Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Ukaz o proglašenju odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2022. godinu i procjenu plana za 2023. i 2024. godinu i odluku o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2022. godinu
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ODLUKE O DAVANJU SAGLASNOSTI NA FINANSIJSKI PLAN FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2022. GODINU I PROCJENU PLANA ZA 2023. I 2024. GODINU I ODLUKU O IZVRŠAVANJU FINANSIJSKOG PLANA FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2022. GODINU
Proglašava se Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2022. godinu i procjenu plana za 2023. i 2024. godinu i Odluku o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2022. godinu, koju je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.01.2022. godine i na sjednici Doma naroda od 27.01.2022. godine.
Broj 01-02-1-62-01/21
28. januara 2022. godine
Sarajevo
Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.
Na osnovu člana 152. stav (2) Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08 i 26/20) i na osnovu člana 143. stav (2) Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09 i 24/20) i člana 27. stav (7) Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19 i 99/19), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma od 24.1.2022. godine i na sjednici Doma naroda od 27.1.2022. godine, donio
ODLUKU
O DAVANJU SAGLASNOSTI NA FINANSIJSKI PLAN FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2022. GODINU I PROCJENU PLANA ZA 2023.1 2024. GODINU I ODLUKU O IZVRŠAVANJU FINANSIJSKOG PLANA FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2022. GODINU
I
Daje se saglasnost na Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2022. godinu i procjenu plana za 2023. i 2024. godinu, broj 01/1-45-6142/21 od 05.10.2021. godine i Odluku o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2022. godinu, broj 01/1-45-6102/21 od 05.10.2021. godine.
II
Sastavni dio ove Odluke čini Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2022. godinu i procjena plana za 2023. i 2024. godinu, broj 01/1-45-6142/21 od 05.10.2021. godine i Odluka o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2022. godinu, broj 01/1-45-6102/21 od 05.10.2021. godine.
III
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
PF broj 01,02-11-2344/21
27. januara 2022. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Mirsad Zaimović, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.
FINANSIJSKI PLAN
FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2022. GODINU I PROCJENA PLANA ZA 2023. I 2024. GODINU Sarajevo, septembar 2021. godine
Sadržaj
- 1.UVOD
- 2.MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI KAO OKVIR ZA
IZRADU FINANSIJSKOG PLANA - 3.ANALIZA TRŽIŠTA RADA
- 4.OPŠTA STRUKTURA FINANSIJSKOG PLANA
- 5.UKUPNA SREDSTVA
5.1 PRIHODI
5.2 PRIMICI
5.3 PRENESENA SREDSTVA - 6.UKUPNI TEKUĆI RASHODI I KAPITALNI IZDACI
6.1 TEKUĆI RASHODI
6.2 KAPITALNI IZDACI - 7.POTENCIJALNI RIZICI ZA REALIZACIJU PLANIRANIH AKTIVNOSTI
1. UVOD
Federalni zavod za zapošljavanje (u daljem tekstu: Federalni zavod) je pravno lice čiji rad je javan. Osnovan je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba 1 kao javna ustanova radi zadovoljavanja potreba u oblasti zapošljavanja, te praćenja kretanja na tržištu rada, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima. Misija Federalnog zavoda primarno podrazumijeva provođenje utvrđene politike i mjera radi povećanja efikasnosti tržišta rada, obezbjeđivanje odgovarajuće materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenim osobama, kreiranje i realizovanje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja, te informisanje svih zainteresovanih o stanju u oblasti zapošljavanja. Vizija Federalnog zavoda je da, kao ugledna i uticajna institucija, svojim programima i mjerama aktivne politike zapošljavanja dostigne prihvatljivu stopu zaposlenosti i obezbijedi odgovarajuću materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenim osobama.
Federalnim zavodom upravlja Upravni odbor, koji za svoj rad odgovara Vladi Federacije BiH. Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (u daljem tekstu: Zakon) je predviđeno postojanje Savjetodavne komisije Federalnog zavoda koja je nadležna da Upravnom odboru daje mišljenja u vezi sa razmatranjem politike zapošljavanja i socijalnog osiguranja, preporuke u vezi sa programom zapošljavanja i programom rada Federalnog zavoda na koji saglasnost daje Vlada Federacije BiH, preporuke u vezi sa poboljšanjem rada i mišljenja na rad Federalnog zavoda. Direktor Federalnog zavoda organizuje i rukovodi radom, predstavlja i zastupa Federalni zavod, te je odgovoran za zakonitost rada.
Osnovni izvor finansiranja čine namjenski porezni i neporezni prihodi, a primarno doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti, zbog čega se, shodno odredbama Zakona u budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine 2, Federalni zavod smatra vanbudžetskim fondom.
U skladu sa članom 51. Zakona Federalni zavod ima obavezu izrade finansijskog plana na način i prema postupku predviđenom Zakonom o budžetima u Federaciji BiH. U skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji BiH, Federalni zavod, kao vanbudžetski fond, ima obavezu vršiti trogodišnje planiranje, tj. sačiniti Finansijski plan za 2022. godinu i procjenu plana za 2023. i 2024. godinu (u daljem tekstu: Finansijski plan).
U skladu sa članom 27. stav 2. Zakona o budžetima u Federaciji BiH, Finansijski plan sa odlukom o izvršavanju, donosi nadležni organ utvrđen zakonom, odnosno aktom vanbudžetskog fonda, na način predviđen tim propisima i pod uslovima određenim ovim zakonom. Članom 8. Statuta Federalnog zavoda 3 kao organ nadležan za donošenje finansijskog plana, određen je Upravni odbor Federalnog zavoda.
Nakon što Upravni odbor Federalnog zavoda usvoji Finansijski plan, isti se dostavlja nadležnom ministarstvu, to jeste Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike na daljni postupak. U skladu sa članom 27. stav 5. Zakona o budžetima u Federaciji BiH, nadležno ministarstvo dostavlja finansijski plan Vladi Federacije BiH do 15. oktobra tekuće godine zajedno sa mišljenjem Federalnog ministarstva finansija koje je ovlašteno da predloži njegove izmjene i dopune.
Nakon razmatranja, Vlada Federacije BiH, u skladu sa stavom 6. istog člana Zakona o budžetima u Federaciji BiH, a najkasnije do 5. novembra tekuće godine, dostavlja Parlamentu Federacije BiH finansijski plan van budžetskog fonda.
Stavom 7. člana 27. istog zakona propisano je da Parlament Federacije BiH daje saglasnost na finansijski plan vanbudžetskog fonda do 31. decembra tekuće godine. Isti stupa na snagu nakon objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Izrazi u ovom dokumentu koji su napisani u jednom gramatičkom rodu odnose se podjednako na muški i ženski rod.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI KAO OKVIR ZA IZRADU FINANSIJSKOG PLANA
Strateški okvir za izradu Finansijskog plana je, u najznačajnijem dijelu, zasnovan na Zakonu. Pri tome su u definisanju strateškog okvira korišteni i ostali raspoloživi i relevantni dokumenti (strateški dokumenti, zakonski i podzakonski akti) čiji se opći i/ili specifični strateški ciljevi i odredbe odnose na oblast zapošljavanja i djelovanje Federalnog zavoda.
Temeljni dokument koji opredjeljuje Finansijski plan predstavljaju Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period 2022.-2024. godine (u daljem tekstu Smjernice), koje je na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, donijela Vlada Federacije BiH na 268. sjednici održanoj 03.06.2021. godine. Cilj smjernica je uputiti sve nivoe vlasti u Federaciji BiH na kretanja makroekonomskih pokazatelja kako na globalnom i evropskom novu, tako i na kretanja u BiH i Federaciji BiH koja će uticati na ostvarenje definisanih ciljeva. Smjernice sadrže strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH, osnovne makroekonomske pokazatelje Federacije BiH, osnovne pokazatelje ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH, pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za fiskalnu i za sljedeće dvije godine, procjenu prihoda budžeta, predviđene promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom. Prema Smjernicama se od 2022. do 2024. godine očekuje rast BDP-a po stopama od 6,0%, 7,1% i 7,4%, respektivno. Pri tome se smatra da će očekivani rast BDP-a značajno uporište imati i u očekivanom porastu privatnih i javnih investicija, kao drugoj glavnoj unutrašnjoj odrednici ekonomskog rasta.
Priprema i izrada Finansijskog plana se zasniva i na Dokumentu okvirnog budžeta Federacije BiH za period od 2022. do 2024. godine, koji je na 274. sjednici održanoj 15.07.2021. godine usvojila Vlada Federacije BiH. Predmetni dokument sadrži makroekonomske projekcije i prognoze budžetskih sredstava i izdataka za naredne tri godine. Pod pretpostavkom porasta glavnih odrednica ekonomskog rasta privatne potrošnje i investicija, kao i oporavka što većeg broja djelatnosti, za period 2022.-2024. godina, je projiciran rast ekonomije od 3,1%, 3,3% i 3,6% respektivno. Jedan od ključnih ciljeva Vlade Federacije BiH za referentni period, prema ovom dokumentu, je osiguranje likvidnosti i stabilnosti budžeta koja će omogućiti stabilnost u isplati penzija, boračkih i socijalnih naknada, te svih ostalih davanja koja se isplaćuju iz budžeta Federacije BiH. Pri tome se u oblasti javnih prihoda namjeravaju poduzeti mjere zaštite radnih mjesta putem stručnog obrazovanja nezaposlenih osoba, smanjenja fiskalnog opterećenja radi stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja, te stvoriti pretpostavke za održavanje poslovanja sektora koji su najviše pogođeni krizom i povećanje konkurentnosti proizvodnje posebno malih i srednjih preduzeća.
Pored Dokumenta okvirnog budžeta Federacije BiH, Vlada Federacije BiH je prethodno na 272. sjednici održanoj 01.07.2021. godine, usvojila Ekonomsku politiku Vlade FBiH za period od 2021. do 2023. godine, kojom se aktivnosti usmjeravaju ka unaprijeđenju kreditno-garantnih programa iz Garantnog fonda sa ciljem postizanja olakšanog kreditiranja privrednika, sufinansiranja troškova kamata za korisnike Garantnog fonda i jačanja Garantnog fonda pri Razvojnoj banci Federacije BiH. Također je predviđeno donošenje mjera za pomoć privredi, zdravstvu i socijalnom sektoru. Ipak, prioritetne mjere Vlade Federacije BiH u ovom trogodišnjem periodu se odnose na reformu tržišta energije i transporta, zatim poljoprivredu, industriju i usluge, na poslovno okruženje i smanjenje neformalne ekonomije, reforme, ekonomske integracije, obrazovanje i vještine, zapošljavanje i tržište rada, te socijalnu zaštitu i inkluziju.
Analizom makroekonomskih pokazatelja zaključuje se da je nakon tri uzastopna kvartala negativnog rasta, u prvom kvartalu 2021. godine, nastupio izlazak iz recesije. Pretpostavlja se da će, usljed pozitivnih ekonomskih kretanja do kraja 2021. godine, zbog porasta izvoza, ekonomski rast biti čak i veći nego što to preliminarne prognoze pretpostavljaju. Pri tome je porast izvoza rezultat snažne potražnje za sirovinama, materijalima i poluproizvodima na tržištima Evropske unije.Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, u periodu januar - juni 2021. godine izvoz Bosne i Hercegovine je za 31,1% veći nego u istom periodu 2020. godine.
Kao posljedica rasta izvozne potražnje, uzrokovane pozitivnim ekonomskim kretanjima u okruženju, te usljed rješavanja internih strukturnih problema u industriji, projicira se povećanje obima proizvodnje. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, industrijska proizvodnja u junu 2021. godine u Bosni i Hercegovini, u poređenju sa junom 2020. godine, bilježi rast od 18%. Rezultat je to ekonomskog oporavka globalnog tržišta nakon smanjenja intenziteta mjera u borbi protiv pandemije COVID-19, a što je svakako uticalo i na stanje na tržištu rada. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u junu 2021. godine, u odnosu na juni 2020. godine, industrijska proizvodnja u Federaciji BiH, je posmatrano kalendarski prilagođeno, veća za 15,4%.
Pretpostavka je da će poboljšanje u oblasti proizvodnje pozitivno uticati na zaposlenost i raspoloživi dohodak stanovništva, a u konačnici i na povećanje privatne potrošnje. Na rast privatne potrošnje će dodatno uticati i rast doznaka iz inostranstva podstaknut rastom ekonomija okruženja. Usljed pretpostavljenog povećanja zaposlenosti i raspoloživog dohotka stanovništa, podstaknutog pozitivnim unutrašnjim kretanjima, očekuje se i rast uvoza.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, u periodu januar - juni 2021. godine uvoz je za 19,8% viši nego u prvih šest mjeseci 2020. godine, dok pokrivenost uvoza izvozom iznosi 67,5%. lako je ohrabrujući podatak da je izvoz Bosne i Hercegovine za 31,1% viši nego u istom periodu 2020. godine, zabrinjava činjenica daje u pitanju izvoz pretežno zasnovan na sirovinama i materijalima. Istovremeno, bitno je napomenuti da, iako su direktne strane investicije prema podacima Centralne banke BiH u 2020. godini bile manje za 7,5% u odnosu na 2019. godinu, prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru platnog bilansa, direktne strane investicije u prvom kvartalu 2021. godine su veće za 14,6% u odnosu na iznos iz prvog kvartala 2020. godine.
Negativne posljedice krize uzrokovane pandemijom koronavirusa su nažalost evidentne u svim oblastima privrede, a posebno u oblasti turizma, prometa i prevoza, obrta i drugih djelatnosti. Najviše je pogođen zdravstveni sektor koji je pretrpio višestruka kadrovska, finansijska i druga opterećenja. Međutim, usljed povoljnijih makroekonomskih pretpostavki bržeg ekonomskog rasta u planskom periodu, očekuje se porast naplate javnih prihoda. Prateći tekuće trendove naplate i makroekonomske prognoze na tržištu rada, uz izuzetnu opreznost prilikom projiciranja, u narednom periodu se očekuje stabilan rast naplate ove kategorije prihoda po stopama: 3,78%; 4,82% i 4,92% za: 2022., 2023. i 2024. godinu respektivno.
Naredni period sigurno će obilježiti snažna borba za stabilizaciju ekonomskih prilika, s velikim uticajem na tržište rada, te će i planirane aktivnosti, tj. realizacija navedenih ciljeva zavisiti od razvoja epidemiološke situacije i zahtjevat će korištenje svih raspoloživih resursa i mjera. Bitno je napomenuti da će poseban uticaj na stanje privrede, kao i na tržište rada imati i Uredba o ciljanim interventnim mjerama u pojedinim sektorima privrede Federacije BiH u okolnostima pandemije COVID-19, sa sredstvima u iznosu od 105 miliona KM. Naime, na 276. sjednici Vlade Federacije BiH analizirani su efekati ranije donesene Uredbe, za koju podaci o broju zaposlenih na kraju prethodne godine u okviru sektora koji su podržani Uredbom, pokazuju da su programi postigli cilj, ne samo očuvanja radnih mjesta, nego i povećanja broja zaposlenih kod korisnika pomoći. Nova Uredba o ciljanim interventnim mjerama u pojedinim sektorima privrede Federacije BiH u okolnostima pandemije bi trebala biti podrška sektoru obrta i ostalih samostalnih privrednih djelatnosti, sektoru prerađivačke industrije i poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
3. ANALIZA TRŽIŠTA RADA
Sa aspekta analize tržišta rada u Federaciji BiH, bitno je istaći da je negativni trend na tržištu rada uzrokovan pandemijom COVID-19 prekinut u prvoj polovini 2021. godine, kada je Federacija BiH bilježila blagi porast broja zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih osoba. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj zaposlenih u Federaciji BiH je u junu 2021. godine iznosio 526.919 i u odnosu na prosjek 2020. godine, kada je broj zaposlenih bio 520.162 veći je za 6.757 osoba ili 1,3%. Istovremeno, broj nezaposlenih osoba na evidencijama službi za zapošljavanje u Federaciji BiH je u junu 2021. godine iznosio 311.389 i smanjen je za 10.192 osoba ili 3,2% u odnosu na prosjek broja nezaposlenih iz 2020. godine, kada je evidentirana 321.581 nezaposlena osoba. Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 182.070, odnosno 58,47%. Među nezaposlenima najviše je VSS i VŠS radnika, a od ukupnog broja nezaposlenih njih 99.050 (31,81%) prvi put traži zaposlenje. U prvih šest mjeseci 2021. godine, s evidencije službi za zapošljavanje u Federaciji BiH je, zbog zaposlenja brisano 44.509 osoba, dok su se u istom periodu na evidenciju službi za zapošljavanje u Federaciji BiH, zbog prekida radnog odnosa, prijavile 27.303 osobe. Potražnja za radnom snagom je generalno smanjena u odnosu na period prije pandemije, iako je situacija u 2021. godini nešto bolja u odnosu na 2020. godinu. Međutim, dio oglašenih slobodnih radnih mjesta se otežano popunjava, zbog nedostatka određenih profila zanimanja na širem području, odnosno zbog nepodudarnosti ponude i potražnje na tržištu rada s aspekta zanimanja, stručnih kompetencija i regionalnog područja, što ukazuje na strukturnu nezaposlenost. Demografska struktura ukazuje na ubrzano starenje stanovništva i pad nataliteta, kao i značajan udio neaktivnih i nekvalifikovanih osoba u radno sposobnom stanovništvu. Poseban problem predstavlja izražena migracija kvalifikovane radne snage, naročito mladih, u zemlje Evropske unije. Istovremeno, već duži vremenski period smanjuje se broj učenika i studenata. Pored toga, na evidencijama javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH prisutan je veliki broj osoba bez kvalifikacija, koje čine 29% ukupnog broja nezaposlenih osoba i kojima su šanse za kvalitetnu integraciju na tržište rada bez institucionalne podrške veoma male.
Stanje na tržištu rada je i dalje usložnjeno zbog činjenice da je u posljednjem periodu izražen trend smanjenja radne snage zbog iseljavanja radnosposobnog, a posebno kvalifikovanog stanovništva. Pri svemu navedenom, činjenica je da zaposlenost u neformalnoj ekonomiji tj. "rad na crno" i dalje iskrivljuje stvarnu sliku zaposlenosti.
Izražene demografske promjene, evidentne migracije većeg obima, starenje stanovništva, uticaj negativnih ekonomskih kretanja u svijetu, spori rast zaposlenosti, kao posljedice pandemije COVID-19, te tehnološke promjene, "rad na crno", visok udio nekvalifikovanih osoba u radnoj snazi i udio neaktivnih u radno sposobnom stanovništvu, a posebno neriješena pitanja vezana za poresku politiku, predstavljat će izazov u narednom periodu za privredni sektor, ali i za javne službe za zapošljavanje u Federaciji BiH. Realizacija planiranih aktivnosti će svakako biti uslovljena razvojem situacije uzrokovane pandemijom COVID-19, kao i raspoloživim finansijskim sredstvima i drugim kapacitetima. Adekvatan odgovor na navedene izazove i pravovremeno djelovanje na tržištu rada, moguće je ostvariti jedino kroz multidisciplinami pristup, sinergijsko delovanje i uz optimalno korištenje resursa svih relevantnih sudionika koji mogu doprinijeti poboljšanju ekonomskog stanja, provođenju reformi u zakonskom okviru koji utiče na tržište rada, ali i poboljšanju drugih društvenih prilika koje utiču na tržište rada.
4. OPŠTA STRUKTURA FINANSIJSKOG PLANA
Prilikom izrade Finansijskog plana u obzir su uzeti parametri i njihova kretanja projicirana strateškim i drugim dokumentima koji se odnose na poslovanje Federalnog zavoda. Dokument je sačinjen pod pretpostavkom pozitivnih makroekonomskih pokazatelja, odnosno bržeg ekonomskog rasta, a njime Federalni zavod osigurava likvidnost i stabilnost u isplati finansijskih obaveza koje dospijevaju u planskom periodu.
Prateći tekuće trendove naplate i makroekonomske prognoze na tržištu rada, a uz izuzetnu opreznost prilikom projiciranja, u narednom periodu se očekuje stabilan rast naplate prihoda od doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti. U skladu sa članom 6. Zakona o budžetima u Federaciji BiH, Finansijski plan je uravnotežen, tako da ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke, a isti su iskazani po bruto načelu.
Utvrđenim sredstvima se finansiraju predefinisani zakonski prioriteti raspoređeni na tekuće rashode i kapitalne izdatke, pri čemu je raspodjela sredstava usklađena sa Strategijom jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH, Doktrinom rada javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH i ostalim strateškim dokumentima.
Pojedinačne pozicije Finansijskog plana odražavaju procijenjene vrijednosti, a raspoređene su prema strukturi iskazanoj u Tabeli 1.
Tabela 1
|
Red.br |
Ecc.kod |
OPIS |
Finansijski plan za 2022. godinu |
Projekcija plana za 2023. godinu |
Projekcija plana za 2024. godinu |
Indeks (5/4)*100 |
Indeks (6/5)*101 |
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
|
1. |
710000 |
Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti (30%) |
46.619.014 |
48.866.050 |
51.270.260 |
105 |
105 |
|
2. |
720000 |
Neporezni prihodi |
450.000 |
450.000 |
450.000 |
100 |
100 |
|
odtoga |
2.1. |
Prihodi rezervisani za uvećanje depozita kod Razvojne banke Federacije BiH |
50.000 |
50.000 |
50.000 |
100 |
100 |
|
2.2. |
Prihodi od kamata, radnih dozvola, povrata neiskorištenih grantova iz ranijih godina i ostali prihodi |
400.000 |
400.000 |
400.000 |
100 |
100 |
|
|
3. |
730000 |
Grant Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za realizaciju Projekta podrške zapošljavanju finansiranog iz kredita Svjetske banke |
4.107.243 |
0 |
0 |
- |
- |
|
Oprihodovanje granta Vijeća ministara BiH za zapošljavanje Roma |
470.000 |
98.950 |
0 |
21 |
0 |
||
|
4. |
810000 |
Priliv otplata glavnice kredita za podsticaj zapošljavanja rezervisan za uvećanje depozita kod Razvojne banke Federacije BiH |
400.000 |
400.000 |
400.000 |
100 |
100 |
|
5. |
Prenesena sredstva iz prethodne godine umanjena za kratkoročne obaveze iz prethodne godine |
73.660.000 |
60.670.000 |
54.920.000 |
82 |
91 |
|
|
A |
UKUPNA SREDSTVA (1+2+3+4+5) = A.1.+A.2. |
125.706.257 |
110.485.000 |
107.040.260 |
88 |
97 |
|
|
A.1 |
Raspoloživa sredstva (1+2.2+3+5) |
125.256.257 |
110.035.000 |
106.590.260 |
88 |
97 |
|
|
A.2. |
Prihodi i primici rezervisani za uvećanje depozita kod RB FBiH (2.1.+4) |
450.000 |
450.000 |
450.000 |
100 |
100 |
|
|
I |
Tekući rashodi (A+B+C) |
125.036.817 |
110.082.750 |
106.628.010 |
88 |
97 |
|
|
A. |
Plaće, naknade i doprinosi (1:3) |
3.656.350 |
3.789.550 |
3.897.900 |
104 |
103 |
|
|
1. |
611100 |
Bruto plaće i naknade |
2.973.950 |
3.087.000 |
3.212.000 |
104 |
104 |
|
1.1. |
611110 |
Plaće i naknade plaća po umanjenju doprinosa |
1.992.000 |
2.066.000 |
2.152.000 |
104 |
104 |
|
1.2. |
611130 |
Doprinosi na teret radnika |
930.000 |
967.000 |
1.003.500 |
104 |