeni se da nije potrebno aktivirati štab civilne zaštite, tada Općinski načelnik koji je i komandant štaba civilne zaštite, može narediti angažovanje određenih struktura civilne zaštite koje je Općina osnovala radi poduzimanja mjera na sprečavanju nastanka tih nesreća. Komandant općinskog štaba civilne zaštite i rukovodi akcijama u skladu sa planom zaštite i spašavanja.
Rukovođenje tim snagama vrši se do momenta završetka predviđenih aktivnosti ili do aktiviranja općinskog štaba.
Aktiviranje štaba se vrši u situaciji kada prirodna ili druga nesreća na teritoriji općine ili njenom dijelu dostigne takav stepen da organi uprave, javna preduzeća i druga pravna lica nisu u mogućnosti izvršavati svoje redovne zadatke i zadatke koji se odnose na zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara i tada se proglašava stanje prirodne ili druge nesreće.
Na prijedlog Općinskog štaba civilne zaštite Općinski načelnik proglašava stanje prirodne ili druge nesreće, a ako se radi o hitnosti postupka, isto to može uraditi i na prijedlog Službe za civilnu zaštitu.
Angažovanje i upotrebu snaga i sredstava civilne zaštite u akcijama zaštite i spašavanja Općinski štab civilne zaštite vrši na osnovu prethodno izvršene procjene o vrsti prirodne i druge nesreće, području na kojem djeluje ta nesreća i procjene obima i vrste mogućih posljedica po stanovništvo i materijalna dobra na ugroženom području.
Službe zaštite i spašavanja, kao i sredstva zaštite i spašavanja angažuju se i upotrebljavaju kada stanovništvo i materijalna dobra budu ugroženi prirodnim i drugim nesrećama, kao i za vrijeme vježbi i drugih oblika obuke.
Upotreba navedenih snaga i sredstava vrši se u skladu sa Planom zaštite i spašavanja. Upotreba ovih snaga i sredstava traje do momenta kada je završeno spašavanje ugroženog i stradalog stanovništva i materijalnih dobara, odnosno kada se ocijeni da daljnju aktivnost na obavljanju tih poslova i zadataka mogu uspješno provoditi nadležni organi i pravna lica u okviru svoje redovne djelatnosti, a o čemu odlučuje Općinski štab civilne zaštite.
Organ uprave, ustanove, službe za upravu i pravna lica mogu samostalno i u svim situacijama, kada postoji opasnost od nastanka prirodne i druge nesreće koja može ugroziti njihovo ljudstvo i materijalna dobra ili ako je nastala ta nesreća, angažovati snage i sredstva koje su formirali za svoje potrebe.
Odluku o upotrebi snaga i sredstava civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja na zadacima zaštite i spašavanja donosi:
- za snage i sredstva struktura civilne zaštite Općine - Općinski štab civilne zaštite
- za snage i sredstva jedinica i povjerenika civilne zaštite koji su formirani u organima uprave i drugim organima, ustanovama i pravnim licima - rukovodioci tih organa i ustanova,
- za potrebe službi za upravu - općinski načelnik.
U toku rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja, komandovanje jedinicama vrše komandiri tih jedinica, koji su odgovorni štabu civilne zaštite koji rukovodi akcijama zaštite i spašavanja.
Stanje skloništa na području Općine
Skloništa su objekti koji se koriste za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od vazdušnih, raketnih, topovskih, minobacačkih i drugih napada, upotrebe radioaktivnih, hemijskih i bioloških sredstava, odnosno nastanka opasnosti usljed tehničko – tehnoloških nesreća, kao i za smještaj evakuisanih građana u slučaju prirodne i druge nesreće.
Na području općine Centar postoji ukupno 50 skloništa od kojih je do sada sanirano 40, dok na preostalih 10 nije trebalo izvoditi sanacione radove.
Svih 50 skloništa pripremljeno je da služi namjenjenim funkcijama u slučaju pirodnih i drugih nesreća. Glavni sanacioni radovi sastojali su se od: saniranja lokacija kroz koje je prodirala voda, skidanja stare (oštećene) i postavljanja nove izolacije, saniranja rezervnog izlaza, popravka stolarije i osposobljavanja elektroinstalacija. Uzroci koji su dovodili do oštećenja skloništa i prodiranja vode u ista su: kvarovi na vodovodnim i kanalizacionim instalacijama, oštećenja na kišnoj kanalizaciji i loša izvedbena rješenja prilikom gradnje rezervnih izlaza. Kod nekih zgrada u sklopu kopjih se nalaze skloništa uočene su pukotine oko vanjskih zidova i temelja nastale slijeganjem zemljišta. Slijeganje zemljišta prouzrokovalo je oštećenja izlolacija na vanjskim zidovima zgrada, a samim tim i prodiranje vode unutar skloništa. S obzirom da bi potpuna sanacija skloništa u ovakvim slučajevima zahtjevala velika finansijska sredstva Služba se nije do sada opredjelila za izvođenje većih sanacionih poduhvata. Slična situacija je i kod skloništa koja se nalaze ispod platoa (ispred zgrada) ili u sklopu garaža.
U 2016. godini izvršeno je i preuzimanje tri javna skloništa od Kantonalne uprave civilne zaštitte. Od navedena tri skloništa pristupilo se izradi projektne dokumentacije i sanaciji skloništa u ulici Husrefa Redžića. Sklonište u Dalmatinskoj ulici je trajno izgubilo svoju osnovnu namjenu zbog činjenice da su kroz njegove prostorije postavljeni stabilizirajući šipovi prilikom saniranja veliko klizište na tom lokalitetu. Na trećem skloništu, u sklopu tunela Ciglane, nije bilo potrebno vršiti sanaciju.
Općina Centar je na prijedlog Službe za civilnu zaštitu ostvarena namjenska sredstva po osnovu izdavanja skloništa u zakup, kao i od naplate naknade za oslobađanje od izgradnje skloništa koju investitori plaćaju u iznosu od 1% građevinske vrijednosti objekta, pored sanacije postojećih skloništa uložila i u kapitalne projekte za izgradnju dva nova skloništa i to u sklopu osnovne škole na Šipu i vrtića "Razigrani dani".
Dostignuti stepen zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća
U skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju Općina Centar je izradila i donijela Procjenu ugroženosti za područje općine, Plan zaštite i spašavanja, kao i Procjenu i Plan zaštite od požara teritorije općine. Ovi dokumenti se nalaze u Službi za civilnu zaštitu i mjesne zajednice i redovno se ažuriraju. Donošenjem ovog Programa razvoja zaštite i spašavanja bit će zamijenjen Program koji je donesen za raniji period.
Također, izrađeni su i doneseni svi podzakonski propisi koji bliže uređuju i regulišu oblast zaštite i spašavanja, a koji su usvojeni od strane Općinskog načelnika i Općinskog vijeća.
S tim u vezi,a polazeći od Procjene ugroženosti Općine Centar osnovni pravci razvoja zaštite i spašavanja u narednom periodu biće usmjereni na:
- osposobljavanje i obučavanje svih struktura civilne zaštite na području općine Centar za uspješno provođenje akcija zaštite i spašavanja kao i njihovo opremanje,
- pružanje stručne pomoći u pripremama i organizovanju privrednih društava i drugih pravnih lica, koja se u okviru svoje redovne djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem,
- koordinacija općinskog štaba civilne zaštite, općinskih službi za upravu, mjesnih zajednica i drugih pravnih lica radi planiranja, organizovanja i sprovođenja mjera zaštite i spašavanja,
- dalja saradnja i koordinacija sa Kantonalnom upravom civilne zaštite i Federalnom upravom civilne zaštite,
- plansko korištenje namjenskih finansijskih sredstava koja se izdvajaju za potrebe zaštite i spašavanja,
- nabavka i održavanje materijalno-tehničkih sredstava i opreme i njihovo održavanje,
- održavanje postojećih i izgradnju novih skloništa,
- stalno ažuriranje Procjene ugroženosti kao i izradu i ažuriranje Planova zaštite i spašavanja, praćenje zakonskih i podzakonskih akata kojima se reguliše oblast zaštite i spašavanja i
- informisanje javnosti o razvoju sistema zaštite i spašavanja, kao i obavještavanje o nastalim prirodnim i drugim nesrećama i

III. PREVENTIVNE MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA KOJE ĆE SE PROVODITI

U cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Centar provodit će se sljedeće aktivnosti i mjere u zaštiti i spašavanju:
- sklanjanje ljudi i materijalnih dobara,
- evakuacija,
- zbrinjavanje ugroženih i nastradalih,
- zamračivanje,
- zaštita i spašavanje od radioloških, hemijskih i bioloških sredstava
- zaštita i spašavanje od rušenja,
- zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom,
- zaštita i spašavanje od požara,
- zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava,
- prva medicinska pomoć,
- zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla,
- asanacija terena,
- zaštita okoliša i
- zaštita bilja i biljnih proizvoda.
Preventivne mjere kao redovne aktivnosti trebaju biti usmjerene na smanjenje mogućnosti nastanka prirodnih i drugih nesreća, a samim tim i posljedica koje te nesreće izazivaju. Prije nastanka prirodnih ili drugih nesreća neophodno je provođenje određenih mjera kojima se može uticati na sprečavanje, odnosno, na smanjenje djelovanja prirodne ili druge nesreće. Za provođenje ovih mjera odgovorni su organi vlasti i pravne osobe, koji u svojim godišnjim planovima trebaju utvrditi zadatke i izvor finansiranja za provođenje tih mjera.
Sprovođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja na području općine Centar je zadovoljavajuće i ogleda se u prvom redu u dosljednoj primjeni tehničkih i drugih mjera kojima se obezbjeđuje sigurnost i dugotrajnost konstrukcije, uređaja i opreme pri izgradnji objekata, mjera zaštite od požara, mjera za sprečavanje pojave zaraznih bolesti, određenih mjera kao što su drenaža terena, izrada potpornih zidova u cilju sprečavanja pojave klizišta, ispravnosti i redovnog održavanja saobraćajnica, pravilnog uskladištavanja naftnih derivata, te primjeni propisa za zaštitu od eksplozija gasa i tečnih goriva.
Prostorno uređenje teritorije Općine je upravo faktor na kojem u buduće mora obratiti najveća pažnja radi zaštite od klizišta i odrona tla. Na dijelovima teritorije Općine postoji veliki broj objekata starijeg datuma gradnje, sa zastarjelom vodovodnom i kanalizacionom mrežom, što je jedan od uzročnika pojave podzemnih voda koje imaju znatan uticaj na pomjeranje tla – zemljišta, odnosno aktiviranja klizišta.
Pojava pomjeranja zemljišta (tla) manifestuje se pogotovo u užem jezgru padinskih dijelova Općine gdje je naseljenost gusta, a veliki broj stambenih i infrastrukturnih objekata napravljen je bez ikakvog regulacionog plana.
Međutim, pokazalo se da i vodovodni i kanalizacioni kolektori koji su urađeni po projektu mogu biti jedan od uzroka nastanka klizišta. Naime, usljed kvarova na vodovodnoj i kanalizacionoj mreži može doći do ispiranja čestica tla i narušavanja njegove stabilnosti, odnosno može doći do pomjeranja tla pa i do nastanka klizišta.
Neregulisano oticanje voda sa saobraćajnica kao i neregulisano odvodnja sa većih površina u nepovoljnim hidrološkim uvjetima također pogoduje nastanku klizišta.
Iz gore navedenog proizlazi da osnovni uzročnici pojave klizišta na padinskim dijelovima mogu biti slijedeći: bespravna gradnja, veliki broj objekata i nasipa, neispravne instalacije vodovoda i kanalizacije, neregulisano oticanje voda sa saobraćajnica, neregulisano odvodnja sa većih površina, te sječa drveća koje je svojim korjenjem štitilo (zadržavalo) padinu.
U narednom vremenskom periodu bilo bi nužno realizirati što više sljedećih interventnih sanacionih mjera: rasterećenje padina, popravak instalacija, mjestimična izrada prosjeka za isticanje akumuliranih voda, sprečavanje nekontrolisanog izlijevanja voda putem manjih nasipa i usmjeravanje voda u stabilne zone ili kanalizacije, prikupljanje i kanalisanje voda putem privremenih ili stalnih kanala ili cjevovoda, planiranje terena i sadnja odgovarajućih vrsta drveća i trava na mjestima gdje može doći do klizanja tla.
Na području općine Centar registrovano je oko 157 klizišta, od toga je do sada sanirano 68 klizišta (podaci Zavoda za izgradnju KS). Okolnosti koje su pogodovale nastanku ovolikom broju klizišta su: geografski položaj (najniža tačka nadmorske visine 540 m, a najviša 1530 m), klima (kontinentalna i planinska), gustina naseljenosti u centralnom dijelu Općine i prostorno uređenje (komunikacije, stambena gradnja i urbaniziranost).
Klizišta i odroni tla

Zadatak

Izvršilac

Nastavak radova na regulaciji vodotoka Koševskog potoka na potezu od bolnice Jagomir do sela Nahorevo

- Služba za komunalne i stambene poslove

- Služba za prostorno uređenje i investicije

Vršenje preventivne kontrole vodotoka rijeke Miljacke na potezu od Drvenija mosta do mosta Suade i Olge

 

- Nadležne službe Grada Sarajeva (rijeka miljacka)

- Nadležne službe Općine Centar

Čišćenje korita od granja, nanosa i smeća naročito oko mostova

Saniranje oštećenja na potpornim zidovima i kaskadama

Zatrpavanje kamenom rupa nastalih potkopavanjem zidova i kaskada

Saniranje oštećenja na kanalisanim dijelovima potoka, ulaznim građevinama i pregradama za zaustavljanje nanosa

Preventivna kontrola i čišćenje vodotoka potoka od smeća i nanosa kao i ulaznih građevina Koševskog potoka i potoka Soukbunar

Održavanje obala potoka u cilju zaštite okoliša (košenje, prikupljanje trave i drugog otpada koji može dospjeti u korita potoka).

 

- Služba za komunalne i stambene poslove

Planiranje i provođenje preventivnih mjera:
U cilju zaštite od poplava u samim akcijama spašavanja učestvuju: građani u okviru samozaštite i pomoći drugima, pravna lica kojima je to osnovna djelatnost, nadležne općinske službe, sportska i druga udruženja i službe zaštite i spašavanja opremljene i osposobljene za ovu vrstu zaštite i spašavanja.
Ova mjera podrazumjeva izgradnju, održavanje i saniranje oštećenih objekata za zaštitu od poplava, osmatranje i izviđanje stanja vodotoka, objekata i terena, planiranje provođenja evakuacije stanovništva i materijalnih dobara iz ugroženih područja, ispumpavanje vode iz poplavljenih objekata, snabdjevanje stanovništva ugroženog poplavom potrebnim namirnicama, vodom za piće i drugim sredstvima, te saniranje posljedica izazvanih poplavama.
Povremene i kratkotrajne probleme mogu izazvati kiše kratkog trajanja i velikog intenziteta, kada se voda iz kanalizacionih šahtova, uključujući i pritoke Miljacke (Koševski Potok, potok Sušica, potok Soukbunar, Kevrin potok ), izlijeva na ulice, naselja i pravi uglavnom saobraćajne probleme.
Stepen zaštite Općine Centar od poplava je visok. Jedinu pravu opasnost može predstavljati rijeka Miljacka, koja je regulisana na visok stepen zaštite, gdje je hidrološka analiza vodomjernih stanica sa dugogodišnjim nizom sistematskih hidroloških osmatranja pokazala da je njena regulacija kroz urbani dio Grada urađena sa obezbjeđenjem od "velikih voda povratnog perioda" jednom u 500 godina.
Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom je mjera koja sadrži provedbu zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara u područjima vodotoka koja mogu biti ugroženi poplavama uslijed oštećenja brana, nasipa ili drugih vodozaštitnih objekata.
Poplave
Navedene preventivne mjere se sprovode na području općine Centar kod izgradnje novih objekata. Međutim, značajan je broj objekata i naselja starijeg datuma gradnje koji ne zadovoljavaju današnje kriterije, te bi i posljedice zemljotresa bile znatno veće u tim naseljima.

Zadatak

Izvršilac

Utvrđivanje seizmičke mikrorejonizacije

- Hidrometeorološki zavod

Poštivanje Pravilnika o tehničkim propisima kod izgradnje objekta u seizmički osjetljivom području

- Služba za prostorno uređenje i investicije

- Zavod za izgradnju KS

- Građevinska preduzeća

- Nadzorni organi

Primjena urbanističkih mjera zaštite kod projektovanja i planiranja naselja (rastresitost, otpornost, prohodnost saobraćajnica, spratnost, elastičnost i drugo)

- Služba za prostorno uređenje i investicije

- Preduzeća koja se bave projektovanjem

Planiranje i provođenje preventivnih mjera:
Na samoj teritoriji Grada Sarajeva, gotovo svakodnevno se javljaju potresi intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti. Epicentralna područja ovih potresa su Pale, Prača, Hrasno, Trebević, Vučja Luka i Vogošća. Snažniji potresi su relativno rijetki. U toku jedne godine na teritoriji Kantona Sarajevo registruje se u prosjeku oko 100 manjih potresa. Od tog broja, svake godine bude dva do tri potresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti manju materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1900. godine, od kada se na ovom području potresi instrumentalno registruju, zabilježeno je 74 potresa čija je magnituda bila preko 3,0 Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve skale.
Teritorija Općine Centar Sarajevo spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Najveća opasnost za teritoriju Općini dolazi iz epicentralnih područja izvan administrativnih granica Općine.
Zemljotresi
Ove pojave na različit način i sa različitim intenzitetom, dimenzijama i posljedicama mogu ugroziti ljude i materijalna dobra na području općine Centar.
6. pojave zaraznih bolesti i epidemija
5. požara, eksplozija i drugih havarija i
4. sniježnih padavina, nanosa snijega i poledica,
3. klizišta i odrona tla,
2. poplava,
1. zemljotresa,
Mjere zaštite i spašavanja koje će provoditi formirane struktre civilne zaštite, općinske službe, pravna lica i udruženja građana razrađuju se samo za definisane vrste opasnosti. Procjenom ugroženosti utvrđeno je da na području općine Centar mogu nastati prirodne i druge nesreće usljed:
U Kantonu Sarajevo, pa i u Općini Centar, sve aktivnosti vezane za sanaciju klizišta realizovao je Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo prema postojećim planovima sanacije i raspoloživim finansijskim sredstvima.
Kako na području Kantona Sarajevo, tako i na području općine Centar, evidentiran je značajan broj aktivnih i potencijalnih klizišta koja direktno ugrožavaju sigurnost stanovništva, imovine, infrastrukture i životne sredine. Dosadašnja praksa je bila da Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo vrši procjene, projektuje i implementira sanacione mjere na ugroženim područjima, u skladu sa svojim nadležnostima i raspoloživim sredstvima.
Međutim, u posljednjem periodu Zavod za izgradnju KS odbija da nastavi sa dosadašnjim načinom rada na sanaciji klizišta, pozivajući se na izmjene u zakonskim okvirima, budžetska ograničenja ili promjenu u svojoj nadležnosti. Kao rezultat toga, dolazi do zastoja u realizaciji prijeko potrebnih sanacionih radova na terenu, što dodatno povećava rizik od šteta, naročito u periodima obilnih padavina i nestabilnosti tla.
Ovakav stav Zavoda ostavlja građane pogođenih područja bez adekvatne zaštite i odgovora institucija, te stvara ozbiljne sigurnosne, imovinske i pravne posljedice.
Također, nepostojanje jasne institucije koja će preuzeti odgovornost za sanaciju klizišta dodatno usložnjava situaciju i otežava planiranje i izvođenje potrebnih mjera.
Napominjemo da je Općina Centar u proteklom periodu kao društveno odgovorna lokalna zajednica, prepoznala prioritet, te u skladu s tim vršila kontinuirano ulaganje u sanaciju klizišta, monitoring i preventivne mjere, a sve s ciljem zaštite života građana i imovine. Općina Centar je od 2000. godine do početka 2022. sanirala čak 68 klizišta — među kojima su važnije lokacije poput Dalmatinske, Soukbunara, Trebevićke, Urijan Dedine, Mrakuše, Pećine, Kaptola, Pruščakove, Velikog parka, Alipašine, Višnjika, Antuna Hangija, Podgaj‑Tekije, Stolačke ulice i Hakije Kulenovića.
Neposredna ugroženost od gasnih instalacija (podzemni dijelovi gasnog sistema) je najčešće izražena u izvođenju nedozvoljenih radnji u blizini gasnih instalacija bez stručnog osoblja, odnosno nadzora. U tim slučajevima dolazi do prodiranja gasa u atmosferu koji je eksplozivan i lako zapaljiv.
Posebno potencijalnu opasnost predstavljaju trafostanice izgrađene u sklopu stambenih objekta, do kojih prilazi nisu uvijek dostupni u slučaju potrebe za hitnim intervencijama zbog neporisno parkiranih vozila.
Preventivne mjere sprovode pravna lica koja gazduju naprijed navedenim postrojenjima koja su potencijalna opasnost za izbijanje požara: Sarajevogas, vlanici pumpi, distributeri tečnih i plinskih goriva i Elektrodistribucija.
Planiranje i provođenje preventivnih mjera:

Zadatak

Izvršilac

Izrada planova zaštite od požara u skladu sa zakonom

- organi, preduzeća i druga pravna lica

Nadzor nad provođenjem mjera zaštite (redovna i vanredna kontrola na prođenju propisanih mjera)

- inspekcijski organi

Nabavka, servisiranje i održavanje protivpožarnih aparata u skladu sa zakonom

- Upravitelji stambenih zgrada i vlasnici privatnih kuća preko ovlaštenih preduzeća i drugih pravnih lica

Održavanje unutrašnje hidrantske mreže

- Upravitelji stambenih zgrada

Održavanje vanjske hidrantske mreže

- KJKP "Vodovod i kanalizacija"

Održavanje gasnih sistema, benzinskih pumpi i elektroenergetskih postrojenja

- Sarajevogas

- Vlasnici pumpi

- Elektrodistribucija

Obuka i provjera znanja iz oblasti zaštite od požara za zaposlene i građane

- Rukovodioci organa, pravnih lica i ustanova

- Općinski štab civilne zaštite i Služba za civilnu zaštitu

Materijalna pomoć Dobrovoljnom vatrogasnom društvu "Bjelave" u cilju opremanja i razvijanja ovog društva