Općina Centar - Općinsko vijeće
Zaključak o utvrđivanju Nacrta Gender akcionog plana Općine Centar Sarajevo za period od 2023. do 2027. godine
Na osnovu člana 13. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09), čl. 10. i 68. Statuta Općine Centar Sarajevo-prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/04) i člana 87. Poslovnika Općinskog vijeća Centar Sarajevo-prečišćen tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 23/04, 11/13 i 13/17) Općinsko vijeće Centar Sarajevo je, na 25.redovnoj sjednici, održanoj dana 26.01.2023. godine,donijelo
ZAKLJUČAK
O UTVRĐIVANJU NACRTA GENDER AKCIONOG PLANA OPĆINE CENTAR SARAJEVO ZA PERIOD OD 2023. DO 2027. GODINE
I.
Utvrđuje se Nacrt Gender akcionog plana Općine Centar Sarajevo za period od 2023. do 2027. godine.
II.
Tekst Nacrta Gender akcionog plana Općine Centar Sarajevo za period od 2023. do 2027. godine upućuje se na javnu raspravu u trajanju od 20 dana od dana objave Javnog poziva za učešće u javnoj raspravi.
III.
Učesnici u javnog raspravi su: vijećnici Općinskog vijeća Centar Sarajevo, političke stranke zastupljene u Općinskom vijeću, klubovi vijećnika, radna tijela Općinskog vijeća, službe Općine Centar Sarajevo, udruženja građana, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, stanovnici Općine Centar i ostale zainteresovane strane.
Zadužuje se Općinski načelnik da objavi Javni poziv za učešće u javnog raspravi o Nacrtu teksta Gender akcionog plana Općine Centar Sarajevo za period od 2023. do 2027. godine na web stranici i Oglasnoj ploči Općine Centar Sarajevo, te isti dostavi svim učesnicima u javnoj raspravi.
IV.
Ovaj Zaključak stupa na snagu sa danom donošenja, a naknadno će biti objavljen u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-04-10/23
26. januara 2023. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Općinskog vijeća
Sejad Đozo, s. r.
GENDER AKCIONI PLAN
OPĆINE CENTAR SARAJEVO ZA PERIOD OD 2023. DO 2027. GODINE
II. UVOD
Gender akcioni plan (GAP) Općine Centar Sarajevo je strateško-planski dokument općine koji svojom implementacijom treba da potiče budući rast i razvoj zajednice, te unaprijedi ravnopravnost spolova u zajednici. Uvođenje principa ravnopravnosti spolova u razvojne politike, strategije, projekte i programe je od posebnog značaja na lokalnom nivou, jer je lokalni nivo vlasti najneposredniji i najbliži građanima/kama.
Ravnopravnost spolova predstavlja jednaka prava i slobode, vidljivost i zastupljenost žena i muškaraca u svim područjima javnog i privatnog života. Postizanje ravnopravnosti spolova je ključno za zaštitu fundamentalnih ljudskih prava, razvijanje demokratskog društva, poštivanje vladavine prava, te ekonomski rast i konkurentnost. Iako je vidljiv napredak Bosne i Hercegovine u oblasti ravnopravnosti spolova razlike su prisutne u mnogim područjima.
Gender akcioni plan Općine Centar Sarajevo se odnosi na period od 2023. do 2027. godine i usklađen je sa odgovarajućim strateškim dokumentima i politikama koje se odnose na tematiku rodne ravnopravnosti i lokalnog razvoja, i to sa Zakonom o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine, Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine (2018.-2022.), kao i sa drugim strategijama na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou.
Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini obaveza svakog nivoa vlasti se sastoji od sljedećih segmenata:
(a) analizu stanja spolova u određenoj oblasti;
(b) implementaciju donesenih državnih politika kroz akcione planove za ravnopravnost spolova;
(c) mjere za otklanjanje uočene neravnopravnosti spolova u određenoj oblasti.
Gender akcioni planovi na nivou jedinica lokalne samouprave su stoga najefikasniji način provođenja ove obaveze.
U skladu sa Statutom Općine Centar Sarajevo utvrđeno je da:
"Općina u okviru samoupravnog djelokruga, u skladu sa ustavom i zakonom, naročito:
- osigurava uslove i preduzima sve potrebne mjere za dosljedno poštivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda;
- osigurava lokalne potrebe stanovništva u oblasti brige o djeci, obrazovanju i odgoju, radu i zapošljavanju, socijalnoj zaštiti, kulturi, fizičkoj kulturi, sportu i zaštiti i unapređenju životne okoline;..."
Na osnovu toga, Komisija za zaštitu ljudskih prava i ravnopravnost spolova Općine Centar Sarajevo inicirala je izradu Gender akcionog plana za period od 2023. do 2027. godine kao strateškog dokumenta za dosljedno provođenje statutarnih obaveza jer se njime osigurava koordinirano i usmjereno djelovanje kako Općinskih službi tako i Općinskog vijeća.
Pored toga, Grad Sarajevo je jedan od potpisnika Evropske Povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou koja predviđa da će njene potpisnice, u skladu sa svojim nadležnostima "priznati, poštovati i primjenjivati relevantna prava i principe ravnopravnosti između žena i muškaraca i boriti se protiv nepovoljnog položaja i diskriminacije na osnovu spola" (Član 8.) Povelja priznaje jednako pravo žena i muškaraca da učestvuju u političkom i građanskom životu (Član 2. i 3.), kao i pravo žena da se njihova pitanja rješavaju ravnopravno, nepristrasno, pravedno i u prihvatljivom roku (Član 3.), te obavezuje potpisnice da provode niz koraka kojima će omogućiti ostvarivanje ovih prava u praksi.
Stoga je metodologija izrade Gender akcionog plana Općine Centar Sarajevo bazirana na pristupu Evropske povelja za ravnopravnost žena i muškaraca na lokalnom nivou kao i Priručniku za ostvarivanje ravnopravnosti spolova na lokalnom nivou koji je izdao Gender Centar Vlade FBiH.
Sam Gender akcioni plan je usklađen sa pristupom Strategije razvoja Općine Centar Sarajevo za period 2021-2027. 1 Vizija koja je definirana u Strategiji je:
"Općina Centar je sredšte znanja, inovacija, sa osiguranim pretpostavkama zelene ekonomije, kvalitetom standarda stanovništva po principu razvoja evropskih urbanih središta."
Posmatranja makroekonomskih pokazatelja, Strategijom se, između ostalih, i žene prepoznaju kao "posebno ugrožena kategorija", te se istiće potreba inteziviranja programa prekvalifikacija, dokvalifikacija i stručnog osposobljavanja nezaposlenih osoba.
Mjere u Strategiji koje se konkretno odnose na poboljšanje položaja žena i ravnopravnost spolova su definisane u vezi sa strateškim ciljevima 1. Digitalizirana i konkurentna poduzetnička, infrastruktura za proizvode i usluge veće dodane vrijednosti i 2. Unapređenje kvaliteta i dostupnosti javnih i socijalnih servisa, i to kroz mjere:
1.2.1. Razviti mehanizme efikasnog finansiranja poslovnih subjekata
- opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja – "Osiguranje povoljnih uslova finansiranja preduzetničke infrastrukture,nabavke opreme,novih tehnologija. Ključne aktivnosti: - Razvoj grant šema za podršku pokretanju novih start-up biznisa namjena mladi i žene preduzetnice - Finansijska podrška obrtnicima i starim zanatima, - Subvencija kamatnih stopa na nove investicione kredite koji se realizuju u saradnji sa poslovnim bankama - Unapređenje podrške MSP-ima kroz jačanje kreditno- garantnih fondova";
- ciljna grupa – "Privredni subjekti MSP, samostalni privrednici, samozapošljavanje nezaposlenih kroz osnivanje vlastitog biznisa"
1.2.4. Unapređenje mentoringa za podržane biznise
- opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja – Vršenje mentoringa u toku inkubacije biznisa
- ciljna grupa – Mladi preduzetnici i žene podržani kroz start up program
2.5.8. Poboljšanje položaja žena
- opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja – Implementacija mjere predstavlja podršku projektima radnog, socijalnog i političkog angažovanja žena
- ciljna grupa – Ženska populacija
III. Pravni i institucionalni okvir za ravnopravnost spolova
Ustav BiH garantira visok stepen međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda jer sadrži 15 najvažnijih instrumenata za zaštitu ljudskih prava, među kojima je i CEDAW čime se BiH obavezuje da primjeni najviše međunarodno priznate standarde ljudskih prava.
Ujedinjene nacije (UN) kao i države članice UN imaju, u skladu s Poveljom UN, obavezu da promoviraju prava čovjeka, dostojanstvo i vrijednost čovjekove ličnosti bez ikakve diskriminacije, što uključuje i zabranu diskriminacije na osnovi spola. Države članice su obavezne poštovati i promovirati ljudska prava i slobode kao osnove ekonomskog razvoja, mira i međunarodne sigurnosti. Nastavljajući pravnu tradiciju bivše Jugoslavije, ove obaveze je preuzela Bosna i Hercegovina kao članica UN od 22. maja 1992. godine. Na nivou Ujedinjenih nacija najvažniji dokumenti iz oblasti ravnopravnosti spolova je Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena – CEDAW.
Ravnopravnost spolova je osnovno pravo, zajednička vrijednost cijele Evropske unije, i predstavlja neophodan uslov za postizanje ciljeva Evropske unije koji se tiču razvoja, zapošljavanja i socijalne kohezije. Princip ravnopravnosti polova i jednakog tretmana i jednakih mogućnosti za žene i muškarce je jedan od osnovnih pravnih principa Evropske unije, sadržan u osnivačkom ugovoru, kao i u mnogim direktivama, koje su transpozicijom inkorporisane u unutrašnje zakonodavstvo država članica. U tom kontekstu je od posebnog značaja treći Gender akcioni plan Evropske unije koji potvrđuje da je jedan od osnovnih prioriteta članica EU ali i prioriteta u predpristupnom procesu ravnopravnost spolova.
Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH 2 (ZoRS BiH) donešen je 2003. u BiH, a izmijenjen i dopunjen je 2009., čime su pravni standardi ravnopravnost spolova utvrđeni Konvencijom o ukidanju svih oblika diskriminacije žena postali sastavni dio pravnog sistema BiH. Zakon je najvažniji instrument za razvijanje svijesti o pitanjima ravnopravnosti spolova i uvođenje principa ravnopravnosti spolova u javne politike i propise. Ovaj zakon uređuje, promovira i štiti ravnopravnost spolova i zabranjuje diskriminaciju, te jamči jednake mogućnosti svim građanima/kama, kako u javnoj tako i u privatnoj sferi života. Ciljevi Zakona u pogledu zabrane diskriminacije i osiguranja ravnopravnosti spolova su prikazani shematski ispod.
Pored toga, Zakon obavezuje sva državna tijela, na svim nivoima organizacije vlasti, i tijela lokalne samouprave, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravna lica s javnim ovlaštenjima, pravna lica koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države, entiteta, kantona, grada ili općine ili nad čijim radom javni organ vrši kontrolu, da osiguraju i promoviraju ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju.
Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH je utvrđeno postojanje i obaveza uspostavljanja institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova. Ovo je izuzetno bitna pravna garancija, jer osigurava pravnu sigurnost institucija za ravnopravnost spolova. U skladu sa ZoRS BiH, ključni institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova su Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i, na entitetskom nivou, Gender Centar Federacije BiH i Gender centar - Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske.
Agencija i entitetski gender centri su ključne institucije za kreiranje sveobuhvatnog, sistemskog i koordiniranog pristupa provođenju ZoRS-a. Agencija i gender centri također zaprimaju i obrađuju molbe, žalbe i predstavke osoba i grupa osoba u kojima se ukazuje na povrede nekog prava iz ZoRS BiH u skladu sa Jedinstvenim pravilima za primanje i obrađivanje molbi, žalbi i predstavki osoba i grupa osoba ("Službeni glasnik BIH" broj 72/11). Agencija i gender centri pružaju stručnu podršku drugim institucijama u procesu provođenja obaveza iz ZoRS-a.
Mreža institucionalnih mehanizama za gender pitanja u BiH obuhvata i zakonodavnu i izvršnu vlast na svim nivoima vlasti. Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Parlamentarne skupštine BiH, komisije za ravnopravnost spolova Doma naroda i Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, te Odbor jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske su aktivne i održavaju redovne sjednice, uključujući i tematske sjednice.
Osnovane su komisije za ravnopravnost spolova kantonalnih skupština u Federaciji BiH, a na lokalnom nivou djeluju komisije u okviru općinskih vijeća/skupština opština u skoro svim općinama u BiH. Oko 30% lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini je razvilo i/ili usvojilo i implementiralo lokalne akcione planove za ravnopravnost spolova.
Kako bi se osigurala dosljedna implementacija Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH 2006. godine usvojen je prvi Gender akcioni plan u BiH 3 (GAP BiH) za period 2006 -2011, kao prvi strateški dokument za uvođenje principa ravnopravnosti spolova u sve oblasti javnog i privatnog života (eng. gender mainstreaming). Drugi GAP BiH 4 usvojen je 2013. godine za period 2013 -2017, a nakon toga i GAP BiH 5 za period od 2018 – 2022. godine. GAP je strateški dokument koji sadrži strateške ciljeve, koji definišu prioritetne oblasti djelovanja, te programe i mjere za ostvarivanje tih ciljeva. Jedna od prioritetnih oblasti je rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima.
Cilj GAP BiH je da usmjeri resorna ministarstva i druge institucije u radu na uključivanju principa ravnopravnosti spolova u skladu sa članom 24. Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, koji propisuje obaveze nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH. Na osnovu GAP BiH-a, institucije BiH donose godišnje operativne planove koji omogućavaju sistemsko i koordinirano djelovanje u procesu gender minstreaming-a u institucijama.
Pored GAP BiH, doneseni su i sprovode se i druge, sektorske, javne politike i strategije na nivou države i entiteta, koje doprinose uvođenju principa ravnopravnosti spolova u specifične prioritetne oblasti (nasilje na osnovu spola, rod i sigurnost, unapređenje položaja žena na selu, rodno odgovorno budžetiranje). Na nivou države usvojen je treći po redu Akcioni plan za implementaciju Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 "Žene, mir i sigurnost" u BiH za period 2018-2022. godine, kao i Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici za period 2015-2018 godine ("Službeni glasnik BiH", broj 75/15).
Pravni okvir za izradu Gender akcionog plana Općine Centar Sarajevo
Uzimajući u obzir strukturu i ustavom određenu podjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH, donošenjem Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, Bosna i Hercegovina se odlučila da osigura mrežu institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova na svim nivoima vlasti te je utvrđena obaveza svih nivoa vlasti da aktivno djeluju za ravnopravnost spolova i otklanjanje diskriminacije na osnovu spola. Ova obaveza je utvrđena u članu 24. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH koji glasi:
Član 24.
(1) Organi vlasti na državnom i entitetskom nivou, kantonalni organi i organi jedinica lokalne samouprave, pravne osobe sa javnim ovlaštenjima. pravne osobe u većinskom vlasništvu države, u okviru svojih nadležnosti, dužni su poduzeti sve odgovarajuće i potrebne mjere radi provođenja odredbi propisanih ovim Zakonom i Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
a) donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti;
b) donošenje novih ili izmjenu i dopunu postojećih zakona i drugih propisa radi usklađivanja sa odredbama ovog Zakona i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova;
c) provođenje aktivnosti i mjera Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine kroz redovne programe rada uz osiguranje budžetskih sredstava;
d) osiguranje prikupljanja, vođenja, analize i prikazivanja statističkih podataka razvrstanih po spolu;
(2) Sastavni dio programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima uključuje, ali se ne ograničava na:
a) analizu stanja spolova u određenoj oblasti;
b) implementaciju donesenih državnih politika kroz akcione planove za ravnopravnost spolova;
c) mjere za otklanjanje uočene neravnopravnosti spolova u određenoj oblasti.
(3) Nadležni zakonodavni, izvršni i organi uprave svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini obavezni su osnovati odgovarajuće institucionalne mehanizme za ravnopravnost spolova koji će provoditi Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, koordinirati realizaciju programskih ciljeva iz Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine i osigurati provođenje međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova.
(4) Nadležni državni, entitetski i kantonalni organi vlasti, kao i organi jedinica lokalne samouprave dužni su sve propise i druge akte iz svoje nadležnosti prije upućivanja u zakonsku proceduru dostaviti na mišljenje institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost spolova radi usaglašavanja sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.
Upravo je ovaj član Zakona o ravnopravnosti spolova osnovni pravni osnov za donošenje Gender akcionog plana Općine Centar Sarajevo budući da se donošenjem ovog akcionog plana osigurava dosljednu primjenu ovog Zakona, ali i drugih obaveza općine u pogledu ravnopravnosti spolova. To je također slučaj i sa Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine koji prepoznaje značaj djelovanja i ulogu lokalnih vlasti kada je u pitanju postizanje ravnopravnosti spolova. Kao nosioci odgovornosti, a u skladu s nadležnostima lokalnih vlasti, tijela jedinica lokalne samouprave su prepoznati u Strateškom cilju 1. zajedno sa tijelima odnosno institucijama Kantona, Federacije BiH kao i institucija BiH.
Strateški cilj 1. je izuzetno važan za kreiranje svih aktivnosti lokalnih zajednica jer prepoznaje ključne prioritete u oblasti ravnopravnosti spolova kao i ciljeve koji bi se trebali postići do kraja provođenja Gender akcionog plana BiH. Na taj način dat je prioritetni okvir djelovanja i lokalnih zajednica i ovih šest prioriteta bi trebao biti osnov svih programa mjera koje se donose na lokalnom nivou.
IV. Ravnopravnost spolova u Općini Centar Sarajevo
Za potrebe analize stanja ravnopravnosti spolova u Općini Centar Sarajevo izvršeno je prikupljanje i analiza dostupnih informacija i podataka što predstavlja i prvi korak u smislu člana 24. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH.
Analiza stanja ravnopravnosti spolova je sagledana iz ugla ravnopravnosti spolova što omogućava utvrđivanje oblasti u kojima eventualno postoji diskriminacije ili nejednakosti u pristupu pravima, koristima i resursima između žena i muškaraca, djevojčica i dječaka po pojedinim oblastima. Pored toga ovaj pristup omogućuje da se istraže uzroci takvog stanja kao i da ukaže na to kako se oni mogu promijeniti jer daje osnovu na kojoj će se temeljiti akcioni plan.
Za potrebe ove analize prikupljeni su sljedeći podaci:
1. statistički podaci od strane Zavoda za statistiku,
2. administrativni podaci od strane općinskih organa i službi,
3. urađena je analiza ključnih propisa i dokumenata Općine;
4. korištene su druga istraživanja i studije te stručna mišljenja.
Od značaja za izradu Gender akcionog plana je bila Analiza implementacije Gender akcionog plana općine Centar Sarajevo za period 2016. – 2018. godine sa preporukama Fondacije Cure koja sadrži niz podataka o stanju ravnopravnosti spolova u Općini Centar te niz preporuka koje su korištene u izradi ovog dokumenta.
Ovaj pristup je omogućio:
1. da ukaže na prioritete i ključne ciljeve koje je potrebno ostvariti i
2. da omogući utvrđivanje trenutnog stanja (ne)ravnopravnosti spolova kao i da utvrdi način na koji će se promjene mjeriti.
Osnovni podaci
Općina Centar Sarajevo je jedna od devet općina Kantona Sarajevo sa površinom od 32,9 km² i jedna od četiri općine koje ulaze u sastav grada Sarajeva. Graniči sa općinom Stari grad Sarajevo na istoku, općinama Novo Sarajevo i Vogošća na zapadu, na jugu sa Općinom Istočni Novi Grad, a na sjeveru, malim dijelom sa općinom Ilijaš. Prema Popisu iz 2013. godine u Općini Centar je 53 333 stanovnika, od čega je 25369 stanovnika muškog spola i 29812 ženskog spola. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku 6, u 2021. godini u Općini Centar Sarajevo je bilo ukupno 52841 stanovnika i to 24184 osoba muškog spola i 28657 osoba ženskog spola. U odnosu na 2017. godinu, broj stanovnika u Općini Centar se smanjio za 2,31%, pri ćemu je procenat smanjenja broja stanovnika manji kod osoba ženskog spola (1,96%), u odnosu na smanjenje broj osoba muškog spola (2,73%). Prema podacima dostupnim u dokumentu "Demografska analiza Kantona Sarajevo po općinama u periodu 2013-2021. godine", Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, evidentno je da se broj radno sposobnog stanovništva, odnosno stanovništva starosne strukture od 15 do 64. godine smanjio u periodu od 2013. godine do 2021. godine, a prema procjenama trend smanjenja će se i nastaviti.
U Općini Centar Sarajevo je 19 mjesnih zajednica koje građanima omogućavaju da aktivno učestvuju u svim zbivanjima na području općine.
Na temelju indikatora koje prikuplja Federalni zavod za programiranje razvoja za 2021. godinu, kao što su BDP po glavi stanovnika i ukupni indeks razvijenosti općina, Općina Centar Sarajevo je prva po razvijenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ukupan broj registriranih poslovnih subjekata na području općine je 10057, a analiza registriranih pravnih lica po standardnoj klasifikaciji djelatnosti ukazuje na to da se većina ekonomske aktivnosti na području Općine Centar Sarajevo odvija u oblasti trgovine na veliko i malo, a potom u sektoru uslužnim djelatnostima. Najveći broj obrta je registriran u Stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima. 7
Institucionalni mehanizam za ravnopravnosti spolova Općine Centar Sarajevo
U skladu sa svojom nadležnosti, Komisija za zaštitu ljudskih prava i ravnopravnost spolova predstavlja institucionalnih mehanizam za ravnopravnost spolova Općinskog vijeća koji ima nadležnosti koje su predviđene članom 24. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH. Pored općih nadležnosti u pogledu promocije i zaštite ljudskih prava i sloboda Komisija je izričito nadležna za praćenje i promoviranje ravnopravne zastupljenosti spolova na nivou lokalne zajednice kao i ostvarivanje saradnje sa nevladinim organizacijama koje se bave pitanjem ravnopravnosti spolova i saradnje sa Gender centrima odnosno Gender Centrom Vlade FBiH i Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine.
Komisija za zaštitu ljudskih prava i ravnopravnost spolova
Član 39.
(Poslovnik Općinskog vijeća Centar Sarajevo,
"Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/04)
Komisija za zaštitu ljudskih prava i ravnopravnost spolova ima predsjednika, zamjenika predsjednika i pet članova.
Komisija iz stava 1. ovog člana:
- razmatra pitanja ostvarivanja i zaštite sloboda i prava građana, a posebno pitanja vezana za kršenje sloboda i prava od strane općinskih službi za upravu i institucija koje vrše javna ovlaštenja iz nadležnosti Općine;
- prati i izvještava Općinsko vijeće o položaju žena u općini i o provedbi njihovih zakonom priznatih prava;
- promoviše jednaka prava i mogućnosti za muškarce i žene;
- razmatra prijedloge građana, udruženja građana, institucija i organizacija za unapređenje ravnopravnosti spolova i podnošenje izvještaja o tome Općinskom vijeću, sa prijedlozima mjera i aktivnosti koje treba preduzeti;
- razmatra nacrte i prijedloge odluka i drugih propisa koje donosi Općinsko vijeće i daje mišljenja Vijeću sa aspekta ravnopravnosti spolova;
- ostvaruje saradnju sa drugim radnim tijelima Vijeća;
- predlaže mjere i aktivnosti na otklanjanju eventualno utvrđenih povreda ravnopravnosti spolova Vijeću;
- afirmiše rad žena u mjesnim zajednicama;
- ostvaruje saradnju sa Komisijom za ravnopravnost spolova općinske izvršne vlasti, kantonalnim odborom i Gender Centrom FBiH.
- ukazuje na pojave i probleme u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda i predlaže mjere Općinskom vijeću u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda;
- razmatra predstavke i pritužbe koje se odnose na prava i dužnosti iz nadležnosti Općine koje građani ili pravna lica upućuju ili neposredno podnose Općinskom vijeću i o tome obavještava podnosioca;
- ispituje putem nadležnih službi za upravu osnovanost predstavki i pritužbi, predlaže nadležnim službama preduzimanje na zakonu zasnovanih mjera, te o tome obavještava podnosioce predstavki i pritužbi;
- radi na predstavkama i pritužbama koje se odnose na prava i dužnosti iz nadležnosti Općine za koje propisima utvrđeno da ih obavljaju institucije sa javnim ovlaštenjima, te o svom stavu obavještava podnosioca predstavke, odnosno pritužbe i predlaže nadležnim institucijama mjere za rješavanje pitanja i problema iznesenih u predstavkama i pritužbama;
- razmatra inicijative građana i organizacija za pokretanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija i prema potrebi predlaže Općinskom vijeću ili drugim nadležnim organima pokretanje postupka za utvrđivanje njihove odgovornosti;
- razmatra i druga pitanja iz domena zaštite ljudskih prava i sloboda;
- obavještava Općinsko vijeće o zapažanjima u radu iz djelokruga Komisije;
- vrši i druge poslove određene zakonom, drugim propisima i ovim poslovnikom.
Za ostvarivanje ovih nadležnosti kao optimalno rješenje nameće se donošenje Gender akcionog plana Općine Centar Sarajevo kao instrumenta za usmjereno i koordinirano djelovanje svih općinskih organa i službi za ravnopravnost spolova. U ovom procesu Komisija bi imala primarnu ulogu nadzora nad provođenjem akcionog plana što će biti obrazloženo u dijelu koji se odnosi na oblast monitoringa i evaluacije. Budući da je ovo nova uloga Komisije potrebno je uložiti vrijeme i resurse da se osiguraju neophodni kapaciteti da se preuzme ova uloga. Pored toga potrebno je osigurati i jačanje kapaciteta općinskih službi kako bi u potpunosti preuzele svoje uloge u pogledu kako provođenja aktivnosti Gender akcionog plana tako i provođenja redovnih analiza stanja ravnopravnosti spolova.
Rodno-odgovorna analiza budžeta Općine Centar Sarajevo
Budžet Općine Centar Sarajevo za 2022. godinu je iznosio 64.650.000KM dok je u Nacrtu Budžeta za 2023. planiran iznos od 48.580.000 KM. Razvojni budžet omogućava da se kroz uvođenje rodno odgovornog planiranja i programiranja osigura da se dostupnim sredstvima utiče na sve razvojne ciljeve tako i na (ne)ravnopravnost spolova.
Tekući program 4 Budžeta Općine Centar Sarajevo za 2022. godinu podrazumijeva pružanje pomoći za socijalno najugroženije kategorije građana, porodilje i mjere natalitetne politike u iznosu od 978.500,00KM, od čega je planirano
- 120.000,00KM - Jednokratna financijska pomoć porodiljama
- 60.000,00KM - Sufinansiranje troškova vantjelesne oplodnje
Isti iznos je planiran i u 2021. godini, dok je u nacrtu Budžeta za 2023. godinu planiran iznos od 60.000 KM a za pomoć porodiljama 120.000 KM.
Također, Budžetom za 2022. godinu planirano je i izdvajanje za finansijsku podršku Zavodu za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva za nabavku opreme u iznosu od 20.000,00KM.
Ovi programi ne ukazuju na činjenicu da je procesu izrade budžeta prethodila određena analiza potreba u ovom slučaju osoba ženskog spola. Međutim, rodno odgovorno budžetiranje ne podrazumijeva različite budžetske linije za žene ili muškarce već osiguravanje da žene i muškarci imaju jednake koristi od budžeta te da njihove različite potrebe zadovolje. Pored toga sasvim je jasno da i svi drugi razvojni programi imaju ili mogu imati uticaja na ravnopravnost spolova. Međutim, bez podataka o tome kako se kreiraju prioriteti u okviru navedenih programa nije moguće utvrditi da li oni zaista imaju taj uticaj. Ako se na primjer uzmu u obzir podaci u oblasti zaposlenosti/nezaposlenosti prema kojima je u strukturi nezaposlenih 7% više nezaposlenih osoba ženskog spola onda bi grantovi u okviru Programa aktivne politike zapošljavanja trebali da odgovore na te razlike. Trenutno informacije o tome do koje mjere ovaj program odgovara na ovo stanje ne postoje.
I pored ovih nalaza jasno je da će biti potrebno jačati kapacitete nadležnih općinskih službi da u procesu planiranja svih programa i aktivnosti pa tako i budžeta analiziraju stanje u svojoj oblasti te da u odnosu na utvrđeno stanje utvrde mjere kojima će se osigurati da Općina kroz svoje programe utiče na (ne)ravnopravnost spolova. U tom pogledu su već planirane aktivnosti sa UN WOMEN koje će se realizirati tokom 2023. godine. Stanje ravnopravnosti spolova u Općini Centar Sarajevo
Za potrebu izrade ovog Gender akcionog plana prikupljeni su dostupni podaci koji su razvrstani po spolu. U tu svrhu prikupljeni su statistički podaci koji su dostavljeni od strane Federalnog zavoda za statistiku, Centralne izborne komisije BiH te su korišteni i administrativni podaci kojima raspolaže Općina Centar Sarajevo. Pored toga izvršena je analiza javno dostupnih podataka o stanju ravnopravnosti spolova u Općini Centar Sarajevo. Svi podaci su analizirani iz ugla ravnopravnosti spolova te su interpretirani u odnosu na trendove (ne)ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.
Oblasti za utvrđivanje stanje ravnopravnosti spolova su bazirani na prioritetima koji su prepoznati u Gender akcionom planu Bosne i Hercegovini i to:
- Rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima
- Obrazovanje, nauka, kultura i sport
- Socijalna zaštita
- Sprečavanje i suzbijanje nasilja na osnovu spola, uključujući nasilje u porodici kao i trgovinu ljudima
- Javni život i donošenje odluka
Stanovništvo
U Općini Centar Sarajevo živi više osoba ženskog spola. Prema podacima Zavoda za planiranje razvoja KS iz aprila 2022. godine u 2021. godini je bilo 54% osoba ženskog spola i 46% osoba muškog spola. Razlika od 8,47% je veća od razlike koja postoji kada se sagledaju isti podaci na nivou BiH i koja iznosi 1.8%.
Ukoliko se posmatraju dobne skupine stanovništva u periodu od 2013. do 2021. godine, može se zaključiti da se povećalo učešće stanovništva iznad 65 godina starosti i to za 2,6%. Također, stanovništvo u dobnoj skupini do 14 godina starosti bilježi blagi porast i to od 1,9%, dok se učešće stanovništva u dobnoj skupini od 15 do 64 godine starosti smanjilo i to za 4,4%. Ovaj podatak je zabrinjavajući ukoliko se uzme u obzir da je upravo stanovništvo u dobnoj skupini od 15 do 64 godine starosti radno sposobno stanovništvo.
Podaci o stanovništvu po starosnim grupama i spolu nisu dostuni nakon 2017. godine. Ukoliko se posmatraju dostupni podaci iz 2017. godine, može se izvesti zaključak da je broj dječaka i od 0-14 za 4% veći u odnosu na broj djevojčica, dok je u svim drugim starosnim grupama više osoba ženskog spola, a najveća razlika je u starosnoj grupi od 65 i više godina starosti gdje je osoba ženskog spola bilo 20% više. Uzrok ovih razlika u korist osoba ženskog spola se mogu naći u činjenici da je životni vijek i očekivani životni vijek veći za osobe ženskog spola. Trenutni očekivani životni vijek za osobe ženskog spola je za 5 godina duži od očekivanog životnog vijeka za osobe muškog spola.
Obrazovanje
Obrazovanje je jedan od najvažnijih elemenata u postizanju ravnopravnosti spolova, a posebno u vremenu kada postoji potreba za kontinuiranim obrazovanjem i stručnim usavršavanjem nezavisno od dobi. U BiH i dalje postoje rodne razlike u obrazovanju u smislu odabira područja studiranja, kao i razlika u stopama završavanja srednjih škola, upisnosti na fakultete, te završavanje istih.
Predškolsko obrazovanje
Podaci o polaznicima obaveznog programa predškolskog obrazovanja djece za Općinu Centar Sarajevo nis dostupni. Dostupni podaci za BiH govore da je samo oko 17% djece obuhvaćeno predškolskim odgojem, da samo 50% djece pohađa obavezni predškolski program pred polazak u osnovnu školu. Prema tim podacima BiH je na zadnjem mjestu u Evropi. Pored činjenice da je predškolski odgoj jedan od temelja za uspjeh u nastavku obrazovanja i temelj razvoja svake osobe uključivanje djece u vrtiće je jedan od preduslova za uključivanje roditelja na tržište rada. To se posebno odnosi na majke djece kojima se, u skladu sa trenutnim društvenim okolnostima, povjerava briga o djeci.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku 8, u Općini Centar Sarajevo je 15 predškolskih ustanova (8 javnih i 7 privatnih) koje pohađa 948 djece, od čega je 53% dječaka i 47% djevojčica. U školskoj 2021/2022. godini, 504 djece nije primljeno u predškolske ustanove zbog popunjenosti kapaciteta.
Vlada Kantona Sarajevo je 2020. godine donijela Uredbu o subvenciranju boravka djece u predškolskim ustanovama na području Kantona. 2021. i 2022. godine su donesene i dopune ove Uredbe. Uredbom se definiše iznos subvencija prema kategorijama koje ostvaruju pravo na subvencioniranje.
Osnovno obrazovanje
Na području Općine Centar Sarajevo je trinaest osnovnih škola, kao javnih ustanova i jedna škola sa teškoćama u razvoju. Broj učenika upisanih u osnovne škole se povećavao, u odnosu na prethodnu školsku godinu 0,32%, a u odnosu na školsku 2019/2020. godinu 4%.
Trenutno je broj dječaka i djevojčica koji su upisani u osnovno obrazovanje skoro identičan.
U školskoj 2022/2023. godini, u šest osnovnih škola na području Općine Centar Sarajevo, nastavu redovno pohađa 73 učenika Roma. U Budžetu Općine za 2022. godinu, planiran je Transfer za stimulisanje učenika Roma u iznosu od 10000KM, a sredstva će biti iskorištena za nabavku školskog pribora.
Općenito gledano u BiH postoji rodni partitet u osnovnom obrazovanju što potvrđuju i ovi podaci. Iako ne postoje podaci za Općini Centar Sarajevo, Romkinje u BiH imaju značajno lošije obrazovne rezultate u odnosu na dječake romske nacionalnosti jer skoro 80% Romkinja ne završi čak ni osnovnu školu dok većina dječaka završi školu.
Srednje obrazovanje
Na području Općine Centar Sarajevo je četrnaest srednjih škola (trinaest redovnih i jedna za učenike sa teškoćama u razvoju) u kojima se u školskoj 2021/2022. godini školovalo 5405 učenika 9 od čega je 59% učenica.
Podaci pokazuju da je skoro 9% više djevojčica upisalo srednje obrazovanje. Za čitavu BiH stopa prelaska u srednju školu iznosi 98,2 za učenike i 95,6 za učenice te je ovaj podatak (ako je tačan) zabrinjavajući i potrebno je istražiti uzroke kako bi se na adekvatan način odgovorilo na ovaj problem.
Nasilje nad ženama i nasilje u porodici
Nasilje nad ženama i nasilje u porodici, kao jedan od najvećih izazova bosanskohercegovačkog društva, problem je koji je odnedavno izašao iz privatne u javnu sferu. Ipak nasilje nad ženama i nasilje u porodici je i dalje jedan od najtežih oblika kršenja prava žena. Prema Studiji o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja prema ženama u BiH prema nalazima istraživanja, više od polovine žena doživjelo je bar neki oblik nasilja nakon što je navršilo 15 godina. Najšire je rasprostranjeno nasilje koje nad ženama vrše njihovi sadašnji ili bivši partneri, jer su oni počinioci u 71,5% slučajeva. U cjelini gledano, sfera intimnih partnerskih i porodičnih odnosa daleko je veći izvor opasnosti od nasilja za žene nego što je to šira zajednica. Ova Studija je analizirala iskustva osoba ženskog spola u pogledu nasilja, a broj prijavljenih incidenata je i dalje niži od ovih podataka.
Odgovornost nadležnih institucija u pogledu postupanja po prijavama za nasilje u porodici je utvrđena Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/13"). Na području šire regije Sarajeva djeluje Sigurna kuća - sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u porodici koju vodi Fondacija Lokalne Demokratije.
U skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici FBiH u Kantonu Sarajevo u 2020. godini je bilo ukupno 317 osoba koje su su štićene zaštitnom mjerom u sklopu provedenih aktivnosti, od čega je u Općini Centar Sarajevo bilo njih 48 (15%). Prema evidenciji Javne ustanove "Kantonalni centar za socijalni rad" Sarajevo, počiniocima nasilja u porodici, u 2020. godini izrečeno je ukupno 273 mjera od čega je 46 (17%) u Općini Centar Sarajevo. 17 osoba (od 91 osobe u Kantonu što je 19%) je smješteno u Sigurnu kuću.
Prema dostupnim podacima toku 2020. godine u Kantonu Sarajevo izrečeno je ukupno 630 mjera počiniocima nasilja u porodici. Broj izrečenih mjera Općine Centra Sarajevo je prikazan tabelarno:
|
Udaljenje iz stana kuće ili nekog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili neki drugi stambeni prostor |
6 |
|
Zabrana približavanju žrtvi nasilja |
36 |
|
Osiguranje zaštite osobe izložene nasilju u porodici |
0 |
|
Zabrana uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju u porodici |
40 |
|
Obavezan psihosocijalni tretman |
3 |
|
Obavezno liječenje od ovisnosti |
2 |
|
UKUPNO |
87 |
Izvor: Izvještaj o poslovanju – Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju JU "Kantonalni centar za socijalni rad" za 2020. godinu
Od svih evidentiranih oblika nasilja u porodici mali broj bude procesuiran kao krivično djelo u skladu sa krivičnim zakonom. Iako podaci ne postoje za područje Općine, na području Kantona je u toku 2020. godine prijavljeno 227, a 2021. godine 270 lica prema kaznenim djelima protiv braka, porodice/obitelji i mladeži, dok je optuženo njih 51 i u 2020. i u 2021. godini.
U ovom trenutku nema podataka o drugim oblicima nasilja nad ženama (osim nasilja u porodici).
U 2021. godini, Općinsko vijeće Centar Sarajevo jednoglasno je usvojilo inicijativu za pristupanje kreiranju Kodeksa etičkih principa za izabrane zvaničnike Općine. Cilj usvajanja ovakvog Kodeksa jeste uspostavljanje osiguravanje objektivnosti, profesionalnosti, kulture dijaloga i ponašanja svih izabranih zvaničnika, ali i spriječavanje svih vrsta diskriminacije.
Javni život
Stanje ravnopravnosti spolova u oblasti javnog života se prvenstveno sagledava kroz ravnopravnu zastupljenost žena i muškaraca na pozicijama donošenja odluka. Bosna i Hercegovina je 1998. godine uvela kvotu za manje zastupljeni spol kao mjeru za osiguravanje jednakog učešća žena i muškaraca u zakonodavnim tijelima na svim nivoima vlasti. Ova kvota je definirana članom 4.19 Izbornog zakona koji se odnosi se na minimalnu zastupljenost oba spola na listama kandidata od 40% sa utvrđenim rasporedom na listi za manje zastupljeni spol. Kvota se dosljedno provodi međutim brojna istraživanja pokazuju da biračko tijelo svojim glasovima prednost daje osobama muškog spola.
Dok je mogućnost uticaja općinskih organa na rezultate izbora ograničena, uticaj na sastav općinskih komisija je veći. Trenutno učešće osoba muškog i ženskog spola u ovim komisijama iznosi 63% osoba muškog spola i 37% osoba ženskog spola. I dalje postoje komisije u kojima su žene ili muškarci podzastupljeni, a u prosjeku nije ispunjen ni minimalni prag zastupljenosti od 40%. Od 19 komisija, u njih 8 su izabrane predsjednice (42%), dok su u preostalim izabrani predsjednici (58%).
VI. Struktura Gender akcionog plana Općine Centar Sarajevo
U skladu sa prethodnom analizom stanja ravnopravnosti u općini i pregleda provođenja obaveza iz Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini jasno je da je donošenje Gender akcionog plana Općine Centar Sarajevo optimalan pristup.
U odnosu na te analize struktura Gender akcionog plana Općine Centar Sarajevo za period 2023. – 2027. godina odražava trenutno stanje ravnopravnosti spolova i institucionalizacije ravnopravnosti spolova i sadrži tri srednjeročna cilja te u okviru svakog cilja rezultate koji se planiraju postići i to:
Srednjeročni cilj 1.
- Općinsko vijeće i općinske službe djeluju za ravnopravnost spolova
Srednjeročni cilj 2.
- Unapređeno je stanje ravnopravnosti spolova na području Općine Centar Sarajevo
Srednjeročni cilj 3.
- Općina prati stanje i sarađuje sa drugim akterima na unapređenju stanja ravnopravnosti spolova
Struktura Gender akcionog plana Općine Centar Sarajevo je prikazana shematski ispod dok je detaljno prikazana u matrici logičkog okvira u narednom dijelu dokumenta: Ciljevi i aktivnosti Gender akcionog plana Općine Centar Sarajevo za period 2023. – 2027. godina.
VIII. Osnovni pojmovi i definicije ravnopravnosti spolova
Diskriminacija po osnovu spola je svako stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe ili grupe osoba zasnovano na spolu zbog kojeg se osobama ili grupi osoba otežava ili negira priznavanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava ili sloboda.
Direktna diskriminacija po osnovu spola postoji kada je osoba ili grupa osoba bila tretirana, tretira se ili može biti tretirana nepovoljnije u odnosu na drugu osobu ili grupu osoba u istoj ili sličnoj situaciji.
Indirektna diskriminacija po osnovu spola postoji kada prividno neutralna pravna norma, kriterij ili praksa jednaka za sve je dovodila, dovodi ili bi mogla dovesti u nepovoljniji položaj osobu ili grupu osoba jednog spola u poređenju sa osobom ili grupom osoba drugog spola.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje po osnovu spola kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili grupe osoba i stvoriti zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, ili kojim se postiže takav učinak.
Seksualno uznemiravanje je svaki neželjeni oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne prirode kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili grupe osoba, ili kojim se postiže takav učinak, naročito kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Nasilje po osnovu spola je svako djelovanje kojim se nanosi ili može biti nanijeta fizička, psihička, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelovanjem koje sputava osobu ili grupu osoba da uživa u svojim ljudskim pravima i slobodama u javnoj i privatnoj sferi života.
Nasilje po osnovu spola uključuje, ali se ne ograničava, na
a. nasilje koje se dešava u porodici ili domaćinstvu;
b. nasilje koje se dešava u široj zajednici;
c. nasilje koje počine ili tolerišu organi vlasti i drugi ovlašteni organi i pojedinci;
d. nasilje po osnovu spola u slučaju oružanih sukoba.
Viktimizacija je oblik diskriminacije koji postoji kada se osoba ili grupa osoba dovede u nepovoljniji položaj zbog: odbijanja naloga za diskriminatornim postupanjem, prijave diskriminacije, svjedočenja u postupku zaštite od diskriminacije na osnovu spola, ili ako je na bilo koji drugi način osoba sudjelovala u postupku vođenom povodom diskriminacije na osnovu spola.
Spol predstavlja biološke i psihološke karakteristike po kojima se razlikuju osobe muškog i ženskog spola.
Gender/rod predstavlja sociološki i kulturološki uvjetovanu razliku između osoba muškog i ženskog spola i odnosi se na sve uloge i osobine koje nisu uvjetovane ili određene isključivo prirodnim ili biološkim faktorima, nego su prije proizvod normi, prakse, običaja i tradicije, i kroz vrijeme su promjenljivi.
Ravnopravnost spolova znači da su osobe muškog i ženskog spola jednako prisutne u svim područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.
Jednak tretman svih osoba muškog i ženskog spola podrazumijeva osiguranje odsustva diskriminacije po osnovu spola.
Jednake mogućnosti svih osoba bez obzira na spol podrazumijeva odsustvo prepreka za ekonomsko, političko i društveno sudjelovanje po osnovu spola.
Diskriminacija u jeziku postoji kada se koristi isključivo jedan gramatički rod kao generički pojam.
Institucionalni mehanizmi za jednakopravnost spolova predstavljaju tijela koja su uspostavljena od nadležnih zakonodavnih, izvršnih i organa uprave svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini radi provođenja Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, koordiniranja i realizacije programskih ciljeva iz Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine i osiguranja provođenja međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova.
Rodno senzitivno ili odgovorno budžetiranje je neophodno sredstvo koje podrazumijeva poštivanje načela ravnopravnosti spolova tokom pripreme budžeta, te raspodjele i dodjele finansijskih resursa. Rodno budžetiranje predstavlja sagledavanje javnih politika na svim nivoima budžetskog procesa i restrukturiranje prihoda i rashoda kako bi se uzele u obzir potrebe i prioriteti različitih grupa žena i muškaraca imajući u vidu njihove različite uloge u porodici, ekonomiji i društvu. Rodno budžetiranje uključuje dva osnovna koraka: rodnu analizu budžeta i njeno provođenje kroz preraspodjelu budžeta. Rodnom analizom budžeta razvrstavaju se troškovi i prihodi naspram njihovog različitog utjecaja na žene i muškarce i time se uočavaju mjesta gdje su sakupljanje i distribucija državnog novca nepravedni.
1 Dostupna na https://www.centar.ba/upload/documents/Dokumenti/NACRT%20Strategija%20razvoja%20OC%202021%202027_narct_.pdf
2 Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini – prečišćeni tekst (“Službeni glasnik BiH” br. 32/10)
3 Gender akcioni plan u BiH („Službeni glasnik BiH, broj 41/09)
4 Gender akcioni plan u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 98/13)
5 Gender akcioni plan u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 89/18)
6 Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten, Demografska statistika 2021., 2022. godine
7 Federalni zavod za statistiku, Kanton Sarajevo u brojkama, 2022.
8 Pedškolsko obrazovanje 2021, Federalni zavod za statistiku, 2022. godine
9 Federalni zavod za statistiku, Kanton Sarajevo u brojkama 2022.