Odluka o usvajanju strategije za razvoj ljudskih resursa u strukturama državne službe Federacije Bosne i Hercegovine (2022 -2027)
Na osnovu člana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka) Vlada Kantona Sarajevo, na 15. sjednici održanoj 06.07.2023. godine, donijela je
ODLUKU
O USVAJANJU STRATEGIJE ZA RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA U STRUKTURAMA DRŽAVNE SLUŽBE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (2022 -2027)
I
Usvaja se Strategija za razvoj ljudskih resursa u strukturama državne službe Federacije BiH (2022-2027).
II
Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo će u saradnji sa Agencijom za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine učestvovati u izradi Akcionog plana za provođenje Strategije iz tačke I ove odluke.
III
Sastavni dio ove odluke je Strategija za razvoj ljudskih resursa u strukturama državne službe Federacije BiH (2022-2027).
IV
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 02-04-31542-19/23
06. jula 2023. godine
Sarajevo
Premijer
Nihad Uk, s. r.
STRATEGIJA
ZA RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA U STRUKTURAMA DRŽAVNE SLUŽBE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2022-2027
Sarajevo, septembar 2022. godine
Izradu ovog dokumenta je podržala ReSPA
UVOD
Javna uprava i državna služba u BiH
Evropska unija kao faktor promjene
METODOLOGIJA IZRADE STRATEGIJE
Proces izrade Strategije i konsultacije
STRATEŠKA PLATFORMA
Situaciona analiza
Uređenje državne službe u Federaciji BiH
Jedinstvo državne službe, koherentost i usporedivost
Izvještavanje, analitika i digitalizacija
Upravljanje državnom službom
Optimizacija broja zaposlenih i kadrovsko planiranje
Kompetencije u centru upravljanja ljudskim potencijalima
Opisi poslova
Ulazak u državnu službu i popunjavanje radnih mjesta
Način popune radnih mjesta
Ispiti
Biografija kandidata
Premještaji i napredovanja
Prekobrojni službenici
Rad na određeno vrijeme
Pripravnici i volonteri
Izbor najboljeg kandidata
Sastav selekcijskih komisija
Ocjenjivanje zaposlenih i posljedice
Probni rad
Nagrađivanje dobrog učinka
Premještaj na niže radno mjesto ili u niži platni razred
Odgovornost službenika
Sistem disciplinske odgovornosti
Prekršajna odgovornost
Žalbeni sistem
Uloga Sindikata
Podrška zaposlenima i drugi poslovi savremenog upravljanja ljudskim resursima
SWOT analiza
STRATEŠKI FOKUSI
VIZIJA
STRATEŠKI CILJEVI
STRATEŠKI CILJ 1: OBEZBIJEDITI DALJI RAZVOJ SLUŽBENIČKOG SISTEMA
Prioritet 1.1 Unaprijeđen proces popunjavanja radnih mjesta u državnoj službi
Mjera 1.1.1 Izraditi metodološki okvir za izradu kadrovskog plana kao osnovu za sistematizaciju / popunjavanje radnih mjesta
Mjera 1.1.2: Unaprijediti izborni proces državnih službenika uz uvođenje IT alata
Prioritet 1.2 Konherentan službenički sistem
Mjera 1.2.1: Izvršiti analizu funkcija upravljanja ljudskim resursima na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH
Mjera 1.2.2: Analiza institucionalnog i zakonodavnog okvira državne službe
STRATEŠKI CILJ 2. EFIKASAN, OTVOREN I INKLUZIVAN PRISTUP U PROCESU RAZVOJA STANDARDA ZA UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA
Prioritet 2.1 Razvijen funkcionalan sistem za primjenu modernih alata za upravljanje razvojem ljudskih resursa u državnoj službi
Mjera 2.1.1 Razviti okruženje za efikasnog, inovativnog i motiviranog državnog službenika
Mjera 2.1.2: Unaprijediti administrativne i institucionalne kapacitete za ULJR
Mjera 2.1.3: Razviti IT module koji odgovaraju svim funkcijama ULJR
INDIKATIVNI FINANSIJSKI OKVIR
OKVIR ZA PROVOĐENJE, PRAĆENJE, IZVJEŠTAVANJE I EVALUACIJU STRATEGIJE
VEZA SA DRUGIM PLANSKIM DOKUMENTIMA
PRILOG 1 – OPIS MJERA
PRILOG 2 – REZULTATI KONSULTACIJA SA RELEVANTNIM AKTERIMA
Problemi koje ističu odgovorni za državnu službu- sumirane izjave nakon održanih sastanaka u kantonima
Lista skraćenica
|
ADS FBIH ili Agencija |
Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine |
|
FBiH |
Federacija Bosne i Hercegovine |
|
SIGMA |
Support for Improvement in Governance and Management – Podrška unapređenju upravljanja i rukovođenja |
|
DG NEAR |
Generalna direkcija EK za susjedstvo i pregovore o proširenju |
|
SDG |
Ciljevi održivog razvoja |
|
OMK |
Otvorena metoda koordinacije |
|
EU |
Evropska unija |
|
EK |
Evropska komisija |
|
SOG FBiH |
Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine |
|
JLS |
Jedinica(e) lokalne samouprave |
|
IKT |
Informaciono komunikacione tehnologije |
|
GiZ |
Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju |
UVOD
Zaposleni u organima državne službe, nezavisno od njihovog statusa, su najvažniji i najvrijedniji resurs svake javne uprave. Kako je javna uprava jedan od najvećih poslodavaca u svakoj zemlji, s njenim najvažnijim resursom ne može postupati stihijski, bez sistema i aktivnosti planiranih na duži rok. Nakon decenija reformskih procesa u ovoj oblasti, jedinstveno uređenje BiH i posebnosti Federacije BiH unutar iste nameću potrebu da se određene reformske aktivnosti razviju specifično za potrebe državne službe u Federaciji BiH. Taj proces je započet izradom strateških dokumenata iz oblasti stručnog usavršavanja u organima državne službe, a nastavlja se ovom Strategijom za razvoj ljudskih resursa u strukturama državne službe Federacije BiH koja se utvrđuje za period 2022 - 2027. Svrha izrade strateških dokumenata je da se omogući i olakša učinkovito upravljanje društvenim procesima uz pomoć motiviranih i sposobnih državnih službenika koji nisu samo tehnički stručni i kompetentni već su i posvećeni pružanju kvalitetnih usluga (državnim i drugim organima i ustanovama, građanima i privredi, svojim kolegama), etično se ponašaju i generalno služe kao pozitivan uzor u društvu.
Javna uprava i državna služba u BiH
Kao posljedica ustavnog uređenja BiH, ne postoji jedinstvena javna uprava odnosno državna služba BiH već se može govoriti o upravama i službama upravnih nivoa BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH kao autonomnim sistemima koji su organizirani, finansirani i razvijaju se nezavisno jednih od drugih. Pri tome, svi nabrojani sistemi su u potpunosti asimetrični u pogledu kvantitativnog obima svojih nadležnosti kao i raspoloživih resursa što predstavlja veliku prepreku za međusobno usklađivanje.
Odvojeni razvoj je rezultirao brojnim razlikama, ali i dalje među njima postoje i brojne sličnosti pa i istovjetna rješenja. Državne službe ovih upravnih nivoa se najviše razlikuju u pogledu horizontalnog obima državne službe, koji je najširi u Federaciji BIH (a najuži u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, gdje su obuhvaćeni samo centralni upravni organi) i vertikalne kategorizacije radnih mjesta (npr. u pojedinim kantonima Federaciji BiH nedostaje kategorija rukovodećih državnih službenika, a u RS i BD je moguće biti državni službenik i bez visoke stručne spreme itd.). Odgovornost za državnu službu je po pravilu podijeljena između ministarstava nadležnih za poslove pravde (BiH i Federacija BiH) odn. uprave (RS), sa jedne strane, te agencija za državnu službu (BiH i Federacija BiH) odn. državnu upravu (RS), sa druge strane, osim u BD gdje su svi poslovi vezani za službenički sistem u resoru Pododjeljenja za ljudske resurse Odjeljenja za stručne administrativne poslove Vlade BD.
U ovom okviru i sama državna služba u Federaciji BiH je složeni sistem, kako po vertikali (više-manje autonomne službe same Federacije, deset kantona i brojnih lokalnih samouprava) tako i horizontalno (autonomno postavljene državne službe podređene izvršnoj vlasti, službe u pravosuđu, parlamentima, nezavisnim institucijama), koji je uređen jednim federalnim i sedam kantonalnih zakona i drugim sektorskim propisima. Ovakvo složeno uređenje može dovesti i dovodi do nekoherentnosti politika prema državnoj službi i različitih praksi u primjeni državno-službeničkog pravnog okvira te instrumentarija upravljanja ljudskim resursima čime se definitivno otvara pitanje formalnog i stvarnog jedinstva državne službe u Federaciji.
Dosadašnji pokušaji da se jedinstvo državno-službeničkog sistema u Federaciji BiH ostvari po formi i u praksi nisu dali rezultate. Zbog toga, zbog brojnih primjedbi koje redovno upućuje Evropska komisija, kao i pritužbi relevantnih domaćih subjekata (vlade i ministarstva pravosuđa u Federaciji BiH) nameće se potreba da se svemu pristupi na strateški način, odnosno putem osmišljavanja i usvajanja odgovarajuće strategije kojom će se odrediti okvir za formuliranje odgovora na permanentne izazove, a sve u cilju da se državna služba transformira u koherentan skup postojećih podsistema čija će praksa upravljanja ljudskim resursima biti konzistentna, uslovi rada ujednačeniji i tehnološki nivo poslovanja podignut na znatno viši nivo.
Takva strategija se treba postaviti kao podrobnija razrada i dopuna odgovarajućeg dijela Strateškog okvira za reformu javne uprave u BiH 2018-2022 pod naslovom "Državna služba i upravljanje ljudskim potencijalima". Strateški okvir je u tom dijelu postavio sljedeći cilj:
Uspostavljen pravni okvir i izgrađeni kapaciteti za razvoj funkcije upravljanja ljudskim potencijalima zasnovane na načelima profesionalizma, meritornosti i efikasnosti.
kojeg je trebalo već ostvariti provedbom sljedećih mjera:
- Unapređenje politika i pravnog okvira za upravljanje ljudskim potencijalima i izgradnja kapaciteta za njihovu efikasnu provedbu
- Osiguranje sveobuhvatnog poštivanja principa meritornosti, jednakog tretmana, transparentnosti i političke neutralnosti u svim oblastima upravljanja ljudskim potencijalima
- Uspostavljanje modernog planiranja kadrova i profesionalnog razvoja zaposlenih
- Uspostavljanje pravičnog i transparentnog sistema plaća i naknada za rad
- Osiguranje poštivanja normi etičkog ponašanja zaposlenika u upravnim strukturama
- Unapređenje kvaliteta općeg upravljanja u strukturama državne službe.
Uspješna provedbe mjera iz Strateškog okvira je trebala rezultirati znatnim napretkom BiH u procesu evropskih integracija, no do toga nije došlo jer je implementacija usporena i u potpunosti je zavisna od kapaciteta i političke volje pojedinačnih upravnih nivoa.
Evropska unija kao faktor promjene
Članstvo BiH u EU je jedan od nespornih ciljeva kojem podjednako streme i građani i politička elita u zemlji. Članom 111. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz 2017. godine između BiH i EU, BiH se obavezala da razvije učinkovitu i odgovornu javnu upravu na svim upravnim nivoima. U stavu 2. je poseban akcenat stavljen na:
- transparentnost i nepristranost državne službe,
- zapošljavanje prema zaslugama i kvalifikacijama,
- (savremeno) upravljanje ljudskim resursima,
- razvoj karijere službenika,
- stalnu obuku i stručno usavršavanje,
- promociju etičkog ponašanja i integriteta.
Član 111. Sporazuma je obavezujući za sve upravne nivoe s tim da se njegovi zahtjevi ne moraju zadovoljiti na uniformni način, kroz maksimalnu harmonizaciju, već su dozvoljena različita rješenja dokle god je zadovoljen minimalni standard. Trenutno je minimalni standard dat u formi (SIGMA) Principa javne uprave.U svojem mišljenju od 29. maja 2019. godine, Evropska komisija je iznijela 14 uslova za otvaranje pristupnih pregovora BiH, među njima jedan koji se neposredno tiče javne uprave i državne službe:
14. Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi.
U međuvremenu je i Generalna direkcija EK za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), zajedno sa Pravnim uredom Delegacije EU u BiH, razvila i neslužbeno dostavila svoje viđenje minimalne i maksimalne harmonizacije propisa o državnoj službi u BiH. DG NEAR je inače nosilac praćenja stanja ispunjenosti člana 111. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju o čemu se organi i građani BiH obavještavaju svake godine. Osim u iznimnim slučajevima, tzv. izvještaji o napretku uglavnom ne specificiraju na koji se upravni nivo primjedbe odnose. U posljednje tri godine iznova se iznose sljedeće primjedbe:
- uprkos zajedničkoj odgovornosti za državnu službu, sedam kantona u Federaciji BiH je samostalno donijelo svoje zakone o državnoj službi čime se pridonijelo daljoj fragmentaciji službeničkog sistema; nivoi vlasti ne koordiniraju pristup upravljanju ljudskim resursima i promjenama službeničkih propisa; naročito se od Federacije BiH očekuje da blisko sarađuju pri postavljanju osnova i okvira državne službe (imenovanje koordinatora za reformu javne uprave na kantonalnom nivou je ohrabrujući korak u pravcu koordinacije unutar Federacije BiH)
- političko miješanje na kantonalnom nivou se ogleda naročito u isključivanju najviših rukovodnih pozicija iz državne službe (zakoni ne pružaju jasnu i usporedivu sliku strukturu državne službe, koje institucije su uključene i koje pozicije, kako se dijele najviše i srednje rukovodstvo itd.) ; također, prevelik je politički uticaj na zapošljavanje i napredovanje uz izrazit nedostatak transparentnosti ovih procedura i prevelika diskreciona ovlaštenja rukovodilaca organa koji mogu odstupiti od principa meritornosti
- ustavna i zakonska obaveza osiguranja zastupljenosti po etničkom kriteriju se ne bi trebala smatrati dozvolom da etnički kriterij ima prevagu u odnosu na princip meritornosti
- različiti zahtjevi i prakse zapošljavanja, napredovanja i otkaza onemogućavaju mobilnost između različitih upravnih nivoa
- ocjenjivanje rada je uređeno, ali se neadekvatno primjenjuje
- rad na određeno vrijeme je redovna praksa, uključujući i rukovodni nivo
- prestanak radnog odnosa je uglavnom posljedica odlaska u penziju, a otkazi i disciplinski postupci se nedovoljno koriste
- praćenje prakse upravljanja resursima se ne vrši konzistentno, niti se podaci stavljaju na uvid javnosti
- povećanje platnog razreda nije povezano s ocjenjivanjem, što znači da je napredovanje više rezultat minulog rada umjesto učinka; platni sistem generalno nije transparentan niti je osigurana primjena principa jednake plaće za isti posao itd.
Ono što EK želi vidjeti u BiH, na svim upravnim nivoima je usklađena politika i upravljanje državnom službom, uz ispunjavanje preuzetih obaveza iz Strateškog okvira, dosljednu strukturu državne službe, operativne i interoperabilne informacione sisteme za upravljanje ljudskim resursima, specijalizirane jedinice odn. pojedinačne službenike za upravljanje ljudskim resursima, izbjegavanje upotrebe instrumenata za uvođenje u državnu službu bez javnog konkursa i transparentno odlučivanje o premještajima i napredovanju na osnovu zasluga i prema potrebama službe, sveobuhvatnom uvođenju kompetencija itd.
METODOLOGIJA IZRADE STRATEGIJE
Uredbom o izradi strateških dokumenta definirana je metodologija kojom su propisani koraci u procesu izrade i sadržaj strateških dokumenata. U slučaju izrade ove Strategije, bilo je potrebno poduzeti prethodne korake:
Odlukom o izradi Strategije za razvoj ljudskih resursa u strukturama državne službe Federacije BiH 2022-2027 od 29. novembra 2021. godine, naloženo je pokretanje postupka izrade sektorske strategije u oblasti razvoja ljudskih resursa (tačka I) s ciljem definiranja strateških pravaca daljeg razvoja ljudskih resursa (tačka III). U preostalim tačkama Odluke određeni su principi izrade Strategije (tačka II), nosilac i učesnici izrade, koordinacioni mehanizam, financijska sredstva i rok izrade (tačka IV), te prethodno navedene faze izrade Strategije (tačka V). Na osnovu ove odluke, Rješenjem Vlade Federacije BiH imenovana je posebna Radna grupa za izradu predmetne strategije. Zbog širine mogućih tumačenja termina "razvoja ljudskih resursa" na sastancima sa predstavnicima Radne grupe postignut je konsenzus da bi se Strategija trebala baviti, u materijalnom smislu, najširim skupom pitanja koja utiču na položaj i rad državnih službenika. To praktično znači da Strategija treba pokrivati svu materiju koja jeste ili bi trebala biti predmet uređenja zakonima o državnoj službi, s izuzetkom stručnog usavršavanja u Federaciji BiH.
Proces izrade Strategije i konsultacije
Proces izrade Strategije je započet prikupljanjem važećih zakona o državnim službenicima i njihovom usporedbom po istaknutim pitanjima iz : Strateškog okvira za reformu javne uprave u BiH sa Akcionom planom; Politike razvoja upravljanja ljudskim potencijalima Federacije BiH, i Metodološkog okvira principa javne uprave i brojnih dokumenata koji su u prethodnim godinama producirani uz podršku projekata tehničke pomoći koje je financirala EU.
Namjera izrade i idejni prijedlozi vezani za buduću strategiju su predstavljeni Mreži za razvoj ljudskih resursa u organima državne službe u Federaciji BiH i premijerima ili/i resornim ministrima upravnih nivoa u Federaciji BiH. Nakon predstavljanja Mreži za razvoj ljudskih resursa, konačni nacrt je bio predmet razmatranja šire stručne javnost, a zatim je kao prijedlog upućen Vladi Federacije BiH na usvajanje.
Samu izradu teksta Strategije je iznijela Agencija i za tu priliku posebno je oformljena Radna grupa, uz podršku vanjskog stručnog saradnika kojeg je angažirala Regionalna škola za javnu upravu-ReSPA.
STRATEŠKA PLATFORMA Situaciona analiza
Ova situaciona analiza predstavlja trenutno stanje pravnog i institucionalnog okvira službeničkog sistema u Federaciji BiH te praksu sprovođenja pojedinih funkcija za upravljanje ljudskim resursima
Uređenje državne službe u Federaciji BiH
Presudom Ustavnog suda Federacije BiH broj U-27/10, od 20. aprila 2010. godine, potvrđeno je da uređenje državne službe, kao pitanje iz domena socijalne politike, predstavlja zajedničku nadležnost Federacije BiH i kantona, a ovi upravni nivoi su pozvane da postignu dogovor u smjeru "harmoniziranih zakonskih rješenja predmetne oblasti." Usljed izostanka dogovora, uočene su brojne razlike u uređenju državne službe od kojih su pojedine kritične za dalji nastavak evropskih integracija BiH. Jedinstvo državne službe ne znači obavezu formiranje jedne centralizirane državne službe za sve u Federaciji BiH, već da postoji potreba da se autonomnost upravnih nivoa u Federaciji ograniči u smislu usvajanja ograničenog skupa što istovjetnih, što zajedničkih ili barem harmoniziranih rješenja u smjeru postizanja većeg kvaliteta, standardizacije, efikasnosti i efektivnosti i kao odgovor na objektivno postojeća ekonomska ograničenja.
Jedinstvo državne službe, koherentost i usporedivost
Pet od osam važećih zakona o državnoj službi u Federacije BiH sadrži odredbe o jedinstvu državne službe. Među onima koji promoviraju jedinstvo, u Unsko-sanskom kantonu je ono striktno ograničeno na pitanja prijema u državnu službu, obuke, politike upravljanja ljudskim potencijalima i registra državnih službenika, dok se u preostalima dopušta mogućnost zajedničkog uređenja ili/i provođenja i drugih instituta. Najveće razlika se pojavljuje u Kantonu 10 koji i sistem plaća smješta u korpus jedinstva sistema državne službe. Navedena dva kantona teže i uključivanju namještenika u zajednički registar državnih službenika odn. zaposlenih te u planove i programe obuke koje priprema i provodi Agencija. Federalni zakon i zakoni o državnoj službi Zapadnohercegovačkog kantona i Posavskog kantona ne uređuju pitanje jedinstva državne službe unutar Federacije BiH. Pitanje jedinstva prevazilazi okvire Federacije BiH jer je nerealno očekivati da se postigne viši nivo harmoniziranosti i jedinstva za cijelu BiH od one koju usaglase Federacija BiH i kantoni.
Materija osam važećih zakona o državnim službenicima nije istovjetna. Iako bi se svi trebali baviti samo državnom službom, kako nas sama njihova imena navode, svi osim federalnog i zakona Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (BPK Goražde) uređuju i namještenike. A zakoni kantona Zapadnohercegovačkog i Kantona 10 sadrže i odredbe o plaćama državnih službenika (što jeste u skladu sa SIGMA Principima javne uprave, mada se prihvata i upućivanje na posebne zakone).
|
Zakon |
Državni službenici |
Namještenici |
Plaće |
|
Federacija BiH |
Da |
Ne |
Ne |
|
Tuzla |
Da |
Da |
Ne |
|
Sarajevo |
Da |
Da |
Ne |
|
Una-Sana |
Da |
Da |
Ne, upućuje na drugi zakon |
|
Zap. Hercegovina |
Da |
Da |
Poglavlje V |
|
10 |
Da |
Da |
Poglavlje V |
|
Podrinje Goraže |
Da |
Ne |
Ne |
|
Posavina |
Da |
Da |
Ne, upućuje na drugi zakon |
Značajne razlike se pojavljuju i kod pojma državnog službenika, od minimalističke na nivou Federacije BiH (ista je i u Kantonu Sarajevo, Zapadnohercegovačkom kantonu i Bosanskopodrinjskom kantonu Goraždu) koja nalaže konsultiranje dodatnih odredaba da bi se utvrdio pun sadržaj pojma do dobro razrađenih u Unsko-sanskom kantonu i Posavskom kantonu, te definicije u Kantonu 10 koja sadrži i dodatne formalne elemente (rješenje, upis u Registar) i materijalne elemente (poslovi osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa) i lokacije radnog mjesta. Inače, niti jedan zakon ne sadrži pojmovnik, što je još jedan od uzroka neusaglašenog razumijevanja i praktične primjene pojedinih instituta.
Dok je horizontalni obim državne službe uglavnom isti u cijeloj Federaciji BiH (u ovom slučaju problem predstavlja neusaglašenost sa rješenjima upravnih nivoa BiH, RS i BD), kritičan je problem gornje linije razdvajanja državne službe od politički imenovanih (funkcionerskih) pozicija. Naime, Kanton Sarajevo, Tuzlanski kanton i BPK Goražde smještaju rukovodioce kantonalnih uprava i upravnih organizacija izvan državne službe iako njihov radno-pravni status uređuju zakonima o državnoj službi. Ovakav status ove grupe rukovodilaca organa državne službe već godinama izaziva kritike u procesu evropskih integracija. Treba razumjeti da je ovakvo rješenje je zapravo radikalan odgovor na prethodnu praktičnu nemogućnost zamijene rukovodilaca koji slabo rade. Zato buduće rješenje ovog problema treba biti holističko, odnosno povezano i s pitanjima kategorizacije državnih službenika, naročito rukovodećeg kadra, mandata i ocjenjivanjem rada i kompetencija.
Kod donje linije razdvajanja državne službe od namještenika, nije uvijek jasno po kojem se kriteriju razlikuju ova radna mjesta od službeničkih i pogotovo da li horizontalne funkcije koje ne spadaju u osnovnu djelatnost organa, kao što su ljudski resursi, finansije i knjigovodstvo, informacione tehnologije i dr., imaju status državnog službenika ili namještenika.
Zarad koherentnosti organizacije državne službe i osiguranja usporedivosti podataka, te olakšanja mobilnosti, vrlo je značajan vertikalan obim državne službe između ranije opisanih gornje i donje linije razdvajanja. Ovaj obim je ispunjen ljestvicom radnih mjesta državnih službenika. Ovdje je kritično što u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom kantonu i BPK Goražde ne postoje kategorije rukovodnih i ostalih državnih službenika, a što se zahtijeva SIGMA Principima javne uprave. Nasuprot njih, Kanton 10 dijeli kategoriju rukovodnih službenika na potkategorije službenika sa posebnim odgovornostima i ovlaštenjima (praktično najviši rukovodioci ostale rukovodeće službenike (srednji nivo rukovođenja), što je najbliže onome na čemu trenutno insistiraju u Evropskoj komisiji (ali nije predviđeno SIGMA Principima javne uprave). Ne postoji poklapanje ni u kategoriji ostalih (izvršilačkih) radnih mjesta, što sve čini zbrajanje podataka za cijelu Federaciju nemogućom misijom.
Da li je potrebna formalna podjela rukovodnih službenika na najviše rukovodioce i srednji nivo rukovođenja? U Evropskoj komisiji smatraju da bi ona bila korisna jer bi omogućila npr.:
- poseban postupak zapošljavanja
- polaganje posebnog ispita ili pohađanje posebne obuke
- vremenski ograničen period imenovanja (mandat)
- formiranje "korpusa" ovakvih službenika za koje bi bilo zaduženo posebno tijelo
- olakšano imenovanje kvalificiranih vršilaca dužnosti rukovodilaca organa
- posebne pogodnosti i naknade, radno vrijeme itd.
Mandati su nepoznati samo na nivou Federacije, Unsko-sanskog kantona i Posavsog kantona, dok su se ostali uglavnom ograničili za mandat od pet godina, osim Zapadnohercegovačkog kantona gdje je četiri, često sa ograničenjem broja uzastopnih mandata (Tuzlanski kanton, Kanton Sarajevo i BPK Goražde). Vršioci dužnosti rukovodilaca organa nisu uređeni zakonima o državnoj službi, pa tako na dužnost mogu biti imenovani i kandidati koji ne zadovoljavaju zahtjeve radnog mjesta.
Sva ova pitanja definicije državnog službenika i obima državne službe su od najvećeg značaja za omogućavanje usporedbe performansi državnih službi u Federaciji kao i za zbrajanje podataka radi izvještavanja prema Evropskoj komisiji.
Izvještavanje, analitika i digitalizacija
Već nekoliko godina zaredom, Evropska komisija zahtijeva redovnu dostavu statističkih podataka kojim se prikazuje stanje državne službe u cijeloj BiH. Skup traženih podataka se proširuje svake godine, kao i očekivanja da se da analitička procjena podataka i predoče zaključci i preporuke. Usljed nepoklapanja prikazanih u prethodnom poglavlju, objedinjavanje podataka je praktično nemoguće i za cijelu zemlju, ali i za samu Federaciju BiH. Zato se za sada Evropskoj komisiji dostavljaju podaci koji se odnose samo na državnu službu Federacije.
Svi zakoni o državnoj službi u Federaciji BiH predviđaju obavezu praćenja izvršenja zakona o državnim službenicima, subjekte praćenja i obavezu vlada da podnose izvještaje parlamentima o stanju državne službe, ali ne određuju način (metodologiju) kako se to ima činiti. Također, svi posebno uređuju inspekcijski nadzor nad primjenom zakona, koji je vrlo bitan izvor podataka i osnova za donošenje zaključaka o stanju državne službe. Redovno stavljanje javnosti na uvid podataka o stanju državne službe nije propisano, iako to predstavlja jednu od najznačajnijih obaveza predviđenih SIGMA Principima javne uprave.
Analitika stanja državne službe počiva na uređenim bazama podataka i digitaliziranim instrumentima upravljanja ljudskim resursima. Primarna baza podataka je Registar državnih službenika (i ostalih zaposlenih). Svi zakoni propisuju postojanje registra s tim da digitalni format nije obavezujući, ali se pretpostavlja. U skladu s načelom jedinstva državne službe u Federaciji BiH, sljedeći nivoi predviđaju jedinstveni Registar kojeg razvija i administrira Aghencija: Federacija BiH, Tuzlanski kanton, Kanton Sarajevo i BPK Goražde. Unsko-sanski kanton i Kanton 10 propisuju paralelno postojanje Registra kojeg vodi Agencija i posebnih registara relevantnih ministarstva pravosuđa i uprave. Zapadnohercegovački kanton i Posavski kanton predviđaju samo svoje posebne registre. Postojanje višestrukih registara nije upitno dokle god među njima postoji interoperabilnost i podudaranje podataka, ali se može postaviti pitanje ekonomske racionalnosti višestrukog ulaganja u paralelne sisteme koji obavljaju istu funkciju.
Registar odn. registri su samo dio mnogo šireg digitaliziranog sistema za upravljanje ljudskim resursima, popularno HRMIS. Zbog zastoja sa stavljanjem centralnog Registra u funkciju, HRMIS nije do sada bio na dnevnom redu za zakonsku regulaciju. Ipak, Agencija ulaže velike napore da jedan takav instrument čim prije stavi na raspolaganje korisnicima svojih usluga. U sklopu novog sistema će posebno značajni biti moduli elektronskog konkursa i stručnog ispita, ocjenjivanja i dr. Kao i u slučaju registara, ovdje se postavlja pitanje da li bi kantoni mogli sebi priuštiti svoje posebne sustave HRMIS ili bi se sredstva trebala objediniti radi kompletiranja zajedničkog sustava kojeg već razvija Agencija.
Sve navedeno u ovom odjeljku ne služi izvještavanju Evropske komisije (to je samo motiv više za ubrzani razvoj), već primarno da omogući adekvatnije pravno uređenje i kvalitetnije upravljanje državnom službom.
Upravljanje državnom službom
Važeći zakoni o državnoj službi u Federaciji BiH sadrže odredbe o ljudskim resursima i kadrovskoj politici, donošenju smjernica kadrovske politike od strane vlada odnosno izvršnih tijela na nižim nivoima (s tim da se u Kantonu 10 razlikuju opće smjernice za vođenje kadrovske politike od strateškog dokumenta pod nazivom "Smjernice kadrovske politike") te ulozi agencija za državnu službu. Prema Akcionom planu za provedbu Strateškog okvira za reformu javne uprave u BiH, sve institucije uprave bi trebale politike upravljanja ljudskim resursima upravnih nivoa konkretizirati svojim institucionalnim dokumentima o ljudskim resursima, no takva obaveza još uvijek nije uređena zakonom. U svom punom obliku, institucionalni strateški dokumenti za upravljanje ljudskim resursima bi trebali adresirati sljedeće:
- osmišljavanje i planove modifikacije organizacionih struktura i programa usmjerenih na povećanje učinkovitosti organizacije i njenih reakcija na vanjske i unutrašnje promjene
- upravljanje ljudskim kapitalom – prikupljanje podataka, njihova analiza i izvještavanje vezanih za ljudske resurse od kojih zavise strateške, investicione i operativne i druge odluke
- upravljanje znanjem u smislu njegovog sticanja, čuvanja i dijeljenja u cilju poboljšanja učenja i učinka zaposlenih
- raznolikost i inkluziju radne snage koja bi trebala odražavati društvenu strukturu
- aktivni angažman zaposlenih i njihovu zainteresiranost za svoj posao i organizaciju
- strategije za unapređenje učinka kako organizacije i tako i zaposlenih
- privlačenje i zadržavanje visokokvalitetnih kadrova sa posebnim akcentom na talente koji će biti potrebni za ostvarivanje ciljeva organizacije
- izgradnju povoljnog okruženja i ohrabrivanje zaposlenih da permanentno uče i rade na unapređenju svojih kapaciteta
- politiku i praksu nagrađivanja kojima se povećava zadovoljstvo zaposlenih, a u kontekstu ostvarivanja ciljeva poslovanja
- odnose upravljačkih struktura i zaposlenih odn. njihovih sindikata
- politike i prakse koje povećavaju nivo blagostanja zaposlenih u smislu njihovog pozitivnog iskustva na radnom mjestu, kako fizičkog, tako mentalnog i društvenog.
Evropska komisija posebno insistira na jasnijem uređenju nadležnosti i međusobnih odnosa organa politike upravljanja kadrovima (ministarstva) i agencija za državnu službu za implementaciju. Zakonom je izričito povjereno vršenje poslova agencije Agenciji za državnu službu Federacije BiH u Kantonu Sarajevo, Unsko-sanskom kantonu, Kantonu 10 i BPK Goražde. Zanimljivo je da samo zakoni Unsko-sanskog kantona i Kantona 10 uređuju i pitanje međusobnih prava i obaveza kantonalnih organa, kao korisnika usluga, i Agencije, kao pružalaca usluga, s tim da u pogledu učešća kantona u troškovima koje snosi Agencija postoji pravna praznina. Ovo pitanje se ne postavlja u Zapadnohercegovačkom odnosno Posavskom kantonu koje predviđaju osnivanje svojih posebnih agencija, a postoje najave da bi pojedini drugi kantoni krenuli tim putem.
|
Kanton |
Poslovi povjereni ADS-FBiH |
Uređeno pitanje međusobnih odnosa |
Instrument uređenja odnosa |
|
Tuzla |
Da |