Kantonalna javna ustanova „Porodično savjetovalište"
Pravilnik o radu Kantonalne javne ustanove "Porodično savjetovalište" -"Prečišćeni tekst"-
Na osnovu člana 27. stav (1) alineja 6. Zakona o ustanovama ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), člana 26. Pravila KJU "Porodično savjetovalište" broj 01-05-1-87/18 od 01.02.2018. godine i 01-05-02-443.3/19 od 08.07.2019. godine, te člana 103. Pravilnika o radu KJU "Porodično savjetovalište" broj 01-02-2-1438/22 od 20.12.2022. godine, broj 01-02-2-1286/23 od 11.12.2023. godine i broj 01-02-2-420/24 od 15.04.2024. godine, Upravni odbor Kantonalne javne ustanove "Porodično savjetovalište" je, na sjednici održanoj dana 25.06.2024. godine, donio
PRAVILNIK
O RADU KANTONALNE JAVNE USTANOVE "PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE" -"PREČIŠĆENI TEKST"-
I OPĆE ODREDBE
Član 1.Predmet Pravilnika
(1) Ovim pravilnikom uređuju se pitanja prava, obaveza i odgovornosti KJU "Porodično savjetovalište" (u daljem tekstu: Savjetovalište) i radnika i drugih lica koja rade za ili se stručno obučavaju u Savjetovalištu, a čije uređivanje je propisano Zakonom o radu Federacije BiH ( u daljem tekstu: Zakon), kolektivnim ugovorima i drugim propisima kojima se reguliše radnopravni i drugi status tih lica.
(2) Ovim pravilnikom se uređuje organizacija Savjetovališta i sistematizacija radnih mjesta.
II RADNO - PRAVNI ODNOSI
Odjeljak A. Zasnivanje radnog odnosa
Član 2.Zasnivanje radnog odnosa
(1) Postupak prijema u radni odnos na određeno i neodređeno vrijeme u Savjetovalištu vrši se na osnovu obaveznog javnog oglašavanja upražnjenih radnih mjesta i provodi se u skladu sa važećim odredbama akta Vlade Kantona Sarajevo koji uređuje oblast prijema u radni odnos, kao i prednosti u zapošljavanju.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana Pravilnika, prijem u radni odnos vrši se bez provođenja procedure javnog oglašavanja u slučajevima propisanim aktom iz stava (1) ovog člana Pravilnika.
Član 3.Zabrana diskriminacije
Lice koje traži zaposlenje ili se zaposli u Savjetovalištu, ne može biti stavljeno u nepovoljan položaj zbog spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodične obaveze, starosti, invalidnosti, trudnoće, jezika, vjere, političkog i drugog mišljenja, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja, rase, boje kože, članstva ili nečlanstva u političkim strankama i sindikatima, zdravstvenog statusa ili nekog drugog ličnog svojstva.
Odjeljak B. Zaključivanje ugovora o radu
Član 4.Uvjeti za zaključivanje ugovora o radu
(1) Ugovor o radu se zaključuje ukoliko su ispunjeni opći i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa.
(2) Opći uvjeti su:
- a)da je lice punoljetno (lice između 15 i 18 godina života može zaključiti ugovor o radu pod zakonom utvrđenim uslovima);
- b)da je lice državljanin BiH;
- c)opća zdravstvena sposobnost za obavljanje konkretnih poslova;
- d)da se protiv lica sa kojim se zaključuje ugovor o radu ne vodi krivični postupak i da istom nije izrečena mjera zabrane obavljanja profesionalne djelatnosti.
(3) Posebni uvjeti utvrđeni su posebno za svako radno mjesto u okviru III dijela ovog Pravilnika.
(4) Ispunjavanje uslova za zasnivanje radnog odnosa dokazuje se vjerodostojnim dokumentima.
(5) Prije zaključivanja ugovora o radu, novi radnik dužan je pribaviti ljekarsko uvjerenje ovlaštene zdravstvene ustanove, kojim dokazuje opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta za koje zaključuje ugovor o radu.
Član 5.Probni rad
(1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad, u trajanju do šest mjeseci.
(2) Probni rad kontroliše neposredno šef Odjeljenja u kojem je radnik zaposlen, koji predlaže direktoru ocjenu probnog rada radnika.
(3) Ugovorom o radu sa probnim radom ugovara se otkazni rok u slučaju nepovoljne ocjene rada radnika, koji iznosi sedam dana od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.
(4) Odluka o otkazu ugovora o radu sa probnim radom može se donijeti i prije proteka cjelokupnog predviđenog vremena trajanja probnog rada, ako se pokaže očiglednim da radnik ne zadovoljava na radnom mjestu na kojem je raspoređen, a otkazni rok iznosi sedam dana, od dana uručenja ove odluke radniku.
(5) Prigovor na odluku direktora iz stava (2) i (3), ovog člana, podnosi se Upravnom odboru Savjetovališta i ne zadržava njegovo izvršenje.
Član 6.Ugovor o radu na neodređeno i određeno vrijeme
(1) Ugovor o radu zaključuje se:
- a)na neodređeno vrijeme,
- b)na određeno vrijeme.
(2) Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od tri godine.
Član 7.Sadržaj ugovora o radu
(1) Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi.
(2) Ugovor o radu sadrži podatke propisane Zakonom, te ostale podatke značajne za regulisanje radno-pravnog odnosa između radnika i Savjetovališta.
Član 8.Radno-pravni status direktora
(1) Direktor Savjetovališta obavlja poslovodnu funkciju u radnom odnosu.
(2) Direktor zasniva radni odnos na određeno vrijeme, do isteka mandata na koji je imenovan odnosno do njegovog razrješenja.
Odjeljak C. Zaštita privatnosti radnika
Član 9.Obavezni podaci
(1) Radnici su obavezni Savjetovalištu dostaviti sve lične podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblasti rada i evidencijama potrebnim za prijavljivanje kod nadležnog organa (porezne uprave), a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, podatke vezane uz zakonsku zaštitu majčinstva i drugo.
(2) Promjene u podacima iz prethodnog stava moraju se pravovremeno prijaviti ovlaštenoj osobi u Savjetovalištu.
(3) Nedostavljanje podataka iz stava (1) ovog člana, predstavlja lakšu povredu radne discipline, u skladu sa članom 67. ovog pravilnika.
Član 10.Postupanje sa ličnim podacima radnika
Sa podacima iz člana 9. ovog pravilnika postupat će se u skladu sa propisima koji regulišu zaštitu ličnih podataka.
Odjeljak D. Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad
Član 11.Prava i obaveze u vezi sa obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem za rad
(1) Svaki radnik je dužan da se u toku trajanja radnog odnosa obrazuje, osposobljava i usavršava za rad na poslovima koji se obavljaju u Savjetovalištu.
(2) Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje radnika Savjetovališta sadrže svi oblici edukacije i obuke putem: predavanja, seminara, simpozija, savjetovanja, treninga, stručne supervizije i drugih vidova educiranja u ovlaštenim obrazovnim institucijama, a specijalistički i stručni ispiti u nadležnim institucijama ili državnim organima.
(3) Na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje mogu se upućivati svi radnici Savjetovališta, na osnovu odluke direktora Savjetovališta.
Član 12.Prijem pripravnika
(1) Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu dana, ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Ugovor se zaključuje u pisanoj formi.
Član 13.Visina plaće za pripravnike
(1) Plaća pripravnika visoke i srednje stručne spreme utvrđuje se u iznosu kako slijedi:
- a)za visoku školsku spremu u iznosu od 80% od početne osnovne plaće utvrđene za radno mjesto stručnog saradnika;
- b)za srednju stručnu spremu u iznosu od 80% od početne osnovne plaće utvrđene za radno mjesto referenta.
(2) Početna osnovna plaća iz stava (1) ovog člana predstavlja samo iznos bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža.
(3) Pripravnik ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana, sedmični te godišnji odmor.
Član 14.Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa
(1) Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.
(2) Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi.
Član 15.Visina naknade za lica primljena na stručno osposobljavanje
(1) Lica primljena na stručno osposobljavanje, visoke i srednje stručne spreme imaju pravo na naknadu, i to:
- a)za visoku školsku spremu u iznosu od 35% od osnovne plaće utvrđene stručnog saradnika;
- b)za višu školsku spremu u iznosu od 35% od osnovne plaće samostalnog referenta.
- c)za srednju stručnu spremu u iznosu od 35% od osnovne plaće referenta.
(2) Visina naknade iz stava (1) ovog člana određuje se od osnovne plaće odgovarajuće školske spreme.
(3) Licu primljenom na stručno osposobljavanje koje obavlja poslove u punom radnom vremenu, pripada naknada za ishranu u toku rada i naknada za prevoz na posao i sa posla, u skladu sa materijalnim mogućnostima Savjetovališta.
(4) U skladu sa materijalnim mogućnostima Savjetovalište osigurava lice primljeno na stručno osposobljavanje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, a pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruje u skladu sa propisima za nezaposlena lica.
(5) Lice primljeno na stručno osposobljavanje ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.
Odjeljak E. Radno vrijeme
Član 16.Radno vrijeme
(1) Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za Savjetovalište.
(2) Savjetovalište može zaključiti ugovor sa radnikom na puno i nepuno radno vrijeme.
Član 17.Puno radno vrijeme
(1) Puno radno vrijeme radnika traje 40 sati sedmično, a može se organizirati jednokratno po osam sati, pet dana u sedmici, u smjenama i turnusima po 12 sati.
(2) Raspored, početak i završetak radnog vremena utvrđuje direktor posebnom odlukom, u skladu sa potrebama procesa rada.
Član 18.Nepuno radno vrijeme
(1) Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje zavisno od dužine radnog vremena, u skladu sa kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.
(2) Radnik koji je zaključio ugovor sa nepunim radnim vremenom, može zaključiti sa drugim poslodavcima više takvih ugovora, kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme.
Član 19.Rad duži od punog radnog vremena
(1) U slučajevima iz člana 38. stav (1) Zakona, kada je potrebno da se do određenog roka završi neodložan posao, u slučaju iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim slučajevima neophodne potrebe, radnik je, na zahtjev direktora Savjetovališta, obavezan da radi duže od punog radnog vremena (u daljem tekstu: prekovremeni rad).
(2) Prekovremeni rad može trajati samo onoliko vremena koliko je neophodno da se otklone uzroci zbog kojih je uveden, a najviše do osam sati sedmično, odnosno najduže tri sedmice neprekidno ili najduže 10 sedmica u toku kalendarske godine.
(3) Ukoliko prekovremeni rad traje duže od 10 sedmica poslodavac je dužan obavijestiti inspekciju rada.
Član 20.Zabrana prekovremenog rada
(1) Prekovremeni rad ne može se odrediti:
- a)radniku mlađem od 18 godina,
- b)radniku kojem bi po nalazu nadležnog ljekara takav rad mogao pogoršati zdravstveno stanje,
- c)radniku koji radi skraćeno radno vrijeme koje se izjednačava sa punim radnim vremenom,
- d)radniku koji radi polovinu radnog vremena iz zdravstvenih razloga, a na osnovu rješenja nadležne ustanove.
(2) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, može raditi prekovremeno samo ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Član 21.Odlučivanje o uvođenju prekovremenog rada
(1) Odluku o prekovremenom radu donosi direktor.
(2) Odluka o prekovremenom radu donosi se u pismenom obliku i dostavlja radniku.
(3) U odluci iz stava (1) precizno će biti naznačeno vrsta poslova, period obavljanja poslova i broj radnika za obavljanje poslova.
(4) Ukoliko je prekovremeni rad koji je uveden uslijed djelovanja više sile (požar, potres, poplava, te u drugim slučajevima neophodne potrebe naređen usmeno, poslodavac je obvezan u roku od tri dana od usmenog naređenja donijeti pisanu odluku o uvođenju prekovremenog rada.
(5) Ukoliko je prekovremeni rad uveden zbog iznenadnog odsustva zaposlenika radi bolesti, povrede i slično, i/ili zbog iznenadnog povećanja obima posla, direktor Savjetovališta je obavezan donijeti pisanu odluku o uvođenju prekovremenog rada;
(6) Zahtjev za zaštitu prava protiv odluke o prekovremenom radu ne odgađa izvršenje te odluke i radnik je dužan obaviti prekovremeni rad.
Član 22.Obaveza vođenja evidencija
(1) Savjetovalište je obavezno voditi evidencije i podatke o radnom vremenu propisane članom 43. Zakona.
(2) Evidencija o radnicima i drugim licima angažovanim na radu, matična evidencija i podaci o radnom vremenu vode se u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu.
(3) Evidencija o radnicima i drugim licima angažovanim na radu i matična evidencija vode se pisano u obliku knjige, a mogu se voditi i u elektronskom obliku, o čemu odlučuje direktor.
Odjeljak F. Odmori i odsustva
Član 23.Odmor u toku dana
(1) Radnik koji radi duže od šest sati dnevno ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od 30 minuta.
(2) Izuzetno, poslodavac će omogućiti radniku, na njegov zahtjev, odmor iz stava (1) ovog člana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice.
(3) Vrijeme odmora iz stava (1) i (2) ovog člana ne uračunava se u radno vrijeme.
Član 24.Dnevni odmor
Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Član 25.Sedmični odmor
(1) Radnik ima pravo na dva dana sedmičnog odmora koji koristi subotom i nedjeljom.
(2) Ako je neophodno da radnik radi na dan svog sedmičnog odmora, Poslodavac mu osigurava, u zamjenu, jedan dan određen prema međusobnom dogovoru.
Član 26.Godišnji odmor
(1) Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana.
(2) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
(3) U slučaju prestanka ugovora o radu, Savjetovalište je dužno radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom Savjetovališta.
Član 27.Trajanje godišnjeg odmora
(1) Trajanje godišnjeg odmora iz člana 21. ovog Pravilnika se uvećava prema slijedećim osnovama i mjerilima:
- a)Po osnovu složenosti poslova koje obavlja radnik:
- -radnici koji obavljaju poslove VSS 4 dana
- -radnici koji obavljaju poslove VŠS 3 dana
- -radnici koji obavljaju poslove SSS 2 dana
- -radnici sa KV spremom 2 dana
- -ostali radnici 1 dan
- -
- b)Po osnovu radnog staža:
- -za svake tri godine radnog staža 1 dan
- -
- c)Po osnovu uslova rada:
- -rad na poslovima sa otežanim uslovima rada 3 dana
- -
- d)Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uslova:
- -roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina 1 dan za svako dijete
- -samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom 2 dana za svako dijete do deset godina
- -samohranom roditelju ili staratelju sa 2 dana za svako dijete hendikepiranim djetetom
- -osobi sa invaliditetom 2 dana
- -
- e)Po osnovu rezultata rada:
- -za uspješne rezultate rada. 1 dan
- -za naročito uspješne rezultate rada 2 dana
- -
- a)Po osnovu učešća u oružanim snagama
- -Učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci 1 radni dan
- -Učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci 2 radna dan
- -Učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci 3 radna dana
- -
(2) Ukupan godišnji odmor po svim kriterijima ne može biti duži od 30 radnih dana, a najduže 36 dana ako je to omogućeno drugim propisom odnosno kolektivnim ugovorom.
Član 28.Način korištenja godišnjeg odmora
U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, subota i nedjelja, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.
Član 29.Plan korištenja godišnjeg odmora
(1) Plan korištenja godišnjih odmora radnika utvrđuje direktor Savjetovališta u skladu sa potrebama procesa rada i željama radnika o vremenu korištenja godišnjeg odmora.
(2) Direktor Savjetovališta utvrđuje plan korištenja godišnjih odmora najkasnije do 30. maja tekuće godine i donosi rješenje u kojem su sadržani termini korištenja godišnjeg odmora
Član 30.Plaćeno odsustvo
(1) Plaćeno odsustvo je odsustvo sa rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i to u slučaju:
- a)stupanja u brak 5 dana
- b)porođaja supruge 5 dana
- c)njega člana uže porodice, odnosno domaćinstva, zbog teže bolesti 5 dana
- d)smrt člana uže porodice, odnosno domaćinstva 5 dana
- e)smrt roditelja supružnika 2dana
- f)sklapanje braka djeteta 1 dan
- g)selidbe u istom mjestu 2 dana
- h)elementarne nepogode 2 dana
- i)za svako dobrovoljno darivanje krvi 2 dana
- j)regulisanja prava na penziju 2 dana
- k)u slučaju rastave braka 2 dana
- l)za zadovoljenje vjerskih odnosno tradicijskih potreba 2 dana
- m)za usvajanje djeteta ili za sticanje statusa hranitelja 7 dana
(2) Članom uže porodice u smislu stava (1) ovog člana smatraju se: supružnici odnosno vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana/baka (po ocu i majci), braća i sestre.
Član 31.Ostala prava na plaćeno odsustvo
(1) Radnik koji je upućen od strane Savjetovališta na obrazovanje ili stručno osposobljavanje i usavršavanje ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju koliko zahtijeva odobreno obrazovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje, a najviše do jedne godine.
(2) Za pripremanje i polaganje stručnog ili drugog ispita koji predstavlja uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta, radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od 5 dana.
(3) Ukoliko je radnik već ostvario pravo na plaćeno odsustvo od sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, izuzetno, u slučaju smrti člana uže porodice, radnik ima pravo na još dva dana plaćenog odsustva u toku jedne kalendarske godine.
Član 32.Korištenje plaćenog odsustva
(1) Plaćeno odsustvo radnik može koristiti samo u vrijeme nastanka razloga zbog kojih je isto odobreno.
(2) Plaćeno odsustvo se ne može prenijeti u narednu godinu, izuzev u slučaju kada je korištenje istog započeto krajem tekuće godine.
Član 33.Način korištenja plaćenog odustva
(1) Radnik ima pravo da koristi plaćeno odsustvo i kada nastupi propisani slučaj za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
(2) U slučaju iz prethodnog stava godišnji odmor se prekida, a po isteku odobrenog odsustva korištenje godišnjeg odmora se nastavlja i produžava za onoliko radnih dana koliko je trajalo plaćeno odsustvo.
Član 34.Prava radnika po osnovu plaćenog odustva
(1) Za dane provedene na plaćenom odsustvu radniku pripada naknada plaće u visini njegove neto plaće iz prethodnog mjeseca.
Član 35.Neplaćeno odsustvo
(1) Neplaćeno odsustvo je odsustvo sa rada bez naknade plaće.
(2) Neplaćeno odsustvo se može odobriti isključivo na zahtjev radnika.
(3) Neplaćeno odsustvo odobrava Poslodavac, o čemu donosi odluku u pisanoj formi.
Član 36.Osnovi korištenja neplaćenog odustva
(1) Radnik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju do 30 dana u jednoj kalendarskoj godini i to u slučajevima:
- a)za pripremanje i polaganje ispita;
- b)za učestvovanje u stručnim seminarima na koje ga ne upućuje Savjetovalište;
- c)za gradnju i popravku kuće ili stana;
- d)za njegu člana uže porodice;
- e)za učestvovanje na kulturnim, sportskim susretima i u drugim sličnim slučajevima;
- f)rješavanje ličnih i porodičnih potreba.
(2) Savjetovalište može radniku odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju do jedne godine u slijedećim slučajevima:
- a)u svrhu liječenja radnika ili člana njegove uže porodice;
- b)školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju realizira Savjetovalište, a koje doprinosi usavršavanju radnika za obavljanje poslova u Ustanovi;
- c)boravak u inostranstvu radi spajanja porodice, ukoliko bračni ili vanbračni partner radnika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadležnog organa ili institucije BiH ili nadležnog entitetskog organa ili nadležnog organa Brčko Distrikta BiH.
Član 37.Ostvarivanje prava na odsustvo
(1) Plaćeno, odnosno neplaćeno odsustvo ostvaruje se rješenjem, a po pismenom zahtjevu radnika.
(2) O plaćenom i neplaćenom odsustvu odlučuje direktor.
(3) Zahtjev iz stava (1) ovog člana treba da sadrži:
- a)razlog zbog kojeg se traži odsustvo,
- b)vrijeme korištenja odsustva,
- c)obrazloženje za korištenje odsustva uz prezentaciju eventualnih potrebnih dokaza (npr. ljekarski nalazi, kopije oglasa ili konkursa, prijava za polaganje ispita i sl.).
Član 38.Obaveza javljanja u slučaju izostanka sa posla
U slučaju spriječenosti dolaska na posao (bolest i drugi opravdani razlozi), radnik je dužan u što kraćem roku obavijestiti Savjetovalište o nedolasku i razlozima nedolaska na posao.
Član 39.Obavještavanje o privremenoj spriječenosti za rad
Radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad (bolovanje), pisanim putem obavijestiti Savjetovalište o privremenoj spriječenosti za rad.
Odjeljak G. Zaštita radnika
Član 40.Zaštita na radu
Savjetovalište osigurava uslove za zaštitu na radu u cilju zaštite života i zdravlja radnika i brine se o osposobljenosti radnika za siguran rad u smislu preduzimanja potrebnih mjera za njegovu zaštitu.
Član 41.Primjena najpovoljnijeg prava
Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ovim pravilnikom, federalnim ili kantonalnim zakonom, kolektivnim ugovorom koji je zaključio poslodavac, neposredno se primjenjuje pravo koje je za radnika najpovoljnije.
Član 42.Zaštita žena i materinstva
Žena za vrijeme trudnoće, korištenja porođajnog odsustva odnosno dojenja djeteta, ostvaruje prava u skladu sa važećim propisima.
Član 43.Pravo na odsustvo nakon isteka porođajnog odsustva
(1) Jedan od roditelja može da odsustvuje sa rada do tri godine života djeteta.
(2) Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava (1) ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju.
Odjeljak H. Plaće
Član 44.Plaće
Plaća radnika u smislu ovog Pravilnika su novčana primanja koja radnik ostvari po osnovu obavljenog rada i vremena provedenog na radu u zavisnosti od vrste i složenosti poslova na radnom mjestu izraženo po stepenima stručne spreme.
Član 45.Obračun i utvrđivanje plaće
(1) Plaća se obračunava za jedan mjesec unatrag, a isplaćuje se za prethodni mjesec u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo.
(2) Plaća iz stava (1) ovog člana utvrđuje se rješenjem koje donosi direktor, a sadrži: lične podatke radnika, radno mjesto na kojem je zaposlen, platni razred i sve elemente koji su uzeti u obzir za utvrđivanje visine plaće.
(3) Podaci o plaćama radnika su javni.
(4) Sve izmjene u visini plaće vrše se rješenjem koje donosi direktor.
Član 46.Osnovna plaća
(1) Osnovna plaća radnika se utvrđuje množenjem osnovice za obračun plaće utvrđene odlukom Vlade Kantona Sarajevo, sa utvrđenim koeficijentom platnog razreda i tako utvrđeni iznos uvećava se za 0,6% za svaku započetu godinu penzijskog staža zaposlenika, a najviše do 20%.
(2) Osnovna plaća obračunava se i iskazuje mjesečno za puno radno vrijeme, prema radnom mjestu i odgovarajućem platnom razredu.
(3) Ukoliko radnik radi sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa posebnim zakonom, ovim Pravilnikom ili drugim propisima, osnovna plaća odredit će se srazmjerno vremenu provedenom na radu.
(4) Visina plaće direktora utvrđuje se u skladu sa pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje visina plaće direktora Savjetovališta.
(5) Platni razredi i koeficijenti za obračun plaća radnika u Savjetovalištu razvrstavaju se i utvrđuju prema slijedećoj tabeli:
|
Red.br |
Naziv radnog mjesta |
Platni razred |
Koeficijent |
|
1. |
Direktor |
I |
U skladu sa članom 46. stav (4) ovog Pravilnika |
|
2. |
Šef odjeljenja |
II |
4,50 |
|
3. |
Stručni savjetnik |
III |
4,10 |
|
4. |
Viši stručni saradnik |
IV |
3,90 |
|
5. |
Stručni saradnik |
V |
3,70 |
|
6. |
Viši referent |
VIII |
2,70 |
|
7. |
Referent , SSS, IV stepen |
IX |
2,70 |
|
8. |
Mlađi referent (SSS) III stepen |
X |
2,60 |
|
9. |
Referent KV radnik |
XI |
2,60 |
|
8. |
Pomoćni radnik, i nekvalifikovani radnik (NK radnik) |
XII |
1,85 |
Član 47.Dodaci na plaću
(1) Radniku Savjetovališta osnovna plaća uvećat će se u sljedećim slučajevima:
- d)za prekovremeni rad 50%,
- e)za rad u neradne dane 30%,
- f)za rad noću 35%,
- g)za rad u dane državnih praznika 50%.
(2) Naknade odnosno uvećanja plaće iz stava (1) ovog člana ostvaruju se donošenjem rješenja u kome će biti precizno naznačeni vrsta poslova, period obavljanja poslova i broj izvršilaca poslova.
Član 47a.Pravo na uvećanje plaće po osnovu otežanih uslova rada
Pravo na uvećanje plaće po osnovu otežanih uslova rada, utvrđuje se za radna mjesta u procentima kako slijedi:
|
Rb. |
Naziv Odjeljenja |
Naziv radnog mjesta |
Procenat uvećanja plaće |
|
1. |
Odjeljenje za savjetovno-terapeutski rad |
1) Šef Odjeljenja za savjetovano-terapeutski rad |
5% |
|
|
2) Stručni savjetnik za savjetodavno-terapeutski rad i posredovanje, Stručni savjetnik za savjetodavno-terapeutski rad |
5% |
|
|
3) Viši stručni saradnik za savjetodavno-terapeutski rad |
5% |
||
|
4) Viši stručni saradnik za savjetodavno-terapeutski rad i posredovanje |
5% |
||
|
5) Stručni saradnik za savjetodavno-terapeutski rad |
5% |
||
|
6) Stručni saradnik za savjetodavno-terapeutski rad i posredovanje |
5% |
||
|
7) Stručni saradnik za poslove prijema/prihvatanja korisnika u tretman. |
5% |
||
|
2. |
Odjeljenje za prevenciju i ranu intervenciju |
1) Šef odjeljenja za prevenciju i ranu intervenciju |
5% |
|
|
2) Stručni savjetnik za prevenciju i ranu intervenciju |
5% |
|
|
3) Viši stručni saradnik za prevenciju i ranu intervenciju |
5% |
||
|
4) Stručni saradnik za prevenciju i ranu intervenciju |
5% |
||
|
3. |
Odjeljenje za pravne, finansijske i opće poslove |
1) Šef Odjeljenja za pravne, finansijske i opće poslove |
5% |
|
|
2) Viši stručni saradnik za pravne, opće i kadrovske poslove |
5% |
|
|
3) Stručni saradnik za finansijske poslove i knjigovodstvo |
5% |
||
|
4) Viši referent za finansije |
5% |
||
|
5) Viši referent za administrativno-tehničke poslove |
5% |
||
|
6) Viši referent za informatiku i statistiku |
5% |
||
|
7) Vozač-kurir |
5% |
||
|
8) Portir-domar |
5% |
||
|
9) Mlađi referent za prijemne poslove |
5% |
||
|
10) Higijeničar |
5% |
Odjeljak I. Naknade
Član 48.Mjesečna karta za prijevoz na posao i sa posla
U pogledu prava na naknadu za prevoz na posao i sa posla primjenjuje se važeći propis koji uređuje pravo na naknadu za prevoz na posao i sa posla.
Član 49.Naknada za ishranu
Radnik ima pravo na novčanu naknadu za ishranu u toku rada (topli obrok) u visini 1% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.
Član 50.Regres za godišnji odmor
Radnik ima pravo na naknadu na ime regresa za korištenje godišnjeg odmora u visini 50% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.
Član 51.Bolovanje
(1) Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje) do 42 kalendarska dana, u visini njegove neto plaće isplaćene za prethodni mjesec.