Odluka o izmjeni odluke o obaveznoj preventivnoj sistematskoj deratizaciji na području Kantona Sarajevo
Na osnovu člana 18. stav (1) tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96 - Ispravka, 3/96 - Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), a u vezi sa čl. 3., 10. stav (1) tačka 5) i 11. stav (1) tačka 6) Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), Skupština Kantona Sarajevo na 28. radnoj sjednici, održanoj dana 29.12.2025. godine, donijela je
ODLUKU
O IZMJENI ODLUKE O OBAVEZNOJ PREVENTIVNOJ SISTEMATSKOJ DERATIZACIJI NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO
Član 1.Izmjena člana 1.
U Odluci o obaveznoj preventivnoj sistematskoj deratizaciji na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 22/13, 36/13 - Ispravka, 23/16, 27/16, 7/17, 41/19, 42/19, 44/22, 48/22 i 21/24) u članu 1. stav (4) mijenja se i glasi:
"(4) Sastavni dio ove odluke je Plan i program izvođenja obavezne, sistematske, preventivne deratizacije na području Kantona Sarajevo 2026. - 2028. godine - Prilog 1., čime prestaje primjena Programa izvođenja obavezne, preventivne, sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo 2023. - 2025. godine.".
Član 2.Stupanje na snagu i primjena
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", a primjenjivat će se od 01.01.2026. godine.
Broj 01-04-58601/25
29. decembra 2025. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Skupštine Kantona Sarajevo
Elvedin Okerić, s. r.
Prilog 1-
PLAN I PROGRAM
IZVOĐENJA OBAVEZNE, SISTEMATSKE, PREVENTIVNE, DERATIZACIJE NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO 2026.-2028. godine
1. UVOD
Plan i program izvođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije na području Kantona Sarajevo 2026.-2028. godine definira i utvrđuje sve najznačajnije elemente borbe protiv štetnih glodara u svrhu zaštite zdravlja stanovništva od zaraznih bolesti.
Planom i programom obavezne sistematske preventivne deratizacije utvrđuju se:
- Zakonska osnova za donošenje Plana i programa obavezne sistematske preventivne deratizacije, definicije i osnovni pojmovi,
- Ciljevi Plana i programa obavezne sistematske preventivne deratizacije,
- Mjesta i područja koja obuhvata obavezna sistematska preventivna deratizacija,
- Vrste štetnih glodara, karakteristike i bolesti koje prenose glodari,
- Operativni Plan i program izvođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije,
- Obaveze aktera uključenih u provođenje obavezne sistematske preventivne deratizacije,
- Obavještavanje javnosti,
- Kontrola izvođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije.
1.1 Definicije i osnovni pojmovi
"Obavezna sistematska preventivna deratizacija" definiše se kao opšta mjera za spriječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koja podrazumijeva mehaničke, fizikalne i hemijske mjere koje se provode sa ciljem spriječavanja ulaženja, zadržavanja, razmnožavanja i smanjenja populacije štetnih glodara na površinama, prostorima ili objektima, na biološki prihvatljiv minimum, te se ista provodi na sistematski način.
"obavezna" - znači da je društvena zajednica (i fizička i pravna lica) ovu mjeru obavezna provesti na osnovu Zakona, Pravilnika i ovog Plana i programa obavezne sistematske preventivne deratizacije.
"sistematska" - označava organizovan i planski pristup rada koji podrazumijeva da će se, po istoj metodologiji, sa istim preparatima (prilagođenim površinama), u što je moguće kraćem vremenskom periodu, provesti na području Kantona.
"preventivna" - znači da se izvodi u cilju spriječavanja nastanka zaraznih bolesti.
"deratizacija" - podrazumijeva uništavanje štetnih glodara, odnosno smanjenje njihovog broja kako bi se onemogućio njihov direktni ili indirektni štetni utjecaj na zdravlje ljudi, smanjile ekonomske štete koje oni uzrokuju i eliminisao estetski nedostatak uzrokovan njihovim prisustvom u okolišu.
"ugovorni izvođač" - izabrana firma za obavljanje poslova obavezne sistematske preventivne deratizacije koja posjeduje Rješenje Federalnog ministarstva zdravstva o obavljanju poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije koje uključuje upotrebu otrova II i III grupe iz Pravilnika o uslovima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uslova kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizičke osobe - obrtnici za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/16).
"operativna faza" - podrazumijeva period u kojem se provode sve definisane aktivnosti.
"interventna deratizacija" podrazumjeva treću fazu izvođenja deratizacije, a provodi se po uočenoj infestaciji štetnih glodara na osnovu stručne procjene J.U. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
"Nadzor" predstavlja kontinuiranu, organizovanu aktivnost čiji je osnovni zadatak sistematsko praćenje, prikupljanje, analiziranje podataka u vezi izvođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije.
2. ZAKONSKA OSNOVA ZA DONOŠENJE PLANA I PROGRAMA OBAVEZNE SISTEMATSKE PREVENTIVNE DERATIZACIJE
Plan i program obavezne sistematske preventivne deratizacije donosi se na osnovu člana 9. i člana 10. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05) (u daljem tekstu: Zakon) i člana 12. stav 3. Pravilnika o načinu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/16) (u daljem tekstu: Pravilnik).
Pravilnikom je utvrđen način provođenja obavezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, te se odabrani izvođač obavezne preventivne sistematske deratizacije u cjelosti mora pridržavati istog i snosi punu odgovornost za ostvarivanje mjera kojima se štiti zdravlje stanovništva i čovjekova okolina od onečišćenja, trovanja i nanošenja šteta.
3. CILJEVI PLANA I PROGRAMA OBAVEZNE SISTEMATSKE PREVENTIVNE DERATIZACIJE
Osnovni cilj izvođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije je zaštita stanovništva od zaraznih bolesti koje se prenose glodarima, a time i unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva, očuvanje okoline i smanjenje ekonomske i drugih šteta od strane glodara.
Specifični ciljevi:
a) prevencija oboljevanja ljudi od zaraznih bolesti za koje su glodari rezervoari i prenosioci;
b) postizanje većeg nivoa zaštite zdravlja stanovništva;
c) smanjenje ekonomskih šteta koje uzrokuju glodari;
d) unapređenje sanitarno-higijenskih i estetskih uslova.
Da bi se postigli nabrojani ciljevi potrebno je zadovoljiti sljedeće uslove:
- Obezbjediti adekvatne sanitarno-higijenske mjere na području Kantona Sarajevo tokom cijele godine;
- deratizaciju provoditi propisanim rodenticidima (hemijskim sredstvima za uništavanje glodara) i preparatima koji su registrovani za upotrebu u FBiH;
- izraditi Operativni Plan izvođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije od strane ugovornog izvođača i postupati po istom;
- ispoštovati planirano vrijeme za izvođenje proljetne i jesenje faze obavezne sistematske preventivne deratizacije, te
- u slučaju potrebe, na prijedlog i na osnovu stručne procjene JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, a na osnovu epidemiološke situacije provesti i interventnu deratizaciju u periodu između proljetne i jesenje faze.
4. MJESTA I PODRUČJA KOJA OBUHVATA OBAVEZNE SISTEMATSKE PREVENTIVNE DERATIZACIJE
Pravilnikom su definisana mjesta i područja koja obuhvata obavezna sistematska preventivna deratizacija:
a) objekte odgojno-obrazovnih ustanova (obdaništa, osnovne, srednje, više i visoke škole i dr.);
b) sve zdravstvene objekte (domovi zdravlja, ambulante, ordinacije, bolnice, klinički centri i dr.);
c) javne objekte namijenjene za smještaj ljudi (studentski i đački domovi, prihvatilišta, socijalne ustanove i dr.);
d) objekte namijenjene za smještaj ljudi (hoteli i drugi turistički objekti i dr.);
e) objekte i mjesta za javna okupljanja i gdje je frekventnost ljudi povećana (kinodvorane, pozorišta, banke, šalter sale i dr.);
f) objekte javnog prijevoza putnika (aerodromi, željezničke i autobuske stanice, garažni prostori, remize saobraćajnih sredstava za javni prijevoz);
g) objekte za javno vodosnabdijevanje;
h) veletržnice, tržnice, ribarnice;
i) šahtove i energetske kanale plinskih, telefonskih, električnih i toplovodnih i drugih instalacija;
j) glavne sanitarne deponije i ostale prostore gdje su deponije smeća;
k) sportske i rekreacijske prostore;
l) poslovne, skladišne, prodajne i proizvodne prostore pravnih osoba;
m) individualne zanatske, ugostiteljske i dr. radnje;
n) otvorene i zatvorene vodotoke, parkove, groblja, površine koje nisu privedene urbanističkoj namjeni, saobraćajnice, mostove, otvorena i zatvorena parkirališta, trgove, javne nužnike i druga javna mjesta na kojima postoji mogućnost zadržavanja i razmnožavanja glodara;
o) mrežu gradske i mjesnih kanalizacija za odvođenje otpadnih i oborinskih voda, uređaji za prečišćavanje tih voda, kanali;
p) pomoćne prostore stambenih i stambeno-poslovnih zgrada u svim oblicima vlasništva, uključujući: podrume, tavane, drvarnike, magacinske prostore, dvorišta, smetljarnike, garaže, otvorena i zatvorena đubrišta, te prostorije za ostavljanje poljoprivrednih mašina i oruđa.
Ugovorni izvođač će obavljati obaveznu preventivnu sistematsku deratizaciju na otvorenim i zatvorenim vodotocima, parkovovima, grobljima, površinama koje nisu privedene urbanističkoj namjeni, saobraćajnicama, mostovima, otvorenem i zatvorenim parkiralištima, trgovima, javnim nužnicima i drugim javnim mjesta na kojima postoji mogućnost zadržavanja i razmnožavanja glodara a što će se finansirati iz sredstava budžeta Kantona Sarajevo - razdjel Ministarstva zdravstva KS.
4.1 Osnovne geografske karakteristike Kantona Sarajevo
Kanton Sarajevo se prostire na površini od 1.276,90 km² sa devet općina i sa relativnom gustinom naseljenosti od 330,12 stanovnika po km². Površina četiri gradske opštine čini samo 15,07% ukupne površine Kantona Sarajevo, ali sa relativnom gustinom naseljenosti od 1918,61 stanovnika na km², dok područje ostalih pet opština čini 84,93% ukupne površine Kantona Sarajevo, ali sa izrazito manjom gustinom naseljenosti od 188,26 stanovnika na km². Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku procijenjen broj stanovnika za 2024. godinu u Kantonu Sarajevo je iznosio 421.531 stanovnika. U tabeli broj 1. prikazane su površine opština Kantona Sarajevo.
Tabela 1. Općine Kantona Sarajevo - površina
|
NAZIV OPŠTINE |
Površina u km˛ |
||
|
1. |
Stari Grad |
51,4 |
|
|
2. |
Centar |
33,0 |
|
|
3. |
Novo Sarajevo |
9,9 |
|
|
4. |
Novi Grad |
47,2 |
|
|
5. |
Ilidža |
143,4 |
|
|
6. |
Vogošća |
71,7 |
|
|
7. |
Ilijaš |
308,6 |
|
|
8. |
Hadžići |
273,3 |
|
|
9. |
Trnovo |
338,4 |
|
|
UKUPNO: |
1.276,9 |
||
U tabeli 2. je prikazana kvadratura javnih zelenih površina na području Kantona Sarajevo.
Tabela 2. Javne zelene površine
|
Prikaz kvadrature javnih zelenih površina na području Kantona Sarajevo |
||
|
Red. br. |
Opština |
Površina u m˛ |
|
1. |
Stari Grad |
17.573 |
|
2. |
Centar |
458.355 |
|
3. |
Novo Sarajevo |
615.440 |
|
4. |
Novi Grad Sarajevo |
1.268.937 |
|
5. |
Ilidža |
420.566 |
|
6. |
Vogošća |
286.914 |
|
7. |
Pionirska dolina |
95.595 |
|
UKUPNO |
3.163.380 |
Izvor podataka: KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo, maj 2025.
|
Prikaz kvadrature javnih zelenih površina na području Kantona Sarajevo |
||
|
Red. br. |
Opština |
Površina u m˛ |
|
1. |
Hadžići |
45.900 |
Izvor podataka: Urbanistički plan urbanog područja Hadžići za period od 2016. do 2036. godine, publikovano decembar 2023. godine
|
Prikaz kvadrature javnih zelenih površina na području Kantona Sarajevo |
||
|
Red. br. |
Opština |
Površina u m˛ |
|
1. |
Ilijaš |
199.100 |
Izvor podataka: Urbanistički plan urbanog područja Ilijaš za period od 2016. do 2036. godine, publikovan decembar 2023. godine
Tabela 3. Vodotokovi i dužine istih na području Kantonu Sarajevo
|
Naziv vodotoka |
Dužina u metrima jedne obale |
|
Miljacka |
38.000 |
|
Željeznica |
14.000 |
|
Dobrinja |
7.400 |
|
Jošanica |
5.100 |
|
Zujevina |
5.300 |
|
Žunovnica |
4.200 |
|
Tilava |
3.900 |
|
Butmirski potok |
3.200 |
|
Koševski potok |
4.200 |
|
Kanal kod Energoinvesta |
1.900 |
|
Potok- Zrak |
1.000 |
|
Misoča |
1.100 |
|
Bosna |
2.900 |
|
Ostali vodotokovi |
10.500 |
|
Ukupno |
102.700 |
|
Ukupno sa dvije obale |
205.400 |
Izvor podataka: Program izvođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije na području Kantona Sarajevo 2023-2025 godine
5. VRSTE I KARAKTERISTIKE PRISUTNIH ŠTETNIH GLODARA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO
Na području Kantona Sarajevo, kao i na ostalim područjima u BiH te i u susjednim zemljama, dominiraju:
- sivi, smeđi ili kanalski ili štakor selac (Rattus norvegicus),
- crni štakor (Rattus rattus),
- kućni miš (Mus musculus).
SIVI PACOV (RATTUS NORVEGICUS)
Sivi pacov je izuzetno lukav glodar, inteligentan, oprezan, koji svoja legla pravi u zemlji, skladištima, na tavanima i u podrumima. Posebno u jesen i zimi, seli u zgrade i kanale i tako preživljava vremenski period sa niskim temperaturama.
Ovaj štakor koji se naziva i selac, ima veliku pokretljivost i prisutan je u mnogim prostorima gdje žive ljudi, te na svim mogućim mjestima gdje ima hrane. Veoma je plodan i koti se 3 do 5 puta godišnje, a ponekad okoti 6 do 12 mladih.
CRNI PACOV (RATTUS RATTUS)
Crni pacov živi u magacinima hrane, zapuštenim dijelovima kuća, najčešće na tavanima, u toplovodima i pored kuhinja. Jede sve do čega dođe. Ima dobru reproduktivnu sposobnost, koti se 3 - 5 puta godišnje, a broj mladih varira od 5 - 10, pa se ova vrsta glodara bez preventivne deratizacije ne može staviti pod nadzor.
U nedostatku hrane prokopava i temelje kuća i naseljava se neposredno uz čovjeka. Vrlo su proždrljivi, pa jedan pacov godišnje pojede preko 12 kilograma hrane i proizvede oko 2 kg izmeta, što uz veliku štetu izaziva i zagađenje hrane i prostora.
Živi oko 18 mjeseci i za taj period može dobiti čak nekoliko stotina potomaka.
Dobro se prilagođava svim životnim prilikama, što mu omogućava preživljavanje i opstanak i u ekstremnim uslovima. Hrani se otpacima ljudske hrane koja sadrži bjelančevine koja daje više energije. Ne boji se ljudi.
KUĆNI MIŠ (MUS MUSCULUS)
Kućni miš se brzo razmnožava, a godišnje ima 4 legla sa po 5 - 12 mladih koji su spolno zreli sa 2 mjeseca. Većinom naseljava tavanske prostore u kućama ili objektima kolektivnog stanovanja.
5.1. Bolesti koje prenose glodari
Bolesti koje prenose glodari se po vrsti uzročnika mogu podijeliti na:
- Bakterijska oboljenja: tularemija, bruceloza, tuberkuloza, leptospiroza, salmoneloza;
- Virusna oboljenja: hemoragična groznica, slinavka i šap, rikecioze;
- Parazitarna oboljenja: trihineloza, lajšmanijaza, kokcidioza;
- Protozoarna oboljenja: toksoplazmoza, amebijaza, sarkocistoza;
- Gljivična oboljenja: različiti oblici dermatomikoza i trihofitija.
6. OPERATIVNI PLAN I PROGRAM IZVOĐENJA OBAVEZNE SISTEMATSKE PREVENTIVNE DERATIZACIJE
6.1. Komponente izvođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije
- pripremni sastanak svih aktera koji učestvuju u provođenju Plana i Programa obavezne sistematske preventivne deratizacije,
- operativne faze izvođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije i vrijeme izvođenja istih sa procjenom stepena infestacije u skladu sa osnovnim indikatorima za procjenu stepena infestacije na području Kantona Sarajevo,
- nadzor nad obaveznom sistematskom preventivnom deratizacijom,
- definisanje područja i preciznih lokacija,
- vrste sredstava i preparata, količine i načine primjene,
6.2. Pripremni sastanak svih aktera koji učestvuju u provođenju Plana i Programa obavezne sistematske preventivne deratizacije
Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo će na prijedlog Koordinacionog odbora za praćenje organizacije i izvođenja deratizacije na području Kantona Sarajevo, koji je imenovan od strane Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, organizizovati, najmanje mjesec dana prije početka proljetne i jesenje faze, sastanak sa svim akterima koji učestvuju u provođenju Plana i Programa obavezne sistematske preventivne deratizacije (Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo; Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo; predstavnici Općina i općinske komunalne inspekcije, ugovrni izvođač/i obavezne sistematske preventivne deratizacije; JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo; Javna komunalna preduzeća; Stambeni upravitelji i sva ostala komunalna preduzeća pri opštinama na području Kantona Sarajevo) kako bi se uskladile planirane aktivnosti. Važno je da svi dobiju informacije o početku izvođenja operativnih faza te predradnjama koje je potrebno provesti kako bi proces obavezne sistematske preventivne deratizacije bio uspješan. Na sastanku će se definisati i način obavještavanja javnosti prije i u toku izvođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije od strane ugovrnog izvođača, a u saradnji sa lokalnom samoupravom.
6.3. Operativne faze obavezne sistematske preventivne deratizacije
Obavezna sistematska preventivna deratizacija se izvodi kontinuirano u toku cijele godine, a operativne faze se izvode u proljetnom i jesenjem periodu na osnovu Pravilnika i kada je najveća populacija štetnih glodara, te kada se zbog biološkog ciklusa i migracionih svojstava glodara postižu i najbolji efekti uništavanja istih i obavezno se izvodi u proljetnoj i jesenjoj fazi na svim objektima ili prostorima koji su gore navedeni dijelu 4. Plana i programa obavezne sistematske preventivne deratizacije.
Sva pravna i fizička lica koja podliježu obavljajnju obavezne sistematske preventivne deratizacije, te izvođači deratizacije trebaju se obavezno pridržavati termina izvođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije:
- Proljetna faza provoditi će se u vremenskom intervalu od 01.04. do 30.05. kalendarske godine,
- Jesenja faza provoditi će se u vremenskom intervalu od 01.10. do 30.11. kalendarske godine.
- Interventna deratizacija (koju izvodi također ugovorni izvođač) je treća faza izvođenja deratizacije, a provoditi će se po potrebi, uočenoj infestaciji štetnih glodara.
Interventna deratizacija mora se provesti u objektima i prostorima kada se uoči povećani broj glodara ili ako se u toku 7 dana od postavljana mamaca utvrdi da je 50% pojedeno od strane glodara, kao i u svim slučajevima kada se pojavi nesigurna ili pogoršana epidemiološka situacija zaraznih bolesti koje prenose glodari na osnovu stručnog mišljenja Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Stručni nadzor nad interventnom deratizacijom vrši Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, a inspekcijski nadzor KUIP. Vrijeme, mjesta i način izvođenja interventne deratizacije odredit će JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo u saradnji sa KUIP-om. Interventna deratizacija vremenski se izvodi tokom cijele kalendarske godine, između dvije faze, a sve do početka prve (proljetne) operativne faze deratizacije na području Kantona Sarajevo u narednoj godini.
Obje operativne faze (proljetna i jesenja faza deratizacije) uključuju sljedeće aktivnosti:
PROLJETNA I JESENJA OPERATIVNA FAZA
Provodi se u vremenskom intervalu:
- Od 01.04. do 30.05. tekuće godine - proljetna faza
- Od 01.10. do 30.11. tekuće godine - jesenja faza
1.) Prva etapa ciljnih aktivnosti
U prvoj etapi rada planirane su dvije vrste aktivnosti:
a) Košenje zelenih površina, zatvaranje otvora i pukotina u objektima, i uklanjanje otpada iz podrumskih i tavanskih prostora, te sa javnih površina i ostale provodive higijensko-tehničke mjere i građevinsko-tehničke mjere iz člana 11. Pravilnika.
Za ovu etapu su u obavezi:
- Za košenje zelenih površina u privatnom vlasništvu, zatvaranje otvora i pukotina u objektima, te za odvoz otpada iz podrumskih i tavanskih prostora i ostalih mjera iz člana 11. Pravilnika - vlasnici objekata (etažni vlasnici putem upravitelja).
- Za košenje javnih zelenih površina i odvoz otpada sa javnih površina - nadležna komunalna preduzeća.
Nadzor nad provođenjem ovih aktivnosti vrše Komunalne opštinske inspekcije i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (u daljem teksu KUIP), kojima se dostavlja izvještaj o provedenim aktivnostima.
Vremenski period aktivnosti:
- 01.04. do 10.04. tekuće godine - proljetna faza
- 01.10. do 10.10. tekuće godine - jesenja faza
b) Procjena stepena infestacije
Utvrđivanje stepena infestacije glodarima vrši se na osnovu indikatora za procjenu stepena infestacije.
Indikatori za određivanje stepena infestacije su:
a) praćenje dinamike kretanja glodara,
b) uočavanje tragova izmeta glodara,
c) ustanovljavanje aktivnih rupa,
d) ustanovljavanje šteta,
e) prisustvo mirisa urina glodara,
f) prisustvo dlaka glodara i drugih indirektnih pokazatelja,
g) postavljanje mamaca metodom slučajnog izbora.
a) Praćenje dinamike kretanja glodara uključuje uočavanje prisutva glodara u različitim dijelovima dana (jutro, popodne, noć), radi preciznijeg planiranja deratizacije. Ova aktivnost omogućava pravilno pozicioniranje rodenticidnih mamaca na lokacije sa najvećom aktivnošću glodara.
b) Tragovi izmeta glodara - izmet pacova selca je ravan i malo zaobljen, sa zaobljenim krajevima. Prosječna dužina izmeta je oko 6-8 mm i širina 1,5-4 mm. Nalazi se na putevima kuda se ovaj pacov kreće. Tokom 24 sata pacov selac odloži oko 40 komada izmeta. Izmet crnog pacova je nešto kraći i malo tanji sa oštrim krajevima. Tokom 24 sata crni pacov odloži oko 80 komada izmeta. Izmet kućnog miša je crne boje, dugačak 4 mm, a širok do 2 mm. Svjež izmet je mekan i sjajan, a nakon dva dana postaje čvrst, bez sjaja i boja mu postaje svjetlija.
c) Ustanovljavanje aktivnih rupa - ovaj metod se zasniva na potrebi pacova selca da pravi rupe u tlu. Najčešće se radi o rupama veličine 6 - 10 cm. Od velikog je značaja odrediti da li su rupe "aktivne" ili ne, jer su samo aktivne rupe dokaz infestacije. Aktivnost rupa se utvrđuje zatvaranjem rupa zemljom ili papirom. Ponovo otvorene rupe su aktivne. Na većim površinama se broj aktivnih rupa utvrđuje tako što se broje rupe u kvadratima površine od jednog kvadratnog metra koje se postavljaju dijagonalno na parceli od 1ha i na osnovu proporcije se određuje stepen infestacije.
d) Ustanovljavanje šteta - štete koje glodari nanose su često najpouzdaniji dokaz njihovog prisustva. Ove štete su posebno vidljive na predmetima ili robama koje se mogu oštetiti glodanjem (drvo, kablovi, papir, vreće šećera, brašna i sl.)
e) Prisustvo mirisa urina glodara - miris urina glodara je veoma specifičan i lako prepoznatljiv, na glatkim i vodonepropusnim površinama. Nekada je osnovni pokazatelj prisustva glodara, naročito ako je njihov broj manji.
f) Prisustvo dlaka glodara i drugih indirektnih pokazatelja - u objektima u kojim ima glodara često se nađu dlake te masni tragovi od masnih tijela glodara na zidovima. Dlake glodara se posebno lako uočavaju u mlinovima, silosima, magacinima i pekarama gdje su ulijepljene brašnom.
g) Procjena stepena infestacije izvodi se prema metodologiji postavljanja mamaca, metodom slučajnog izbora, na određenom broju mjesta u svakoj opštini Kantona Sarajevo. Metodologija: Postavljanje mamaca na 12 odabranih lokacija u svakoj općini na području Kantona Sarajevo: jedno trgovačko skladište prodaje živežnih namirnica, dvije podrumske lokacije stambenih zgrada, dva udaljena kanalizaciona šahta, dva mjesta odlaganja smeća, jedna odgojno-obrazovna ustanova, jedan ugostiteljski objekat u kojem se poslužuje hrana, jedna prodavnica mesnih proizvoda, jedna prodavnica mliječnih proizvoda i jedna pijaca. Postavljanje probnih mamaca - predstavlja prilično preciznu metodu, jer pacovi imaju osobinu da skladište hranu, a mogu se hraniti i nekim drugim hranivima. Provodi se tako što se mamci postavljaju u tačno određenim količinama na mjestima na kojima se očekuje prisustvo glodara. Svakih 24 sata se mjerenjem utvrđuje količina pojedene hrane u periodu od 5 do 8 dana, a potom se na osnovu formule izračunava broj pacova što će biti osnova za izradu Plana deratizacije koju će izraditi ugovorni izvođači obavezne sistematske preventivne deratizacije.
P = H/28 x N
(P - vjerovatan broj pacova, H - količina pojedene hrane, 28 - količina hrane koju pacov pojede za jedan dan (miš pojede 6 g) i N - broj dana koliko je bila izložena hrana)
Vremenski period aktivnosti:
- 11.04. do 20.04. tekuće godine - proljetna faza
- 11.10. do 20.10. tekuće godine - jesenja faza
2.) Druga etapa ciljanih aktivnosti
Postavljanje mamaca i deratizacija
Postavljanje mamaca se vrši prema metodologiji utvrđenoj u Planu i programu obavezne sistematske preventivne deratizacije na području Kantona Sarajevo u tekućoj godini. Otrovni mamci se postavljaju od strane ugovornih izvođača.
- poslije 10 dana izvršiti kontrolu postavljenih mamaca te dalje dopunjavati do potpunog prestanka konzumacije,
- poslije 25 dana, a najkasnije 30 dana od postavljanja ugovorni izvođač je dužan ukloniti i uništiti preostale mamke.
Kod postavljanja mamaca za uništavanje glodara pridržavati se i slijedećih obaveznih postupaka rada:
- mamce treba postavljati na mjestima gdje je zapažena infestacija,
- mamci treba da budu nedostupni ljudima i životinjama te se njima ne smiju kontaminirati živežne namirnice,
- ako su, zbog vrste prostora i površina mamci postavljeni na dostupnim mjestima, moraju biti u kutijama,
- u provođenju deratizacije vodotokova i kanalizacione mreže obavezno se mora rukovoditi principima vezivanja parafinskih blokova - mamaca na propisani način, a ni u kom slučaju vršiti istresanje mamaca u kanalizacioni sistem ili vodotokove.
Vrijeme za provođenje druge etape ciljanih aktivnosti:
- od 21.04. do 30.05. tekuće godine - proljetna faza,
- od 21.10. do 30.11. tekuće godine - jesenja faza.
U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, za mjesta i područja na koje iste imaju uticaj vrijeme operativne faze se pomjeraju na način da se ove faze izvode u istom vremenskom periodu (dva mjeseca) kako je i planirano, a što bliže navedenim terminima.
VAŽNO: Za uspjeh provođenja obavezne sistematske preventivne deratizacije odgovorne su sve mjere, odnosno uspješnost cijelog procesa i do 70% zavisi o pravilno provedenim sanitarno-higijenskim mjerama, 25% redovno održavanje i popravke te 5% sama deratizacija.