Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju programa za unapređenje vodnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine i korištenje najavljene finansijske i tehničke podrške

Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 303. sjednici, održanoj 17.02.2022. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU PROGRAMA ZA UNAPREĐENJE VODNIH USLUGA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I KORIŠTENJE NAJAVLJENE FINANSIJSKE I TEHNIČKE PODRŠKE

I

Usvaja se Program za unapređenje vodnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine i korištenje najavljene finansijske i tehničke podrške (u daljem tekstu: Program), koji se nalazi u prilogu ove odluke i čini njen sastavni dio.

II

Organi i institucije iz Programa u skladu sa svojim nadležnostima dužni su učestvovati i izvještavati Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) o provođenju Programa.

III

Zadužuje se Federalno ministarstvo da o realizaciji Programa izvještava Vladu Federacije Bosne i Hercegovine.

IV

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V. broj 199/2022
17. februara 2022. godine
Sarajevo

Premijer
Fadil Novalić, s. r.

PROGRAM
ZA UNAPREĐENJE VODNIH USLUGA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I KORIŠTENJE NAJAVLJENE FINANSIJSKE I TEHNIČKE PODRŠKE

Sadržaj
1 Uvod
2 Aktivnosti koje se odnose na regulatorni okvir
3 Aktivnosti koje se odnose na Institucionalni okvir za operativnu održivost vodnih usluga
4 Aktivnosti koje se odnose na okvir za finansiranje u sektoru vodnih usluga

Skraćenice

Skraćenica

Značenje

AVP

Agencije za vodna područja

BiH

Bosna i Hercegovina

EU

Evropska unija

FBiH

Federacija Bosne i Hercegovine

FMPVŠ

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

FZO

Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH

IFI

Međunarodne finansijske institucije

IPA

Instrumenti predpristupne pomoći

JLS

Jedinica lokalne samouprave

KP

Komunalno preduzeće

MVTEO

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

SOG FBiH

Savez općina i gradova FBiH

SSP

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

SSPP

Jedinstvena lista infrastrukturnih projekata za sektor životne sredine

SUV FBiH

Strategija upravljanja vodama Federacije BiH

UPKP FBiH

Udruženje preduzeća komunalne privrede FBiH

UPOV

Postrojenje za tretman urbanih otpadnih voda

WB

Svjetska banka

1. Uvod

Vodne usluge, odnosno komunalne djelatnosti vodosnabdijevanja i odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda su od općeg društvenog interesa, jer zadovoljavaju osnovne potrebe stanovništva i drugih korisnika tih usluga.
Uprkos direktnim ulaganjima od preko 500 miliona eura (od međunarodnih finansijskih institucija i bilateralnih donatora) u posljednjih 10 godina, sektor vodnih usluga u Bosni i Hercegovini (BiH) daleko je od standarda koji se zahtijevaju u okviru pravne tekovine Evropske unije (EU) za vode. Pristup javnim vodnim uslugama u BiH je nizak prema regionalnim i svjetskim standardima, dok su gubici vode veoma visoki i otpadne vode se uglavnom ne prečišćavaju, već se ispuštaju direktno u površinske vode i okoliš. Prema trenutnim podacima 75% stanovništva BiH ima pristup pitkoj vodi, 41% spojeni su na javne sisteme odvodnje, a manje od 15% populacije povezano je sa postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda 1.
Procijenjeno je da kvalitet vodnih usluga bilježi negativan trend, najviše zbog smanjenja kvaliteta vode za piće uzrokovanog zagađenjima, povećanjem curenja i gubitaka u vodovodnoj mreži (posljedično visoke vrijednosti neprihodovane vode, prosjek 59% a dostiže i više od 70%), zbog neodgovarajućeg investicijskog održavanja, te posljedičnom pojavom redukcija u redovnom snabdijevanju korisnika usluga 2. Vodovodna komunalna preduzeća ne ostvaruju dovoljno prihoda da bi bila samoodrživa, a prosječni nivoi prihoda od izvršenih vodnih usluga ne pokrivaju troškove rada i održavanja. Pružanje javnih vodnih usluga ugroženo je u mnogim lokalnim zajednicama zbog brojnih institucionalnih, pravnih, operativnih i finansijskih nedostataka.
Problemi u sektoru pružanja vodnih usluga u BiH prepoznati su i od strane međunarodnih razvojnih partnera koji su proteklih godina uložili značajna kreditna i grant sredstva u vodnu infrastrukturu, ali nažalost često sa lošim operativnim rezultatima. Neefikasno upravljanje dovodi do pogoršanja postojeće infrastrukture, jer cijene vodnih usluga ne omogućavaju povrat svih troškova. Značajni gubitci i visoki procenti neprihodovane vode u sistemima dodatni su alarm da je potrebna ozbiljna reforma u sektoru vodnih usluga u BiH u cilju dostizanja održivosti pružanja vodnih usluga i usklađivanje kvaliteta vodnih usluga sa standardima EU.

Strateško-planski dokumenti kao osnova za unapređenje sektora vodnih usluga

Donošenjem Zakona o vodama u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) 2006. godine, sektor voda započeo je proces transpozicije i implementacije EU Okvirne direktive o vodama, te usklađivanje zakonodavstva sa EU propisima, odnosno EU direktivama u oblasti voda u cilju pripreme za buduće članstvo u EU.
Usvajanjem niza strateško-planskih dokumenata, među kojima su Strategija upravljanja vodama FBiH (2011.), Planovi upravljanja vodama na vodnim područjima u FBiH (2016.-2021.), Strategija usklađivanja propisa sa pravnom stečevinom EU (EU acquis communitaire) u oblasti zaštite okoliša/životne sredine BiH (ESAP BiH, 2017.), dostizanje dobrog ekološkog stanja svih vodnih tijela, kao osnovnog cilja Okvirne direktive o vodama i druge EU legislative u oblasti voda, definirano je kao imperativ za sektor voda u FBiH/BiH. Za osiguranje ispunjenja tog cilja neophodne su značajne investicije u sektoru vodnih usluga, na način kojim će se povećati nivo usluga dostupnih javnosti, uz minimalni uslov da povrat troškova pokrije operativne troškove, koji se moraju uklopiti u granice priuštivosti.
Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019. - 2022. koje su usvojene na nivou BiH kao strateški cilj definisale su poboljšanje postojećih životnih uslova stanovništva, stvaranje adekvatnih higijenskih uslova u oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda, te uvođenje mjera za zaštitu okoliša, u skladu sa obavezama vezanim za pristup Europskoj uniji i usklađenost sa legislativom Europske unije, pogotovo sa Okvirnom direktivom o vodama, Direktivom o vodi za piće i Direktivom o gradskim otpadnim vodama. Unapređenje okvira za pružanje komunalnih usluga vodosnabdijevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda predviđa depolitizaciju, veću održivost i efikasnost javnih preduzeća.
Pored toga, u Strategiji razvoja Federacije BiH 2021. – 2027. održive vodne usluge postavljene su kao jedna od prioritetnih mjera za dostizanje resursno-efikasnog okolišnog razvoja, kao jednog od strateških ciljeva Federacije BiH.

Pokrivenost stanovništva vodnim uslugama u FBiH

Glavni cilj u oblasti upravljanja vodama u svakoj zemlji u svijetu jeste osigurati dobre životne uslove i zdravlje stanovništva, te zaštitu voda i okoliša. Uobičajeni pokazatelji opće ocjene zdravstvenog stanja stanovništva, sa gledišta upravljanja vodama su procenat stanovništva priključen na: sisteme javne vodoopskrbe, javne organizirane kanalizacione sisteme i postrojenja za tretman otpadnih voda.
Prema Nacrtu plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji BiH (2022. - 2027.) obuhvat stanovništva javnim vodovodnim sistemima trenutno iznosi 70%.
Procjenjuje se da je na slivu rijeke Save u FBiH prosječan procenat priključenosti stanovništva na javne kanalizacione sisteme, formirane uglavnom u općinskim centrima, oko 30%. Trenutno je u pogonu osam uređaja za prečišćavanje otpadnih voda (UPOV): Sarajevo, Trnovo (RS i FBiH), Žepče, Gradačac, Srebrenik, Odžak, Živinice i Bihać. Izuzev bihaćkog, koji omogućava tercijalni tretman, odnosno uklanjanje fosfora (P) i azota (N) iz tretiranih otpadnih voda, svi ostali uređaji omogućavaju sekundarni tretman otpadnih voda, odnosno uklanjanje organskih ugljikovih jedinjenja. Ukupni sadašnji kapacitet ovih uređaja je oko 441.300 ES. U odnosu na broj stanovnika na vodnom području rijeke Save FBiH, taj procenat iznosi 14% 3.
I u samim općinskim centrima sa izgrađenim UPOV javni kanalizacioni sistemi nisu dovoljno razvijeni, što ilustrira podatak od 54% priključenosti u odnosu na ukupno stanovništvo na pripadajućem vodnom području.
Prema podacima Agencije za vodno područje Jadranskog mora i karakterizacijskog izvještaja za naredni planski period (2022. - 2027.) priključenost na javne vodovodne sisteme na slivu Jadranskog mora u FBiH iznosi 78%, što je značajno povećanje u odnosu na 58% u 2010. godini. Na vodnom području Jadranskog mora u FBiH živi 383.213 stanovnika, te priključenost na postrojenja za tretman otpadnih voda iznosi 24,2%.
Većina naselja na prostoru riječnog sliva Cetine, Krke, Neretve i Trebišnjice na teritoriji FBiH nema izgrađenu kanalizacijsku mrežu, uz izuzetak općinskih centara Čitluk, Grude, Ljubuški, Jablanica, Mostar i Konjic koji imaju djelomično izgrađene kanalizacijske sisteme s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Djelomično izgrađena kanalizacijska mreža nalazi se i u naseljima Prozor, Široki Brijeg i Tomislavgrad u kojima je u toku izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda na koje se planira priključiti oko 14.000 stanovnika. Jedinice lokalne samouprave Čapljina, Livno, Stolac, Posušje i Bosansko Grahovo imaju djelomično izgrađenu kanalizacijsku mrežu u užim gradskim zonama, ali bez uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, dok u općini Ravno nema izgrađene kanalizacije.

Izazovi za sektor vodnih usluga

Unapređenje sektora vodnih usluga podrazumijeva implementaciju niza aktivnosti neophodnih u izgradnji i unapređenju institucija, infrastrukture i stvaranje uslova za poboljšano pružanje održivih vodnih usluga u lokalnim zajednicama.

Unapređenje vodnih usluga u FBiH

Od 2010. godine implementirano je nekoliko projekata u sektoru vodnih usluga, uključujući i izgradnju komunalne infrastrukture. Ovi projekti su pokrenuli proces poboljšanja u sektoru i trasirali pravce u kojima treba dalje raditi kako bi poboljšanja bila sistemska i dugoročna. Ipak, pojedini projekti su rezultirali infrastrukturom i uslugama koje nisu finansijski održivi i time ukazali na potrebne reforme sektora vodnih usluga u FBiH.
Također, troškovi koje imaju komunalna preduzeća (KP) još uvijek nisu dovedeni na optimalni nivo. Kod mnogih KP još uvijek nisu uspostavljeni standardi koje moraju ispunjavati niti se prati njihov rad na adekvatan način (ne postoje: sistem za ocjenu uspješnosti, transparentnost poslovanja, adekvatna kadrovska politika itd.). Zbog nedovoljnog održavanja postojeće vodovodne mreže, kao i administrativnih gubitaka, stepen neprihodovane vode je veliki. Pored očekivanih visokih troškova (uzrokovanih gore navedenim nedostatkom sredstava, ali i nedostatkom redovnih operativnih postupaka za upravljanje imovinom) za prekomjerno zahvatanje vode, prečišćavanje, transport i isporuku, troškovi osoblja su znatno veći nego što su definisali međunarodni standardi. Broj uposlenih u komunalnim uslugama znatno je iznad međunarodnih standarda, što dovodi do izuzetno visokih troškova rada. Da bi se optimizirali troškovi uposlenih i gubici u vodovodnom sistemu sveli na razumnu mjeru, pored gore pobrojanih aktivnosti neophodna su značajna finansijska ulaganja u zanavljanje i modernizaciju sistema upravljanja vodnim objektima.
U skladu s članom 9. Okvirne direktive o vodama, potrebno je osigurati povrat troškova vodnih usluga na način da se stimulira održivo i učinkovito korištenje voda, svakako uz prethodno unapređenje efikasnosti pružatelja usluge (komunalnih preduzeća), tj. optimiziranje istih troškova. Dodjeljivanje dodatnih odgovornosti (a time i dodatnih troškova) za izgradnju nove infrastrukture bi dovelo do kolapsa (ili nova infrastruktura ne bi adekvatno funkcionirala, kao što je pokazalo nekoliko najnovijih investicija međunarodnih finansijskih institucija), ukoliko se prije svega ne bi provela sveobuhvatna reforma.
Organi i institucije nadležne za provođenje aktivnosti iz Programa dužni su učestvovati i izvještavati Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o provođenju Programa. Federalno ministarstvo će sa Agencijom za vodno područje rijeke Save Sarajevo i Agencijom za vodno područje Jadranskog mora Mostar uz podršku međunarodnih partnera pratiti realizaciju aktivnosti iz Programa.
Posebno se napominje da je Program rađen u saradnji sa Gender centrom FBiH i sve predložene buduće izmjene i dopune regulatornog okvira će se uskladiti i sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 32/10), (u daljem tekstu: ZORS BiH), kao što su i sve aktivnosti programa uzele u obzir i poštovanje rodne ravnopravnosti građana.
Aktivnosti A1-A6, zatim B1-B2, C1 i D1-D2 prepoznate su kao kratkoročni prioriteti, odnosno aktivnosti koje se započinju hitno, a najkasnije u roku od jedne godine.
Aktivnosti A7-A10, B3, te D3-D4 utvrđene su kao srednjoročni prioritet, odnosno aktivnosti koje se započinju i provode u roku od dvije do pet godina.
Aktivnosti D5 i D6 imaju dugoročni prioritet, odnosno započinju i provode se u roku od pet i više godina, s tim što će se za aktivnost D5 već u toku prve godine provođenja programa izraditi detaljne smjernice za provođenje procedure provjere priuštivosti putem ankete o prihodima i troškovima domaćinstava na nivou JLS.
Za aktivnosti A11-A12 i C2-C4 nije određen prioritet za njihovu realizaciju.

2 Aktivnosti koje se odnose na regulatorni okvir

Oznaka

Aktivnost

Nadležnost

Vremenski okvir

Procjena rizika

Očekivani rezultat

Među-rezultati sa rokovima i indikatorima praćenja

Rezervni plan

Potrebna sredstva (+izvor)

A1

Usvajanje akta o Metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine (Metodologija)

Vlada FBiH

FMPVŠ

0+6 mjeseci

Izazovi koje treba prevazići na putu usvajanja akta o Metodologiji od strane Vlade FBiH u pogledu usaglašavanja sa svim relevantnim akterima na koje se akt odnosi, a nastoji se umanjiti podrškom IFI za reforme sektora

Usvojen akt o Metodologiji i njeno provođenje

-

-

Osigurana tehnička podrška MEG II Projekta, nema predviđenog finansijskog troška iz Budžeta FBiH

Obrazloženje:

Radna grupa formirana krajem 2018. godine, sačinjena od predstavnika FMPVŠ, SOG FBiH, UPKP FBiH, AVP rijeke Save, AVP Jadranskog mora, FMOiT izradila je Uredbu o Metodologiji. Ova Uredba je izrađena u skladu sa svim propisanim procedurama, uključujući javnu raspravu (https://fmpvs.gov.ba/2020/10/19/javna-rasprava-nacrt-uredbe-o-metodologiji-utvrdjivanja-najnize-osnovne-cijene-vodnih-usluga/). U javnoj raspravi su učestvovale zainteresovane institucije (na svim nivoima u FBiH, uključujući i institucije čiji su predstavnici bili članovi ove Radne grupe). Nakon provedene procedure tekst Uredbe je usaglašen i pripremljen za upućivanje Vladi FBiH na razmatranje i usvajanje. Međutim, zbog zahtjeva pojedinih aktera iz ovog procesa odlučeno je da se Metodologija uputi Vladi FBiH u drugoj prilagođenoj formi kojom bi se preporučila kantonima, odnosno jedinicama lokalne samouprave njena praktična primjena (uključujući i izmjene potrebnih zakonskih, odnosno podzakonskih akata).

A2

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama FBiH

Parlament FBiH

Vlada FBiH

FMPVŠ

0 + 9 mjeseci

Visok rizik sporog razmatranja i usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama u Parlamentu FBiH, aktivirati rezervni plan u slučaju neuspjeha u prva četiri mjeseca

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama FBiH stupio na snagu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama FBiH uvršten na Dnevni red Parlamenta FBiH u roku od četiri mjeseca – po potrebi aktivirati rezervni plan

Razmotriti alternativne opcije koje bi se odnosile na opciju provođenja odvojenog procesa izrade Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama FBiH koji bi se uputio u Parlament FBiH prema odgovarajućoj proceduri

Nema predviđenog finansijskog troška iz Budžeta FBiH

Obrazloženje:

Vlada FBiH na svojoj 132. sjednici, održanoj 14.12.2017. godine na prijedlog FMPVŠ kao obrađivača utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopuna Zakona o vodama$$$U izmjenama ZoV-a koje su u proceduri navedeno je sljedeće:

Član 28b. Naknada troškova za vodne usluge

1)                    Naknadom troškova za vodne usluge, uključujući troškove zaštite okoliša i troškove resursa, u skladu sa ekonomskom analizom iz člana 29. stav (2) ovog zakona, i posebno u skladu s principom „zagađivač plaća" i "korisnik plaća", osigurava se: 

a)                     da politika cijena vode predstavlja odgovarajući poticaj korisnicima da koriste vodu racionalno i da time doprinesu ostvarenju okolišnih ciljeva iz ovog zakona;

b)                    da odgovarajuće učešće korisnika vode namijenjene za industriju, domaćinstva i poljoprivredu, u naknadi troškova vodnih usluga, uzima u obzir socijalne, okolišne i privredne efekte naknade, kao i geografske i klimatske uslove.

2)                    U planu upravljanja vodama iz člana 25. ovog Zakona daje se prikaz planiranih koraka za primjenu odredbi stava (1) ovog člana koji će doprinijeti postizanju okolišnih ciljeva iz ovog zakona, kao i o učešću različitih vidova korištenja vode u naknadi troškova za vodne usluge.

3)                    Odredbe ovog člana nisu smetnja za finansiranje preventivnih ili mjera za oporavak, radi postizanja ciljeva ovog zakona.

4)                    Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i federalnog ministra nadležnog za okoliš donosi uredbu o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga.

Pojašnjenje: Radi ujednačavanja prakse i pravnog okvira za vodne usluge (snabdijevanja vodom i kanalizacije i prečišćavanja otpadnih voda) na nivou Federacije BiH, propisati donošenje jedinstvene metodologije za obračun tarifa za vodne usluge na nivou Federacije BIH i parametara za utvrđivanje najnižih cijena vodnih usluga na nivou kantona, pri čemu konačnu cijenu vodne usluge za svoj vodovodni sistem donosi jedinica lokalne samouprave, sa  krajnjim ciljem postepenog osiguranja zaštite voda od zagađenja urbanim otpadnim vodama i od prekomjernog iscrpljivanja, te ispunjavanja zahtjeva iz vodno-komunalnih direktiva EU u ovom segmentu što je preduslov za korištenje EU fondova.$$$ i proslijedila ga 15.12.2017. godine Parlamentu FBiH radi razmatranja i usvajanja. Ovaj Nacrt, sadrži prijedloge izmjena i dopuna značajnog broja članova važećeg Zakona o vodama FBiH. Ipak do dana izrade ovog Programa nije razmatran od strane Doma naroda Parlamenta FBiH, niti je poznato kada bi se to moglo desiti.

Postoji realan rizik da se ova aktivnost ne dovrši uspješno u skorije vrijeme. U slučaju da se u narednom periodu od četiri mjeseca ova aktivnost ne realizuje.

A3

Izraditi prednacrt Zakona o vodnim uslugama FBiH, provesti odgovarajuće procedure do njegovog konačnog usvajanja u Parlamentu FBiH

Parlament FBiH

Vlada FBiH

FMPVŠ

0+48 mjeseci

Eventualno spor proces usvajanja u Parlamentu FBiH nacrta/prijedloga Zakona o vodnim uslugama FBiH

Izrađen/usvojen nacrt/prijedlog Zakona o vodnim uslugama

Prednacrt Zakona o vodnim uslugama FBiH 0+12 mjeseci

 

Osigurana tehnička podrška MEG II Projekta, finansijski trošak aktivnosti se odnosi samo na rad eventualnog radnog tijela koje bi se oformilo za realizaciju ove aktivnosti

Obrazloženje:

Izrada Zakona o vodnim uslugama FBiH, koji bi integrisao postojeća i očekivana pitanja pružanja vodnih usluga, se smatra najboljim i integriranim odgovorom na izazove potrebnih reformi sektora. Ovaj Zakon bi također, integrirsao odgovore na pitanja tarifne metodologije, ugovora o pružanju javnih usluga odnosno direktnih nadležnosti i odgovornosti JLS i KP u pružanju vodnih usluga, nadležnosti i odgovornosti za subvencioniranje svih potrebnih troškova za plaćanje ovih usluga, nadležnosti i odgovornosti za puno evidentiranje komunalne infrastrukture, obračun amortizacije iste, te izdvajanje iznosa po tom osnovu za potrebne redovne zamjene infrastrukture i druga neophodna pitanja, koja se odnose na oblast vodnih usluga. Preduslov za realizaciju ove aktivnosti je utvrđivanje obrađivača u skladu sa nadležnostima za oblast vodnih usluga u FBiH.

A4

Pokrenuti aktivnosti za izmjenu Zakona o javnim preduzećima i/ili Zakona o privrednim društvima FBiH

FMPVŠ + UPKP

Federalno ministarstvo energije, industrije i rudarstva

Odmah nakon usvajanja ovog Programa

Spremnost za izradu zakona o izmjenama i dopunama navedenih zakona

Precizno uređeno knjiženje vodno-komunalne infrastrukture

 

 

Osigurana tehnička podrška MEG II Projekta, nema dodatnog troška iz Budžeta FBiH

Obrazloženje:

Izmjene ovih zakona su potrebne da se olakša i preciznije uredi knjiženje stalnih sredstava koja se koriste za pružanje vodnih usluga, kao i preciznije uredi dokapitalizacija vodovodnih preduzeća. Postojeće stanje je činjenica da se značajan dio komunalne infrastrukture koja je u funkciji pružanja vodnih usluga sada ne vodi u knjigama stalnih sredstava, čime je izbjegnut zakonom propisan obračun amortizacije. Posljedica je nepostojanje dovoljnih finansijskih sredstava, koja se zapravo prikupljaju po osnovu obračunate amortizacije, za redovnu sanaciju i zamjenu infrastrukture, koja stoga vremenom propada i uzrokuje visoke postotke neprihodovane vode i stoga i neopravdane visoke troškove crpljenja i distribucije vode, prekide u opskrbi vodom, kao i umanjenje kvaliteta vode (potencijalni rizik po javno zdravlje). Zato je veoma važno jasno prepoznati problem cjelovitog evidentiranja stalnih sredstava koja se koriste za pružanje vodnih usluga i zakonski riješiti i propisati obvazujuće postupke.

A5

Inicirati izmjenu člana 20. Zakona o PDV-u BiH

Parlamentarna skupština BiH

FMF

Odmah nakon usvajanja ovog Programa

Visok rizik sporog razmatranja i usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u u Parlamentarnoj skupštini BiH

Jasno je naznačeno da se posebne vodne naknade ne uključuju u osnovicu za obračun PDV-aPotrebno je izvršiti samo dopunu jednog člana Zakona o PDV-u BiH

Prestanak prinudne naplate istih od strane UIO BiH

Pokretanje nadležnih sudskih postupaka

Nema dodatnog troška iz Budžeta FBiH

Obrazloženje:

UIO BiH svojim obavještenjem od 09.12.2005. godine UPKP FBiH dala upute da se ne vrši obračun PDV na PVN. Međutim posljednjih godina vrši se retroaktivan obračun istog sa obračunom zateznih kamata, kao i kazni za preduzeća i odgovorna lica. Dana 22.08.2019. godine Vlada FBiH svojim Zaključkom zadužila Federalno ministarstvo finansija i Poreznu upravu FBiH da osiguraju da se u sklopu tekuće izmjene Zakona o PDV-u izvrši preciziranje člana 20. zakona o PDV-u u smislu izuzeća KP od plaćanja PDV-a od prikupljenih sredstava PVN-a. Do navedenih izmjena člana 20. Zakona o PDV-u BiH još nikad nije došlo, a UIO BiH svojim aktom od 21.03.2019. godine obavijestila UPKP FBiH i Udruženje vodovoda RS da će kao svoj konačan stav primjenjivati drugostepeno rješenje kao konačan akt UIO BiH, odnosno da će u osnovicu za obračun PDV-a uključivati i PVN. Ovakvi stavovi UIO BiH stvorilo je nedoumice kod preduzeća, jer neki vrše obračun PDV-a na PVN, dok drugi to i dalje ne rade. Preduzeća gdje je bila kontrola morala su da plate retroaktivno "Utvrđene" obaveze PDV-a na PVN, kao i zatezne kamate i kazne (da li dobrovoljno ili prisilnom naplatom), a neka od njih su pokrenula sudske postupke.