Odluka o pristupanju izradi Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 20 godina
Na osnovu člana 18. stav (1) tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), člana 34. stav (1), a u vezi sa članom 25. stav (1) Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 24/17 i 1/18), Skupština Kantona Sarajevo, na 15. radnoj sjednici održanoj dana 26.04.2024. godine, donijela je
ODLUKU
O PRISTUPANJU IZRADI PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 20 GODINA
Odjeljak A. UVOD
Član 1.Vrsta plana
Pristupa se izradi Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 20 godina (u daljnjem tekstu: Plan).
Član 2.Granice obuhvata
(1) Granica obuhvata Prostornog plana počinje sa kote 2070 zvanoj "Pašina planina", ide na sjeverozapad grebenom na kotu 2088 zvanom "Đokin Toranj", koji se nalazi na tromeđi naseljenih mjesta Dujmovići, Vrhovine i Zelumići, ide dalje granicom naseljenih mjesta Dujmovići i Zelumići grebenom na Bezimenu kotu 1954, gdje je tromeđa naseljenih mjesta Dujmovići, Zelumići i Ljuta, nastavlja granicom naseljenih mjesta Dujmovići i Ljuta u pravcu sjeverozapada sa lijeve strane kote 1613 "Poljice" preko "Šljemena" i dolazi na kotu 1457 "Mlakve", gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Rakitnica, Ledići, Dujmovići i Ljuta, nastavlja granicom naseljenih mjesta Rakitnica i Ljuta jugozapadno iznad k.č. 2596/1 putem i dolazi na parcelu k.č. 2511 zvana "Lokvanj", te dolazi iznad parcele k.č. 2514 na mjesto zvano "Mlakva", penje se na "Janjetu Glavicu", skreće na put i dolazi na "Lugov Rad" kota 1491, gdje je tromeđa naseljenih mjesta Tušila, Rakitnica i Ljuta, ide dalje granicom naseljenih mjesta Tušila i Ljuta, skreće prema jugozapadu na kotu 1321, te sa nje na kotu 1467, produžava u istom smjeru pravom linijom na kotu 1534, lomi se pod uglom od 270° i izlazi na kotu 1774 zvana "Puzin", gdje je tromeđa naseljenih mjesta Tušila, Ljuta i Grabljevina, odnosno tromeđa općina Kalinovik, Konjic i Trnovo. Granica obuhvata produžava na jugoistok, idući kroz državnu šumu, te dolazi sa sjeverne strane "Puzimskog groblja", ide na sjeverozapad preko poteza zvanog "Jelenača" granicom naseljenih mjesta Tušila i Gradiljina, te dolazi do kote "Ploča" iznad "Bjelovka", ide na jugozapad do kote "Struga", lomi se idući na sjeverozapad preko "Oble glavice" te dolazi na "Visoku Glavicu", produžava preko "Glavice", "Velikog Stubara" i "Malog Stubara" i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Bobovica, Tušila i Luka, ide u pravcu juga preko kote "Kaoče" 1893,1 i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Luka, Bobovica i Lukomir, odnosno kote "Streha", produžava na sjeverozapad idući nizvodno potokom Medžeđa i dolazi do njegovog ušća u rijeku Rakitnicu, produžava uzvodno rijekom Rakitnicom, te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Lukomir, Umoljani i Bobovica, koja je udaljena 400 m uzvodno od ušća potoka koji dolazi od "Bukovog dola". Granica obuhvata produžava na sjeverozapad, te dolazi do sjeveroistočnog ugla parcele "Bešlića klanca", vlasništvo Čomor Begana i Alije iz Lukomira, nastavlja na sjeverozapad idući međom između parcela k.č. 1721 i 1720/1 zvane "Samograd", nastavlja na sjeverozapad idući preko kota "Ogranj" i "Kobilica" te "Marića Gvozda", te preko kote 1906 zvana "Vaganj" dolazi do kote "Krvavac" 2063,4, koja se nalazi na tromeđi općina Trnovo, Konjic i Hadžići, produžava na sjeverozapad preko kote "Okruglo", te dolazi do kote "Krnja jela" 1724, koja se nalazi na tromeđi naseljenih mjesta Ljubovčići, Gornja Bioča i Lukomir, produžava u pravcu juga idući preko kote "Krnja jela" i dolazi do kote "Javorak" 1742, ide na jugozapad do kote 1661 "Visin", skreće na sjeverozapad idući preko kote "Medena glava", te dolazi do kote "Mali Visin" 1576, lomi se idući na jugozapad te dolazi do kote 1246 zvanoj "Vukovo polje", skreće na sjeverozapad do kote 1341, produžava na sjeveroistok i dolazi na kotu 1388 sa koje nastavlja na sjeverozapad, presijecajući put Džepi - Korča i dolazi na kotu 1577 zvana "Klek", nastavlja na sjeverozapad idući sa jugozapadne strane kote "Pleševac" 1604 i dolazi do kote "Crni Vrh", produžava na sjever te dolazi sa južne strane "Mijatovepečine", ide grebenom na istok i dolazi na kotu 1460 "Volujak", ide u pravcu sjevera preko "Obera šuma" i kote "Lise" te dolazi do kote "Veliki čair", produžava u pravcu zapada krivudajući, te dolazi na kotu "Lukavice", nastavlja na sjeverozapad do kote "Padovani", nastavlja u istom pravcu idući preko mjesta "Karaula" presjecajući put Sarajevo-Mostar idući granicom K.O. Korča i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Bradina, Donja Raštelica i Vukovići, produžava na sjeverozapad idući preko kota "Stjenica" i "Plane kose", te sjeveroistočnom stranom šume "Palike kosa", te dolazi do kote "Raskerčić kose", nastavlja preko državne šume "Ivan" i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Gornja Raštelica, Bradina, Repovci i Tuhobići, odnosno kote "Veliko šljeme" 1534, produžava na sjeverozapad i dolazi do Crne rijeke, odnosno mjesta koje je 150 m udaljeno nizvodno od ušća Vrtljanskog potoka i potoka Babin do, odnosno tromeđe općina Kreševo, Hadžići i Konjic, nastavlja na sjeveroistok idući sredinom Crne rijeke i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Vidasovci, Grab i Gornja Raštelica, ide uzvodno sredinom Crne rijeke i dolazi do ušća u istu Česmen potoka, nastavlja uzvodno sredinom Crne rijeke, te kroz državnu šumu "Tmor" dolazi do kote "Tmor" 1315, produžava na istok i dolazi do kote "Vis" 968, produžava na istok i dolazi na južni rub parcele k.č. 1263, odnosno na Bijelu rijeku ide na sjever nizvodno Bijelom rijekom i dolazi do ušća Bijele rijeke u Lepenicu na mjestu "Sastavci", granica ide nizvodno sredinom rijeke Lepenica do mjesta "Stjenice", skreće na istok izlomljenom linijom granicom K.O. Pazarić preko kote "Sevit kosa" 868 do međe parcela k.č. 616 i 593/1, gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Medvjedica, Toplice i Zabrđe, produžava u pravcu jugoistoka granicom K.O. Pazarić do mjesta gdje južni dio parcele 636 dolazi do granice K.O. Drozgometva, gdje se nalazi četveromeđa naseljenih mjesta Medvjedica, Zabrđe, Mokrine i Korijen, nastavlja granicom K.O. Drozgometva i Bukovica do mjesta gdje međa istočnog dijela parcele k.č. 591 K.O. Bukovica izlazi na rijeku Lepenicu, ide nizvodno sredinom rijeke do ušća rijeke Toplice, gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Mokrine, Zabrđe i Bukovica, produžava nizvodno sredinom rijeke Lepenice do tačke gdje zapadni dio parcele k.č. 745 K.O. Bukovica dolazi do rijeke i granicom K.O. Drozgometva i Bukovica dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Mokrine, Bukovica i Košćan, skreće u pravcu jugozapada do tromeđe naseljenih mjesta Košćan, Bukovica i Solakovići, ide u pravcu jugoistoka do mjesta na kome put od zaseoka Brda dolazi do granice K.O. Drozgometva, gdje je tromeđa naseljenih mjesta Košćan, Solakovići i Buturevići, nastavlja granicom K.O. DrozgometvaKulješ do međe parcele 209/2 i 302/6, gdje je tromeđa naseljenih mjesta Buturevići, Solakovići i Gojakovac, dalje ide granicom K.O. Drozgometva i Kulješ do kote "Međeđa Lokva" gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Buturevići, Gojakovac, Tulica i Drozgometva, produžava u pravcu sjeveroistoka preko kote "Oštrik", izbija na kotu "Plješevac" gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Drozgometva, Tulica i Rudnik, a ujedno i tromeđa općina Hadžići, Kiseljak i Ilidža. Od opisane tromeđe granica ide u pravcu sjevera do potoka koji se ulijeva u rijeku Lepenicu, što čini tromeđu naseljenih mjesta Rudnik, Tulica i Azapovići, nastavlja prema sjeveru u krivoj liniji granicom K.O. Rakovica i K.O. Kuliješ do ceste Sarajevo-Kiseljak, gdje je tromeđa naseljenih mjesta Rudnik, Azapovići i Buhotina, produžava cestom prema Kiseljaku do kote 625, na kojoj je tromeđa naseljenih mjesta Buhotina, Azapovići i Grahovci, ide dalje prema sjeverozapadu granicom katastarskih općina Rakovica i Kuliješ do puta koji izbija ispod naseljenog mjesta Vela na granici katastarskih općina Rakovica i Kuliješ kod k.č. 128/132 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Vela, Buhotina i Grahovci, nastavlja u krivoj liniji prema sjeveru i zapadu granicom katastarskih općina Rakovica i Kuliješ do tromeđe naseljenih mjesta Vela, Grahovica i Draževići, produžava do tromeđe općina Ilidža, Kiseljak i Visoko, koja se nalazi na tromeđi katastarskih općina Rakovica, Palež i Goduša, nastavlja na jugoistok te istok idući međama parcela 1095/1, 1096, 560/61, 560/246, 560/248, 560/55 i 560/56, nastavlja na jugoistok idući južnim dijelom parcele k.č. 560/63 te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Vidovići, Goduša i Vela, produžava putem do tromeđe naseljenih mjesta Vela, Zenik i Vidovići, produžava putem Goduša-Gornja Bioča, te južnom stranom parcela k.č. 1105/189, 1105/180, 1105/181, 1105/191 i 1105/190, te dolazi do tromeđe općina Ilijaš, Visoko i Ilidža, produžava u pravcu sjevera idući krivom linijom između parcela 1105/173, 1105/85, 1105/143, 1105/138 i 1105/1 i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Gornja Bioča, Čatići, Čifluk i Donja Bioča, produžava u pravcu sjevera granicom katastarskih općina Crnotina i Kralupi krivom linijom između parcela 16 i 36 preko kote "Višegrad", pa istočnom stranom parcela 1105/121, 1105/116, 359/197, 359/48 i 359/194 i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Donja Bioča, Čifluk i Luka, produžava na sjever do južnog dijela parcele 359/38, ide između parcela ostavljajući sa lijeve strane parcele 359/47, 359/46 i 359/193, zatim istočnom stranom parcele 359/8 produžava putem Zbilje-Čatići do tromeđe naseljenih mjesta Luka, Čifluk i Kadarići, dalje ide sjeveroistočnom stranom parcele 359/8 do tromeđe naseljenih mjesta Kadarići, Čifluk i Balibegovići koja se nalazi na najistočnijem dijelu parcele 359/8, skreće u pravcu sjeverozapada istočnom stranom parcela 359/8, 359/37 i 359/414 izbija na put Zbilje-Čatići, ide tim putem do četveromeđe naseljenih mjesta Balibegovići, Čifluk, Vlajčići i Ljubnići koja se nalazi na najsjevernijem dijelu parcele k.č. 359/414, nastavlja u pravcu sjeverozapada istočnom stranom parcela k.č. 359/412, 359/179, 359/29, 359/76, 1589/3 i 359/53 K.O. Kralupi, produžava putem Zbilje-Čatići do četveromeđe naseljenih mjesta Ljubnići, Vlajčići, Zbilje i Banjer koja se nalazi na trigonometrijskog tački "Dobrovo", dalje ide seoskim putem Čekrčići-Zbilje-Kralupi do tromeđe naseljenih mjesta Banjer, Zbilje i Vrelo koje se nalazi na najjugoistočnijem dijelu parcele broj 259, skreće na sjever putem Čekrčići-Zbilje do tromeđe naseljenih mjesta Dalipolje, Banjer i Vrela koja se nalazi na raskršću puteva iz Čekrčića i Dalipolja, produžava u pravcu sjevera krivudavim odvojkom seoskog puta koji vodi iz Dalipolja, ide zatim seoskim putem Čekrčići-Banjer do tromeđe naseljenih mjesta Banjer, Dalipolje i Čekrčići koja se nalazi na mjestu gdje se seoski put ukršta sa potokom Čekrčići, nastavlja međom parcele 255/1 i izlazi na seoski put Dalipolje-Zbilje, nastavlja zapadnim dijelom parcele 123/1 pa između parcela k.č. 46/4, 46/5 i 46/1 dolazi na tromeđu naseljenih mjesta Banjer, Čekrčići i Odžak, produžava nizvodno rijekom Bosnom do tromeđe naseljenih mjesta Odžak, Čekrčići i Donja Vratnica koja leži na sredini rijeke Bosne u visini k.č. 615 K.O. Vratnica, dalje granica ide na sjever pored parcele 614/3 na trigonometar "Golubnjak" presjeca prugu Sarajevo-Zenica, ide pored parcela 596/3 i 596/8 južnom stranom posjeda Balorda Joke udove Milana i dr., obuhvata parcelu k.č. 1/1 i izlazi na tromeđu naseljenih mjesta Odžak, Donja Vratnica i Potkraj koja se nalazi na koti na sastavu parcela 1/1 K.O. Odžak i 64/1 K.O. Potkraj gdje je ujedno i tromeđa općina Ilijaš, Visoko i Breza, produžava na sjeveroistok i dolazi na trigonometar zvani "Jasike" koji je tromeđa naseljenih mjesta Potkraj, Lješevo i Odžak, ide u pravcu juga granicom katastarskih općina Potkraj i Elešehovići, te Podgora i Elešehovići, te dolazi preko trigonometra zvanog "Jame" do tromeđe naseljenih mjesta Vrbovik, Lješevo i Potkraj, ide na jug granicom katastarskih općina Vrbovik i Elešehovići, te dolazi do zapadnog dijela parcele k.č. 23/3, nastavlja u pravcu juga idući putem za naselje Vrbovik i izlazi na rijeku Stavnju prolazeći pored parcela k.č. 95/2, 93/1, 95/1 i 93/5 K.O. Vrbovik, ide uzvodno rijekom Stavnjom i dolazi do tromeđe naseljenih mejstaŽupča, Podlugovi i Vrbovik, ide na istok međama između parcela k.č. 796 i 882, prelazi put Podlugovi-Vareš, te nastavlja uzvodno Bezimenim potokom do njegovog izvora, odnosno mjesta gdje put iz Dolica dolazi do izvora Bezimenog potoka, ide na istok međama parcela k.č. 829, 833/2, 846/1, 838/3, 837 i 834 K.O. Podgora i dolazi do puta Mrakovo-Župča kojim produžava na istok i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Župča, Mrakovo i Sovrle kod muslimanskog groblja ide na istok putem ostavljajući parcele 1196/1, 1199/2, 1199/1, 1201/2 i 1201 u naselju Župča te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Župča, Popovići i Mrakovo, produžava u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1205/2, 483/5, 1204, 1205/2, 483/5 i 383/4 koje ostaju u naselju Župča, te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Podgora, Župča i Popovići, odnosno mjesta gdje Bezimeni potok presjeca put Mrakovo-Župča, ide na istok Bezimenim potokom koji prolazi između parcela k.č. 1205, 445/1, 443/3, 480, 446, 78/1 i 55/1, te dolazi do izvora Bezimenog potoka kod parcele 2242/144, gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Podgora, Popovići i Očevlje, ide putem na istok ostavljajući parcelu 2242/1 jednim dijelom u naselju Popovići, a drugim dijelom u naselju Očevlje, ide putem Misoča Donja-Očevlje, te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Očevlje, Misoča Donja i Popovići, odnosno do mjesta u blizini kote "Crveno brdo". Granica obuhvata nastavlja u pravcu istoka putem Taračin Do-Popovići, te kod južnog dijela parcele 2241/1 izlazi na rijeku Misoču, odnosno tromeđu naseljenih mjesta Očevlje, Tarčin Do i Misoča, ide u pravcu sjevera sredinom rijeke Misoče, te dolazi do sjeveroistočnog ugla parcele 2518, odnosno tromeđe naseljenih mjesta Očevlje, Taračin Do i Slivno, ide uzvodno rijekom Misočom ostavljajući sa desne strane parcelu k.č. 82/1, te dolazi do ušća potoka Bujačin u rijeku Misoču, nastavlja uzvodno potokom Bujačin i dolazi do puta Slivno-Nasići, produžava pored parcela 759, 773, 774 i 781 K.O. Trtorići koje pripadaju naseljenom mjestu Nasići i dolazi do trigonometra koji leži na južnom dijelu parcele 781, produžava pored parcela 797, 799, 800 i 816 koje pripadaju naseljenom mjestu Nasići i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Nasići, Čemernica, Višnica i Taračin Do, odnosno do kote "Kruševine" koja se nalazi na jugozapadnoj strani parcele 817/2, gdje je ujedno i tromeđa općina Breza, Ilijaš i Vareš, ide u pravcu sjevera preko mjesta zvanog "Ždrijelo", ide potokom koji cijepa parcelu k.č. 60/5 vlasništvo Đurić Riste, nastavlja putem preko potesa "Radina", te dolazi do mjesta gdje Ilijaški potok presjeca put koji vodi iz naselja Nasići, produžava uzvodno Ilijaškim potokom i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Čemernica, Mahmutovića Rijeka i Nasići, ide potokom uzvodno i dolazi do mjesta zvanog Bregovi, odnosno mjesta gdje izvire Ilijaški potok, produžava na sjeverozapad istočnim međama parcela 527/1 i 527/2, te preko kose "Markatovac" dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 60/1, gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Mahmutovića Rijeka, Čemerno i Orahovo, produžava na sjeverozapad te dolazi do mjesta gdje se u rijeku Misoču ulijeva potok Selište gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Orahovo, Zakutnica i Čemerno, ide uzvodno rijekom Misočom te dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 75/1 K.O. Trtorići gdje je ujedno i tromeđa naseljenih mjesta Zakutnica, Seoci i Orahovo, odnosno tromeđa općina Ilijaš, Breza i Vareš. Granica obuhvata ide uzvodno rijekom Misočom do ušća potoka Šumarak u istu, produžava na istok potokom Šumarak u dužini od 30 m do mjesta gdje ovaj presjeca željezničku prugu, produžava na sjeveroistok idući prugom do naselja Kunosići gdje je tromeđa naseljenih mjesta Kunosići, Zakutnica i Seoci, produžava izlomljenom linijom u pravcu sjeveroistoka željezničkom prugom za Okruglicu do tromeđe naseljenih mjesta Kunosići, Seoce i Okruglica koja se nalazi na ušću Pržuljskog potoka u rijeku Blažu na mjestu "Duga Luka", ide u pravcu jugoistoka uzvodno Pržuljskim potokom do tromeđe naseljenih mjesta Kunosići, Okruglica i Kunosići općina Vareš koja se nalazi na ušću potoka Jele u Pržuljski potok, produžava uzvodno Pržuljskim potokom do tromeđe parcela 115/18, 115/26 i 115/130 K.O. Kunosići, skreće u pravcu jugoistoka do tromeđe parcela k.č. 115/18, 115/13 i 115/27 K.O. Kunosići, ide zatim preko mjesta "Jela", skreće na jug i ide sredinom puta od Kunosića za Han Karaulu i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kunosići, Zakutnica i Kunosići općina Vareš, produžava u pravcu jugoistoka siječe Kunosički potok i dolazi na tromeđu parcela k.č. 126/1, 126/11 i 126/122, presjeca željezničku prugu, pa izbija na mjesto "Alina bašča" na sjeverozapadnom uglu parcele k.č. 441 K.O. Stomorine gdje je tromeđa naseljenih mjesta Lađevići, Zakutnica i Kunosići, produžava na istok sijekući put iz Lađevića za Kunosiće, skreće pod pravim uglom prema sjeveru ostavljajući sa desne strane k.č. 436/4 K.O. Stomorine i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Buljetovina, Lađevići i Kunosići, produžava u pravcu sjevera krivudavim putem ka "Željezničkoj kosi" gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Hadžići, Buljetovina i Kunosići, skreće u pravcu sjeverozapada granicom katastarskih općina Hadžići, Crna Rijeka i Kunosići kroz državnu šumu i dolazi do ušća potoka Kosica u potok Morina Voda gdje je ujedno četveromeđa naseljenih mjesta Hadžići, Kunosići, Čeče i Toljenak, dalje putem ide preko trigonometra na potesu "Hanište" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Kamenica, Hadžići i Toljenak, produžava u pravcu sjeveroistoka desnom stranom puta za Toljenak i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kamenica, Toljenak i Ravne koja se nalazi na mjestu "Brci" kraj trigonometrijske tačke, nastavlja na sjeveroistok ostavljajući sa lijeve strane k.č. 1361 K.O. Blaža i dolazi do trigonometra koji se nalazi na potesu "Šuplji kamen", produžava u istom pravcu do izvora potoka Gnionica, ide nizvodno potokom do njegovog ušća sa potokom Studenac na mjestu zvanom "Ravne Ploče"gdje je ujedno i tromeđa naseljenih mjesta Kamenica, Ravne i Musići odnosno tromeđa općina Vareš, Ilijaš i Olovo, produžava u pravoj liniji na jugozapad do kote "Velika obla glava", skreće u pravcu jugoistoka do kote zvana "Mala obla glava", ide do kote "Lilice" te do kote "Pečena" skreće u pravoj liniji na istok i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Kamenica i Musići, koja se nalazi na koti "Debelo brdo", dalje ide potokom Potočani do kote "Katkina korita", produžava na jug do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Musići i Ajdinovići, nastavlja u pravcu juga do potoka Malinovica, ide u izlomljenoj liniji sjevernom granicom k.č. 622/3 K.O. Hadžići do puta te putem do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Sudići i Ajdinovići, nastavlja putem na jugoistok do tromeđe koju čine k.č. 640/17 K.O. Dragoradi, 740/23 K.O. Sudići i 237/5 K.O. Kruševo, skreće u pravcu jugoistoka idući krivudavom linijom ostavljajući sa desne strane k.č. 640/17, 640/1, 640/16, 640/21, 637, 636, 129, 126/1, 142/2, 144, 142/1, 145, 150/1, 147/3, 147/1, 147/2, 150/3, 150/4, 150/2, 151, 149/1, 149/2, 130/8, 140/2, 140/3, 140/4, 139, 138/3, 138/2, 138/1, 108, 152/1 i 154 K.O. Dragoradi i k.č. 237/5, 237/2, 237/6, 361/3, 361/2, 361/4, 361/1, 361/7, 359/4, 359/3, 359/2, 337/8 i 264/1 K.O. Kruševo te dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Dragoradi, Gajine, Ajdinovići i Kruševo, produžava na jugoistok granicom katastarskih općina Dragoradi i Kruševo do mjesta zvanog Kutić gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Vladojevići, Dragoradi i Kruševo, nastavlja na jugoistok u pravoj liniji do mjesta "Rudina voda" putem između katastarskih općina Dragoradi i Kruševo ostavljajući sa desne strane k.č. 661/1 K.O. Dragoradi a sa lijeve strane k.č. 381 K.O. Kruševo i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Banja Lučica, Dragoradi i Kruševo, ide na jugoistok preko potesa zvanog "Grabik" ostavljajući sa desne strane katastarske parcele k.č. 1/1 i 2 K.O. Banja Lučica i sa lijeve strane k.č. 381 K.O. Kruševo i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kruševo, Banja Lučica i Vladojevići, produžava na jugoistok idući granicom naseljenih mjesta Vladojevići i Banja Lučica preko potesa "Hrastov gaj" i dolazi do granice između Entiteta utvrđene "Dejtonskim mirovnim sporazumom - Anex 2" Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995.god. sastavni dio su karte R = 1:50.000 gdje je ucrtana granica između Entiteta, produžava na jugozapad idući granicom između Entiteta utvrđene u Dejtonu koja je ucrtana na kartama R = 1:50.000 i dolazi do mjesta gdje naprijed navedena granica presjeca Lukavičku cestu u tački broj 37 utvrđenoj "Arbitražnom odlukom za naselja Dobrinja I i IV objavljenoj u "Službenom glasniku BiH" 11/2001. god. produžava na jugozapad idući tačkama br. 36, 35, 34, 33, 32, 31, 30, 29, 28, 27, 26, 25, 24, 23, 22, 21, 20, 19, 18, 17, 16, 15, 14, 13, 12, 11, 10, 9, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2 i dolazi do tačke broj 1 koja se nalazi na Aerodromskoj ulici (sastavni dio Arbitražne odluke za naselje Dobrinja I i IV objavljenoj u "Službenom glasniku BiH" 11/2001. su koordinate tačka od 1-37 kao i linija razgraničenja povučena na listovima (R=1:1.000). Granica obuhvata Kantona Sarajevo produžava na jugozapad te jugoistok idući granicom između Entiteta utvrđene Dejtonskim mirovnim sporazumom - Anex 2" Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995. god. (Sastavni dio Sporazuma su karte R = 1:50.000 na kojoj su ucrtane granice između Entiteta) i dolazi do tačke koja se nalazi 400 m jugozapadno od kote "Trijeska", a na granici naseljenih mjesta Zagor i Janići, produžava na jugozapad u pravoj liniji i dolazi na greben "Golica", nastavlja u istom pravcu kroz državnu šumu i dolazi do raskršća puteva na grebenu "Kučišta", nastavlja šumskim putem u pravcu juga i dolazi do grebena "Dolci" gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Zagor, Zbič, Kozarovići i Janići, nastavlja u pravcu jugozapada kosom preko grebena "Busel" i dolazi na raskršće puteva na koti "Vlahinja" gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Zbič, Grebak i Zagor nastavlja na jugozapad idući putem preko "Talova brda" i dolazi do grebena "Kereša" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Grebak, Balbešići i Zagor, produžava u istom pravcu idući preko grebena "Mataljka" i izlazi na "Kozji brijeg" sa kojeg produžava na jugozapad idući nizvodno Dubokim potokom i dolazi do tromeđe naseljenih mjetaGrebak, Mazlina i Balbašići, produžava do mjesta zvanog "Stara Karaula", te nizvodno Dubokim potokom i dolazi na kotu "Husov do" odnosno "Nadmandra" gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Mazlina, Dragomlići i Balbašići, odnosno tromeđa općina Trnovo, Ustikolina i Kalinovik. Granica obuhvata produžava na zapad granicom naseljenih mjesta Balbašići i Dragomlići, skreće prema sjeverozapadu do mjesta zvanog "Nikolić Brezje" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Krsmanići, Balbašići i Dragomlići, ide na zapad granicom naseljenih mjesta Krsmanići i Dragomlići iznad "Rude Glave", gdje obilazi k.č. 3921 sa lijeve strane kote 1249 "Oštri Vrh" kreće kosom na mjesto zvano "Poprdljivi do" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Krsmanići, Sjeverovići i Dragomlići, nastavlja granicom naseljenih mjesta Sjeverovići i Dragomlići na zapad putem iznad "Jasika" do mjesta zvanog "Lice" iznad k.č. 3964 zvane "Rupe", odakle se odvaja put za "Šišiče", ide do potesa "Igrište" kota 1451 iznad k.č. 3943, nastavlja na zapad do mjesta zvanog "Borovača" na putu koji dolazi od "Lijeskovog dola" iznad "Vaganja" odnosno posjeda Golijanin Relje, produžava granicom naseljenih mjesta Česina strana i Unkovići iznad k.č. 3899/2 i puta do "Ljeskovog dola" do "Vaganja", zatim putem iznad k.č. 3948 zvani "Borovci" i dolazi iznad k.č. 3855 na mjestu zvano "Vareška strana" gdje se nalazi put koji vodi iz Unkovića za Češinu stranu gdje je i četveromeđa naseljenih mjesta Bašci, Češina strana, Unkovići i Varizi ide naprijed pomenutim putem na jugozapad u dužini od 800 m i izlazi na granicu između Entiteta utvrđene Dejtonskim mirovnim sporazumom - Anex 2 "Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995.god. (Sastavni dio potpisanog Sporazuma su i karte R = 1:50.000 na kojima je povučena linija razgraničenja između Entiteta) i dolazi do potesa "Krojačice Klanac" na kome je i tromeđa naseljenih mjesta Kozja Luka, Godinja i Gvozno, produžava na jugozapad idući granicom između naseljenih mjesta Godinja i Gvozno te dolazi do kote 2070 zvane "Pašina planina" odnosno mjesta odakle je opis granice Kantona Sarajevo i počeo.
(2) Ukupna površina Kantona Sarajevo u granicama opisanim u prethodnom stavu iznosi 1.268,50 km².
Član 3.Usaglašavanje planskih dokumenata
(1) Predmetni Plan se mora uskladiti sa planovima višeg reda.
(2) Planovi višeg reda iz stava (1) ovog člana su:
- a)Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine "Autocesta na Koridoru Vc" za period od 20 godina ("Službene novine Federacije BiH", broj 100/17). U granicu obuhvata ovog Plana ulazi i dio teritorije predmetnog Prostornog plana i to na području općina Ilijaš, Vogošća, Novi Grad, Ilidža i Hadžići,
- b)Prostorni plan SRBiH za period 1981. -2000.godina ("Službeni list SRBiH", broj 18/82, 27/88 i 15/89).
Član 4.Period trajanja Plana
(1) Plan se donosi za period od 20 godina.
(2) Period od 20 godina se računa od dana stupanja na snagu Odluke o usvajanju.
Odjeljak B. SMJERNICE ZA IZRADU PLANA PO TEMATSKIM OBLASTIMA
Član 5.Opće odredbe za izradu Plana
(1) Izvršiti analizu realizacije planskih rješenja i strateških opredjeljenja Prostornog plana Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06, 4/11 i 22/17), te druge planske dokumentacije iz arhive Zavoda, sektorska strateška opredjeljenja - ministarstva, institucija, općina javnih preduzeća i sl.
(2) Izvršiti analizu konačnih rezultata popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine - konačni rezultati iz jula 2016. godine i demografskih promjena na osnovu statističkih podataka za period 2016.-2024. godine objavljenih u publikacijama Zavoda za statistiku (FBiH i kantona). U tom kontekstu evidentirati disbalans između postojećeg stambenog fonda i demografskih pokazatelja, te isto analizirati uzimajući u obzir da stanovništvo nije "planska kategorija", odnosno dobiveni rezultati ne mogu biti jedini parametar prostornog razvoja, nego treba uzeti u obzir i ostale planske kriterije (privredni, društveni, socijalni, kapaciteta prostora, itd.).
(3) Neophodno je težiti značajnim ulaganjima u nove sofisticirane tehnologije, te njihovo smještanje u postojeće fizičke okvire (modernizacija postojećih kapaciteta), a koje će kroz obrazovanje, usavršavanje ljudskih resursa i primjenu novih tehnologija postati novi generatori razvoja i finansijskih tokova.
(4) Omogućiti jednaku dostupnost usluga svim stanovnicima Kantona Sarajeva unapređenjem postojećih mreža, te sistematično i usklađeno infrastrukturno opremanje prostora društvenim, tehničkim, komunalnim i saobraćajnim sistemima kao preduslovom za ostvarivanja prava na stanovanje, zaposlenje, obrazovanje i liječenje.
(5) Odrediti uslove građenje i korištenje površina građevinskog područja, kao i izvan građevinskog područja, a u funkciji korištenja prostora (građevine u funkciji poljoprivrede, šumarstva, vlastite gospodarske potrebe, sportsko-rekreacijske i turističke).
(6) Izvršiti analizu studijske dokumentacije rađene za potrebe izrade PPKS i IDPPKS.
(7) U postupku izrade Plana, preispitati i preuzeti opredjeljenja iz usvojenih sektorskih planova, politika i razvojnih planskih dokumenata, a koja su relevantna za izradu Plana.
(8) Pripremu i izradu Plana izraditi u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18) i Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/04 i 50/07 i 84/10).
Član 6.Prirodni izvori i uslovi
(1) Prirodni izvori i uslovi su jedan od važnijih polaznih faktora za definisanje uslova prostornog planiranja i razvoja Kantona Sarajevo i podrazumijevaju sagledavanje više aspekata: geografski položaj, geomorfološke karakteristike terena, klimatke karakteristike, hidrografska mreža, geološka građa terena, hidrogeološke karakteristike, stabilnost terena, seizmičnost terena, raspored ležišta podzemnih voda i njihove zone zaštite te perspektivna nalazišta mineralnih sirovina.
(2) Težiti racionalnom korištenju zemljišta, zaštiti okoliša i valorizaciji prirodnih vrijednosti u svrhu ugodnog življenja, poslovanja, razvoja sporta i rekreacije kao i turističkih potencijala, a u svrhu održivog razvoja Kantona Sarajevo.
(3) Planirati adaptaciju i povećati otpornosti kompletne infrastrukture u odnosu na klimatske promjene, te preduzeti mjere na smanjenju negativnih posljedica klimatskih promjena na najugroženije sektore, uključujući poljoprivredu, vodne i šumske resurse, biodiverzitet i turizam, te vršiti monitoring klimatskih promjena i njihovog uticaja na porast prosječnih godišnjih temperatura, količine padavina i ostalih klimatskih pojava koji dovode do različitih vrsta klimatskih hazarda poput klizišta, odrona, poplava i šumskih požara.
(4) Uraditi nova istraživanja koja će dati odgovore na pitanje stabilnosti terena, te uslove i preporuke za izgradnju na pojedinačnim kategorijama terena, u skladu sa kategorizacijom utvrđenom od strane Zavoda, a u svrhu pravilnih usmjerenja razvoja i urbanizacije u Kantonu Sarajevo, čiji prostor pripada brdsko-planinskom tipu reljefa koji stvara prirodne uslove za pojavu i razvoj savremenih egzogenih procesa i pojava kao što su klizišta i odroni.
(5) Povećati stepen istraženosti mineralnih sirovina s ciljem usmjeravanja njihovog racionalnog korištenja, eksploatacije, ekonomske opravdanosti ali i zaštite okoliša budući da su čvrste mineralne sirovine neobnovljivi prirodni resurs i bogatstvo čija se eksploatacija mora zasnivati na savremenim tehno-ekonomskim saznanjima i principima.
(6) Kroz analizu postojećeg stanja detektovati potencijalne prostore čiji prirodni izvori omogućavaju optimalne uslove za korištenje obnovljivih izvora energije (vjetar, sunce, geotermalani i dr.).
Član 7.Stanovništvo i sistem naselja
(1) Definisati razvojne pravce i njihov intenzitet sa aspekta razvoja naselja i distribucije stanovništva, vodeći računa o tome da je pri izradi Plana jedno od najvažnijih polazišta policentrični (ujednačen) i skladan razvoj cijelog područja Kantona Sarajevo, pri čemu treba uzeti u obzir da Sarajevo kao glavni grad države nosi značajan uticaj na razvoj prigradskih područja.
(2) Obzirom da stanovništvo ne predstavlja plansku kategoriju, kod definisanja budućeg razvoja naselja i raspodjele stanovništva, ne može se posmatrati isključivo sa aspekta postojećih demografskih trendova i strukture stanovništva, već prvenstveno sa aspekta formulacije primjernih politika prostornog, socijalnog i privrednog razvoja u granicama obuhvata plana i gravitirajućih zona.
(3) Pri definisanju budućeg razvoja naselja i raspodjele stanovništva, obzirom da stanovništvo ne predstavlja plansku kategoriju, isto ne posmatrati isključivo sa aspekta postojećih demografskih trendova i strukture stanovništva, već prvenstveno sa aspekta formulacije primjernih politika prostornog, socijalnog i privrednog razvoja u granicama obuhvata plana i gravitirajućih zona.
(4) Izvršiti usmjerenja u prostoru u skladu sa novonastalim saznanjima o potrebama i projekciji stanovništva, a na osnovu Izvještaja stanja u prostoru, kao i rezultata studije urađene za potrebe Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine i na osnovu ekspertiza urađenih za potrebe urbanističkih planova koji su u toku izrade.
(5) Za planski period predvidjeti broj i strukturu stanovnika, a vodeći računa oiskazanim potrebama od strane nadležnih ministarstava Kantona Sarajevo, Gradske uprave Grada Sarajevo, općina na području Kantona Sarajevo, investitora i vlasnika zemljišta, radi dimenzioniranja kapaciteta: građevinskog područja naselja, društvenih i privrednih kapaciteta, itd.
(6) Kod prostornog rasporeda vrste i strukture naselja, kao i strategija i intenziteta razvojnih pravaca naselja definisati:
- a)kriterije određivanja građevinske vrste i veličine građevinskih područja za naselja, kao i građevinska područja izvan naselja (za izdvojene namjene),
- b)nivo uređenja građevinskog područja, prema vrsti i značaju, te dati smjernice za prateće funkcije prema vrsti naselja.
(7) U kontekstu racionalnog korištenja zemljišta, kako planiranog tako i postojećeg, aktivirati revitalizaciju i prenamjenu napuštenih i zapuštenih površina naselja.
(8) Preispitati nivoe centara u kontekstu sistema naselja kako bi se postigla horizontalna i vertikalna usklađenost planske dokumentacije.
Član 8.Stanovanje
(1) Potencirati razmještaj stanovanja u skladu s razvojnim pravcima, planiranim funkcijama u prostoru i policentričnim razvojem.
(2) Stambene zone i prostorno širenje funkcije stanovanja i stambene izgradnje usmjeriti na općinske centre u skladu sa prostornim mogućnostima i naseljena mjesta u skladu sa sistemom naselja i definisanim pravcima razvoja, odnosno ukupnim prostornim kapacitetom kako naselja, tako i njihovih kontaktnih područja.
(3) Odrediti uslove za eventualno formiranje novih, kao i obnovu postojećih stambenih zona uzimajući u obzir kvantitativne i kvalitativne kriterije i specifičnosti stambene zone sa aspekta položaja (centralni dijelovi, predgrađe i sl.).
(4) Definisati uslove za rješavanje stambenog pitanja socijalno ugroženih, odnosno lica u stanju potrebe kroz instrumente socijalne politike.
(5) Definisati društveno prihvatljive standarde i normative za tržišnu stambenu izgradnju i socijalnu stambenu izgradnju, te sanaciju neplanski izgrađenih zona naselja.
Član 9.Privreda
(1) Koncepciju razvoja Kantona Sarajevo zasnivati na razvoju, afirmaciji i promovisanju sektora usluga, jačanju proizvodnog sektora i podsticanju sektora nove i kreativne ekonomije, kao i otvaranju mogućnosti komercijalizacije djelatnosti javnih službi.
(2) Posebnu pažnju posvetiti novim prostornim i lokacionim formama i klasterima industrije (high-tech aglomeracije, tehnološki, industrijski, naučni parkovi, slobodne zone, biznis inkubatori itd.).
(3) Razvoj privrede bazirati na racionalnom korištenju prostora i razvijanju privrednih zona kao i razvoju infrastrukture, planskoj organizaciji prostora u zonama privrede, tendenciji ka održivom razvoju privrede i stimulisanju proizvodnje uz jačanje edukacije stanovništva, minimiziranju nepovoljnog uticaja na okoliš, razvoja sektora turizma i ugostiteljstva.
(4) Posebnu pažnju posvetiti dislociranju privrednih zona iz urbanih u vanurbana područja, te ih locirati uz dobro planiranu infrastrukturu, prvenstveno saobraćajnu. Pri planiranju novih ili dislociranju postojećih proizvodnih, skladišnih i industrijskih postrojenja voditi računa o kvalitetnoj konekciji na primarne saobraćajne pravce, po mogućnosti različitih vidova transporta.
(5) Definisati privredne površine koje se u ovom trenutku ne mogu koristiti iz razloga nedefinisanog vlasništva ili neizvjesnosti dekontaminizacije kontaminiranih površina, a predstavljaju površine sa postojećom infrastrukturnom opremljenošću i na koje treba računati za ovaj ili postplanski period.
(6) Obratiti posebnu pažnju na dostupnost materijalnim sredstvima, osiguranju efikasne infrastrukture i energetske neovisnosti u kontekstu održivog razvoja i profiliranja Kantona Sarajevo kao regionalne i evropske metropole.
(7) Razvijati strategiju profiliranja prostora kao ambijenta unosnog poslovanja sa podsticajem razvoja visoko profitabilnih sektora, posebno usluga i visokotehnoloških proizvoda/usluga, usklađujući sa očekivanom izmjenom strukture djelatnosti i planirajući korištenje prostora kako bi se odgovorilo na promjene u strukturi djelatnosti, posebno u smjeru rasta IT sektora i inovacija.
Član 10.Društvena infrastruktura
(1) Društvena infrastruktura (društvene i komercijalne djelatnosti) će pratiti eventualne promjene broja stanovnika u cilju zadovoljenja njihovih potreba, polazeći od realnih materijalnih i prostornih mogućnosti, a uz uravnoteženost razvoja na cijelom prostoru Kantona Sarajevo.
(2) Distribucija sadržaja društvenih djelatnosti prati sistem policentričnog razvoja, te ima znatan uticaj na razvoj naseljskih struktura, stoga se kod definisanje osnovne mreže društvene infrastrukture treba prvenstveno osvrnuti na nivoe i dostupnost gravitirajućeg stanovništva.
(3) Izvršiti korekciju dosadašnjeg disbalansa u razmještaju kapaciteta društvenih djelatnosti i definisati primarnu mrežu društvenih djelatnosti, obezbijediti prostorne kapacitete, stvoriti preduslove za lociranja ovih sadržaja u prostoru, obzirom na demografske promjene kao i status Grada Sarajeva.
(4) Izvršiti jačanje društvene djelatnosti sa aspekta grupisanja kompatibilnih sadržaja, te uvažiti minimalne važeće ili uobičajene prostorne standarde koje se primjenjuju u prostornom planiranju.
(5) Kapacitet opremljenosti društvene infrastrukture potrebno je valorizirati na područjima intenzivne koncentracije stanovništva kako bi se obezbijedilo ravnomjerno zadovoljenje potreba stanovništva.
(6) Analizirati demografski aspekt i rezultate studije "Demografija i sistem naselja" (rađene za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo 2003.-2023. godine), te u skladu s novonastalim saznanjima izvršiti usmjerenja u prostoru.
(7) Jačanje sadržaja i optimizaciju kapaciteta društvenih djelatnosti, izvršiti u skladu sa potrebama iskazanim kroz javni interes stanovnika, nadležnih općina Kantona Sarajevo, Grada Sarajevo kao i ministarstava Kantona Sarajevo.
Član 11.Poljoprivredna zemljišta
(1) Plansko usmjerenje zasnivati na trajnoj zaštiti, očuvanju i unaprjeđenju vrijednih poljoprivrednih zemljišta, povećanje ambijentalne i pejzažne vrijednosti poljoprivrednog područja.
(2) Osigurati fizičku cjelovitost poljoprivrednih zemljištai ukrupnjavanje parcela, teracionalno koristiti poljoprivredno zemljište kao važan prirodni i prostorni resurs.
(3) Kroz planska opredjeljenja optimizirati proširenje površina građevinskog zemljišta i analizirati koja su kontaktna područja postojećih naselja adekvatna za proširenja, a u kontekstu podsticanja naseljavanje ruralnih područja i stvaranje uslova za njihovu demografsku revitalizaciju.
(4) Posvetiti pažnju uređenju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta u cilju podsticanja ruralnog razvoja posebno na brdsko-planinskom području u okviru razvoja seoskog ekoturizma.
(5) Definisati uslove gradnje građevina u funkciji poljoprivrede i kompatibilnih pratećih sadržaj: eko-turizam, plasman proizvoda, poljoprivredno gazdinstvo i stambenog prostora u funkciji gazdinstva (procentualna zastupljenost).
(6) Izraditi integrisanu namjensku studiju kojom će se izvršiti inventarizacija stanja, ažuriranje podataka o poljoprivrednom zemljištu, identifikacija promjena u načinu korištenja poljoprivrednih površina, te definisati upotrebna vrijednost poljoprivrednog zemljišta u Kantonu Sarajevo.
(7) Na osnovu rezultata namjenske studije i karte upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta i karte načina korištenja zemljišta,preispitati kategorije namjene i korištenja zemljišta utvrđene važećim Prostornim planom Kantona Sarajevo i utvrditi nove.
Član 12.Šume i šumska zemljišta
(1) Kroz zakonsku i prostorno plansku regulativu, uskladiti mjere, metode i mehanizame podržavanja i razvoja višestrukih ekoloških, privrednih i socijalnih uloga i funkcija šuma i šumskog zemljišta utvrđenih na raznim nivoima usmjerenja i projekcija.
(2) Usmjeriti stručne i planerske aktivnosti (definisati uslove, prava i mogućnosti) po pitanju eksploatacije kamena na ovim zemljištima (ekspanzija otvaranja kamenoloma), te otvaranja kapaciteta prerade drveta (dominantno privatni sektor).
(3) Izraditi program dugoročne rekonstrukcije niskoproduktivnih (razni oblici degradiranosti) površina šuma u stadij stabilne sastojine, a u skladu sa stanišnim potencijalima, te uspostaviti trajni monitoring površina u pogledu stabilnosti i strukture šumskih ekosistema.
(4) Uskladiti granice gospodarskih jedinica šumskogospodarskog područja Kantona Sarajevo sa granicama planiranih namjena površina, odnosa privatnih i društvenih šuma i šumskog zemljišta, otkupa i supstitucije privatnih šuma i šumskih zemljišta u korist okrupnjavanja društvenih šuma i šumskog zemljišta. Sagledati mogućnosti planiranja drugih (kompatibilnih) sadržaja koji ne remete namjenu šuma i šumskih zemljišta.
(5) Precizirati kriterije za utvrđivanje dinamike poduzimanja aktivnosti i mjera u pogledu poboljšanja stanja na površinama ove namjene, a koje se odnose na čišćenje minskih polja, evidentiranje, uklanjanje i zaštitu od štetnih agenasa.
(6) Ispitati i utvrditi ekonomsku valorizacijuopštekorisnih funkcija šuma, kao ravnopravne osnove za slučajeve intervencija (investicija) u prostoru, argumentovanih isključivo ekonomskim efektima (kolizija gradnje i oblika zaštite).
(7) Uspostaviti sistem organizovanog, racionalnog, ekonomičnog i poticajnog korištenja sekundarnih šumskih proizvoda.
(8) Potrebno je pokrenuti aktivnosti u pravcu usklađivanja sa strukturom površina, kategorijama i mjerama zaštite: brojnosti ekološku gustinu populacija faune-sastavi struktura populacija, prirast, gubitke, ponašanje, zakonomjernost dimanike populacije u odnosu na pogodnosti biotopaza svaku vrstu obzirom na potrebu svake vrste za hranom, vodom, zaklonom, bonitet.
Član 13.Prirodno i kulturno-historijsko naslijeđe
(1) Graditeljske cjeline koje se nalaze unutar urbanog područja tretirati na način prikazan u relevantoj dokumentaciji vezanoj za ovu oblast kao što suurbanistički planovi na području Kantona Sarajevo, a čija izrada je u toku, a graditeljske cjeline koje se nalaze van urbanog područja definisati pripadajućim obuhvatima.
(2) Izraditi dodatni ekspertni elaborat i izvršiti geolociranje arheoloških lokaliteta i historijskih nekropola, te unijetiove prostorne podatke u prostornu digitalnu bazu podataka o dobrima kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.
(3) Tretirati disperzno raspoređena pojedinačna dobra kulturno-historijskog naslijeđa u zavisnosti od značaja pojedinačnog dobra i veličine pripadajuće površine, koristeći prostornu digitalnu bazu podataka o dobrima kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.
(4) Održati kontinuitet tretmana etabliranih i evidentiranih i zaštićenih područja prirodnog naslijeđa uz mogućnost revidiranja obuhvata i kategorije istih, te izvršiti geolociranje prostora na kojima se nalaze geomorfološki i hidrološki pojedinačni spomenici prirode, s ciljem dopune prostorne digitalne baze podataka o dobrima kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, saradnjom sa institucijom nadležnom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.
Član 14.Turizam, sport i rekreacija
(1) Racionalnije koristiti prostor uzimajući u obzir kriterije za razvoj sporta i turizma, orijentisati se investicionim programima koji se uspješno uklapaju u evropska tržišta,
(2) Prema datim ograničenjima i režimima, planirati optimalnu vrstu i obim turističko-rekreativnih i sportskih sadržaja koji su zastupljeni sa turističko-ugostiteljskim sadržajima, namjenski izdvojenim i opremljenim površinama sa tačkama zadržavanja.
(3) Distribuiranje smještajnih kapaciteta treba usmjeriti u poslovno-trgovačke centre i sportsko turističke centre,
(4) Proširiti lokalitete na kojima su se razvile jače turističke destinacije i sportsko-rekreativne površine značajne za razvoj Kantona Sarajevo u skladu sa prostornim kapacitetima, kao i mjerama zaštite.
Član 15.Saobraćaj
(1) Preispitati opredjeljenja i smjernica Prostornog plan Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06, 4/11 i 22/17).
(2) Koristiti i preispitati rezultate izvršenih istraživanja za potrebe izrade Plana.
(3) Planom dati smjernice za implementaciju urbane mobilnosti i smanjenje emisije gasova u Kantonu Sarajevo.
(4) U fazi pripreme koristiti statističke podatke zvaničnih organa i institucija.
(5) Preispitati zaštitne pojaseve saobraćajne infrastrukture u smislu njihovog usklađivanja sa važećim planskim opredjeljenjima, zakonskim i podzakonskim propisima, te utvrditi njihove minimalne distance.
(6) Preispitati postojeće i definisati buduće pravce razvoja za sektor saobraćaja, u skladu sa principima prostornog razvoja i uređenja Kantona Sarajevo, kao i na osnovu do sada obrađenih analiza, ocjena stanja i mogućnosti razvoja:
- a)preferirati razvoj saobraćajnog sistema sa svim svojim podsistemima, uz maksimalnu dostupnost i povezanost, kako u okviru granica Kantona Sarajevo, tako i sa bližim i širim okruženjem, uz istovremeno minimiziranje negativnih uticaja na okoliš,
- b)razviti sistem javnog prevoza putnika u gradskom, prigradskom i međugradskom saobraćaju treba da prati razvoj Kantona i rast Grada, direktno utičući na razvoj, ali i prilagođavajući mu se sa trajnim opredjeljenjem na favorizovanje ekološki prihvatljivijih prevoznih sredstava, kao i povećanje brzine i nivoa usluge javnog prevoza,
- c)osigurati prostorneuslove i unaprijediti pješački i biciklistički saobraćaj za kretanje na većim udaljenostima,
- d)smanjivati ili bar zadržati na postojećem nivou individualni automobilski saobraćaj, uz minimiziranje transportnog rada i vremena putovanja kvalitativnim poboljšanjem mreže cesta i ulica na području Kantona Sarajevo (novom gradnjom, rekonstrukcijom i kvalitetnijim održavanjem),
- e)uključiti željeznicu u javni gradski i prigradski prevoz saglasno tehničko-tehnološkim mogućnostima i savremenim potrebama stanovništva i svih ostalih korisnika (privreda i sl.). Veću pažnju treba posvetiti razvoju integralnog transporta, u kojem je željeznica osnovni vid prevoza,
- f)podsistem vazdušnog saobraćaja treba da obezbijedi transportno povezivanje u sistem vazdušnog saobraćaja prema potrebama Sarajeva kao glavnog grada Bosne i Hercegovine, regionalnog centra i evropske metropole,
- g)propisati uslove neophodne za zadovoljenje potreba za mirujući saobraćaj u skladu sa odgovarajućim standardima pristupačnosti i kapaciteta posebno u centralnoj zoni urbanog dijela Grada, te i na ovaj način indirektno pozitivno uticati na ukupno stanje saobraćaja.
(7) Razmotriti potrebe i mogućnosti za razvoj vertikalnog transporta (žičare, liftovi i sl.), obzirom na geomorfološke karakteristike terena na dijelovima urbanih područja.
Član 16.Vode, vodne površine i vodna infrastruktura
(1) Zavodu će se kao Nosiocu izrade Plana,dostaviti svi izrađeni projekti i dostupni podaci od strane kantonalnih organa kojim ovim informacijama raspolažu, a koji su relevantni za planiranje u oblasti hidrotehnike (projekti vodovodne i kanalizacione infrastrukture, podaci o vodotocima, itd.).
(2) Preispitati postojeće i definisati buduće pravce razvoja u oblasti "Vode, vodne površine i vodna infrastruktura".
(3) Upravljanje vodama na području Kantona Sarajevo usaglasiti sa planom višeg reda i potrebama koje odgovaraju zahtjevima Kantona, a sve u skladu sa zakonskom legislativom, tehničkim normativima i standardima. Preuzeti obaveze koje su utvrđene za Kanton Sarajevo sa aspekta voda iz Plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji BiH (2022.-2027.Godina)-"Službene novinama Federacije BiH", broj 75/22), te Katastar podzemnih izvorišta za dio koji se odnosi na Kanton Sarajevo i druge strateške i razvojne planove.
(4) Planirati primarne objekte vodovodne i kanalizacione mreže i distribuciju potrebnih količina pitke vode i njihovu odvodnju nakon upotrebe, a na osnovu podataka o broju potrošača prema manjim prostornim cjelinama (npr. prema naseljima, mjesnim zajednicama) koje su nadležni kantonalni organi koji raspolažu ovim informacijama dužni dostaviti.
Član 17.Snabdijevenje vodom
(1) Uraditi analizu postojećeg stanja raspoloživih resursa sa aspekta cjelokupnog upravljanja vodama na području Kantona Sarajevo.
(2) Planirati kvalitetno i kontinuirano snabdijevanje vodom potrošača na području Kantona Sarajevo, koje u velikoj mjeri zavisi od bilansa postojećih i potencijalnih vodnih resursa koji će se definisati Planom, te od postojećih i planiranih potreba za vodom unutar obuhvata razmatranog područja, na način da se isti racionalno i ekonomično koriste, imajući u vidu njihovu ograničenost.
(3) Preispitati opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06, 4/11 i 22/17) u pogledu dugoročnog rješenja snabdijevanja vodom kroz budući razvoj vodoprivrednih sistema, uz ispitivanja i detaljnu izradu geomehaničkih i hidrogeoloških elaborata, kao i druge istražne projektne dokumentacije.
(4) Pokrenuti aktivnosti na usaglašavanju i noveliranju postojećih odluka o zaštiti izvorišta vode za piće, te donošenje i usvajanje novih odluka o zaštiti izvorišta koja se koriste ili će se koristiti za javno vodosnabdijevanje.
(5) Planirati prostor za izgradnju, odnosno formiranje akumulacija, kao i za nova potencijalna izvorišta koja se planiraju koristiti za snabdijevanje pitkom vodom, uz uspostavljanje zona sanitarne zaštite za iste.
(6) Planirati primarne objekte vodovodnog sistema (rezervoari, pumpne stanice, transportnih i distribucionih cjevovoda itd.) koji će osigurati učinkovito, trajno i sigurno snabdijevanje vodom.
Član 18.Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
(1) Izvršiti analizu postojećeg stanja sa aspekta prikupljanja, odvodnje i tretmana otpadnih voda na području Kantona Sarajevo.
(2) Zaštititi vode od zagađenja, raditi na postizanju dobrog stanja voda i sprječavati dalju degradaciju kvaliteta vode.
(3) U planskom periodu omogućiti organizovano i kontinuirano odvođenje i tretman otpadnih voda svih potrošača na području Kantona.
(4) Izvršiti međuentitesko i međukantonalno usaglašavanje planskih rješenja Kantona Sarajevo za postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda,sa planskim opredjeljenjima susjednih kantona i Entiteta koja se odnose na prečišćavanje otpadnih voda na njihovom teritoriju,a u skladus procedurama propisanim važećom legislativom.
(5) Planirati postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u cilju zaštite vodotoka i izvorišta.
(6) Planirati izgradnju separatne kanalizacione mreže, u skladu sa prostornim mogućnostima i utvrđenim načinom prečišćavanja otpadnih voda, a u cilju dovođenja u ravnotežu sa vodovodnim sistemom.
Član 19.Zaštita od voda i uređenje vodotoka
(1) Uraditi analizu postojećeg stanja sa aspekta kvaliteta i kvantiteta voda na području Kantona Sarajevo.
(2) Definisati rizična poplavna područja vodotoka, te na osnovu toga planirati uređenje (regulaciju) i korištenje vodotoka.
(3) Izraditi projektnu dokumentaciju za uređenje/regulaciju vodotoka, cijelom dužinom toka, na osnovu koje će se dobiti relevantni hidraulički parametri, uvažavajući prethodno izrađenu projektnu dokumentaciju na svim vodotocima;
(4) Planirati aktivnosti i mjere u cilju poboljšanja kvaliteta i kvantiteta voda.
Član 20.Energetika
(1) Energetski razvoj Kantona Sarajevo će se pozicionirati u okviru ključnih strateških ciljeva energetike, odnosno sigurnosti snabdijevanja, cjenovne prihvatljivosti i održivosti (dekarbonizacije).
(2) U skladu sa prostornim razvojem Kantona Sarajevo:
- a)preispitati mogućnostdiverzifikacije pravaca snabdijevanja prirodnim gasom u cilju povećanja sigurnosti snabdijevanja (u granicama predmetnog Plana). Identificirati ključne lokacije za proširenje mreže i mogućnosti smanjenja debalansa potrošnje u toku godine,
- b)za kvalitetno snabdijevanje toplotnom energijom potrebno je obezbijediti stabilno snabdijevanje okolišno prihvatljivim energentima, te definisati područja razvoja sistema daljinskog grijanja,
- c)definisati mogućnost povećanja udjela obnovljivih izvora energije za potrebe grijanja, u cilju smanjenja zagađenja zraka, povećanja neovisnosti o uvoznim energentima te ispunjavanju obaveza zadatih kroz Zelenu agendu za Zapadni Balkan i energetsku tranziciju,
- d)uskladiti strateške ciljeve u sektoru energetike sa usvojenim dokumentima i opredjeljenjima Kantona Sarajevo.
Član 21.Elektroenergetika
Razvoj elektroenergetskog sistema Kantona Sarajevo, u planskom periodu biće definisan slijedećim aktivnostima:
- a)u skladu sa projekcijom demografskog rasta i prostornog razvoja Kantona Sarajevo, a uz uvažavanje postojećeg elektroenergetskog bilansa, obezbijediti razvoj elektroenergetskog sistema u cilju sigurnijeg i kvalitetnijeg snabdijevanja električnom energijom trenutnih i budućih potrošača na području Kantona Sarajevo;
- b)intenzivirati aktivnosti na većem učešću energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) u energetskom bilansu Kantona Sarajevo, te u tu svrhu uraditi dodatna istraživanja za određivanje potencijalnih lokaliteta za smještaj OIE.
Član 22.Telekomunikacije
(1) Za kvalitetno odvijanje telekomunikacionog saobraćaja na području Plana potrebno je izgraditi kvalitetne spojne puteve optičkim kablovskim vezama te obezbijediti telekomunikacionu infrastrukturu koja će kapacitetom i kvalitetom odgovoriti rastućim zahtjevima korisnika i omogućiti proširenje telekomunikacionih servisa na novu oblast.
(2) Predvidjeti osnovne koridore za izgradnju kablovske kanalizacije u koju je moguće naknadno uvlačenje telekomunikacionih vodova i ugradnja povezane opreme.
(3) Za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje, trasu kablovske kanalizacije planirati podzemno slijedeći koridore saobraćajnica ili druge infrastrukturne koridore.
(4) Novu kablovsku kanalizaciju u naseljima urbanog područja Kantona Sarajevo, planirati podzemno, dokje izvan granica urbanog područja mrežu moguće planirati i izvoditi kako podzemno tako i nadzemno.
(5) Omogućiti poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija, u cilju ubrzanog tehnološkog razvoja mobilne mreže na području Kantona Sarajevo.
(6) Uskladiti promjene stanja u prostoru i strateške ciljeve u sektoru telekomunikacija sa usvojenim dokumentima u cilju stvaranja održive, povezane i tehnološki napredne sredine.
Član 23.Zaštita i unaprijeđenje okoliša
Omogućiti ostvarivanje održivog razvoja Kantona Sarajevo uz vrednovanje prostora kao ograničenog resursa i maksimalno očuvanje okoliša kao bitnog faktora kvalitete života, prateći sljedeća usmjerenja i ciljeve:
- a)primjeniti usmjerenja iz važeće strateške i planske dokumentacije,
- b)koristiti do sada utvrđene rezultateistraživanja, a koja su primjerena za ovaj nivo planske dokumentacije,
- c)implementirati projekete koji su u skladu sa dugoročnim planskim usmjerenjem i većom ekološkom valorizacijom prostora,
- d)donijeti Odluku o provođenju strateške procjene uticaja Plana na okoliš i provođenje postupka u okviru kojeg će se izraditi Strateška studija s ciljem određivanja, opisivanja i procjene očekivanih znatnih uticaja na okoliš koje može uzrokovati provođenje Plana, kao i razmatranja razumnih alternativa koje uzimaju u obzir ciljeve Plana i zaštite okoliša. Strateškom studijom, između ostalog, treba procijeniti mogućnost prostora da prihvati nove namjene i sadržaje, izdvojiti prioritetne prostorne cjeline za koje će se dalje provoditi strateške procjene uticaja na okoliš, te dati prijedlog mjera zaštite okoliša, uključujući mjere sprječavanja, smanjenja i ublažavanja nepovoljnih uticaja provedbe Plana na okoliš,
- e)izraditi Studiju ranjivosti prostora koja će se koristiti prilikom vrednovanja prostornih karakteristika kod planiranja prostornog razvoja, a ista treba da sadrži vrijednosnu analizu stvarnog stanja kvalitete i ugroženosti prostora kao resursa, njegove vrijednosti i potrebne prioritete djelovanja na njegovoj zaštiti, sanaciji i unaprjeđenju,
- f)preispitati postojeće i analizirati mogućnosti i pravce restrukturiranja i razvoja privrede i nastanka novih obrazaca, primjenom ekoloških kriterija, u korištenju prostora i prostornoj organizaciji,
- g)izraditi Studiju o meteorološkim karakteristikama Kantona Sarajevo koja će, između ostalog, rezultirati relevantnim naučnim podacima u pogledu lokalne urbane klime, topografije i urbanizma,
- h)razmotriti mogućnosti širenja i poboljšanja gasnog sistema i sistema daljinskog grijanja uz integraciju tehnologija baziranih na raspoloživim obnovljivim izvorima energije (toplotne pumpe, geotermalna i vjetro energija, biomasa),
- i)uspostaviti savremenu saobraćajnu mrežu, sa visokom protočnom moći i povezanošću gradskih i prigradskih naselja, usmjerenu prema korištenju alternativnih goriva i okolišno prihvatljivih sredstava (javni prevoz, biciklizam, pješačenje i sl.),
- j)osigurati zaštitu i racionalno korištenje izvorišta pitke vode, mineralnih, termalnih i termomineralnih voda, te unaprjeđenje kvaliteta površinskih voda kroz uvođenje predtretmana industrijskih i sanitarnih otpadnih voda,
- k)trajna zaštita, očuvanje i unaprjeđenje vrijednih šumskih i poljoprivrednih zemljišta, te povećanje ambijentalne i pejzažne vrijednosti područja,
- l)analizirati prirodne cjeline za zaštitu, predložene važećim Prostornim planom Kantona Sarajevo, utvrditi njihovu utemeljenost na osnovu trenutnog stanja i dati nove prijedloge u cilju formalno-pravne zaštite prirodnih vrijednosti, povećanja ukupnog procenta zaštićenih područja u Kantonu Sarajevo i njihovog uključivanja u ekološku mrežu međusobno povezanih područja (Natura 2000).
Član 24.Zaštita stanovništva i dobara
(1) Minska polja - Označiti lokacije/područja ugrožena minskim poljima, koja su očišćena do posmatranog perioda izrade Plana i lokacije koje se planiraju očistiti u narednom periodu, a ostale lokacije je potrebno obilježiti u cilju smanjenja rizika od mina, dok se ne steknu uslovi za njihovo deminiranje, a sve u skladu sa podacima relevantnih službi koje učestvuju u procesu deminiranja- Centar za uklanjanje mina u BiH, BH MAC.
(2) Skloništa - Predvidjeti izgradnju novih i prilagođavanje postojećih skloništa i drugih zaštitnih objekata za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara, kao i zaštita od elementarnih nepogoda i tehničkih katastrofa, a shodno procjeni ugroženosti područja Kantona Sarajevo od ratnih dejstava.