Aktio

Skupština Kantona Sarajevo

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo

Na osnovu čl. 12. tačka b) i 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04,6/13 i 31/17), člana 59. stav (3) Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 18/03) i člana 24. Okvirnog zakona o srednjem stručnom obrazovanju i obuci u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 63/08) Skupština Kantona Sarajevo, na 16. Radnoj sjednici, održanoj dana 09.07.2024. godine, donijela je

ZAKON
O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U KANTONU SARAJEVO

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.Predmet i definicije pojmova

(1) Ovim zakonom uređuje se:

  • a)
    obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi (u daljem tekstu: škola) u Kantonu Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton),
  • b)
    osnivanje i prestanak rada osnovne i srednje škole,
  • c)
    organizacija i finansiranje škola,
  • d)
    upravljanje i rukovođenje školom,
  • e)
    statusna pitanja učenika,
  • f)
    statusna pitanja radnika škole,
  • g)
    stručno usavršavanje i profesionalni razvoj radnika škole, nadzor nad radom radnika i škola i
  • h)
    druga pitanja koja su u vezi sa radom škole.

(2) Obrazovanje odraslih lica u školi ostvaruje se u skladu sa propisom koji uređuje oblast obrazovanja odraslih.

(3) Djelatnost odgoja i obrazovanja u školi je djelatnost od posebnog interesa za Kanton.

(4) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

  • a)
    Centri su javne ustanove za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju učenika sa različitim teškoćama u razvoju i učenika sa invaliditetom,
  • b)
    eksperimentalni programje program kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme,
  • c)
    EMIS(Education Management Information System) je sistem za prikupljanje, obradu i generisanje podataka i statističkih izvještaja na nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja,
  • d)
    ferijalna praksa je angažman učenika u vrijeme raspusta sa punim ili djelimičnim radnim vremenom, dugoročnog ili kratkoročnog karaktera, sa definisanom novčanom naknadom ili bez novčane naknade u skladu sa važećim propisima,
  • e)
    godišnji program rada školepredstavlja dokument koji, po utvrđenoj proceduri, donosi školski odbor na početku svake školske godine, a njime se utvrđuju obaveze škole i rad u cjelini u tekućoj školskoj godini,
  • f)
    Individualno prilagođeni program (u daljem tekstu: IPP) je pisani i razvojni dokument kojim se preciziraju ciljevi koje učenik treba postići tokom postavljenog razdoblja pomoću strategija podučavanja, resursa i podrške neophodnih za ostvarenje tih ciljeva. IPP se priprema i realizuje kroz nivoe podrške prema odgojno-obrazovnim potrebama djeteta, te se prilikom izrade vrši metodička i sadržajna prilagodba,
  • g)
    Individualnizirani edukacijski program (u daljem tekstu: IEP) je pisani i razvojni dokument, odnosno mapa koja sadrži programe edukacije i odgojne podrške koji će pomoći učeniku u odgojno-obrazovnom procesu i ostvarivanju obrazovnih ciljeva. IEP je dokument koji se na osnovu procjene i opservacije znanja, vještina i sposobnosti djeteta izrađuje za određenog učenika i ima za cilj da zadovolji odgojno-obrazovne potrebe učenika, suština je u metodičkoj, ali ne i u sadržajnoj prilagodbi. IEP se može izraditi samo za neke nastavne predmete ili aktivnosti ili za sve nastavne predmete i aktivnosti,
  • h)
    Individualno tranzicijski program (ITP) je pisani i razvojni dokument, što znači da je promjenjiv i vremenski osjetljiv. Planiranjem tranzicije skupljaju se podaci od pojedinaca i iz različitih raspoloživih okruženja unutar škole i izvan razine škole, sa ciljem koherentnog planiranja učenikovog prijelaza iz jednog okruženja u drugo okruženje kao i prijelaz mladog lica u život odraslog čovjeka,
  • i)
    inkluzija obuhvata proces sistemske reforme koja sadrži promjene i modifikacije u sadržaju, metodama nastave, pristupima, strukturama i strategijama u obrazovanju prevazilaženje prepreka sa vizijom koja služi da obezbijedi svim učenicima relevantne starosne dobi, iskustvo ravnopravnog i participativnog učenja i okruženja koje najbolje odgovara njihovim potrebama. Inkluzija je pristup obrazovanju i društvu temeljen na ljudskim pravima. Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva individualni pristup i prilagođavanje obrazovnog sistema potrebama i mogućnostima učenika, a u svrhu postizanja njegovog punog intelektualnog, socijalnog, emocionalnog, fizičkog i akademskog potencijala,
  • j)
    inspekcijski nadzor nad radom školepodrazumijeva nadzor koji u skladu sa zakonom vrši prosvjetni inspektor u oblasti primjene zakona, podzakonskih propisa i općih akata iz oblasti osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja, preduzimanja mjera u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona,
  • k)
    kombinirana odjeljenja/razredi/grupe/klasesu takva odjeljenja u kojima istovremeno i u istoj učionici radi jedan nastavnik sa dva ili više razreda u skladu sa pedagoškim standardima i normativima,
  • l)
    Mreža školaje planski dokument kojim rad više škola na način da zadovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalne organizacije, te ispunjava uvjete propisane pedagoškim standardima i normativima,
  • m)
    Nastavni planje dokument kojim se propisuju odgojno-obrazovna područja, odnosno nastavni predmeti koji će se izučavati u školi, redoslijed izučavanja tih predmeta po razredima, sedmični i godišnji broj nastavnih časova za obavezne, fakultativne i izborne nastavne predmete, a u vezi s tim i struktura školske godine,
  • n)
    Nastavni programje dokument kojim se propisuje obim, dubina i redoslijed nastavnih sadržaja u pojedinom nastavnom predmetu,
  • o)
    Nastavničko vijećeje stručni organ koga čine direktor, pomoćnik direktora/voditelj dijela nastavnog procesa, nastavnici i stručni saradnici škole,
  • p)
    Kurikulum je skladno uređen sistem planiranja, izvedbe, vrednovanja i reguliranja odgojno-obrazovnog rada u užem i širem smislu kao dio preduniverzitetske obrazovne reforme,
  • r)
    odgojno-disciplinska mjera je mjera koja se izriče učeniku zbog povrede učeničke dužnosti i kršenja odredbi pravila škole i kućnog reda škole,
  • s)
    odjeljensko vijećeje stručni organ koga čine razrednik, nastavnici koji realiziraju nastavu u tom odjeljenju, asistent u nastavi u tom odjeljenju i koordinator praktične nastave. Odjeljenskim vijećem predsjedava razrednik,
  • t)
    online nastava je izvođenje obrazovnog procesa uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije,
  • u)
    opisno ocjenjivanjerazlikuje se od numeričkog po tome što se umjesto iskazivanja brojevima iskazuje riječima, što suštinski ne čini razliku već samo tehnički različito saopćava rezultate valorizacije,
  • v)
    osnivač je domaće i strano, pravno i fizičko lice, koje u skladu sa ovim zakonom može osnovati školu kao ustanovu, kao i Skupština Kantona Sarajevo koja može samostalno ili sa drugim pravnim odnosno fizičkim licem osnovati školu kao javnu ustanovu u skladu sa ovim zakonom, kao i crkva odnosno vjerska zajednica,
  • z)
    pedagoška i metodička praksapredstavljaju oblike pripreme studenata za rad u nastavnom procesu u okviru nastavnog plana i programa visokoškolske ustanove,
  • aa)
    pedagoškim standardima i normativimautvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti prilikom organizacije rada, izgradnje i opremanja školskog prostora, koji osiguravaju jednake uvjete za rad i ravnomjeran razvoj svih škola,
  • bb)
    Pravila školesu opći akt škole koji donosi školski odbor škole, uz saglasnost Ministartsva za odgoj i obrazovannje Kantona Sarajevo.
  • cc)
    prevencija je proces kojim se osnažuju pojedinci i sistemi kako bi bili spremni odgovoriti životnim izazovima, događajima i tranzicijama, stvarajući i podupirući uslove koji će promovisati zaštitu prava, prihvatljiva ponašanja i zdrave životne stilove, te omogućavati razvijanje i učvršćivanje prosocijalnih oblika ponašanja i time posredno preduprijediti ispoljavanje neprihvatljivih oblika ponašanja,
  • dd)
    redovna nastavaje nastavom predviđena odgojno-obrazovna djelatnost u školi koja obavezuje na pohađanje, odnosno učestvovanje u odgojno-obrazovnom i školskom radu prema propisanom nastavnom planu i programu,
  • ee)
    samovrednovanje je proces kojim se obavezno vrednuju: kvalitet školske kulture, kvalitet školske klime, kvalitet nastave i vannastavnih aktivnosti, kvalitet rada stručne službe škole, saradnja škole sa društvenom zajednicom, kao i drugi elementi,
  • ff)
    stručno usavršavanjeprovodi se u cilju praćenja razvoja i napretka određenih naučnih dostignuća, unapređivanja pedagoške teorije i prakse. Nastavnici i stručni saradnici dužni se da se kontinuirano stručno usavršavaju i razvijaju kompetencije radi boljeg obavljanja posla, te unapređivanja nivoa postignuća učenika,
  • gg)
    stručni aktivškole obrazuju nastavnici istog nastavnog predmeta ili dva i više srodnih predmeta, odnosno nastavnici određenih nastavnih oblasti,
  • hh)
    stručni nadzorobuhvata aktivnosti koje vrši Javna ustanova Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo u vezi s organizacijom i izvođenjem nastave, nadzor nad radom direktora, pomoćnika direktora, nastavnika, stručnih i drugih saradnika radi unapređenja odgojno-obrazovnog rada,
  • ii)
    Školski odborje organ upravljanja u školi,
  • jj)
    upisno područjeje prostorno područje sa kojeg se učenici upisuju u određenu osnovnu školu na osnovu prebivališta,
  • kk)
    vannastavne aktivnostiučenika provode se u vidu vannastavnih i posebnih programa putem sekcija, klubova, grupa, učeničkih zadruga, projekata i drugih oblika,
  • ll)
    vanjsko vrednovanjeje vrednovanje koje se provodi u školama radi unapređenja kvaliteta odgojno-obrazovnog rada,
  • mm)
    Vijeće roditeljaje tijelo u školi koje se bira za tekuću školsku godinu, a čine ga po jedan predstavnik roditelja učenika iz svakog odjeljenja,
  • nn)
    Vijeće učenika u školi čine predstavnici učenika svakog odjeljenja škole izuzev učenika I, II i III razreda osnovne škole,
  • oo)
    Zajednica školaje udruživanje u jednu ili više zajednica škola radi međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći u odgojno-obrazovnom radu, s tim da zajednica nema svojstvo pravnog lica,
  • pp)
    zaštita učenika podrazumijeva postupanje svih subjekata uključenih u odgojno-obrazovni proces u skladu sa principom najboljeg interesa djeteta u procesu pružanja podrške učeniku posebno u skladu sa UN Konvencijom o pravima djeteta.

(5) Ostali pojmovi iz ovog zakona, a koji nisu definisani u stavu (4) ovog člana ili u drugim članovima ovog zakona, definisani su drugim zakonskim i podzakonskim propisima iz oblasti odgoja i obrazovanja.

Član 2.Upotreba ženskog ili muškog roda

Terminološko korištenje ženskog ili muškog roda u ovom zakonu podrazumijeva uključivanje oba roda.

Član 3.Ciljevi i načela

(1) Ciljevi odgoja i obrazovanja u školi su:

  • a)
    osigurati svim učenicima jednako pravo i mogućnost na odgoj i obrazovanje bez obzira na spol, rasu, nacionalnost, socijalno i kulturno porijeklo, invaliditet, ekonomski status, vjeroispovijest i sposobnosti,
  • b)
    osigurati način poučavanja kojim će svaki učenik imati mogućnost da u skladu s vlastitim sposobnostima, potrebama i interesovanjima ostvari puni potencijal,
  • c)
    odgajati i obrazovati učenike za aktivno i odgovorno učešće u procesu odgoja i obrazovanja i društvenom životu,
  • d)
    osigurati sticanje osnovne pismenosti (čitanja, pisanja, računanja), jezične pismenosti, čitalačka pismenost, matematičke pismenosti, informatičke pismenosti, informacijske pismenosti, medijske pismenosti, pismenosti za obrazovanje na daljinu i e-učenje, kulturalne pismenosti, tehnološke pismenosti i pismenosti u oblasti dva strana jezika,
  • e)
    razvijati poduzetničke kompetencije, kreativno-produktivne kompetencije, komunikacijske kompetencije i tjelesno-zdravstvene kompetencije za što uspješnije dalje obrazovanje, život i rad u savremenom društvu,
  • f)
    osposobiti učenike za cjeloživotno učenje,
  • g)
    osposobiti učenike da razumiju savremene naučne spoznaje i dostignuća,
  • h)
    razvijati svijest o potrebi očuvanja i unaprjeđenja psihofizičkog zdravlja učenika, te podsticanja dobrobiti učenika,
  • i)
    podsticati učenike za izučavanje i promociju tradicionalnih zanata,
  • j)
    podržavati učenike kroz programe izvrsnosti i liderstva,
  • k)
    razvijati državotvornu svijest i patriotizam, svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne, duhovne baštine i nacionalnog identiteta primjereno uzrastu učenika,
  • l)
    osigurati mogućnost djeci iz dijaspore i iseljeništva da kroz programe razmjene i druge aktivnosti razvijaju osjećaj pripadnosti domovini,
  • m)
    upoznati učenike sa povijesnim činjenicama o zločinima i genocidu počinjenog u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH) prilagođeno i primjereno razvojnoj dobi učenika, te njegovati kulturu sjećanja i kulturu pamćenja,
  • n)
    odgajati i obrazovati učenike u skladu sa univerzalnim civilizacijskim vrijednostima,
  • o)
    razvijati empatiju,
  • p)
    afirmirati poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, prava djeteta i pripremati svakog učenika za život u društvu zasnovanom na vladavini prava i vrijednostima demokratskog društva, socijalne pravde, inkluzije i uzajamnog uvažavanja u skladu sa međunarodnim konvencijama koje su sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine i pozitivno pravnih propisa i
  • r)
    podsticati učenike da odgovorno učestvuju u aktivnostima zajednice i u aktivnostima na očuvanju prirode i održivog razvoja, te s ciljem razvoja građanske svijesti.

(2) Načela odgoja i obrazovanja su:

  • a)
    odgoj i obrazovanje u školi se temelji na javnosti rada škole,
  • b)
    odgoj i obrazovanje u školi se temelji na jednakom pravu na kvalitetan i obavezan odgoj i obrazovanje, bez obzira na nacionalne, etničke, kulturne, socijalne, ekonomske, regionalne, lokalne i druge specifičnosti okruženja u kome se ono organizira i provodi,
  • c)
    odgoj i obrazovanje u školi se temelji na afirmaciji vrijednosti demokratskog društva i patriotizmu,
  • d)
    odgoj i obrazovanje u školi omogućava horizontalnu i vertikalnu prohodnost unutar bosanskohercegovačkog obrazovnog sistema i fleksibilnost u okvirima međunarodnih obrazovnih sistema,
  • e)
    implementacijom akreditovanih međunarodnih programa i projekata međunarodne saradnje, u škole se uvode međunarodni obrazovni i pedagoški standardi i prakse,
  • f)
    odgoj i obrazovanje u školi se temelji na inkluziji kao temeljnom ljudskom pravu svih učenika, uvažavajući individualne razlike i sposobnosti učenika,
  • g)
    odgoj i obrazovanje u školi se temelji na odgovornosti i autonomiji u planiranju i organizaciji, te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama obrazovnog standarda, kurikulumima, nastavnim planovima i programima, pedagoškim standardima i normativima za školu (u daljem tekstu: standardi i normativi) koje donosi Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada) i godišnjem programu rada,
  • h)
    odgoj i obrazovanje u školi se temelji na prevenciji neprihvatljivih oblika ponašanja i zaštiti učenika od svih oblika nasilja/zlostavljanja u i oko škole,
  • i)
    odgoj i obrazovanje u školi se temelji na visokoj kvaliteti obrazovanja, naučnoj i etičkoj utemeljenosti, kako bi se svim učenicima osiguralo sticanje temeljnih općeobrazovnih i stručnih kompetencija, osposobilo ih se za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu, vodeći računa o zahtjevima tržišta rada, savremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i naučnih spoznaja i dostignuća, te potrebi holističkog, pravednog i humanog odnosa prema pojedincu i zajednici,
  • j)
    odgoj i obrazovanje u školi se temelji na kontinuiranom stručnom usavršavanju i profesionalnom razvoju svih radnika škole u skladu sa standardima profesije i
  • k)
    odgoj i obrazovanje u školi se temelji na samovrednovanju i vrednovanju rada u skladu sa visokim standardima kvalitete obrazovanja.

Član 4.Zabrana diskriminacije i političkog djelovanja

(1) U školama je zabranjena svaka vrsta diskriminacije u skladu sa zakonom.

(2) Bliži propis koji reguliše prepoznavanje, prevenciju i zaštitu od diskriminacije donosi Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).

(3) U školama je zabranjeno političko organiziranje i političko djelovanje pojedinaca i političkih partija.

Član 5.Autonomija i sloboda

(1) Škola uživa odgovarajući stepen autonomije, u skladu s važećim propisima, a naročito u pogledu zapošljavanja nastavnog, stručnog i drugog kadra, te slobode rada nastavnika.

(2) Škola poštuje odgovarajući stepen slobode nastavnika da izvodi nastavu na način koji smatra odgovarajućim u skladu sa standardima profesije, dobrim praksama i društveno i tehnički prihvatljivim oblicima i metodama podučavanja, pri čemu škola mora voditi računa o standardima i održivosti postojećih i primjeni novih oblika i metoda u nastavnom procesu.

(3) Škola pruža nastavnicima optimalnu podršku pri ostvarivanju profesionalnih standarda u izvođenju nastave.

Član 6.Video-nadzor

U školi se može uvesti video-nadzor, s ciljem zaštite sigurnosti učenika, a u skladu sa zakonom kojim se reguliše zaštita ličnih podataka.

Član 7.Upotreba jezika i pisma u nastavi

(1) Nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada u školi realiziraju se na jednom od tri službena jezika Federacije BiH: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a po potrebi i znakovni jezik.

(2) U nastavi se koriste oba zvanična pisma BiH (latinica i ćirilica), a po potrebi i Brajevo pismo.

(3) Do kraja četvrtog razreda osnovne škole učenici će savladati latinicu i ćirilicu.

(4) Nastava ili dio nastave može se realizirati i na stranom jeziku, uz saglasnost Ministarstva.

Član 8.Izborni predmeti

(1) Škola će unaprjeđivati i štititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga.

(2) Škola ne može preduzimati bilo kakve mjere i aktivnosti kojima bi se ograničavala sloboda izražavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugačijih vjerskih uvjerenja.

(3) Imajući na umu različitost uvjerenja/vjerovanja u BiH, učenici će pohađati časove vjeronauke/vjeronauka samo ako su u skladu s njihovim uvjerenjem ili uvjerenjima njihovih roditelja.

(4) Učenici koji ne žele pohađati vjeronauku/vjeronauk neće ni na koji način biti dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na druge učenike.

(5) Škola je dužna osigurati uvjete da učenici pohađaju nastavni predmet vjeronauku/vjeronauk, a učenicima koji ne pohađaju vjeronauku/vjeronauk omogućit će se pohađanje jednog od alternativnih izbornih predmeta za koji se opredijeli većina učenika jednog razreda na početku školovanja u osnovnoj, odnosno u srednjoj školi.

(6) Promjena izbora u smislu stava (5) ovog člana moguća je na zahtjev roditelja/staratelja/usvojitelja (u daljem tekstu: roditelj) u skladu sa standardima i normativima.

Član 9.Nastavak obrazovanja u Kantonu, državljana BiH koji su dio obrazovanja stekli u inostranstvu i stranih državljana

(1) Državljani BiH koji su dio obrazovanja stekli u inostranstvu, te strani državljani i lica bez državljanstva, mogu podnijeti zahtjev školi za upis u školu uz obavezu provođenja nostrifikacije i ekvivalencije svjedodžbi na osnovu kojih se upisuju, u skladu sa zakonom.

(2) Ako se prilikom ekvivalencije svjedodžbi utvrdi da se program u inostranstvu bitno razlikuje od nastavnih planova i programa škole u kojoj učenik namjerava nastaviti školovanje, nastavničko vijeće izrađuje poseban program koji važi za tekuću školsku godinu i koji ima za cilj da olakša tranziciju u nastavni plan i program Kantona.

(3) Nostrifikaciju i ekvivalenciju vrši Ministarstvo u skladu sa pravilnikom kojeg donosi ministar za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar).

(4) Učenici škole u Kantonu koji su dio obrazovanja stekli u inostranstvu po programu međunarodne razmjene učenika i imaju certifikat/uvjerenje, diplomu i/ili drugi dokument o priznanju o uspješno završenom završetku međunarodnog programa razmjene, nemaju obavezu pohađanja posebnog programa iz stava (2) ovog člana, niti imaju obavezu polaganja razlike predmeta.

(5) Strani državljani, lica bez državljanstva i lica kojima je priznata međunarodna zaštita u BiH imaju pravo na sticanje obrazovanja u skladu sa ovim zakonom i važećim propisima, u skladu sa konvencijama i sporazumima koje je BiH zaključila sa drugim zemljama ili međunarodnim organizacijama, onda kada se može osnovano zaključiti da će takva lica u BiH boraviti duže od tri mjeseca.

(6) Na zahtjev lica iz stava (1) ovog člana škola je obavezna donijeti pozitivnu odluku kojom se zahtjev prihvata, ukoliko realizira obrazovanje za isto ili srodno zanimanje i ukoliko prijem učenika ne dovodi do kršenja standarda i normativa u dijelu u kojem se propisuje broj učenika u odjeljenju.

(7) Ukoliko nastavničko vijeće škole donese negativnu odluku sa obrazloženjem kojom se zahtjev lica iz stava (1) ovog člana odbija, obavezno je istu dostaviti podnosiocu zahtjeva, Ministarstvu i prosvjetnoj inspekciji.

(8) Na odluku nastavničkog vijeća iz stava (7) ovog člana, može se izjaviti žalba Ministarstvu. Odluka Ministarstva je konačna i protiv iste nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

Član 10.Nastava na jeziku i pismu nacionalne manjine

(1) U školi u kojoj učenici pripadnici jedne nacionalne manjine čine najmanje jednu trećinu od ukupnog broja učenika, organizira se obrazovanje učenika nacionalne manjine na jeziku te nacionalne manjine, a ako čine jednu petinu, organizira se dodatna nastava o jeziku, književnosti, historiji i kulturi nacionalne manjine kojoj pripadaju, ako to zahtijeva većina njihovih roditelja.

(2) Ministarstvo donosi nastavni plan i program za nastavu iz maternjeg jezika pripadnika nacionalnih manjina uz konsultaciju sa Vijećem nacionalnih manjina Kantona, i osigurava nastavni materijal za takvo obrazovanje. Nastavni materijal odgovara potrebama manjine i uključuje sadržaje iz književnosti, historije, geografije i kulture te manjine.

II - OSNIVANJE I PRESTANAK RADA ŠKOLE

Član 11.Osnivač

(1) Školu kao ustanovu može osnovati domaće i strano pravno i fizičko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osnivač) uz rješenje Ministarstva o ispunjenosti uvjeta za osnivanje škole, uz prethodnu saglasnost Vlade i konačnu saglasnost Skupštine Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupština).

(2) Školu kao javnu ustanovu na području Kantona može osnovati Skupština samostalno ili s drugim pravnim, odnosno fizičkim licem kada procijeni da postoji javni interes ili vjerska zajednica, odnosno crkva, kada Skupština ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes.

(3) Status škole kao javne ustanove čiji je osnivač vjerska zajednica ili crkva, kao i pitanja, koja se odnosi na izbor i imenovanje organa upravljanja i rukovođenja, načina zapošljavanja radnika, specifičnosti nastavnih planova i programa, sadržaja udžbenika, izdavanja javnih isprava kao i druga pitanja koja su specifična za ovu vrstu škola, uređuje se posebnim ugovorom koji zaključuju Vlada i vjerska zajednica ili crkva, na sporazumni prijedlog Ministarstva i osnivača ovih škola, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(4) Ostale odredbe ovog zakona odnose se i na škole kao javne ustanove čiji je osnivač vjerska zajednica ili crkva, osim u dijelovima utvrđenim u stavu (3) ovog člana.

(5) Kanton može, u skladu s međunarodnim ugovorima, otvoriti odjeljenje škole iz stava (2) ovog člana za državljane BiH u inostranstvu.

(6) Rad odjeljenja iz stava (5) ovog člana finansira osnivač.

(7) Kanton može finansirati i osnivanje/rad odjeljenja škole na prostoru BiH, čiji rad je od posebnog značaja za Kanton, a koji značaj utvrđuje Vlada.

(8) Za osnivanje, rad i statusne promjene škole, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju pitanja o ustanovama i to u dijelu koji nije reguliran ovim zakonom.

(9) Osnivač škole ne može biti fizičko lice pravosnažno osuđeno za krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca i duže.

(10) Protiv rješenja Ministarstva iz stava (1) ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.

Član 12.Sredstva za osnivanje i rad škole

(1) Osnivač škole osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad škole, u skladu s standardima i normativima.

(2) Ako školu osniva više pravnih, odnosno fizičkih lica, svoje međusobne odnose uređuju ugovorom.

Član 13.Uvjeti za obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja i osnivanje škole

(1) Djelatnost odgoja i obrazovanja u Kantonu može se vršiti isključivo u školama koje su upisane u Registar škola koji vodi Ministarstvo (u daljem tekstu: Registar).

(2) Škola se može osnovati ako:

  • a)
    postoji javni interes za osnivanjem koji se dokazuje kroz elaborat o osnivanju,
  • b)
    su obezbijeđena sredstva za finansiranje i
  • c)
    je osnivač obezbijedio minimalna sredstva za rad.

(3) Vlada, na prijedlog Ministarstva, donosi bliže propise o postupku i uvjetima osnivanja škole, uvjetima za obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja i prestanka rada škole.

(4) Škola kao javna ustanova može zadržati status škole i bez minimalnog broja odjeljenja, na prijedlog Ministarstva i uz saglasnost Vlade.

Član 14.Zahtjev za osnivanje škole kao ustanove i škole kao javne ustanove čiji je osnivač Crkva odnosno vjerska zajednica

(1) Osnivač je dužan, uz zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjenosti uvjeta za osnivanje škole, Ministarstvu dostaviti:

  • a)
    osnivački akt,
  • b)
    elaborat o opravdanosti osnivanja, koji za javnu ustanovu usvaja Skupština,
  • c)
    podatke o licu ovlaštenom za zastupanje i predstavljanje,
  • d)
    dokaz o osiguranim uvjetima i garancije za osnivanje u pogledu unaprijed obezbijeđenih i planiranih finasijskih sredstava za osiguranje uvjeta za rad za period od najmanje pet godina i
  • e)
    dokaz o uplati sredstava Ministarstvu u iznosu utvrđenom odlukom Vlade, a za potrebe troškova vođenja postupka osnivanja od faze podnošenja zahtjeva do okončanja postupka.

(2) Ministarstvo obavještava osnivača o urednosti i usklađenosti sa ovim zakonom dostavljenog zahtjeva i određuje rok za otklanjanje eventualno utvrđenih nedostataka.

(3) Smatra se da je osnivač odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 60 dana od dana dostavljanja obavijesti iz stava (2) ovog člana ne otkloni utvrđene nedostatke.

(4) Elaborat o opravdanosti osnivanja sadrži:

  • a)
    podatke o osnivaču,
  • b)
    sjedište i naziv,
  • c)
    ciljeve,
  • d)
    nastavni plan i program po kojem će se nastava realizirati,
  • e)
    dokaz o ispunjenosti uvjeta utvrđenih standardima i normativima,
  • f)
    dokaz o obezbijeđenim finansijskim sredstvima za rad škole i
  • g)
    analizu opravdanosti osnivanja škole koja će uključivati da li novoformirana škola ugrožava egzistiranje najbliže susjedne ili srodne škole.

(5) Nakon dostavljanja urednog zahtjeva iz stava (1) ovog člana, Ministarstvo donosi poseban akt kojim imenuje ekspertnu komisiju radi razmatranja zahtjeva i elaborata, te davanja stručnog mišljenja o ispunjenosti uslova za početak rada škole u daljoj fazi postupka.

(6) Prethodna saglasnost Vlade odnosno konačna saglasnost Skupštine donosi se u skladu sa rokovima i na način utvrđenim propisima koji regulišu rad Vlade odnosno Skupštine.

(7) Odluka Vlade odnosno Skupštine o izdavanju prethodne odnosno konačne saglasnosti o osnivanju škole je konačna i protiv iste se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

(8) Ukoliko Vlada odnosno Skupština ne izda saglasnost iz stava (6) ovog člana, podnosilac zahtjeva za osnivanje škole ne može uputiti zahtjev za osnivanje iste ili nove škole u periodu od tri godine od dana podnošenja zahtjeva.

Član 15.Zahtjev za osnivanje škole kao javne ustanove čiji je osnivač ili suosnivač Skupština

(1) Skupština usvaja elaborat o opravdanosti osnivanja škole.

(2) Elaborat o opravdanosti osnivanja sadrži:

  • a)
    podatke o osnivaču,
  • b)
    sjedište i naziv,
  • c)
    ciljeve,
  • d)
    nastavni plan i program po kojem će se nastava realizirati,
  • e)
    dokaz o ispunjenosti uvjeta utvrđenih standardima i normativima,
  • f)
    dokaz o obezbijeđenim finansijskim sredstvima za rad škole i
  • g)
    analizu opravdanosti osnivanja škole koja će uključivati da li novoformirana škola ugrožava egzistiranje najbliže ili susjedne škole.

(3) Nakon što Skupština usvoji elaborat o opravdanosti osnivanja škole Ministarstvo pribavlja dokaz o osiguranim uvjetima i garancije za osnivanje u pogledu unaprijed obezbijeđenih i planiranih finansijskih sredstava za osiguranje uvjeta za rad, te dostavlja zahtjev podnosioca za osnivanje škole Vladi za izdavanje prethodne saglasnosti, odnosno Skupštini za donošenje odluke o osnivanju škole.

Član 16.Odluka o osnivanju za škole kao ustanove i škole kao javne ustanove

Odluka o osnivanju je osnivački akt i obavezno sadrži:

  • a)
    naziv osnivača,
  • b)
    naziv i sjedište škole,
  • c)
    vrstu škole koja se osniva,
  • d)
    izvore i način obezbjeđivanja sredstava za rad,
  • e)
    nastavni plan i program po kojem će se raditi,
  • f)
    navedene objekte koji će se koristiti,
  • g)
    ime lica koje će do imenovanja organa rukovođenja predstavljati i zastupati školu i njegova ovlaštenja i odgovornosti,
  • h)
    rok za imenovanje školskog odbora, direktora škole (u daljem tekstu: direktor) i donošenje pravila škole i
  • i)
    druga pitanja značajna za rad škole.

Član 17.Registar škola i drugi registri

(1) Nakon što Skupština donese odluku o osnivanju škole kao javne ustanove, odnosno da konačnu saglasnost za osnivanje škole kao ustanove, Javna ustanova "Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo" (u daljem tekstu: Institut) vrši provjeru o ispunjenosti uvjeta za početak rada i daljnji rad u skladu sa aktom koji donosi Ministarstvo.

(2) Nakon što Institut utvrdi postojanje uvjeta za početak rada i daljnji rad škole, novoosnovana škola se na osnovu rješenja Ministarstva o ispunjavanju uslova za početak rada i daljnji rad upisuje u Registar.

(3) Protiv rješenja Ministarstva iz stava (2) ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.

(4) U Registar iz stava (2) ovog člana škola se upisuje nakon upisa u Sudski registar.

(5) Ministarstvo donosi bliži propis o sadržaju i načinu vođenja Registra iz stava (2) ovog člana.

(6) Ministarstvo donosi bliži propis o drugim registrima za potrebe odgojno-obrazovnog rada i provođenje zakona.

Član 18.Statusne promjene

(1) Skupština, na prijedlog Vlade, donosi odluke o statusnim promjenama škole kao javne ustanove čiji je osnivač ili suosnivač Kanton.

(2) Osnivač škole kao ustanove i škole kao javne ustanove čiji je osnivač Crkva ili vjerska zajednica, uz prethodnu saglasnost Ministarstva i konačnu saglasnost Skupštine, donosi odluke o statusnim promjenama škole.

(3) Odluke o statusnim promjenama škole mogu se donositi najkasnije šest mjeseci prije početka primjene, a primjenjuju se od početka naredne školske godine.

Član 19.Prestanak rada škole

(1) Ministarstvo putem Instituta vrši provjeru uvjeta rada škole.

(2) Ako se prilikom provjere ustanovi da škola ne obavlja djelatnost na način utvrđen ovim zakonom, Ministarstvo će rješenjem utvrditi rok za otklanjanje nepravilnosti koji ne može biti duži od šest mjeseci.

(3) U slučaju prestanka rada škole osnivač je zatečenim učenicima dužan omogućiti nastavak započetog školovanja.

(4) U slučaju prestanka rada škole kao javne ustanove osnivač je zatečenim radnicima dužan omogućiti nastavak rada u drugoj školi u skladu sa zakonom.

(5) Ukoliko se utvrdi da škola čiji osnivač nije Kanton krši odredbe ovog zakona ili drugih zakona, kao i važećih podzakonskih propisa, Ministarstvo će posebnim aktom:

  • a)
    upozoriti i dati rok za otklanjanje nepravilnosti, koji ne može biti duži od šest mjeseci i
  • b)
    zabraniti ponavljanje utvrđenih nepravilnosti.

(6) Ukoliko škola ne postupi po aktu Ministarstva iz stava (5) ovog člana, Ministarstvo će donijeti odluku o trajnom ili privremenom brisanju iz Registra škola iz člana 17. ovog zakona.

(7) Odluka iz stava (6) ovog člana je konačna i protiv iste se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

III - OPĆI AKTI ŠKOLE

Član 20.Opći akti škole

(1) Školski odbor, uz saglasnost Ministarstva, donosi pravila škole.

(2) Škola, pored pravila, ima i druge opće akte kojima se reguliraju pitanja bitna za rad škole, a koja nisu regulirana pravilima škole.

(3) Sva opća akta iz ovog člana, uključujući i budžet škole su javna i dostupna na web stranici škole, ali škole kao ustanove nisu obavezne objavljivati budžet škole.

(4) Školski odbor, na prijedlog nastavničkog vijeća i uz konsultacije sa sindikatom škole, a nakon provedene rasprave na vijeću roditelja i vijeću učenika, donosi pravilnik o kućnom redu kojeg su se obavezna pridržavati sva lica koja borave u školskom prostoru.

Član 21.Javne isprave, pečat i memorandum

(1) U školi se obavezno vodi dokumentacija i evidencija odgojno-obrazovnog procesa učenika, a na osnovu nje se izdaju javne isprave.

(2) Škola ima pečat i memorandum.

(3) Dimenzije, oblik i izgled pečata škole propisan je Zakonom o pečatu Kantona Sarajevo (,,Službene novine Kantona Sarajevo", br. 3/09-Prečišćeni tekst, 36/15 i 15/18).

(4) Škola primjenjuje propis koji reguliše oblast kancelarijskog poslovanja, a koji se primjenjuje u radu Ministarstva.

IV - VRSTE, TRAJANJE, MREŽA I ZAJEDNICA ŠKOLA

Član 22.Vrste, trajanje i mreža škola

(1) Osnovna škola može biti:

  • a)
    redovna,
  • b)
    paralelna (muzička i/ili baletska škola),
  • c)
    škola za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju učenika sa teškoćama u razvoju.

(2) Srednja škola može biti:

  • a)
    gimnazija,
  • b)
    srednja umjetnička škola,
  • c)
    srednja škola za stručno obrazovanje i obuku i to:
    • 1)
      srednja tehnička škola i
    • 2)
      srednja stručna škola
  • d)
    srednja vjerska škola,
  • e)
    srednja škola za učenike sa teškoćama u razvoju i
  • f)
    srednjoškolski centar sastavljen od dvije ili više vrsta škola iz tač. a), b), c) i d) ovog stava.

(3) Osnovni odgoj i obrazovanje u školama iz stava (1) tač. a) i c) traje devet godina, a u školama iz stava (1) ovog člana, tačka b) šest godina.

(4) Srednja stručna sprema se stiče uspješnim okončanjem srednjeg obrazovanja u trogodišnjem (škola iz stava (2) tačka c) alineja 2) ovog člana) ili četverogodišnjem (škola iz stava (2) tačka c) alineja 1) ovog člana) trajanju u srednjoj školi nakon čega se stiče srednja stručna sprema III (trećeg) odnosno IV (četvrtog) stepena.

(5) Učenici koji pohađaju školu iz stava (2) tačka e) ovog člana nastavu pohađaju po nastavnim planovima i programima za odgovarajuće profile I, II, III i IV stepena stručne spreme, a obrazovanje traje jednu, dvije, tri ili četiri godine.

(6) Školski centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju učenika sa teškoćama u razvoju može biti sastavljen od različitih nivoa obrazovanja u svojstvu jednog pravnog lica.

(7) Za škole iz st. (1) tačka c), st. (2) tačka e) i stava (6) ovog člana u daljem tekstu koristit će se termin "centar".

(8) Školski centar može biti sastavljen od različitih nivoa obrazovanja u svojstvu jednog pravnog lica od različitih vrsta škola iz stava (1) tač. a) i b) i stava (2) tač. a), b) i c) ovog člana.

(9) Vlada, na prijedlog Ministarstva, može donijeti odluku o formiranju Mreže osnovnih škola (u daljem tekstu: Mreža) uz konsultacije sa općinom/Gradom Sarajevom, vijećem roditelja i sindikatom. Institut je nosilac aktivnosti pripreme prijedloga formiranja Mreže.

(10) Mreža je planski dokument koji obavezno sadrži:

  • a)
    popis škola u kojima se realiziraju:
    • 1)
      redovni programi odgoja i obrazovanja,
    • 2)
      redovni programi i posebni programi za učenike sa teškoćama u razvoju (u daljem tekstu: učenici sa teškoćama),
    • 3)
      programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
    • 4)
      međunarodni programi,
    • 5)
      eksperimentalni programi i
    • 6)
      produženi boravak ili cjelodnevna nastava.
  • b)
    popis škola prostorno prilagođenih osobama s invaliditetom i
  • c)
    popis škola u kojima se organizira pedagoška i metodička praksa studenata te drugi sadržaji i programi.

(11) Mreža se organizira na način da zadovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalne organizacije, odnosno škola i programa odgoja i obrazovanja, te ispunjava uvjete i mjerila propisane standardima i normativima.

(12) Dostupnost iz stava (11) ovog člana podrazumijeva mogućnost odgoja i obrazovanja svakom učeniku uz uvažavanje primjerene udaljenosti od mjesta stanovanja za učenike osnovne škole, saobraćajne povezanosti i javnog interesa Kantona.

(13) Racionalna organizacija i dostupnost Mreže podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta.

Član 23.Izborna područja u gimnaziji

(1) U gimnaziji se obrazuju učenici u četverogodišnjem trajanju.

(2) Nastavnim planom i programom za gimnaziju utvrđuju se izborna područja za koja se učenici mogu opredijeliti u okviru onih područja za koja je gimnazija verificirana, za kojima postoji interesovanje učenika i u skladu sa uvjetima i standardima i normativima.

(3) Izborna područja u gimnaziji su:

  • a)
    društveno,
  • b)
    administrativno,
  • c)
    jezičko,
  • d)
    prirodno,
  • e)
    matematičko-informatičko,
  • f)
    sportsko,
  • g)
    pedagoško-psihološko područje,
  • h)
    područje informacionih tehnologija,
  • i)
    opća gimnazija i
  • j)
    druga područja za koja se ukaže interes i potreba, a za koja postoji utvrđen nastavni plan i program u skladu sa ovim zakonom i standardima i normativima.

(4) Učenik bira izborno područje nakon evaluacije i savjetovanja, a prije završetka drugog razreda, a najkasnije do 15. februara tekuće školske godine u kojoj učenik pohađa drugi razred, a sve u skladu sa st. (2) i (3) ovog člana.

(5) Izuzetno od roka iz stava (4) ovog člana učenik se opredjeljuje za izborno područje prilikom upisa u prvi razred za područja čiji nastavni plan i program obuhvata četiri razreda sve u skladu sa planom upisa iz člana 66. ovog zakona.

(6) Osim uz prethodnu saglasnost Ministarstva, škola ne može povećavati broj odjeljenja po upisanoj generaciji u toku školovanja u odnosu na broj odobrenih odjeljenja planom upisa iz člana 66. ovog zakona pri čemu broj učenika u odjeljenju ne može biti ispod minimalnog broja učenika po standardima i normativima.

Član 24.Zanimanja i izborna područja u srednjim školama za stručno obrazovanje i obuku

(1) Nastavnim planom i programom za srednje škole za stručno obrazovanje i obuku utvrđuju se zanimanja i izborna područja za koja se učenici mogu opredijeliti u okviru onih zanimanja i područja za koje je škola verificirana.

(2) Za zanimanja u školama iz člana 22. stav (2) tačka c) ovog zakona učenici se mogu opredijeliti prilikom upisa u prvi razred u skladu sa planom upisa iz člana 66. ovog zakona.

(3) U školama iz člana 22. stav (2) tačka c) alineja 1) ovog zakona koje imaju izborna područja u skladu sa nastavnim planom i programom, učenik bira izborno područje prije završetka drugog razreda, a najkasnije do 15. februara tekuće školske godine u kojoj učenik pohađa drugi razred, a u skladu sa standardima i normativima.

(4) Osim uz prethodnu saglasnost Ministarstva, škola ne može povećavati broj odjeljenja po upisanoj generaciji u toku školovanja u odnosu na broj odobrenih odjeljenja planom upisa iz člana 66. ovog zakona pri čemu broj učenika u odjeljenju ne može biti ispod minimalnog broja učenika po standardima i normativima.

Član 25.Izborna područja u srednjim umjetničkim školama

(1) Nastavnim planom i programom za srednje umjetničke škole utvrđuju se izborna područja za koja se učenici mogu opredijeliti u okviru onih područja za koje je škola verificirana.

(2) Izborna područja iz stava (1) ovog člana za koja se učenici mogu opredijeliti prilikom upisa u prvi razred utvrđuje Ministarstvo za svaku školsku godinu planom upisa iz člana 66. ovog zakona.

Član 26.Zajednica škola

(1) Škola ima autonomiju u organizaciji odgojno-obrazovnog rada u segmentima koji nisu propisani zakonom.

(2) Autonomija škole ogleda se i u pravu da se udružuje u jednu ili više zajednica škola (u daljem tekstu: zajednica) radi međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći u odgojno-obrazovnom radu, s tim da zajednica nema svojstvo pravnog lica.

(3) Prava, obaveze i međusobni odnosi škola udruženih u zajednicu utvrđuju se ugovorom.

(4) Zajednica, uz saglasnost Ministarstva, donosi pravila kojima se reguliraju poslovi, zadaci, organi i rad zajednice.

(5) Zajednica se upisuje u registar zajednica koji vodi Ministarstvo.

(6) Registar se vodi u skladu sa propisom iz člana 17. stav (6) ovog zakona.

V - KURIKULUM, NASTAVNI PLAN I PROGRAM, GODIŠNJI PROGRAM I OSTALI OBLICI RADA

Član 27.Kurikulum

(1) Kurikulum je skladno uređen sistem planiranja, izvedbe, vrednovanja i reguliranja odgojno-obrazovnog rada u užem i širem smislu kao dio preduniverzitetske obrazovne reforme.

(2) U užem smislu Kurikuluma, odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa/predmetni kurikulum zasnovanog na ishodima učenja, koji će dovesti do jačanja učeničkih znanja, vještina i kompetencija.

(3) U širem smislu Kurikuluma, odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu šireg dokumenta kojim se koncipira odgojno-obrazovni rad, koji će dovesti do postizanja optimalnog i cjelovitog razvoja učenika.

(4) Ministarstvo, na prijedlog Instituta donosi bliži propis o Kurikulumu kojim je obuhvaćen odgojno-obrazovni rad u okviru Kurikuluma u užem smislu, odgojno-obrazovni rad kroz vannastavne aktivnosti, posebne programe, pitanje dobrobiti i zaštite učenika, pitanje udžbenika i nastavnih materijala, programa profesionalne orijentacije i stručnog usavršavanja, pitanje školske infrastrukture (prostora i opreme), mehanizmi interresornog djelovanja i drugi bitni elementi koji će dovesti do ostvarenja ciljeva i načela definisanih ovim zakonom.

Član 28.Nastavni plan i program/predmetni kurikulum

(1) Odgojno-obrazovni rad u školi ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa/predmetnog kurikuluma (u daljem tekstu: "nastavni plan i program") zasnovanom na ishodima učenja.

(2) Institut izrađuje, inovira i predlaže nastavni plan i program, daje stručna mišljenja o nastavnom planu i programu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, prati provedbu, vrednuje kvalitet i revidira nastavni plan i program, predlaže i razvija nastavni plan i program za pojedina područja i predmete, te obavlja i druge poslove u vezi sa nastavnim planom i programom u skladu sa zakonom.

(3) Na prijedlog Instituta, Ministarstvo utvrđuje i donosi nastavni plan i program.

(4) Revizija nastavnih planova i programa radi se svako četiri godine, a po potrebi i češće.

(5) U srednjim školama za stručno obrazovanje i obuku realiziraju se nastavni planovi i programi zasnovani na obrazovnim ishodima ili po principu dualnog obrazovanja.

(6) Nastavni planje dokument kojim se propisuju odgojno-obrazovna područja, odnosno nastavni predmeti koji će se izučavati u školi, redoslijed izučavanja tih predmeta po razredima, sedmični i godišnji broj nastavnih časova za obavezne, fakultativne i izborne nastavne predmete, a u vezi s tim i struktura školske godine.

(7) Nastavni programje dokument kojim se propisuje obim, dubina i redoslijed nastavnih sadržaja u pojedinom nastavnom predmetu.

(8) Ministarstvo će osigurati da nastavni sadržaji odnosno tematske jedinice koje su posvećene izučavanju zločina genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini u vremenskom periodu 1992-1995. godina i tematske jedince posvećene opsadi Sarajeva, a koje su utvrđene presudama nadležnih sudova, budu sastavni obavezujući dio nastavnih planova i programa, kao i Kurikuluma u širem smislu.

(9) Nastavni sadržaji iz stava (8) ovog člana bit će dijelom realizovani kroz posjete muzejima, predstavama ili drugim kulturno-historijskim sadržajima i mjestima vezanim za historijske događaje Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo.

Član 29.Sadržaji nastavnih planova i programa

(1) Nastavni planovi i programi iz člana 28. ovog zakona obavezno sadrže zajedničku jezgru nastavnih planova i programa, na način propisan od Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine.

(2) U nastavnim planovima i programima u školi, kao javnoj ustanovi, specifični sadržaji određenog nastavnog predmeta se ne mogu razlikovati više od 10% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program iz stava (1) ovog člana.

(3) U nastavnim planovima i programima u školi kao ustanovi, specifični sadržaji određenog nastavnog predmeta se ne mogu razlikovati više od 20% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program iz stava (1) ovog člana.

(4) Škola može izvan utvrđenog nastavnog plana i programa uvesti i nove sadržaje u vidu kursne nastave, fakultativne nastave, izborne nastave, novog nastavnog predmeta ili drugog oblika nastave, koji po ukupnom fondu časova sedmično ne može biti veći od 10% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program.

(5) Novo izborno područje i novi nastavni predmet iz stava (4) ovog člana škola može uvesti samo uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

(6) U školi se realiziraju programi namijenjeni nadarenim i talentiranim učenicima, učenicima sa teškoćama u razvoju i učenicima s invaliditetom koji su po principima inkluzije uključeni u redovne škole i učenicima povratnicima iz inostranstva.

(7) Programe iz stava (6) ovog člana donosi nastavničko vijeće uz konsultacije sa roditeljima učenika u skladu sa pravilnikom o inkluzivnoj nastavi kojeg donosi ministar.

Član 30.Udžbenici i nastavna sredstva

(1) U školi se mogu koristiti samo školski udžbenici i druga nastavna sredstva čiju je upotrebu odobrilo Ministarstvo u skladu sa zakonom i standardima i normativima i na prijedlog Instituta.

(2) Škola je dužna omogućiti besplatno korištenje udžbenika i drugih nastavnih sredstava u skladu zakonom koji reguliše upotrebu udžbenika na području Kantona Sarajevo.

Član 31.Rad škole/odjeljenja škole druge države

(1) Druga država ili asocijacija država mogu organizirati školu/odjeljenje na teritoriji Kantona u skladu s ovim zakonom i raditi po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge države u skladu sa vlastitim propisima.

(2) Škola/Odjeljenje iz stava (1) ovog člana upisuje se u poseban registar koji vodi Ministarstvo u skladu sa članom 17. stav (6) ovog zakona.

(3) Škola/Odjeljenje iz stava (1) ovog člana obavezna je organizirati nastavu iz nacionalne grupe predmeta za državljane BiH u skladu sa nastavnim planom i programom Kantona za predmete nacionalne grupe.

(4) Državljani BiH koji pohađaju školu/odjeljenja iz stava (1) ovog člana obavezni su pohađati nastavu iz nacionalne grupe predmeta po važećem nastavnom planu i programu u Kantonu.

(5) Škola/Odjeljenje iz stava (1) ovog člana može početi s radom tek kada Ministarstvo posebnim rješenjem utvrdi da su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom.

(6) Stručni nadzor, nadzor nad zakonitošću rada i inspekcijski nadzor za ove škole provodi se u skladu sa zakonom.

(7) Protiv rješenja iz stava (5) ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.

Član 32.Odgojno-obrazovni programi drugih država i međunarodni programi

(1) U školi koja ispunjava uslove predviđene pozitivno pravnim propisima mogu se realizirati nastavni planovi i programi drugih država, asocijacija država ili međunarodni programi, isključivo uz saglasnost Ministarstva.

(2) Diploma/svjedodžba/druga isprava stečena po nastavnom planu i programu iz stava (1) ovog člana ekvivalentna je diplomi/svjedodžbi/drugoj ispravi stečenoj po nastavnom planu i programu odgovarajuće škole u Kantonu.

(3) Diploma/svjedodžba/druga isprava koja nije izdata na jednom od jezika konstitutivnih naroda u BiH za ostvarivanje pripadajućih prava obavezno se prevodi i ovjerava od strane ovlaštenog sudskog tumača za jezik.

(4) Priznavanje dokumenata koji nemaju karakter diplome/svjedodžbe iz stava (2) ovog člana kao i ostvarivanje pripadajućih prava i druga pitanja regulirat će se posebnim pravilnikom koji donosi ministar.

(5) Ministarstvo posebnim sporazumom, kojeg potpisuje sa školom-realizatorom programa iz stava (1) ovog člana, reguliše sva pitanja bitna za realizaciju ovih programa, a posebno ispunjenost pedagoških standarda i normativa specifičnih za ove programe.

Član 33.Programi razmjene učenika, ugošćavanja učenika i programi za djecu i učenike iz dijaspore i iseljeništva

(1) U školi se mogu realizirati programi razmjene učenika, ugošćavanja učenika i programi za djecu i učenike iz dijaspore i iseljeništva.

(2) Bliže propise o programima iz stava (1) ovog člana donosi Ministarstvo, a izrađuje ih, prati i provodi Institut.

Član 34.Godišnji program rada

(1) Rad u školi u toku školske godine realizira se na osnovu godišnjeg programa rada škole (u daljem tekstu: godišnji program) u skladu sa metodologijom izrade godišnjeg programa rada škole, koju, na prijedlog Instituta, propisuje Ministarstvo.

(2) Godišnji program sadržava i godišnji izvještaj o realiziranju godišnjeg programa za prethodnu školsku godinu.

(3) Na osnovu nacrta kojeg priprema direktor škole, nastavničko vijeće utvrđuje prijedlog godišnjeg programa, a usvaja ga školski odbor.

(4) Škola je obavezna da u elektronskoj verziji najkasnije do 30. septembra za tekuću školsku godinu, godišnji program dostavi Ministarstvu, Institutu i nadležnom organu općine/Grada Sarajeva.

(5) Institut vrši nadzor nad realizacijom godišnjeg programa rada škole.

Član 35.Podnošenje izvještaja

(1) Osim godišnjeg izvještaja iz člana 34. ovog zakona škola utvrđuje i izvještaj o realizaciji godišnjeg programa za prvo polugodište tekuće školske godine.

(2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana utvrđuje se po istoj proceduri propisanoj u članu 34. stav (3) ovog zakona i dostavlja se u elektronskoj formi Ministarstvu i Institutu u roku od 30 dana od dana završetka nastave u prvom polugodištu.

(3) Institut sačinjava analizu izvještaja iz člana 34. ovog zakona i izvještaj iz st. (1) i (2) ovog člana i daje prijedloge mjera za unapređenje rada škola, koji dostavlja Ministarstvu, školama i nadležnom organu općine/Grada Sarajeva.

(4) Rok za izradu i dostavljanje analize iz stava (3) je 60 dana od dana završetka nastave u prvom polugodištu, odnosno do 31. oktobra za izvještaj iz člana 34. ovog zakona.

Član 36.Akcioni planovi za suzbijanje maloljetničke delikvencije

(1) Vlada preko resornih ministarstava u saradnji sa školama, roditeljima, učenicima i organima lokalne samouprave promovira i provodi akcione planove za suzbijanje maloljetničke delikvencije s ciljem zajedničkog i organiziranog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja, zloupotrebe djece i mladih, zloupotrebe droge, alkohola i drugih opijata, maloljetničke delikvencije, te svih drugih pojava koje ugrožavaju zdravlje, život i dobrobit učenika i očuvanje mentalnog zdravlja učenika.

(2) Realiziranjem planova iz stava (1) ovog člana škola u godišnjim programima planira aktivnosti s ciljem promoviranja i razvijanja partnerstva škole, roditelja i lokalne sredine, u svim pitanjima od značaja za ostvarivanje odgojno-obrazovne funkcije škole te interesa i potreba škole.

(3) Na prijedlog Ministarstva Vlada će donijeti program zapošljavanja psihologa, socijalnih radnika i pedagoga u školama, u skladu sa pedagoškim standardima i normativima.

Član 37.Eksperimentalni program

(1) Škola ima autonomiju u okviru zakonskih i podzakonskih akata da osmišljava, predlaže i realizira eksperimentalne programe vodeći računa o standardima i normativima održivosti postojećih i primjeni novih oblika i metoda rada u odgojno-obrazovnom radu.

(2) Saglasnost na izvođenje ekperimentalnog programa u školi daje Ministarstvo na prijedlog Instituta.

(3) Ministarstvo, na prijedlog Instituta, donosi akt o eksperimentalnim programima.

Član 38.Vannastavne aktivnosti

(1) U cilju razvijanja posebnih interesovanja učenika i njihovih sklonosti i sposobnosti, u školi se organiziraju i provode vannastavne aktivnosti.

(2) Vannastavne aktivnosti provode se u vidu vannastavnih i posebnih programa putem sekcija, klubova, grupa, učeničkih zadruga, projekata i drugih oblika (posjeta muzejima, galerijama, pozorištima).

(3) Rad učeničke zadruge iz stava (2) ovog člana preciznije se uređuje internim aktima škole u skladu sa zakonom.

(4) Ministar donosi pravilnik o realizaciji škole u prirodi, izleta, studijskih posjeta, ekskurzija, kampovanja/logorovanja, društveno-korisnog učenja i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, koji se obavezno planiraju godišnjim programom rada.

(5) Ministarstvo na prijedlog Instituta donosi katalog vannastavnih i posebnih programa i uputstvo o realizaciji.

Član 39.Praktična nastava/rad i laboratorijski rad/vježbe u školi

(1) Praktična nastava/rad i laboratorijski rad/vježbe u školi izvode se u skladu sa nastavnim planom i programom i propisom koji reguliše dualno obrazovanje, u školskim radionicama, laboratorijama i kabinetima te drugim objektima, opremljenim u skladu sa odgovarajućim normativima.

(2) Praktična nastava/rad se, pod stručnim nadzorom škole, može izvoditi u preduzećima, ustanovama i kod samostalnih privrednika/obrtnika koji imaju odgovarajuću opremu, tehničko-tehnološka sredstva i druge odgovarajuće uvjete u skladu sa nastavnim planom i programom, propisom koji reguliše dualno obrazovanje, standardom zanimanja i standardom kvalifikacija.

(3) Uvjeti, oblici, metode, postupci i nadzor nad izvođenjem praktične nastave/rad izvan školskog prostora škola sa preduzećima, ustanovom ili samostalnim privrednikom/obrtnikom reguliraju se ugovorom koji obavezno sadrži odredbe kojima se potpisnici obavezuju obezbijediti sigurnost učenika tokom obavljanja praktične nastave, propisom koji reguliše dualno obrazovanje, standardom zanimanja i standardom kvalifikacija.

(4) Pravilnik o izvođenju praktične nastave/rad i laboratorijskog rada/vježbi donosi ministar, na prijedlog Instituta.

Član 40.Ferijalna praksa

(1) Godišnjim programom rada srednje škole utvrđuje se mogućnost organiziranja, program, vrijeme i trajanje ferijalne prakse učenika.