Aktio

KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo

Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavca i radnika u KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo

Na osnovu člana 137. stav (1) i člana 138. st. 4. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16, 89/18, 44/22 i 39/24), Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine - Povjereništvo KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: reprezentativni Sindikat) i KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: Poslodavac), na osnovu Zaključka Vlade Kanstona Sarajevo br. 02-04-47134-49/24 od 17.10.2024. godine i Odluke Skupštine KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo o davanju saglasnosti za zaključivanje pojedinačnog kolektivnog ugovora broj 0101-4143-6/24 od 25.10.2024. godine, dana 28.10.2024. godine zaključuju

KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVCA I RADNIKA U KJP "SARAJEVO-ŠUME" D.O.O. SARAJEVO

I - OPĆE ODREDBE

Predmet

Član 1.

(1) Kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama poslodavca i radnika u KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: ugovor), uređuju se međusobna prava, obaveze i odgovornosti radnika i Poslodavca, koje proističu iz rada i po osnovu rada, međusobni odnosi ugovornih strana, postupak izmjena i dopuna ovog Kolektivnog ugovora i druga pitanja od značaja za radnike i poslodavca, odnosno prava i obaveze ugovornih strana koje su zaključile ovaj ugovor.

(2) Ovaj ugovor zaključuje se i primjenjuje kod Poslodavca u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim propisima.

(3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno Zakonom o radu ili drugim zakonom, granskim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, ovim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ukoliko to nije izričito zabranjeno Zakonom.

(4) Ovaj ugovor sastoji se od sljedećih dijelova i to:

  • 1.
    Opće odredbe;
  • 2.
    Postupak kolektivnog pregovaranja;
  • 3.
    Primjena ugovora;
  • 4.
    Zasnivanje radnog odnosa;
  • 5.
    Prestanak ugovora o radu;
  • 6.
    Prava i obaveze poslodavca i radnika;
  • 7.
    Učešće radnika u odlučivanju;
  • 8.
    Zaštita od diskriminacije i osiguranje dostojanstva radnika
  • 9.
    Radno vrijeme;
  • 10.
    Odmori i odsustva;
  • 11.
    Zaštita radnika;
  • 12.
    Plaće i naknade plaća;
  • 13.
    Ostala materijalna prava radnika;
  • 14.
    Naknada štete;
  • 15.
    Ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa;
  • 16.
    Pravilnik o radu;
  • 17.
    Uslovi za rad Sindikata;
  • 18.
    Rješavanje sporova;
  • 19.
    Štrajk;
  • 20.
    Zaključivanje i trajanje kolektivnog ugovora;
  • 21.
    Prelazne i završne odredbe.

II - POSTUPAK KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA

Ugovorne strane

Član 2.

Strane su dužne iskazati dobru volju u pregovorima, pripremanju i zaključivanju ovog ugovora u vezi sa pitanjima koja, prema Zakonu o radu, mogu biti predmet njegovog regulisanja.

Pregovarački postupak

Član 3.

(1) Za provođenje postupka pregovaranja strane će odrediti pregovaračke odbore sastavljene od tri do pet članova u ime svake strane.

(2) Pregovarački odbori iz stava (1) ovog člana samostalno utvrđuju način svog rada i donošenja odluka, a zajednički dogovaraju pregovaračke sastanke na kojima razmatraju iznesene prijedloge koji se odnose na specifične uslove mogućih sporazuma o pitanjima koja su predmet i sadržaj ovog ugovora.

Ovlaštenje

Član 4.

Lica koja zastupaju potpisnike ovog ugovora moraju imati ovlaštenje u pisanoj formi za pregovaranje i zaključivanje, odnosno potpisivanje ovog ugovora.

III - PRIMJENA UGOVORA

Primjena Ugovora

Član 5.

(1) Prava i obaveze iz ovog ugovora odnose se na ugovorne strane i sve radnike Poslodavca.

(2) Strane koje su zaključile ovaj ugovor moraju se brinuti za izvršenje i poštivanje odredbi ovog ugovora.

Pojam poslodavca i radnika

Član 6.

(1) Poslodavcem u smislu ovoga ugovora smatra se KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo u području registrovane djelatnosti na teritoriji Kantona.

(2) Pod pojmom radnik u smislu ovoga ugovora smatra se fizičko lice koje je zaposleno u KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo na osnovu ugovora o radu.

(3) Odredbe ovog ugovora odnose se podjednako na lica muškog i ženskog pola, bez obzira na rod imenice upotrebljen u tekstu ovog ugovora.

IV - ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Zapošljavanje

Član 7.

(1) Poslodavac obavezno donosi plan zapošljavanja radnika koji je sastavni dio plana poslovanja.

(2) Plan zapošljavanja donosi se nakon obavljenih konsultacija sa sindikatom.

(3) Na temelju stava 1. ovog člana Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu donosi odluku o rapisivanju javnog oglasa za prijem radnika na upražnjena radna mjesta u skladu sa sistematizacijom i organizacijom.

(4) Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu imenuje Komisiju za izbor kandidata za prijem u radni odnos koja se sastoji najmanje od tri člana od kojih je jedan član predstavnik sindikata, kojeg bira i predlaže Povjereništvo reprezentativnog sindikata kod Poslodavca.

(5) Prilikom izbora kandidata za prijem u radni odnos vodiće se računa da se u radni odnos primi najkvalifikovaniji i najstručniji kandidat.

Zasnivanje radnog odnosa

Član 8.

(1) Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu, a nakon provedene procedure prijema propisane Zakonom o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 28/16 i 89/18, 44/22 i 39/24) i Uredbom o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na teritoriji Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 19/21,10/22).

(2) Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi.

(3) Ugovor o radu obavezno sadrži podatke utvrđene zakonom i pravilnikom o radu.

(4) Nakon zaključivanja ugovora o radu Poslodavac je dužan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti u skladu sa zakonom.

(5) Poslodavac je dužan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopiju prijave na obavezno osiguranje odmah na početku rada.

Pripravnik

Član 9.

(1) Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je, prema zakonu, obavezno položiti pripravnički ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.

(2) Pod pojmom pripravnika ne podrazumjeva se samo lice koje se prvi put zapošljava, već i lice koje ima radnog iskustva na drugim poslovima, ali po prvi put zasniva radni odnos u novostečenom zanimanju i za koje treba položiti pripravnički ispit ili kojem je za obavljanje tog zanimanja potrebno radno iskustvo.

(3) Pravilnikom o radu uređuje se radno-pravni status pripravnika, polaganje pripravničkog ispita, novčana naknada za vrijeme obavljanja pripravničkog staža.

(4) Plaća pripravnika zavisi od doprinosa u radu, s tim da ne može biti manja od 70% osnovne plaće odgovarajućeg stepena složenosti poslova za koje se osposobljava.

Probni rad

Član 10.

(1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad, koji ne može trajati duže od šest mjeseci.

(2) Ugovorom o radu uz probni rad određuje se lice iz reda radnika, koje će biti zaduženo da prati probni rad i predloži ocjenu probnog rada, odnosno ocjeni da li radnik zadovoljava ili ne zadovoljava na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada.

(3) Lice iz stava (2) ovog člana obavezno je u roku od 7 dana od dana isteka probnog rada, podnijeti pisani Izvještaj o praćenju sa ocjenom, na osnovu kojeg će se donijeti Odluka, na koju radnik može podnijeti prigovor.

(4) Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok za Poslodavaca i radnika je sedam dana.

(5) Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada, prestaje radni odnos sa danom isteka roka utvrđenog ugovorom o probnom radu.

(6) Radnik ima sva prava iz radnog odnosa, kao i ostali radnici.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Član 11.

(1) Ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključiti najduže na period do tri godine kada se radi o:

  • -
    sezonskom poslu;
  • -
    zamjeni privremeno odsutnog radnika;
  • -
    radu na određenom projektu;
  • -
    privremenom povećanju obima posla;
  • -
    ostvarivanju određenog poslovnog poduhvata.

(2) Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa Poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi sa Poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatraće se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

(3) Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je zaključen.

(4) Radnik koji je zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme ima sva prava, obaveze i odgovornosti kao i radnici koji su zaključili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o privremenim i povremenim poslovima

Član 12.

(1) Za obavljanje privremenih i povremenih poslova Poslodavac može sa licem zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova u skladu sa Pravilnikom o radu.

(2) Privremeni i povremeni poslovi utvrđuju se Pravilnikom o radu i ne mogu biti poslovi za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od šezdeset dana u toku kalendarske godine.

V - PRESTANAK UGOVORA O RADU

Prestanak radnog odnosa

Član 13.

Radni odnos radniku prestaje u slučajevima i pod uslovima utvrđenim zakonom i općim aktima Poslodavca.

Otkazni rok

Član 14.

(1) Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da Poslodavac otkazuje ugovor o radu.

(2) Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku odnosno Poslodavcu.

(3) Pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnik daje otkaz Poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada Poslodavac daje otkaz.

Konsultacija

Član 15.

(1) Prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu poslodavac će konsultovati reprezentativni sindikat.

(2) Ako se ugovor o radu otkazuje članu povjereništva Sindikata, radniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ili radniku starijem od 55 godina i ženi starijoj od 50 godina poslodavac će tražiti saglasnost reprezentativnog sindikata na način i u roku utvrđenim zakonom.

(3) Ako poslodavac ne postupi u skladu sa stavom (1) ovog člana, odluka o otkazu ugovora o radu će se smatrati ništavnom.

Sindikalni povjerenik

Član 16.

(1) Sindikalnim povjerenikom smatra se radnik koji je ovlašteni predstavnik sindikata organizovanog kod poslodavca u skladu sa propisima o organizovanju i djelovanju reprezentativnog granskog sindikata i Zakonom o radu.

(2) Poslodavac ne može sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon obavljanja te dužnosti otkazati ugovor o radu ili na drugi način staviti sindikalnog povjerenika u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na tu funkciju, bez prethodne saglasnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i reprezentativnog granskog sindikata.

(3) Ukoliko nadležno ministarstvo i reprezentativni granski sindikat uskrate saglasnost iz stava (2) ovog člana, poslodavac može u roku od 30 dana od dana dostave takve odluke zatražiti da saglasnost zamijeni sudska odluka.

Pravo na otpremninu

Član 17.

Radnik koji je sa Poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem Preduzeće otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa Poslodavcem.

Visina otpremnine

Član 18.

(1) Otpremnina iz člana 17. ovog ugovora se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

(2) Otpremnina iz stava (1) ovog člana ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(3) Povoljnije pravo u odnosu na stavove (1) i (2) ovog člana se može regulisati pravilnikom o radu u skladu sa Zakonom o radu.

(4) Način, uslovi i rokovi isplate otpremnine iz stavova (1) i (2) ovog člana utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i poslodavca.

Otpremnina radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti

Član 19.

(1) Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu radniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost usljed povrede na radu ili profesionalnog oboljenja, radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uvećanom za 60% od iznosa koji mu pripada u skladu sa članom 18. ovog ugovora, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

(2) Ako poslodavac otkazuje radni odnos radniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost usljed bolesti, radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uvećanom za 50% od iznosa koji mu pripada u skladu sa članom 18. ovog ugovora, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

(3) Način korištenja ovih prava će se regulisati pravilnikom o radu.

VI - PRAVA I OBAVEZE POSLODAVCA I RADNIKA

Obaveze poslodavca

Član 20.

(1) Poslodavac je obavezan radniku sa kojim je zaključio ugovor o radu obezbijediti i dati posao, obezbijediti mu zdrav i bezbjedan rad, sigurnost i zaštitu života i zdravlja na radu i za obavljeni rad isplatiti radniku plaću, kao i obezbijediti druga prava utvrđena zakonom, podzakonskim aktima i ovim ugovorom.

(2) Poslodavac je dužan izvršavati svoje obaveze savjesno i na vrijeme u skladu sa Zakonom, te snosi odgovornost za postupanje suprotno zakonu, općem aktu Kantona, ovom ugovoru i Pravilniku o radu.

(3) Poslodavac je dužan prilikom stupanja radnika na rad omogućiti radniku da se upozna sa ovim ugovorom, Pravilnikom o radu i organizacijom i sistematizacijom te drugim aktima kojima se reguliše radno-pravni status radnika, propisima iz oblasti zaštite na radu i drugim propisima od interesa za radnike.

(4) Poslodavac utvrđuje radno mjesto i način obavljanja rada poštivajući pri tome prava i dostojanstvo radnika.

Obaveze radnika

Član 21.

(1) Radnik je obavezan, prema zaključenom ugovoru o radu, uputama poslodavca, datim u skladu sa naravi i vrstom rada, lično izvršavati preuzeti posao i poštovati organizaciju rada i način poslovanja kod Poslodavca,kao i zakone i opće akte Poslodavca.

(2) Radnik je dužan da pravovremeno, disciplinovano i kvalitetno izvršava svoje radne obaveze u duhu poslovnog morala, pravila struke i profesionalne odgovornosti i da čuva sredstva poslodavca i svu drugu imovinu koja se nalazi u prometu.

Osposobljavanje i usavršavanje

Član 22.

(1) Poslodavac može omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad kod poslodavca, u skladu sa potrebama rada i mogućnostima poslodavca.

(2) Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organiziranja rada,omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

(3) Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.

(4) Detaljnije uređenje obrazovanja i osposobljavanja za rad u Preduzeću predmet je posebnog općeg akta poslodavca.

VII - UČEŠĆE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Učešće radnika putem predstavnika

Član 23.

(1) Radnici učestvuju u odlučivanju putem sindikalnih predstavnika u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o vijeću zaposlenika.

(2) Prije donošenja odluke značajne za prava i interese radnika poslodavac se obvezno konsultuje sa reprezentativnim sindikatom o namjeravanoj odluci u skladu sa Zakonom.

VIII - ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE I OSIGURANJE DOSTOJANSTVA RADNIKA

Član 24.

(1) Zabranjena je svaka vrsta diskriminacije radnika kao i lica koje traži zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo lično svojstvo.

(2) Radnik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u vezi s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.

(3) Privatnost i zaštita dostojanstva radnika štiti se od uznemiravanja ili polnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, saradnika i osoba s kojima radnik redovno dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova.

(4) U ostvarivanju ovog prava, strane ovog ugovora obavezuju se promovisati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva radnika, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojima se takvi odnosi narušavaju, opisati, prepoznati, spriječiti i sankcionisati.

Član 25.

(1) Zabranjeno je uznemiravanje i polno uznemiravanje radnika.

(2) Uznemiravanje je svako ponašanje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje radnika.

(3) Uznemiravanjem iz stava (1) ovog člana smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim se radnik direktno ili indirektno stavlja u nepovoljniji položaj od drugog radnika na osnovu rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obaveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

(4) Polno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje polne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(5) Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe radnika smatra se namjerno ili nehatno ponašanje koje uključuje ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje, psovke, omalovažavanje, namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad i sl.

(6) Nasilje na osnovu pola je bilo koje djelo koje nanosi fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti polova na radu ili u vezu s radom.

(7) Mobing predstavlja specifičnu formu nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uslova ili profesionalnog statusa.

Obaveze poslodavca u zaštiti dostojanstva radnika

Član 26.

(1) U svrhu stvaranja klime tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe radnika, poslodavac će voditi posebnu brigu o informisanju radnika o zaštiti dostojanstva te o edukaciji ovlaštenih osoba.

(2) Postupak zaštite dostojanstva, dostojanstvo i odgovornost utvrđuje se općtim akom Poslodaca.

IX - RADNO VRIJEME

Pojam radnog vremena

Član 27.

(1) Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik po ugovoru o radu obavezan obavljati poslove za Poslodavca.

(2) Poslodavac do 31.12. tekuće godine donosi kalendar radnih dana za narednu godinu.

(3) Puno radno vrijeme radnika traje najduže 40 sati sedmično.

Raspored i trajanje radnog vremena

Član 28.

Početak i završetak radnog vremena, vrijeme korištenja odmora u toku trajanja rada i način izmjene smjena, dužinu trajanja smjena za poslove koji zbog svoje prirode zahtijevaju različite rasporede radnog vremena tokom kalendarske godine, određuje Poslodavac u skladu sa zakonom i pravilnikom o radu, uz konsultaciju sa Sindikatom.

Pripravnost

Član 29.

(1) U slučaju elementarne nepogode, potreba procesa rada i drugih okolnosti koje su utvrđene ovim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, s obzirom na okolnosti i potrebu hitnog obavljanja određenih poslova koji ne trpe odlaganje obavezno donosi odluku o uvođenju pripravnosti u kojoj navodi razloge i vrijeme pripravnosti, broj radnika određenog profila koji su neophodni u obavljanju posla i visinu naknade.

(2) Poslodavac odluku o pripravnosti donosi po nastupanju okolnosti zbog kojih se uvodi pripravnost i istu dostavlja radniku i na oglasnu tablu poslodavca u svim radnim jedinicama.

(3) Pripravnost je vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se za to ukaže potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se poslovi obavljaju, niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.

(4) Radnik koji je u pripravnosti obavezan je odazvati se na poziv poslodavca bez odgode i doći na radno mjesto, najkasnije u roku od dva sata.

(5) Pripravnost radnim danom traje do 16 radnih sati, a subotom, nedjeljom i praznikom 24 sata. Za vrijeme provedeno u pripravnosti radniku pripada naknada za pripravnost.

(6) Naknada za pripravnost utvrđuje se u odnosu na osnovnu plaću radnog mjesta radnika i iznosi:

  • -
    16 sati radnim danom... 10%
  • -
    24 sata subotom, nedjeljom i praznikom... 15% .

(7) Vrijeme koje radnik, kojem je određena pripravnost, provede na radnom mjestu obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom i plaća kao prekovremeni rad.

Preraspodjela radnog vremena

Član 30.

(1) Zbog prirode poslovanja, naročito zbog vremenskih uslova i prirode obavljanja posla, puno i nepuno radno vrijeme može se prerasporediti tako da tokom kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme tokom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od 52 sata sedmično, a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično.

(2) Razdoblje u kojem, po osnovu preraspodjele, radno vrijeme traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine.

(3) Poslodavac donosi odluku o uvođenju preraspodjele sa planom preraspodjele.

(4) Odluku i plan preraspodjele radnog vremena Poslodavac donosi uz konsultaciju sa reprezentativnim Sindikatom.

(5) Odluku o uvođenju preraspodjele Poslodavac dostavlja radniku prije uvođenja preraspodjele.

(6) Preraspodjela radnog vremena u smislu ovog člana ne smatra se prekovremenim radom.

(7) Ako je tokom godine uvedena preraspodjela radnog vremena radnik na kraju kalendarske godine mora imati isplaćene sve obaveze po osnovu plaće sa dodacima i druge naknade (topli obrok i sl.) kao da je radio redovno radno vrijeme bez preraspodjele.

Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto

Član 31.

(1) Ako izvanredne potrebe rada zahtijevaju, bez izmjene ugovora o radu radnik može privremeno obavljati poslove drugog radnog mjesta koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i radnoj sposobnosti posebno u slučajevima:

  • -
    privremenog povećanja ili smanjenja obima posla
  • -
    zastoja u obavljanju određenih poslova
  • -
    kvara na sredstvu za rad
  • -
    zamjene privremeno odsutnog radnika
  • -
    u drugim slučajevima kad to zahtijevaju interesi procesa rada.

(2) Radnik se privremeno raspoređuje na drugo radno mjesto u smislu stava 1. ovog člana, na osnovu posebnog rješenja poslodavca, dok se ne otklone razlozi zbog kojih je došlo do privremenog rasporeda, a najduže 60 dana u toku jedne kalendarske godine.

(3) U skladu sa stavom (1) i (2) , radnik prima plaću i naknade koje su za njega povoljnije.

X - ODMORI I ODSUSTVA

Odmor u toku radnog vremena

Član 32.

(1) Radnik koji radi duže od šest sati dnevno ima svakog dana pravo na odmor od 30 minuta, čiji raspored određuje Poslodavac pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(2) Vrijeme odmora iz stava (1) ovog člana ne uračunava se u radno vrijeme.

Dnevni i sedmični odmor

Član 33.

(1) Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

(2) Na sezonskim poslovima, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana može biti najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetne radnike najmanje 12 sati neprekidno.

(3) Sedmični odmor traje najmanje 24 sata neprekidno.

(4) Ako je neophodno da radnik radi na dan svog sedmičnog odmora, mora mu se osigurati jedan dan odmora u periodu određenom prema dogovoru između Poslodavca i radnika.

Godišnji odmor

Član 34.

(1) Radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže 30 radnih dana.

(2) Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.

(3) Radnik koji radi na poslovima koji podrazumijevaju otežane uvjete rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 23 radna dana. Način korištenja ovog prava biće utvrđen pravilnikom o radu i drugim aktima Poslodavca.

(4) Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se pravilnikom o radu, tako da se na minimum dana iz stava (1) ovog člana dodaje broj dana za radni staž i druge uslove.

(5) U trajanje godišnjeg odmora radnicima se omogućava korištenje 1-3 dana u skladu sa Zakonom o pravima demobiliziranih boraca i članova njihovih porodica ("Službene novine Federacije BiH", br. 54/19).

(6) Poslodavac uz prethodnu konsultaciju sa reprezentativnim Sindikatom utvrđuje plan godišnjih odmora za tekuću godinu, uzimajući u obzir potrebe posla i opravdane zahtjeve radnika.

(7) Prilikom utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih dana u sedmici.

(8) Poslodavac je dužan najmanje sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora radniku dostaviti rješenje o korištenju godišnjeg odmora.

Korištenje godišnjeg odmora

Član 35.

(1) Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.

(2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

(3) Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava 2. ovog člana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.

(4) Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje tri dana prije njegovog korištenja.

(5) Korištenje prava iz prethodnog stava ovog člana uslovljeno je nesmetanim odvijanjem procesa rada.

Nepovoljni vremenski uslovi

Član 36.

(1) Ako su radnici zbog nepovoljnih vremenskih uslova (padavine u vidu kiše i snijega) do 11,00 sati u toku redovnog radnog vremena onemogućeni da obavljaju poslove i radne zadatke, neposredni rukovodilac radnika kod Poslodavca je dužan to konstatovati, a radnici su dužni taj dan nadoknaditi u toku mjeseca a u skladu sa dogovorom sa neposrednim rukovodiocem kod Poslodavca.

(2) Ako su radnici započeli sa obavljanjem poslova i zadataka u toku kojih dođe do nepovoljnih vremenskih uslova (padavine u vidu kiše i snijega), a isti nisu ispunili polovinu norme, radnicima će se taj dan evidentirati i obračunati kao njegova osnovna režijska dnevnica.

(3) Osnovna režijska dnevnica će se obračunati radnicima i za dan kada ne rade zbog niskih temperatura ( - 18o C).

XI - ZAŠTITA RADNIKA NA RADU

Sigurnost i zaštita na radu

Član 37.

(1) Poslodavac je dužan održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizovati rad u skladu sa posebnim zakonima i drugim propisima u vezi posla koji se kod njega obavlja.

(2) Prilikom stupanja na rad radnika poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna sa propisima iz oblasti zaštite na radu u smislu ovog ugovora.

(3) Radnik je dužan da se pridržava upustava i mjera zaštite na radu i da radi na način koji mu osigurava zaštitu života i zdravlja, te sprječava nastanak nesreće.

(4) Poslodavac je obavezan pridržavati se propisa iz Zakona o radu, a u vezi zaštite žena i materinstva i maloljetnika.

(5) Poslodavac je dužan da vodi računa o zaštiti radnika koji je privremeno ili trajno nesposoban za rad zbog pretrpljene povrede na radu ili profesionalne bolesti, u skladu sa zakonom.

Obaveze radnika i poslodavca

Član 38.

(1) Način organizovanja zaštite na radu mora biti propisan općim aktom poslodavca koji se donosi uz prethodnu konsultaciju sa reprezentativnim sindikatom.

(2) Poslodavac organizuje za sve radnike sistematski pregled svake dvije godne na trošak poslodavca.

(3) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova poslodavac može uputiti radnika na ljekarski pregled, a troškove ljekarskog pregleda snosi poslodavac.

XII - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA

Plaća, jednakost plaća i obračun

Član 39.

(1) Poslodavac je dužan radnicima isplatiti jednake plaće za rad jednake vrijednosti, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, regionalnu, spolnu, političku i sindikalnu pripadnost i opredjeljenje.

(2) Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog ovim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, osim u slučajevima predviđenim ovim ugovorom.

(3) Plaće radnika utvrđuju se pravilnikom o radu i ugovorom o radu, u skladu sa ovim ugovorom.

(4) Poslodavac je dužan radniku uručiti pismeni obračun bruto i neto plaće prilikom njene isplate.

(5) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cjelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće radniku uručiti obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti.

(6) Obračun iz stava (4) ovog člana ima snagu izvršne isprave.

(7) Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada u pravilu jedanput mjesečno, s tim da periodi isplate plaće ne mogu biti duži od 30 dana.

Član 40.

(1) Podaci o plaćama su javni, a pojedinačne isplate plaće nisu javne.

(2) Plaće se obavezno obračunavaju u bruto iznosu.

(3) Poslodavac je dužan, uz pismenu saglasnost radnika, obračunati i iz plaće radnika obustavljati sindikalnu članarinu, te je uplaćivati na račune sindikata, u skladu sa odlukama i uputama reprezentativnog granskog sindikata.

Pravo na plaću

Član 41.

(1) Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od:

  • -
    osnovne plaće,
  • -
    dijela plaće za radni učinak ukoliko je isti ostvaren i
  • -
    uvećane plaće u skladu sa članom 76. Zakona o radu, ovim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(2) Radni učinak definiše poslodavac pravilnikom o radu ili drugim aktom koji će biti sastavni dio pravilnika o radu.

Osnovica za obračun plaće - najniža plaća

Član 42.

(1) Osnovica za obračun plaće do 31.12.2024. godine utvrđuje se u iznosu od 50% prosječne mjesečne plaće isplaćene za mjesec april 2024. godine u Kantonu Sarajevo, prema posljednjem objavljenom mjesečnom podatku Federalnog zavoda za statistiku za mjesečni fond od 176 sati te se koriguje za efektivni fond sati za tekući (obračunski) mjesec.

(2) Osnovica za obračun plaće od 01.01.2025. godine utvrđuje se u iznosu od 50% prosječne mjesečne plaće isplaćene za prethodnu godinu u Kantonu Sarajevo, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za mjesečni fond od 176 sati te se koriguje za efektivni fond sati za tekući (obračunski) mjesec s tim da osnovica za obračun ne može biti manja od osnovice iz stava (1) ovog člana.

(3) U slučaju da je osnovica iz stava (2) ovog člana niža od osnovice iz stava (1) ovog člana nastaviće se sa primjenom povoljnije osnovice za obračun plaće.

(4) U slučaju povećanja Indeksa potrošačkih cijena mjerenih od strane Federalnog zavoda za statistiku, većih od 5%, osnovica za utvrđivanje plaća može se utvrđivati i mjesečno.

Osnovna plaća radnika

Član 43.

(1) Osnovna plaća je najniži iznos koji je Poslodavac dužan isplatiti radniku za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete rada i normalan radni učinak.

(2) Osnovna plaća je proizvod osnovice i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje radnik obavlja i ostvarenog fonda sati u skladu sa pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(3) Složenost poslova radnog mjesta u smislu odredbi ovog ugovora sadrži:

  • -
    značaj radnog mjesta u poslovanju,
  • -
    potreban stepen obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta,
  • -
    stepen odgovornosti radnog mjesta,
  • -
    zahtjevani stepen kreativnosti, inicijativnosti i vještina,
  • -
    ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu.

(4) Normalnim radnim učinkom podrazumijeva se izvršenje radnih zadataka na radnom mjestu na koje je radnik raspoređen, a na osnovu ugovora o radu, plana i programa rada, organizacije posla, te uputa i naloga odgovornih lica Poslodavca.

(5) Pravilnikom o radu ili drugim aktom Poslodavac utvrđuje radna mjesta, platne razrede i sistematizaciju radnih mjesta, uz konsultaciju sa reprezentativnim sindikatom, s tim da se odnos između najnižeg i najvišeg koeficijenta određuje u rasponu od 1,00 do 3,20.

(6) Strane su saglasne da prilikom izrade akta iz stava (5) ovog člana polaznu osnovu čini nivo dostignutih prava radnika u skladu sa odredbama Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavca i radnika u KJP "Sarajevo - šume" d.o.o. Sarajevo koji su u primjeni na dan zaključivanja ovog ugovora, Pravilnika o radu KJP "Sarajevo - šume" d.o.o. Sarajevo broj 0103-766-6/16 od 06.05.2016. godine - Prilog 1. - Tabelarni pregled grupa složenosti poslova sa koeficijentima složenosti za svako radno mjesto u grupama složenosti od I-VII - koji će biti raspoređeni u nove grupe složenosti poslova od I do V, te ugovora o radu koji su u primjeni na dan zaključivanja ovog ugovora.

(7) Izuzetno, od stava (6) ovog člana mogu se korigovati koeficijenti složenosti posla za određena radna mjesta za koja je potrebna srednja stručna sprema, a ista su trenutno vrednovana kao VŠS ili VSS, te će s tim u vezi isto biti precizirano u odgovarajućoj grupi složenosti poslova.

(8) U Komisiju za izradu pravilnika o radu imenuje se obavezno i predstavnik sinidkata.

(9) Svaka grupa složenosti poslova utvrđena je donjom granicom koeficijenta, tj. najnižim koeficijentom kako slijedi:

  • 1.
    PRVA GRUPA SLOŽENOSTI POSLOVA podrazumijeva najmanje/manje složene poslove, jednostavne rutinske poslove koji se obavljaju po jedinstvenom postupku sa jednostavnim sredstvima rada, kao i manje složeni poslovi u proizvodnji.

najniži koeficijent složenosti ... 1,00

  • 2.
    DRUGA GRUPA SLOŽENOSTI POSLOVA podrazumijeva srednje složene poslove za čije obavljanje je potrebna samostalnost za vršenje poslova na kojima se rad ponavlja, a stručnost je zasnovana na poznavanju procedura i sredstava za rad uz povremenu pojavu novih poslova, sposobnost organiziranja, vođenja i pripreme rada.

najniži koeficijent složenosti... 1,60

  • 3.
    TREĆA GRUPA SLOŽENOSTI POSLOVA podrazumijeva poslove koji zahtjevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnost i izraženu stručnost i kreativnost u njihovom izvršavanju.

najniži koeficijent složenosti ... 2,00

  • 4.
    ČETVRTA GRUPA SLOŽENOSTI POSLOVA podrazumijeva složenije poslove koji zahtijevaju inicijativu, kreativnost, dodatna specijalistička znanja i istraživačku sposobnost.
  • 5.
    PETA GRUPA SLOŽENOSTI POSLOVA podrazumijeva najsloženije poslove, sposobnost vođenja poslova i rukovođenja, rada i razvoja, kreativnost i sposobnost samostalnog rješavanja situacija u okviru službe kojom se rukovodi.

najniži koeficijent složenosti ... 2,65

(10) Koeficijenti složenosti poslova koji se utvrđuju unutar pojedine grupe složenosti u smislu stava (9) ovog člana čine osnovne koeficijente radnog mjesta i mogu se uvećati na temelju uvjeta rada za pojedina radna mjesta.

Radni učinak

Član 44.

(1) Radni učinak radnika utvrđuje se na osnovu ocjene obavljenog rada radnika a na osnovu sljedećih elemenata:

a. kvaliteta izvršenih poslova,

b. obima obavljenog posla,

c. roka izvršenja posla i

d. odnosa radnika prema radnim obavezama.

(2) Poslodavac je u obavezi da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora donese Pravilnik o normativima i vrednovanju poslova u preduzeću pri čemu je dužna obaviti konsultacije sa sindikatom.

(3) Pravilnikom iz prethodnog stava, za radna mjesta za koja je to moguće, uredit će se način utvrđivanja normativa učinka radnika.

(4) Poslodavac ima obavezu da radniku koji na radnom mjestu iz prethodnog stava, ostvari rezultate rada iznad normiranih, isplati i dio plaće po osnovu radnog učinka.

(5) Poslodavac Pravilnikom o radu i drugim internim aktima koji će biti sastavni dio Pravilnika o radu utvrđuje visinu dodatka na osnovnu plaću radnika po osnovu otežanih i posebno teških uslova rada u visini od najmanje 5% osnovne plaće radnika i to:

  • a)
    Radnik na sječi i izradi drvnih sortimenata,
  • b)
    Otpremač šumskih drvnih sortimenata,
  • c)
    Primač u sječi-klaser,
  • d)
    Rukovaoc šumskim traktorom,
  • e)
    Rukovaoc specijaliziranim šumskim zglobnim traktorom-forwarder,
  • f)
    Rukovaoc šumskim žičanim kranom,
  • g)
    Rukovaoc građevinskim mašinama,
  • h)
    Rukovaoc pauk-bagerom/harvesterom,
  • i)
    Gonić animalne zaprege,
  • j)
    Glavni majstor-automehaničar,
  • k)
    Automehaničar,
  • l)
    Autoelektričar,
  • m)
    Bravar-varilac,
  • n)
    Tokar-rezač,
  • o)
    Radnik za opravku motornih pila.

(6) Ukoliko radnik ne ostvari radni učinak u smislu ovog člana isplatiće mu se osnovna plaća sa dodacima na plaću u skladu sa ovim ugovorom i pravilnikom o radu.

Osnovica za obračun plaće u posebnim uvjetima

Član 45.

(1) Izuzetno, Poslodavac i reprezentativni Sindikat mogu utvrditi nižu osnovicu od utvrđene u članu 42. ovog ugovora u slučaju kada poslodavac ostvaruje gubitak u poslovanju kontinuirano više od tri mjeseca, nalazi se u krizi uslovljenoj elementarnim i drugim nepogodama ili zbog nepovoljnih tržišnih uslova rada koji traju duže od četiri mjeseca i predstavljaju prijetnju za likvidnost Poslodavca, što može dovesti do poslovnog gubitka ili gubitka radnih mjesta kod poslodavca.

(2) U slučaju okolnosti iz stava (1) ovog člana poslodavac je dužan prethodno sačiniti program mjera koji garantuje savladavanje nastale situacije i isti dostavlja reprezentativnom Sindikatu na konsultacijuu smislu ovog ugovora.

(3) Program mjera u smislu ovog člana je akt koji je sačinila ekonomsko-finansijska služba Poslodavcau saradnji sa drugim službama Poslodavca u kojem su predstavljeni zvanični rezultati finansijskog poslovanja Poslodavca za period od najmanje dvije prethodne godine prije iskazane namjere i potrebe donošenja istog, razloge zbog kojih se isti donosi, te niz neophodnih radnji, postupaka, aktivnosti i mjera koje treba preduzeti Poslodavac samostalno s ciljem postizanja odnosno održavanja stanja likvidnosti i solventnosti, te prevazilaženja nastalog stanja.

(4) U izradi akta iz stave (3) ovog člana učestvuje predstavnik Sindikata.

(5) Na temelju izrađenog programa mjera Poslodavac i Sindikat mogu kao mjeru utvrditi nižu osnovicu za obračun plaće koja ne može biti niža od 20% osnovice utvrđene u smislu člana 43. ovog Ugovora o čemu zaključuju sporazum.

(6) Sporazum iz stava (3) ovog člana može se zaključiti za period do tri mjeseca, nakon čega je poslodavac obavezan primjeniti obračun plaće po osnovici iz člana 42. ovog ugovora.

(7) Sporazumom iz stava (3) ovog člana utvrđuje se vrijeme trajanja obračuna plaće po nižoj osnovici, kao i način i rok isplate razlikeumanjenog iznosa plaće po sporazumunakon prestanka okolnosti.

Stimulacija

Član 46.

(1) Poslodavac može radniku isplatiti i stimulativni dio plaće po osnovu iskazanog dodatnog radnog učinka, odnosno obima obavljenog posla, na osnovu uslova i kriterija koji se utvrđuju pravilnikom o radu ili drugim općim aktom poslodavca koji će biti sastavni dio pravilnika o radu, koji se donosi uz prethodnu konsultaciju sa reprezentatinim sindikatom.

(2) U izradi pravilnika o radu ili drugog općeg akta poslodavca koji će biti sastavni dio pravilnika o radu učestvuje predstavnik reprezentativnog sindikata.

(3) Obračun i isplata stimulacije vrši se na osnovu prijedloga neposrednog rukovodioca a u skladu sa stavom (1) ovog člana.

Pravo na povećanu plaću za navršene godine staža

Član 47.

Za svaku navršenu godinu staža, plaća radnika se povećava za 0,6% na osnovnu plaću radnika, s tim da ukupno povećanje plaće po ovom osnovu ne može biti veće od 20%.

Pravo na povećanu plaću na osnovu posebnog rada

Član 48.

(1) Radnik ima pravo na povećanu plaću za:

  • -
    prekovremeni rad 50% neto satnice,
  • -
    noćni rad 30% neto satnice,
  • -
    rad na dan sedmičnog odmora 30% neto satnice,
  • -
    rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici najmanje, 50% neto satnice.

(2) Visina dodataka po osnovu rada u posebnim okolnostima iz prethodnog stava utvrđuje se tako što se ostvareni sati rada u tim okolnostima obračunati kao sati za redovan rad,uvećavaju za utvrđeni procenat.

(3) Dodaci iz ovog člana se međusobno ne isključuju.

Pravo na naknadu plaće

Član 49.

(1) Radnik ima pravo na naknadu plaće kada je odsutan s posla iz opravdanih razloga i to:

  • -
    za vrijeme prekida rada,
  • -
    za vrijeme plaćenog odsustva,
  • -
    za vrijeme praznika za koje je zakonom određeno da se ne radi,
  • -
    za vrijeme godišnjeg odmora,
  • -
    za vrijeme odsutnosti sa posla od obrazovanja i prekvalifikacije,na koje ga je uputilo Preduzeće,
  • -
    za vrijeme spriječenosti za rad usljed bolesti,
  • -
    za vrijeme porodiljskog odsustva,
  • -
    za vrijeme odbijanja rada,jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu,
  • -
    u drugim slučajevima utvrđenim zakonima i Pravilnikom o radu.

Naknada plaće za vrijeme prekida rada za koji radnik nije kriv

Član 50.

Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada u slučaju zastoja u proizvodnji, smanjenog obima posla ili prekida rada uslijed pomanjkanja sirovina, nestanka električne energije, zastoja na tržištu, bitno otežanih uslova izvoza, restriktivnih mjera Vijeća ministara BiH i Vlade Federacije BiH ili zakonodavca, u visini njegove osnovne plaće i dodatka za navršene godine staža.

Naknada plaće za vrijeme plaćenog odsustva

Član 51.

Za vrijeme plaćenog odsustva i za vrijeme praznika za koje je zakonom određeno da se ne radi, radniku pripada naknada plaće u visini njegove osnovne plaće i dodatka za navršene godine staža.

Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora

Član 52.

(1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora,radniku pripada naknada plaće u visini plaće koju bi primio da je radio.

(2) Naknada za vrijeme korištenja godišnjeg odmora obračunava se u visini plaće koju je radnik ostvario u mjesecu prije korištenja godišnjeg odmora.

Naknada plaće za vrijeme obrazovanja, stručnog obrazovanja i prekvalifikacije

Član 53.

Za vrijeme obrazovanja,stručnog obrazovanja i prekvalifikacije radnika,na koje ga je uputio Poslodavac,radniku pripada naknada plaće u visini njegove ostvarene plaće iz prethodnog mjeseca.

Pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada

Član 54.

Radnik ima pravo na uvećanu osnovnu plaću po osnovu otežanih uvjeta rada, čiji uvjeti i visina će se utvrditi Pravilnikom o radu Poslodavca ili drugim općim aktom poslodavca koji je sastavni dio Pravilika o radu koji se donosi uz predhodno obavljenu konsulataciju sa reprezentativnim Sindikatom.

Pravo radnika na naknadu plaće u uvjetima privremene spriječenosti za rad

Član 55.

(1) Radniku pripada novčana naknada u slučajevima privremene spriječenosti za rad uslijed bolesti u skladu sa zakonom.

(2) U slučaju bolovanja prouzrokovanog povredom na radu i profesionalnim oboljenjem, komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem, bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe radniku će se isplatiti naknada u visini 100% osnovice osnovne plaće u prethodnom mjesecu.

(3) Radniku sa utvrđenom smanjenom radnom sposobnošću Poslodavac je dužan osigurati povoljnije uslove za rad u skladu sa svojim internim aktima i odgovarajućim zakonskim propisima.

Naknada za vrijeme porodiljskog odsustva

Član 56.

(1) Naknadu umjesto plaće radnici - ženi-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi porođaja i njege djeteta, a ima prebivalište na Kantonu Sarajevo, isplaćuje Kanton Sarajevo u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom-prečišćen tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 38/14 - Prečišćeni tekst, 38/16, 44/17, 28/18 i broj 52/21), a ženi majci koja ima prebivalište na području drugog kantona u skladu sa propisima tog kantona koji regulišu predmetnu oblast.

(2) Poslodavac će utvrditi i isplatiti razliku naknade plaće do pune plaće radnice - žene, koju bi primila da je radila.

XIII - OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Otpremnina za odlazak u penziju

Član 57.

(1) Pri odlasku u penziju radnik ima pravo na otpremninu u iznosu od četiri prosječne plaće radnika ostvarene u prethodnom tromjesečju ili četiri prosječne plaća Kantona Sarajevo, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ostvarene u mjesecu koji prethodi ostvarivanju prava radnika, ako je to za njega povoljnije, a do iznosa koji je neoporeziv u skladu sa propisima iz oblasti finansija.

(2) Radnik koji želi iskoristiti povoljnije pravo za odlazak u penziju (prijevremena penzija), u skladu sa nekim od zakona kojim se utvrđuje pravo na prijevremeno penzionisanje, ima mogućnost na isplatu stimulativne otpremnine u visini šest svojih prosječnih neto mjesečnih plaća ili šest prosječnih neto plaća Kantona Sarajevo, prema posljednjem objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije za radnika.

Jednokratna pomoć

Član 58.

(1) U slučaju smrti radnika, članovi njegove uže porodice imaju pravo na pomoć u visini od četiri prosječne neto plaće isplaćene u Kantonu Sarajevo prema zadnjem objavljenom statističkom podatku za prethodnu godinu.

(2) U slučaju smrti člana uže porodice radnik ostvaruje pravo na naknadu u visini dvije prosječne neto plaće isplaćene u Kantonu Sarajevo prema zadnjem objavljenom statističkom podatku za prethodnu godinu.

(3) Članom uže porodice radnika smatraju se bračni i vanbračni drug ako žive u zajedničkom domaćinstvu, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje do 18 godina, odnosno do 26 godina starosti ako se nalazi na redovnom školovanju i nije u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad, bez obzira na starosnu dob), roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojitelji), braća i sestre bez roditelja do 18 godina, odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nemaju drugih prihoda, već ih korisnik naknade stvarno izdržava, ili je obaveza njihovog izdržavanja zakonom utvrđena, a ako su nesposobni za rad, bez obzira na starosnu dob, pod uvjetom da s njima žive u zajedničkom domaćinstvu i unučad ako nemaju roditelja i žive u zajedničkom domaćinstvu sa radnikom.

(4) Naknada plaće u smislu stava (1) i (2) ovog člana isplaćuje se u visini jednog pripadajućeg iznosa, bez obzira na broj članova domaćinstva umrlog radnika i broja radnika koji rade kod istog poslodavca u slučaju smrti člana uže porodice radnika ili na drugi način kako je utvrđeno internim aktom poslodavca.

(5) Radnik ostvaruje pravo na novčanu pomoć u iznosu od najmanje jedne prosječne plaće ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem radnik ostvaruje pravo u slučaju nastanka materijalne štete usljed nesreće prouzrokovane elementarnom nepogodom, požarom ili drugom nesrećom koja je prouzrokovala veću štetu radniku.