Aktio

Općina Stari Grad - Općinsko vijeće

Program izgradnje i održavanja javnih skloništa i zaklona, odnosno prilagođavanja drugih zaštitnih objekata za sklanjanje za period 2024. godine - 2028. godine

Na osnovu člana 62. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10), i člana 25. Statuta Općine Stari Grad Sarajevo - Prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/13), Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo, na 33. redovnoj sjednici održanoj 31.01.2024. godine, donijelo je

PROGRAM
IZGRADNJE I ODRŽAVANJA JAVNIH SKLONIŠTA I ZAKLONA, ODNOSNO PRILAGOĐAVANJA DRUGIH ZAŠTITNIH OBJEKATA ZA SKLANJANJE ZA PERIOD 2024. GODINE - 2028. GODINE

1. UVOD

Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća većih razmjera, podrazumijeva preduzimanje preventivnih i operativnih radnji i postupaka, odnosno mjera zaštite i spašavanja, među kojima značajno mjesto zauzima sklanjanje ljudi i materijalnih dobara.

U procesu planiranja i provođenja sklanjanja ljudi i materijalnih dobara, pored Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10, u daljem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju), primjenjuju se i odredbe:

  • -
    Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10, 85/21 i 92/21),
  • -
    Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 63/04, 50/07 i 84/10),
  • -
    Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05 i 59/07).

Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara u slučaju prirodnih i drugih nesreća većih razmjera jedna je od osnovnih i najefikasnijih mjera zaštite i spašavanja koje se provode u okviru sistema zaštite i spašavanja. Sklanjanje, kao mjera zaštite i spašavanja provodi se kroz organizovane radnje i postupke preventivne i operativne prirode, a odnose se na planiranje i izgradnju skloništa i drugih zaštitnih objekata, njihovo održavanje u ispravnom stanju, kao i organizovanje korištenja ovih objekata u slučaju nastanka prirodnih i drugih nesreća većih razmjera.

Preventivne radnje i postupci mirnodopske su prirode, složeni su i skupi. Međutim, u slučaju prirodnih i drugih nesreća svi propusti načinjeni tokom mirnodopskog preventivnog planiranja i izgradnje ovakvih objekata dovode do ljudskih žrtava ili nenadoknadivih materijalnih šteta.

Tokom planiranja i izgradnje, potrebno je obezbijediti da skloništa omogućavaju zaštitu ljudi i materijalnih dobara od zračnih, raketnih, topovskih, minobacačkih i drugih napada, kao i upotrebe radijacijskih, hemijskih i bioloških sredstava, te opasnosti od tehničko-tehnoloških nesreća.

Koncepcija programiranja i izgradnje dvonamjenskih objekata, koji su potrebni kako u miru tako i u eventualnom ratu i u velikim prirodnim i drugim nesrećama, ima veliko opravdanje sa stanovišta ekonomičnosti, racionalnosti i zaštite. Zato je svrsishodno da se takvi mirnodopski objekti na vrijeme projektuju, grade, prilagođavaju i održavaju, imajući u vidu njihovu mirnodopsku i funkcionalnu namjenu.

S ciljem zaštite ljudi i materijalnih dobara u slučaju prirodnih i drugih nesreća, Zakonom o zaštiti i spašavanju se reguliše:

  • -
    opća obaveza za izgradnju skloništa i drugih zaštitnih objekata, odnosno obaveze pravnih i fizičkih lica da grade skloništa ili ukoliko su iz opravdanih razloga oslobođeni gradnje skloništa da plate naknadu za izgradnju skloništa,
  • -
    način finansiranja izgradnje skloništa,
  • -
    obaveza izgradnje novih i prilagođavanje postojećih skloništa u planskim dokumentima, a u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10, 85/21 i 92/21).

Određena pitanja planiranja izgradnje skloništa regulisana su i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05 i 59/07), kojima se uređuju:

  • -
    planiranje i izgradnja skloništa,
  • -
    mjerila i kriteriji za izgradnju skloništa,
  • -
    tehnički uvjeti za izgradnju skloništa, zaklona i drugih zaštitnih objekata,
  • -
    uvjeti izgradnje, opremanje, održavanje i korištenje skloništa i drugih zaštitnih objekata,
  • -
    način prilagođavanja izgrađenih skloništa njihovoj osnovnoj namjeni i dr.

U cilju planske izgradnje skloništa i drugih zaštitnih objekata u skladu sa potrebama svakog grada i drugog većeg naseljenog mjesta u kojima se moraju izgrađivati ti objekti, članom 50. stav 6. Zakona o zaštiti i spašavanju, utvrđena je obaveza da se potrebe za skloništima i drugim zaštitnim objektima planiraju u dokumentima prostornog uređenja.

To znači da se u tim dokumentima vrši i sljedeće planiranje:

  • -
    za skloništa se određuju stambeni i drugi objekti (poslovni objekti) u kojima se trebaju graditi skloništa i određuju se mjesta za izgradnju javnih skloništa. Te potrebe planiraju se prema razmještaju stanovništva, industrijskih i drugih objekata i procjenjuje prostor sa kojeg bi ljudi mogli koristiti pojedina skloništa. U skladu sa razmještajem stanovništva i mogućim korisnicima skloništa, određuju se i kapaciteti pojedinih javnih skloništa kao i kapaciteti za skloništa u objektima pravnih lica,
  • -
    kada se radi o zaštitnim objektima, u dokumentima prostornog uređenja određuju se stambene i druge zgrade, čiji se podrumi i drugi prostori mogu prilagoditi sklanjanju ljudi i materijalnih dobara kao zaštitni objekti. Ovdje se u obzir uzimaju već izgrađene stambene i druge zgrade a i zgrade koje će se graditi.

To planiranje predstavlja uslov za izgradnju skloništa i zaštitnih objekata, pa je neophodno da se te potrebe iskažu u dokumentima prostornog uređenja jer tada i nastaje obaveza izgradnje skloništa i zaštitnih objekata.

Iskustva u planiranju i izgradnji skloništa koja su primjenjivana u skladu sa ranijom zakonskom regulativom, bila su razlog da se odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05 i 59/07) značajno smanji stepen zaštite za skloništa osnovne i dopunske zaštite.

Prema odredbama pomenute Uredbe, stepen zaštite u skloništima osnovne zaštite ograničava se na 50 do 100 kPa nadpritiska, dok je u skloništima dopunske zaštite ograničen do 50 kPa nadpritiska.

Izgradnja skloništa sa ovakvim zaštitnim osobinama znatno pojeftinjuje gradnju a istovremeno odgovara optimalnom stepenu zaštite ljudi i materijalnih dobara.

Sredstva za izgradnju i održavanje javnih skloništa kao i za prilagođavanje drugih zaštitnih objekata za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara, osiguravaju se iz:

  • -
    naknada investitora koji su oslobođeni gradnje skloništa,
  • -
    sredstava ostvarenih po osnovu naknade za izdavanje skloništa u zakup u miru, i
  • -
    sredstava koja se planiraju u budžetu Općine.

Investitor koji bude oslobođen obaveze izgradnje skloništa, odnosno zaklona ili koji nije izgradio sklonište odnosno zaklon u skladu sa rješenjem o dozvoli gradnje, obavezan je platiti naknadu za izgradnju skloništa u iznosu od 1% od ukupne vrijednosti građevinskog dijela objekta i unutrašnjih instalacija.

U vrijednost građevinskog dijela objekta ne uračunava se oprema i namještaj kao ni troškovi za uređenje građevinskog zemljišta koje služi za redovnu upotrebu objekta, privremeni objekti izvođača koji su služili prilikom izgradnje i svi drugi uređaji i oprema koji ne čine sastavni dio stambene odnosno poslovne zgrade.

Oslobođeni investitor, sredstva u iznosu od 1% uplaćuje na poseban, transakcijski račun za izgradnju i održavanje javnih skloništa.

Općina Stari Grad Sarajevo ima otvoren transakcijski račun "Prihodi za izgradnju i održavanje javnih skloništa", kod "Intesa Sanpaolo Banka" d.d. Sarajevo.

Sredstva prikupljena po ovom osnovu služe isključivo za izgradnju i održavanje skloništa i zaklona kao i za kapitalne investicije po kojima je predviđena izgradnja skloništa osnovne zaštite.

To su strogo namjenska sredstva i mogu se koristiti isključivo za navedene namjene.

Dakle, od kada je otvoren poseban račun na koji se uplaćuju sredstva namijenjena za skloništa, stvoreni su preduslovi za akumuliranje namjenskih sredstava, namjensko trošenje sredstava te da se neutrošena sredstva na kraju godine prenose kao prihod za narednu godinu.

Ukupno stanje računa sa danom 17.01.2024. godine, "Razgraničeni prihod po osnovu naknade za skloništa" (ekonomski kod: 722442): 1.317.565,92 KM.

2. STANJE SKLONIŠTA, ZAKLONA I DRUGIH OBJEKATA POGODNIH ZA SKLANJANJE

a) JAVNA SKLONIŠTA

Javna skloništa su posebni objekti namijenjeni za sklanjanje ljudi, koja se grade samo u gradovima i drugim većim naseljenim mjestima. Ta skloništa se grade na mjestima gdje se stalno okuplja veći broj ljudi, kao što su autobuske i željezničke stanice, sportski centri i sl.

U cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i neposredne ratne opasnosti, na području Općine Stari Grad Sarajevo postoje odgovarajući prostori (Tabela 1.), koji se mogu koristiti kao javna skloništa. Navedeni prostori ne ispunjavaju sve tehničko-tehnološke uslove shodno zakonskoj legislativi, ali se u slučaju potrebe mogu brzo prilagoditi u svrhu zaštite ljudi i materijalnih dobara.

Javna skloništa, u mirnodopska vremena mogu biti pretvorena u dječije igraonice, teretane, internet kafe, streljane, kuglane, umjetničke radionice, parkinge itd.

Skloništa se u miru mogu izdavati u zakup pod sljedećim uslovima:

  • a)
    zakupac ne smije vršiti adaptacije skloništa koje bi uticale ili bi mogle uticati na promjenu njihove osnovne namjene i smanjenje zaštitne moći, kao i za namjene drugih prostorija u zgradi;
  • b)
    sklonište se ne smije koristiti u svrhe kojim bi se pogoršali higijensko-tehnički uslovi skloništa;
  • c)
    u skloništu se ne smiju čuvati radioaktivne, zapaljive ili druge opasne materije štetne po život i zdravlje ljudi ili zagađenje okoliša;
  • d)
    korištenjem skloništa se ne smije narušavati kućni red;
  • e)
    u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata, skloništa se moraju odmah, bez odgode, a najkasnije u roku od 24 sata isprazniti i osposobiti za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara;
  • f)
    zakupac je dužan na zahtjev Službe civilne zaštite, omogućiti ovlaštenom licu civilne zaštite obavljanje inspekcijskog nadzora skloništa,
  • g)
    skloništa se ne smiju davati u podzakup.

b) SKLONIŠTA OSNOVNE I DOPUNSKE ZAŠTITE I DRUGI ZAŠTITNI OBJEKTI

Na području Općine Stari Grad Sarajevo postoje 4 (četiri) skloništa osnovne zaštite, i to na lokacijama: Toplik (206,00 m²), Jekovac (310,00 m²), Ferhadija broj 13 (200,00 m²) te u zgradi Općine Stari Grad Sarajevo (120,00 m²).

Skloništa u ulici Toplik i u ulici Jekovac na području Općina Stari Grad Sarajevo su prirodna skloništa te su ista u zadovoljavajućem stanju. U slučaju potrebe može se izvršiti nabavka potrebnih materijala i opremanje, a skloništa se vrlo brzo mogu dovesti u stanje neposrednog korištenja.

Sklonište u ulici Ferhadija broj 13 je u potpunosti funkcionalno, ali je u njemu smješten arhiv Grada Sarajevo kojem je također neophodno pružiti adekvatnu zaštitu i pohranu važnih podataka.

Sklonište u podrumskom dijelu "objekta B" Općine Stari Grad Sarajevo - Arhiva Općine i magacin Službe civilne zaštite ne ispunjava sve tehničko-tehnološke uslove shodno zakonskoj legislativi, ali se u slučaju potrebe može brzo prilagoditi u svrhu zaštite ljudi i materijalnih dobara. Naime, ovo sklonište se koristi za potrebe magacina i arhive.

Garažni prostor "objekta B" Općine Stari Grad Sarajevo se u slučaju ukazane potrebe, a po naredbi Općinskog štaba civilne zaštite, relativno brzo mogla staviti u funkciju.

Javna podzemna garaža u ulici Avdage Šahinagića, u slučaju potrebe također se može staviti u funkciju skloništa. "Etaža -2" podzemne garaže može biti pretvorena u sklonište ugradnjom adekvatnih vrata i opremanjem, a ima kvadraturu više od 2.000,00 m².

Kada je riječ o dopunskim skloništima, njihov raspored je tabelarno prikazan u prilogu dokumenta.

Tabela 2. predstavlja dominantno podrumske i druge prostore u stambenim objektima kolektivnog stanovanja koji su u relativno lošem stanju sa aspekta provođnja mjere zaštite i spašavanja "Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara", shodno zakonskoj legislativi zaštite i spašavanja. Ovi objekti se po naredbi Općinskog štaba civilne zaštite mogu prilagoditi za potrebe sklanjanja.

U ostalom dijelu područja Općine Stari Grad Sarajevo postoji veliki broj objekata individualne stambene gradnje gdje u većini tih objekata postoje prostorije koje se mogu koristiti kao drugi zaštitni objekti, odnosno, zakloni.

3. PROGRAMSKI ZADACI

Centralni dio Općine Stari Grad Sarajevo je najgušće naseljeno stanovništvom, gdje su smješteni administrativni, kulturni, sportski, trgovinski, zanatski, ugostiteljski i drugi objekti, gdje se svakog dana okuplja veliki broj građana koji ne stanuju u centralnom dijelu Općine, nego su zbog zadovoljavanja različitih svakodnevnih potreba dolaze iz udaljenijih naseljenih mjesta Općine.

Za sve ljude koji se tokom dana ili noći nalaze centralnom dijelu Općine, potrebno je obezbijediti sklonišni prostor. Iskustva pokazuju da je optimalno rješenje u gradskim jezgrima i većim naseljenim mjestima izgradnja javnih skloništa koja mogu poslužiti kao javne garaže odnosno parkinzi, streljane, kuglane i sl., jer se kroz njihovo iznajmljivanje vrši relativno brzo povrat finansijskih sredstava, a s druge strane rješava problem parkiranja.

a) EVIDENCIJA SKLONIŠTA OSNOVNE I DOPUNSKE ZAŠTITE I DRUGIH ZAŠTITNIH OBJEKATA

U programskom periodu 2024. godine - 2028. godine, neophodno je uspostaviti kvalitetnu evidenciju skloništa, a kao prvi korak u smjeru uspostavljanja kompletne evidencije, neophodno je:

  • -
    snimati kompletno stanje sklonišnog prostora na području Općine,
  • -
    utvrđivati broj skloništa,
  • -
    razmještaj skloništa,
  • -
    površine skloništa,
  • -
    ukupne kapaciteta smještaja i sl.
  • -
    evidencija pećina i drugih prirodnih formi koji se mogu koristiti kao zaštitni objekti.

b) IZGRADNJA JAVNIH SKLONIŠTA

Obzirom na predviđanje širenja gradske jezgre i rast populacije na području Općine, postoji realna opravdanost za daljnjom izgradnjom javnih skloništa kako bi se zadovoljile potrebe sklanjanja ljudi prema uslovima predviđenim u Zakonu o zaštiti i spašavanju.

c) FINANSIRANJE IZGRADNJE, ODRŽAVANJA I PRILAGOĐAVANJA SKLONIŠTA

Za potrebe realizacije ovog Programa u toku planskog perioda 2024.godine - 2028.godine, svake godine sa namjenskog računa za skloništa, može se izdvojiti:

  • a)
    5% godišnje od prikupljenih sredstava i akumuliranih iz prethodnog perioda za prilagođavanja drugih zaštitnih objekata za sklanjanje
  • b)
    95% godišnje prikupljenih sredstava i akumuliranih iz prethodnog perioda za izgradnju i održavanja skloništa i zaklona

d) ZAVRŠNE ODREDBE

Služba civilne zaštite Općine Stari Grad Sarajevo će donositi Godišnje Planove izgradnje i održavanja javnih skloništa i zaklona, odnosno prilagođavanje drugih zaštitnih objekata za sklanjanje u okviru programskog perioda 2024-2028. godine.

Za praćenje realizacije Programa izgradnje i održavanja javnih skloništa i zaklona, odnosno prilagođavanje drugih zaštitnih objekata za sklanjanje, zadužuje se Služba civilne zaštite Općine Stari Grad Sarajevo kao i Služba za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Općine Stari Grad Sarajevo za planiranje dijela svoje planske dokumentacije koja sadrži prilog iz oblasti skloništa i zaklona kao i Služba za finansije i budžet Općine Stari Grad Sarajevo u dijelu praćenja evidencije priliva i utroška sredstava sa namjenskog računa.

Ovaj Program, stupa na snagu odmah, a naknadno će biti objavljena u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 02-45-59/24
31. januara 2024. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Općinskog vijeća
Stari Grad Sarajevo
Seid Škaljić, s. r.