Aktio

Ministarstvo finansija KS

Pravilnik o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Ministarstva finansija Kantona Sarajevo

Na osnovu člana 56. stav (2) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), čl. 48. i 74. st. (3) i (4) Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 31/16 i 45/19), člana 2. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21), člana 110. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/22) i odredbama Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18 i 44/22), ministar finansija Kantona Sarajevo donosi

PRAVILNIK
O RADNIM ODNOSIMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA MINISTARSTVA FINANSIJA KANTONA SARAJEVO

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.Predmet regulisanja

Ovim pravilnikom, u skladu sa zakonom i drugim propisima, bliže se regulišu radni odnosi, radno vrijeme, odmori i odsustva, sigurnost i zaštita zdravlja na radu državnih službenika i namještenika Ministarstva finansija Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).

II - RADNI ODNOSI, RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA

Član 2.Primjena drugih propisa

Na radne odnose državnih službenika i namještenika u Ministarstvu, koji nisu regulisani ovim pravilnikom, neposredno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike i pravilnik kojim se reguliše unutrašnja organizacija Ministarstva.

Član 3.Trajanje radnog vremena

(1) Puno radno vrijeme državnih službenika i namještenika u Ministarstvu traje 40 sati sedmično, raspoređeno na pet radnih dana.

(2) Neradni dani su u pravilu subota, nedjelja i dani državnih praznika.

Član 4.Odmor u toku rada

Odmor u toku radnog vremena koristi se u skladu sa Uredbom o pravilima kućnog reda i radnom vremenu u kantonalnim organima uprave ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 38/22) i traje 30 minuta.

Član 5.Dnevni i sedmični odmor

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je potrebno da državni službenik i namještenik radi na dan sedmičnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru ministra finansija Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: ministar) i državnog službenika ili namještenika, koji ne može biti duži od dvije sedmice.

(3) Od državnog službenika i namještenika se može tražiti da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile ili vanrednog povećanja obima posla.

Član 6.Godišnji odmor

(1) Državni službenik i namještenik u svakoj kalendarskoj godini ima pravo na plaćeni godišnji odmor.

(2) Ministar donosi plan korištenja godišnjeg odmora najkasnije do kraja aprila tekuće godine, uz prethodnu konsultaciju sa državnim službenicima i namještenicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge državnih službenika i namještenika.

(3) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, ministar donosi rješenje i uručuje ga državnom službeniku i namješteniku najkasnije sedam dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

(4) Državnom službeniku i namješteniku može se omogućiti da godišnji odmor koriste u dva dijela, ako on to zahtjeva, u skladu sa zakonom.

(5) Ako državni službenik i namještenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

(6) Državni službenik i namještenik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava (5) ovog člana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.

Član 7.Pravo na godišnji odmor

(1) Državni službenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 22, a najduže 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(2) Namještenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najviše 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Član 8.Uvećanje godišnjeg odmora

Godišnji odmor iz člana 7. ovog pravilnika uvećava se prema sljedećim osnovama i mjerilima:

  • a)
    po osnovu radnog staža: za svake tri godine radnog staža jedan dan;
  • b)
    po osnovu složenosti poslova:
    • 1)
      državnom službeniku četiri dana,
    • 2)
      namješteniku koji obavlja poslove više i VKV stručne spreme tri dana,
    • 3)
      namješteniku koji obavlja poslove srednje i KV stručne spreme dva dana;
  • c)
    po osnovu uvjeta rada i prirode posla:
    • 1)
      rad na poslovima s posebnom prirodom tri dana;
  • d)
    po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta rada:
    • 1)
      roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina starosti, za svako dijete jedan dan,
    • 2)
      samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina starosti, za svako dijete dva dana,
    • 3)
      samohranom roditelju, staratelju i licu kojem je dijete rješenjem nadležnog organa povjereno na čuvanje i odgoj sa hendikepiranim djetetom, za svako dijete dva dana,
    • 4)
      državnom službeniku ili namješteniku sa invaliditetom dva dana;
  • e)
    po osnovu rezultata rada:
    • 1)
      za uspješne rezultate rada, jedan dan,
    • 2)
      za naročito uspješne rezultate rada, dva dana;
  • f)
    po osnovu učešća u Oružanim snagama:
    • 1)
      učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci jedan dan,
    • 2)
      učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci dva dana,
    • 3)
      učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu preko 30 mjeseci tri dana.

Član 9.Trajanje godišnjeg odmora

U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora (subota i nedjelja), vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika kao i druga odsustvovanja sa rada koja se državnom službeniku i namješteniku priznaju u staž osiguranja.

Član 10.Sticanje prava na godišnji odmor

(1) Državni službenik i namještenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(2) Državni službenik i namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Član 11.Pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora

Državni službenik i namještenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti ministra, najkasnije tri dana prije njegovog korištenja.

Član 12.Prekid godišnjeg odmora

(1) Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev ministra u slučaju kada je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova.

(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenici i namještenici imaju pravo na naknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, čija se visina dokazuje odgovarajućim dokazima.

(3) Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora, državni službenik i namještenik nastavlja korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali može tražiti da mu se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koristi u drugom periodu, o čemu ministar donosi rješenje.

Član 13.Porođajne odsustvo

(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, državni službenik i namještenik ima pravo na porođaj no odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.

(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara državni službenik i namještenik može da otpočne porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja.

(3) Državni službenik i namještenik može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.

(4) Nakon 42 dana poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti državni službenik i namještenik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju.

(5) Državni službenik i namještenik - otac djeteta može koristiti pravo iz stava (1) ovog člana i u slučaju smrti majke djeteta, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.

(6) Pravo na porođajno odsustvo iz ovog člana može koristiti državni službenik i namještenik- jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.

Član 14.Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva

(1) Nakon isteka porođajnog odsustva, državni službenik i namještenik (majka djeteta) sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom Kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava.

(2) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti i državni službenik i namještenik - otac djeteta, ako majka djeteta za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

(3) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti državni službenik i namještenik - usvojilac djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.

Član 15.Rad sa polovinom punog radnog vremena do tri godine života djeteta

Nakon isteka godine dana života djeteta, državni službenik i namještenik - jedan od roditelja djeteta ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine života djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega.

Član 16.Pravo žene na odsustvo radi dojenja

(1) Državni službenik i namještenik- majka koja doji dijete, a koja nakon korištenja porođajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, do navršene jedne godine života djeteta.

(2) Vrijeme odsustva iz stava (1) ovog člana računa se u puno radno vrijeme.

Član 17.Pravo na porođajno odsustvo u slučaju gubitka djeteta

Ako državna službenica ili namještenica rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porođajnog odsustva, ima pravo da produži porođajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog ljekara, potrebno da se oporavi od porođaja i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od porođaja odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu porođajnog odsustva.

Član 18.Pravo na odsustvo nakon isteka porođajnog odsustva

(1) Državni službenik i namještenik - žena - majka ili državni službenik i namještenik - otac djeteta, može da odsustvuje sa rada do tri godine života djeteta.

(2) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.

(3) Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava (1) ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju.

Član 19.Plaćeno odsustvo

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) sa rada do sedam radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

  • a)
    stupanja u brak, pet dana,
  • b)
    porođaja supruge, tri dana,
  • c)
    teže bolesti ili smrt člana uže porodice, odnosno domaćinstva, pet dana,
  • d)
    selidbe, tri dana.

(2) Članom uže porodice, u smislu stava (1) ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.

(3) Državni službenik i namještenik ima pravo na dva dana plaćenog odsustva za svako dobrovoljno darivanje krvi.

(4) Ukoliko je državni službenik i namještenik u jednoj kalendarskoj godini koristio plaćeno odsustvo po nekom od osnova iz stava (1) ovog člana, ima pravo na plaćeno odsustvo i po nekom drugom osnovu iz stava (1) ovog člana, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovima ne može preći sedam radnih dana.

Član 20.Odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.

(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.

Član 21.Plaćeno odsustvo za pripremanje i polaganje stručnog ispita

Državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je državni službenik i namještenik raspoređen, kao i za potrebe sindikalnog rada.

Član 22.Neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana

(1) Državnom službeniku i namješteniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u sljedećim slučajevima:

  • a)
    za pripremanje i polaganje ispita, u trajanju do 10 dana,
  • b)
    za sudjelovanje u stručnim seminarima, u trajanju do pet dana,
  • c)
    za sindikalne aktivnosti u trajanju jedan radni dan u mjesecu,
  • d)
    za gradnju i popravku kuće ili stana, u trajanju do 10 dana,
  • e)
    za njegu člana porodice, u trajanju do 30 dana
  • f)
    za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim slučajevima, u trajanju do pet dana.

(3) Ukoliko je državni službenik i namještenik u jednoj kalendarskoj godini koristio neplaćeno odsustvo po nekom od osnova iz stava (1) ovog člana, ima pravo na neplaćeno odsustvo i po nekom drugom osnovu iz stava (1) ovog člana, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovima ne može preći 30 radnih dana.

(2) Za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva državnom službeniku i namješteniku prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.

Član 23.Neplaćeno odsustvo duže od 30 dana

Iznimno, državnom službeniku se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada duže od 30 dana u sljedećim slučajevima:

  • a)
    boravak u inostranstvu radi spajanja porodice ukoliko bračni drug državnog službenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadležne institucije u Bosni i Hercegovini ili nadležnog organa u Federaciji Bosne i Hercegovine i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od četiri godine,
  • b)
    školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju provode organi i institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Bosni i Hercegovini, a koje doprinosi ukupnom usavršavanju državnog službenika i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od dvije godine.

Član 24.Način ostvarivanja prava na plaćeno i neplaćeno odsustvo sa rada

(1) Plaćeno odsustvo i neplaćeno odsustvo sa rada ostvaruju se na osnovu pismenog zahtjeva državnog službenika i namještenika.

(2) Zahtjev za plaćeno i neplaćeno odsustvo sa rada treba da sadrži razloge i vrijeme korištenja odsustva, kao i odgovarajuće dokaze.

(3) O zahtjevu za plaćeno i neplaćeno odsustvo sa rada uz prethodnu saglasnost neposrednog rukovodioca, rješenjem odlučuje ministar.

Član 25.Stručno usavršavanje i edukacija

(1) Ministarstvo će, u okviru svojih mogućnosti i potreba, državnog službenika i namještenika uputiti na stručno usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju, kao i na prisustvo organizovanim seminarima, savjetovanjima, kursevima i drugim vidovima stručnog usavršavanja i obuke potrebne za rad na radnom mjestu.

(2) Državni službenik ili namještenik, koji se upućuje na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, isključivo za potrebe Ministarstva, ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju do jedne godine, o čemu se zaključuje poseban ugovor o pravima i obavezama.

III - SIGURNOST I ZAŠTITA ZDRAVLJA NA RADU

Član 26.Kolektivno osiguranje

(1) Ministar je dužan osigurati nužne uslove za zdravlje i sigurnost državnih službenika i namještenika na radu.

(2) Ministar je dužan ugovoriti kolektivno osiguranje državnih službenika i namještenika, u skladu sa zakonom.

IV - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 27.Prestanak važenja ranijih propisa

Stupanjem na snagu ovog pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Ministarstva finansija Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 31/20) i Pravilnik o stručnom obrazovanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika Ministarstva finansija Kantona Sarajevo, broj 08-01-02-28535 od 08.10.2008. godine.

Član 28.Stupanje na snagu

Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 08-01-02-36207/22
25. januara 2023. godine
Sarajevo

Ministar
Davor Čičić, s. r.