Odluka o usvajanju Godišnjeg plana provođenja Programa razvoja male privrede za 2023. godinu
Na osnovu člana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka), člana 10. stav (4) Zakona o poticaju razvoja male privrede ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 29/15), člana 2. stav (2) Pravilnika o postupcima u provođenju Programa razvoja male privrede ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/21) i člana 29. i 36. Zakona o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo za 2023. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/23), a u skladu sa Programom razvoja male privrede za period 2020. - 2023. godina ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/20), Vlada Kantona Sarajevo, na 11. sjednici održanoj 01.06.2023. godine, donijela je
ODLUKU
O USVAJANJU GODIŠNJEG PLANA PROVOĐENJA PROGRAMA RAZVOJA MALE PRIVREDE ZA 2023. GODINU
I
Usvaja se Godišnji plan provođenja Programa razvoja male privrede za 2023. godinu, koji je sastavni dio ove odluke.
II
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a zajedno sa Godišnjim planom iz tačke I ove odluke objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 02-04-24803-18/23
01. juna 2023. godine
Sarajevo
Premijer
Nihad Uk, s. r.
GODIŠNJI PLAN
PROVOĐENJA PROGRAMA RAZVOJA MALE PRIVREDE ZA 2023. GODINU
1. UVOD
Poređenjem izvještajnog perioda za decembar 2022. godine u odnosu na decembar 2021. godine ukupan promet industrije, kalendarski prilagođen, u Bosni i Hercegovini bilježi rast za 14,7%. Ako uporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je rast za 16,6% i na inozemnom tržištu rast za 13,0%. 1 Prema godišnjem poređenju na razini GIG-a 2009., promet industrije za isti period Kapitalnih proizvoda veći je za 39,0%, promet Netrajnih proizvoda za široku upotrebu veći je za 22,0%, promet Intermedijarnih proizvoda veći je za 13,1%, dok je promet Energije manji za 22,3% i promet Trajnih proizvoda za široku upotrebu manji je za 1,6%. Posmatrano prema industrijskim područjima, najznačajniji doprinos rastu godišnje proizvodnje za prvih devet mjeseci, dolazio je od djelatnosti prerađivačke industrije, posebno gotovih metalnih proizvoda. Blaži pad zabilježen je u proizvodnji električne energije i plina, dok je djelatnost vađenja ruda i kamena zabilježila zanemariv pad. Ukoliko posmatramo prvih devet mjeseci može se zaključiti da je rast fizičkog obima industrijske proizvodnje ostvaren isključivo povećanjem prozvodnje u prerađivačkoj industriji, posebno gotovih metalnih proizvoda. Posmatrano prema glavnim industrijskim grupama, najizraženiji doprinos godišnjem padu industrijske proizvodnje zabilježila je energija, posebno u hidroelektranama zbog vanredno sušne godine, dok su intermedijarni i kapitalni proizvodi zabilježili blaži rast.
Vanjskotrgovinska robna razmjena
Industrijska proizvodnja
Prema saopćenju Federalnog zavoda za satistiku u decembru 2022. godine ukupan broj zaposlenih u Federaciji BIH je iznosio 538.283. 2 Od toga, broj zaposlenih kod pravnih subjekata iznosio je 479.084, dok u istom periodu broj zaposlenih u obrtu i srodnim djelatnostima iznosio je 59.199. Posmatrano po područjima Klasifikacije djelatnosti BiH 2010 najveći broj zaposlenih je zabilježen u Prerađivačkoj industriji (C) ukupno 106.771 osoba, druga po redu je Trgovina na veliko i malo (G) sa brojem od 97.491. Veliki broj zaposlenih je bio i u sektorima Javna uprava i odbrana (O) 47.871; Obrazovanje (P) 45.561; Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite (Q) 37.307. Prema objavljenim informacijama Federalnog zavoda za zapošljavanje, dana 31.12.2022. godine na evidenciji službe za zapošljavanje bilo je registrirano 285.158 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec povećanje za 316, odnosno 0,11%. Od ukupnog broja nezaposlenih, 195.666 (68,62%) je stručnih, 89.492 (31,38%) su nestručne osobe, a njih 87.243 (30,59%) prvi put traži zaposlenje. Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 61.627 osoba u dobi između 15 i 29 godina. 3 Stopa registrirane nezaposlenosti za mjesec decembar 2022. iznosila je 34,6 %, a za žene 41,7 %, što je niže u odnosu na 2021. godinu kada je iznosila 42,4 %.
Tržište rada
Izvor: Finansijsko - informatička agencija (FIA)
|
Privredna društva |
|
|
Veličina |
Broj |
|
Mikro |
18.302 |
|
Malo |
5. 563 |
|
Srednje |
1.126 |
|
Veliko |
279 |
|
Ukupno: |
25.270 |
Tabela 2. Broj zaprimljenih finansijskih izvještaja razvrstanih prema veličini privrednog društva
Prema preliminarnom izvještaju Finansijsko - informatičke agencije, a prema Registru finansijskih izvještaja za 2022. godinu, za komercijalnu potrebu zaprimljeno, kontrolisano i obrađeno je 25.720 godišnjih finansijskih izvještaja. 4
Izvor: Federalni zavod za statistiku - Saopćenje broj 23.2 "Poslovni subjekti u FBIH, stanje Decembar 2022."
|
Struktura/Godina |
Pravna lica |
Obrti |
Ukupno |
|
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
1.357 |
5.327 |
6.684 |
|
B Vađenje ruda i kamena |
245 |
4 |
249 |
|
C Prerađivačka industrija |
6.748 |
7.260 |
14.008 |
|
D Proizvodnja elek. energije, plina |
443 |
367 |
810 |
|
E Snabdijevanje vodom, upravljanje ... |
362 |
53 |
415 |
|
F Građevinarstvo |
3.379 |
2.642 |
6.021 |
|
G Trgovina na veliko i malo |
14.906 |
11.836 |
26.742 |
|
H Prevoz i skladištenje |
2.623 |
4.302 |
6.925 |
|
I Hotelijerstvo i ugostiteljstvo |
1.991 |
9.835 |
11.826 |
|
J Informacije i komunikacije |
1.799 |
1.135 |
2.934 |
|
K Finansijske djelatnosti |
304 |
319 |
623 |
|
L Poslovanje nekretninama |
1.659 |
122 |
1.781 |
|
M Stručne, naučne i tehničke djelatnosti |
4.535 |
4.068 |
8.603 |
|
N Administrativne uslužne djelatnosti |
1.917 |
819 |
2.736 |
|
O Javna uprava i odbrana |
2.033 |
0 |
2.033 |
|
P Obrazovanje |
1.654 |
423 |
2.077 |
|
Q Djelatnosti zdravstvene i soc. zaštite |
1.520 |
1.021 |
2.541 |
|
R Umjetnost, zabava i rekreacija |
4.797 |
423 |
5.220 |
|
S Ostale uslužne djelatnosti |
13.355 |
4.689 |
18.044 |
|
T Djelatnost domaćinstva |
0 |
4 |
4 |
|
U Djelatnosti vanterit. organizacija |
31 |
0 |
31 |
|
UKUPNO |
65.658 |
54.649 |
120.307 |
stanje na dan 31.12.2022. godine
Tabela 1. Registrovani poslovni subjekti prema KD 2010 u FBiH
- Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) 4,6% .
- Stručne, naučne/znanstvene i tehničke djelatnosti (M) 4,6%;
- Hotelijerstvo i ugostiteljstvo - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I) 4,8%;
- Prevoz i skladištenje (H) 4,8%;
- Trgovina na veliko i na malo (G) 4,8%;
- Informacije i komunikacije (J) 13,8% ;
Posmatrano po područjima Klasifikacije djelatnosti BiH 2010, značajniji realni rast bruto dodane vrijednosti u trećem tromjesečju 2022. godine zabilježen je u djelatnostima:
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem kvartalu 2022. godine, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, iznosio je 2,4%. 5 Dok prema prvoj procjeni Federalnog zavoda za statistiku realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Federaciji BiH u četvrtom tromjesečju 2022. godine, u odnosu na isto tromjesječje prethodne godine iznosi 1,8%. Osnovna svrha obračuna tromjesečnog BDP-a je izračun realne stope.
Najizraženiji rast bilježe cijena hrane (21,2%), dok je zavisnost od ruskog izvoza nafte i plina utjecala na porast cijena energenata na svjetskom tržištu te je projiciran rast cijena energenata u tekućoj godini za 25,1%. Očekuje se da će inflacija u prvoj polovini tekuće godine biti povišena te da će se postepeno smanjivati tokom cijele 2023. godine. U januaru je rast temeljne inflacije u BiH, na godišnjem nivou procijenjen na 9,8%. U prvom polugodištu 2023. godine očekujemo godišnji rast temeljne inflacije od 8,6%, što implicira da ukupna inflacija u BiH nije visoka, isključivo, zbog rasta cijena roba na međunarodnim tržištima.
S aspekta predviđanja ekomomskog okruženja, 2022. godina je okarakterisana kao godina neizvjesnosti sa blagim oporavkom privrede od recesije koju je prouzrokovala pandemija izazvana koronavirusom uz najavu rastućeg inflatornog pritiska. Iako je već početkom godine smanjen utjecaj omikron soja koronavirusa na ekonomski rast, rat u Ukrajini znatno je utjecao na ekonomsku aktivnost i povećanje inflacije zbog povećanja cijena energije i sirovina kao i poremećaja u međunarodnoj trgovini. I pored rasta inflacije, prema raspoloživim preliminarnim podacima Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine za period januar - septembar 2022. godine zabilježila je relativno snažan realni ekonomski rast od oko 4,5% u odnosu na isti period prethodne godine. 6 Kao što možemo vidjeti iz navedenog grafičkog prikaza u drugoj polovini 2022. godine trend rasta značajno je usporen u odnosu na početak godine što potvrđuju zabilježene stope ekonomskog rasta po kvartalima K1 5,0%, K2 5,8% i K3 2,6%. Snažan ekonomski rast je ostvaren u prvom dijelu 2022. godine koji je bio posljedica jačanja aktivnosti u uslužnom sektoru, posebno hotelijerstvu i ugostiteljstvu, nakon pandemije. Međutim značajan rast bruto dodane vrijednosti je zabilježen i u trgovini te prerađivačkoj industriji i djelatnosti informacija i komunikacija. Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti u trećem kvartalu 2022. godine, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnostima: Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (I) 11% i Informacije i komunikacije (J) 9%. Prema zvaničnim statističkim podacima, u januaru 2023. godine inflacija potrošačkih cijena je iznosila 14,1%. Inflatorni pritisak na domaćem tržištu najviše su vršili odjeljci hrane i pića te prevoz i režijski troškovi. Rekordan inflatorni pritisak u 2022. godini se desio u odjeljku hrane i pića, prevoza, administrativnih cijena, gdje se posebno izdvajaju režijski troškovi, te ostalih domaćih cijena.
2. PRIVREDA U BiH i FEDERACIJI BiH
Kanton Sarajevo je u 2015. godini donio Zakon na temelju kojeg se u Budžetu Kantona Sarajevo svake godine planiraju sredstva čija namjena je obezbjeđenje poticajnih sredstava za provođenje mjera i aktivnosti razvoja male privrede utvrđenih u Programu, a ista su predviđena kao kreditna i grant poticajna sredstva koja će koristiti subjekti male privrede.
Vlada Kantona Sarajevo na osnovu člana 10. stav (4) Zakona o poticaju razvoja male privrede ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 29/15) (u daljnjem tekstu: Zakon) i člana 2. stav (2) Pravilnika o postupcima u provođenju Programa razvoja male privrede ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/21) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) usvaja Godišnji plan provođenja programa poticaja razvoja male privrede (u daljnjem tekstu: Godišnji plan). S tim u vezi, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo je pripremilo Prijedlog Godišnjeg plana koji je sačinjen u skladu sa Zakonom, Pravilnikom, čl. 29., 36. i 37. Zakona o izvršenju Budžeta Kantona Sarajevo za 2023. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/23) i Programom razvoja male privrede za period 2020. - 2023. godina ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/20) (u daljnjem tekstu: Program). Također, potrebno je napomenuti da je Godišnji plan, u dijelu koji se odnosi na davanje podrške za povećanje zapošljavanja i preduzetništvo mladih, usklađen sa Zakonom o mladima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 36/10) (u daljnjem tekstu: Zakon o mladima) i Strategijom prema mladima Kantona Sarajevo za period 2019. - 2023. godina (u daljnjem tekstu: Strategija prema mladima).
Kao posljedica rasta cijena roba na međunarodnom tržistu za 2022. godinu ostvarene su izrazito visoke stope rasta vrijednosti vanjskotrgovinske razmjene u odnosu na isti period prethodne godine. Rast cijena energenata, kao i cijena prehrambenih proizvoda doprinijeli su rastu vrijednosti robne razmjene. Prema dostupnim podacima Federalnog zavoda za statistiku, Federacija BIH je za decembar 2022. godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od 942.639.000 KM, što je manje za 9.933.000 KM ili 1% manje u odnosu na decembar prethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.736.238.000 KM, što je za 239.169.000 KM ili 16% više u odnosu na decembar prethodne godine. U periodu januar - decembar 2022. godine izvoz je prosječno padao svaki mjesec za 0,1%, a uvoz je prosječno rastao za 1,24%. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 54,3% što je za 4% manje u odnosu na novembar 2022. godine kada je pokrivenost iznosila 58,3%. Trgovinski deficit Federacije BiH za decembar 2022. godine iznosi 793.599.000 KM. Prema KD-u, za decembar 2022. godine najveća vrijednost izvoza od 844.835.000 KM ostvarena je u području Prerađivačka industrija (C), što iznosi 89,6% ukupnog izvoza. Najveća vrijednost u uvozu od 1.569.838.000 KM ostvarena je u području Prerađivačka industrija (C), što iznosi 90,4% ukupnog uvoza. Prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, za decembar 2022. godine najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru Industrijski proizvodi (6), razvrstani uglavnom po sirovinama sa vrijednošću 267.164.000 KM, što je 28,3% ukupnog izvoza. U istom mjesecu najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru Industrijski proizvodi (6), razvrstani uglavnom po sirovinama sa vrijednošću 443.845.000 KM, što je 25,6% ukupnog uvoza. Za decembar 2022. godine, zemlje u koje se najviše izvozilo su: Njemačka sa 145.591.000 KM ili 15,4% ukupnog izvoza; Hrvatska sa 136.863.000 KM ili 14,5% i Srbija sa 113.989.000 KM ili 12,1% ukupnog izvoza. Izvoz u sve ostale zemlje iznosi 546.196.000 KM ili 57,9% ukupnog izvoza. Za isti mjesec zemlje iz kojih se najviše uvozilo su: Italija sa 212.835.000 KM ili 12,3% ukupnog uvoza, Njemačka sa 197.116.000 KM ili 11,4% i Hrvatska sa 170.001.000 KM ili 9,8% ukupnog uvoza. 7
oporezivanje BiH
2. EKONOMSKI RAZVOJ KANTONA SARAJEVO
Kanton Sarajevo privredno je najrazvijeniji dio Bosne i Hercegovine, koji generira preko 38% njenog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), kanton sa najvećom koncentracijom privrednog razvoja u Bosni i Hercegovini. Kanton Sarajevo u okviru Federacije Bosne i Hercegovine, a i države BiH, predstavlja značajno područje koncentracije osnovnih ekonomskih potencijala (stanovništvo, zaposlenost, nezaposlenost), kao i efekata razvijenosti (stepen zaposlenosti, obim vanjsko-trgovinske razmjene). Najveći bruto domaći proizvod po stanovniku u Federaciji BiH se ostvaruje u Kantonu Sarajevo. Najrazvijenije privredne grane u Kantonu Sarajevo su turizam i trgovina, te prehrambena industrija, proizvodnja duhana, automobilska industrija i proizvodnja namještaja. Obzirom da su u Sarajevu locirane ambasade, konzulati, poslovna predstavništva inostranih kompanija i uredi međunarodnih organizacija (Svjetska banka, MMF, različite organizacije Ujedinjenih nacija) efektivna tražnja na području Kantona Sarajevo je znatno veća u poređenju sa ostalim kantonima i regijama u BiH. Ekonomski rast predstavlja stalno povećanje obima proizvodnje u jednoj zemlji, odnosno porast društvenog proizvoda kao osnovnog kvantitativnog pokazatelja kretanja proizvodnje u periodu od jedne godine. Koncept ekonomskog razvoja kao prošireni pojam ekonomskog rasta predstavlja ne samo kvantitativne već i kvalitativne promjene, što znači mijenjanje privredne strukture, odnosno promjene do kojih dolazi pod dejstvom naučnog i tehničkog progresa, pojava novih grana djelatnosti, novih zanimanja i sl. i što dovodi boljem i potpunijem progresu. Sumarni prikaz relativnih nivoa razvijenosti kantona u odnosu na prosječnu razvijenost Federacije BiH izračunava se preko indeksa razvijenosti. Prema zadnjim dostupnim informacijama i indeksu razvijenosti za kantone i Federaciju BiH, na osnovu kojih su kantoni i rangirani u odnosu na Federaciju BiH, Kanton Sarajevo je na prvom mjestu.
Područje P - Obrazovanje, šifre djelatnosti: 85.10 i (85.51-85.60);
Područje Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, šifre djelatnosti: (86.21-88.99); i
Područje S - Ostale uslužne djelatnosti, šifre djelatnosti: (95.11-96.04).
Tabela 6. Komparativni pregled registrovanih poslovnih subjekata u Kantonu Sarajevo za period 2015.-2022. godine (na dan 31.12. odnosne godine)
|
Struktura/Godina |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
2022. |
|
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
481 |
651 |
719 |
680 |
654 |
722 |
705 |
713 |
|
B Vađenje ruda i kamena |
18 |
16 |
17 |
17 |
18 |
19 |
23 |
25 |
|
C Prerađivačka industrija |
2.575 |
2.615 |
2.718 |
2.828 |
2.932 |
2.998 |
3.117 |
3208 |
|
D Proizvodnja elek. energije, plina |
60 |
65 |
65 |
66 |
69 |
73 |
76 |
98 |
|
E Snabdijevanje vodom, ... |