Pravilnik o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo
Na osnovu člana 56. stav (2) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), odredbi Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 31/16 i 45/19), odredbi Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21) i člana 110. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u organima državne službe u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/22), ministar saobraćaja Kantona Sarajevo donosi
PRAVILNIK
O RADNIM ODNOSIMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA MINISTARSTVA SAOBRAĆAJA KANTONA SARAJEVO
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.Predmet regulisanja
Ovim Pravilnikom, u skladu sa zakonom i drugim propisima, bliže se regulišu radni odnosi, radno vrijeme, odmori i odsustva, sigurnost i zaštita zdravlja na radu državnih službenika i namještenika Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Član 2.Primjena drugih propisa
Na radne odnose državnog službenika/namještenika u Ministarstvu, koji nisu regulisani ovim pravilnikom, neposredno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji se odnose na državne službenike/namještenike i pravilnik kojim se reguliše unutrašnja organizacija Ministarstva.
II - RADNI ODNOSI, RADNO VRIJEME, ODMORI, ODSUSTVA
Član 3.Trajanje radnog vremena
(1) Puno radno vrijeme državnog službenika/namještenika Ministarstva je 40 sati sedmično, raspoređeno na pet radnih dana.
(2) Neradni dani su u pravilu subota, nedjelja i dani državnih praznika.
Član 4.Odmor u toku rada
Odmor u toku radnog vremena koristi se u skladu sa Uredbom o pravilima kućnog reda i radnom vremenu u kantonalnim organima uprave ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 38/22) i traje 30 minuta.
Član 5.Dnevni i sedmični odmor
(1) Državni službenik/namještenik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
(2) Državni službenik/namještenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je potrebno da državni službenik/namještenik radi na dan sedmičnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru rukovodioca organa i državnog službenika/namještenika, koji ne može biti duži od dvije sedmice.
(3) Od državnog službenika/namještenika se može tražiti da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile ili vanrednog povećanja obima posla.
Član 6.Godišnji odmor
(1) Državni službenik/namještenik u svakoj kalendarskoj godini imaju pravo na plaćeni godišnji odmor.
(2) Ministar donosi plan korištenja godišnjeg odmora najkasnije do kraja aprila tekuće godine , uz prethodne konsultacije sa državnim službenicima/namještenicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla,kao i opravdane razloge državnih službenika i namještenika.
(3) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, ministar donosi rješenje i uručuje ga državnom službeniku/namješteniku najkasnije sedam dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
(4) Državnom službeniku/namješteniku može se omogućiti da godišnji odmoe koristi u dva dijela, ako on to zahtijeva, u skladu sa zakonom.
(5) Ako državni službenik/namještenik godišnji odmor koristi u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30 juna naredne godine.
Član 7.Pravo na godišnji odmor
(1) Državni službenik Ministarstva ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 22, a najduže 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
(2) Namještenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najviše 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Član 8.Uvećanje godišnjeg odmora
Godišnji odmor iz člana 7. ovog pravilnika uvećava se prema sljedećim osnovama i mjerilima:
- a)po osnovu radnog staža: za svake tri godine radnog staža jedan dan;
- b)po osnovu složenosti poslova:
- 1)državnom službeniku četiri dana,
- 2)namješteniku koji obavlja poslove više stručne spreme i VKV radniku tri dana,
- 3)namješteniku srednje školske spreme i KV radniku dva dana;
- 1)
- c)po osnovu uslova rada i prirode posla:
- 1)rad na poslovima s posebnom prirodom tri dana;
- 1)
- d)po osnovu socijalnih i zdravstvenih uslova rada:
- 1)roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina starosti, za svako dijete jedan dan,
- 2)samohranom roditelju ili staratelj sa djetetom do deset godina starosti, za svako dijete dva dana,
- 3)samohranom roditelju ili staratelju i licu kojem je djete povjereno rješnjem nadležnog organa na čuvanje i odgoj sa hendikepiranim djetetom, za svako dijete dva dana,
- 4)državnom službeniku ili namješteniku sa invaliditetom dva dana;
- 1)
- d)po osnovu rezultata rada, odnosno ocjene rada:
- 1)za uspješne rezultate, odnosno ocjenu rada jedan dan,
- 2)za izuzetne, odnosno naročito uspješne rezultate, odnosno ocjene rada dva dana,
- 1)
- e)po osnovu učešća u Oružanim snagama:
- 1)učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci jedan dan,
- 2)učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci dva dana,
- 3)učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu preko 30 mjeseci tri dana.
- 1)
Član 9.Trajanje godišnjeg odmora
U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora (subota i nedjelja), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika kao i druga odsustvovanja sa rada koja se državnom službeniku/namješteniku priznaju u staž osiguranja.
Član 10.Sticanje prava na godišnji odmor
(1) Državni službenik/namještenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
(2) Državni službenik/namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
Član 11.Pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora
Državni službenik/namještenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti ministra, najkasnije tri dana prije korištenja odmora.
Član 12.Prekid godišnjeg odmora
(1) Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev rukovodioca organa državne službe u slučaju kada je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenik/namještenik ima pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, čija se visina dokazuje odgovarajućim dokazima.
(3) Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora, državni službenik/namještenik nastavlja korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali može tražiti da mu se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koristi u drugom periodu, o čemu rukovodilac organa državne službe donosi rješenje.
Član 13.Porođajno odsustvo
(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.
(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja.
(3) Državni službenik i namještenik može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.
(4) Nakon 42 dana poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti i radnik - otac djeteta, u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drgu ako se roditelji tako sporazumiju.
(5) Državni službenik/namještenik-otac djeteta može koristiti pravo iz stava (1) ovog člana i u slučaju smrti majke djeteta, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.
(6) Pravo na porođajno odsustvo iz ovog člana može koristiti državni službenik/namještenik-jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje.
Član 14.Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva
(1) Nakon isteka porođajnog odsustva, državni službenik/namještenik (majka djeteta) sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom Kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava.
(2) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti i državni službenik /namještenik - otac djeteta, ako majka djeteta a to vrijeme radi u punom radnom vremenu.
(3) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti državni službenik /namještenik-usvojilac djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje.
Član 15.Rad sa polovinom punog radnog vremena do tri godine života djeteta
Nakon isteka godine dana života djeteta, državni službenik /namještenik-jedan od roditelja djeteta ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine života djeteta, ako je detetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega.
Član 16.Pravo žene na odsustvo radi dojenja
(1) Državni službenik i namještenik, majka koja doji dijete, a koja nakon korištenja porođajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo na odsustvo s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, do navršene jedne godine života djeteta.
(2) Vrijeme odsustva iz stava (1) ovog člana računa se u puno radno vrijeme.
Član 17.Pravo na porođajno odsustvo u slučaju gubitka djeteta
Ako državna službenica/namještenica rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porođajnog odsustva, ima pravo da produži porođajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog ljekata potrebno da se oporavi od porođaja i psihičkog stanja uzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od porođaja odnosno smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu porođajnog odsustva.
Član 18.Pravo na odsustvo nakon isteka prođajnog odsustva
(1) Državni službenik/namještenik –žena-majka i državni službenik/namještenik –otac djeteta, može da odsustvuje sa rada do tri godine života djeteta.
(2) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
Član 19.Plaćeno odsustvo
(1) Državni službenik/namještenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) sa rada do sedam radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
- a)stupanja u brak, pet dana,
- b)porođaja supruge, tri dana,
- c)teže bolesti ili smrt člana uže obitelji, odnosno domaćinstva, pet dana,
- d)selidbe, tri dana.
(2) Članom uže obitelji, u smislu stava (1) ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.
(3) Državni službenik/namještenik ima pravo na dva dana plaćenog odsustva za svako darivanje krvi.
(4) Ukoliko je državni službenik/namještenik u jednoj kalendarskoj godini koristio plaćeno odsustvo po nekom od osnova iz stava (1) ovog člana, ima pravo na plaćeno odsustvo i po nekom drugom osnovu iz stava (1) ovog člana, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovima ne može preći sedam radnih dana.
Član 20.Odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba
(1) Državni službenik/namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, a ko zakonom nije drugačije određeno.
(2) Državni službenik/namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 21.Plaćeno odsustvo za pripremanje i polaganje stručnog ispita
Državni službenik/namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je državni službenik/namještenik raspoređen, kao i za potrebe sindikalnog rada.
Član 22.Neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana
(1) Državnom službeniku/namješteniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u sljedećim slučajevima:
- a)za pripremanje i polaganje ispita, u trajanju do 10 dana
- b)za sudjelovanje u stručnim seminarima, u trajanju do 5 dana
- c)za sindikalne aktivnosti u trajanju jedan radni dan u mjesecu
- d)za gradnju ili popravku kuće ili stana, u trajanju do 10 dana
- e)za njegu člana porodice,u trajanju do 30 dana
- f)za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim slučajevima, u trajanju do pet dana.
(2) Ukoliko je državni službenik/namještenik u jednoj kalendarskoj godini koristio neplaćeno odsustvo po nekom drugom osnovu iz stava (1) ovog člana, ima pravo na neplačeno odsustvo, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovama ne može preći 30 radnih dana.
(3) Za vrijeme korištenja neplačenog odsustva državnom službeniku/namješteniku prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.
Član 23.Neplaćeno odsustvo duže od 30 dana
Iznimno, državnom službeniku se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada duže od 30 dana u sljedećim slučajevima:
- a)boravak u inostranstvu radi spajanja porodice ukoliko bračni drug državnog službenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadležne institucije u Bosni i Hercegovini ili nadležnog organa u Federaciji Bosne i Hercegovine i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od četiri godine,
- b)školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju provode organi i institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Bosni i Hercegovini, a koje doprinosi ukupnom usavršavanju državnog službenika i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od dvije godine.
Član 24.Način ostvarivanja prava na plaćeno i neplaćeno odsustvo sa rada
(1) Plaćeno odsustvo i neplaćeno odsustvo sa rada ostvaruju se na osnovu pismenog zahtjeva državnog službenika/namještenika.
(2) Zahtjev za plaćeno i neplaćeno odsustvo sa rada treba da sadrži razloge i vrijeme korištenja odsustva, kao i odgovarajuće dokaze.
(3) O zahtjevu za plaćeno i neplaćeno odsustvo sa rada uz prethodnu saglasnost neposrednog rukovodioca, rješenjem odlučuje ministar.
Član 25.Stručno usavršavanje i edukacija
(1) Ministar će, u okviru svojih mogućnosti i potreba, državnog službenika/namještenika uputiti na stručno usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju, kao i na prisustvo organizovanim seminarima, savjetovanjima, kursevima i drugim vidovima stručnog usavršavanja i obuke potrebne za rad na radnom mjestu.
(2) Državni službenik/namještenik koji se upučuje na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje isključivo za potrebe Ministarstva, ima pravo na šlaćeno odsustvo u trajanju do jedne godine, o čemu zaključuje poseban ugovor o pravima i obavezama.
III - SIGURNOST I ZAŠTITA ZDRAVLJA NA RADU
Član 26.Kolektivno osiguranje
(1) Ministar je dužan osigurati nužne uslove za zdravlje i sigurnost državnih službenika/namještenika na radu.
(2) Ministar je dužan ugovoriti kolektivno osiguranje državnih službenika/namještenika u skladu sa zakonom.
IV - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 27.Prestanak važenja dosadašnjih pravilnika
Stupanjem na snagu ovog pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo broj 04-30-1736/21 od 05.03.2021. godine.
Član 28.Rodna ravnopravnost
Izrazi koji su u ovom pravilniku radi preglednosti dati u jednom gramatičkom rodu bez diskriminacije se odnose i na muški i na ženski rod.
Član 29.Stupanje na snagu
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 04-02-7725/21
24. marta 2023. godine
Sarajevo
Ministar
Adnan Šteta, s. r.