Odluka o dopuni Odluke o donošenju Plana upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo Bosne"
Na osnovu člana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka) i člana 155. stav (2) Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13), Vlada Kantona Sarajevo, na 26. sjednici održanoj 14.09.2023. godine, donijela je
ODLUKU
O DOPUNI ODLUKE O DONOŠENJU PLANA UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE "VRELO BOSNE"
I
U Odluci o donošenju Plana upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo Bosne" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 43/20), u tački II briše se tačka (znak interpunkcije), te dodaje tekst: "i Plan upravljanja posjetiocima Spomenika prirode "Vrelo Bosne"."
II
Ostale odredbe Odluke o donošenju Plana upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo Bosne" ostaju nepromijenjene.
III
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 02-04-40230-13/23
14. septembra 2023. godine
Sarajevo
Premijer
Nihad Uk, s. r.
|
Naručitelj: |
Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH) Zmaja od Bosne bb 71000 Sarajevo Ova publikacija je urađena u okviru projekta "Podrška portfoliu UNEP-a u BiH" Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, kojeg je finansirao Kanton Sarajevo i Globalni fond za okoliš (GEF). Stavovi izraženi u ovoj publikaciji su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stavove Ujedinjenih nacija, uključujući UNDP, ili država članica UN-a. |
|
Za: |
Kanton Sarajevo - Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Reisa Džemaludina Čauševića 1, 71000 Sarajevo |
|
Izrađivač Plana: |
Zavita, svetovanje, d.o.o. Tominškova 40 1000 Ljubljana Odgovorna osoba: Matjaž Harmel, direktor Voditelj projekta: Sašo Weldt, univ. dipl. biol. Članovi stručnog tima: Matjaž Harmel, univ. ing. gozd. Sašo Weldt, univ. dipl. biol. Sabina Cepuš, univ. dipl. ekol. Aleksandra Krajnc, univ. dipl. geog. Eva Harmel, mag. inž. kraj. arh. Matevž Premelč, univ. dipl. geog. Klemen Strmšnik, univ. dipl. geog. Jerneja Harmel, univ. dipl. bioteh. Samo Škrjanec, univ. dipl. inž. gozd. Quentin Drouet, mag. geog. in prost. načrt. R. Francija Pija Lapajne, mag. geog. |
|
Projekat: |
Priprema planova upravljanja sa posjetiocima za tri zaštićena područja Kantona Sarajevo - Plan upravljanja posjetiocima Spomenika prirode "Vrelo Bosne" |
|
Broj ugovora: |
P 42 / UNDPBIH-20-115-UNEP-GEF-Zavita-S |
|
Broj projekta: |
235/2020 |
|
Ključne riječi: |
- upravljanje posjetiocima - nosivi kapacitet - turizam - zaštićena područja i planiranje |
POPIS SKRAĆENICA
|
EU |
Europska unija |
|
KJKP ViK |
Kantonalno javno komunalno poduzeće Vodovod i kanalizacija d.o.o. Sarajevo |
|
KJUzZPP |
Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo |
|
PU |
Plan upravljanja |
|
PUP |
Plan upravljanja posjetiocima |
|
SP |
Spomenik prirode |
DEFINICIJA POJMOVA
Nosivi kapacitet - maksimalan prihvatljiv broj posjetilaca određenog područja u vremenskom periodu.
Fizički nosivi kapacitet - maksimalan broj posjetilaca određenog područja u vremenskom periodu.
Faktor korekcije - numerički postavljena karakteristika područja, aktivnosti i bilo koja druga karakteristika koja ograničava posjetu.
Interpretacija - različite aktivnosti koje za cilj imaju komunikaciju vrijednosti naslijeđa, njeno dublje tumačenje, te omogućavanje razumijevanja i povećanje svjesnosti o njegovom značaju.
Interpretacijska tema - središnji koncept ili ključna ideja svakog interpretacijskog iskustva, interpretativnog izlaganja ili interpretativne prezentacije.
Interpretacijsko čvorište - raskrsnica više interpretacijskih tema.
1. UVOD
Planiranje upravljanja posjetiocima važan je dio procesa održivog razvoja. Omogućava da su pozitivni uticaji aktivnosti posjetioca maksimizirani, a negativni svedeni na minimum. Postupak je korišten u prirodnim i historijskim mjestima kako bi se smanjila ili spriječila oštećenja kulturne baštine, geoloških karakteristika, flore i faune i drugih vrijednih osobina. Proces planiranja upravljanja posjetiocima pored kulturne i prirodne baštine uvažava i interese ljudi koji živi na i sa zaštićenim područjem.
Spomenik prirode "Vrelo Bosne" jedno je od pet zaštićenih područja Kantona Sarajevo. SP se prostire na 631 ha. Prije pandemije Covid -19 godišnje ovo zaštićeno područje je posjetilo 275.089 posjetilaca. Trend posjete bio je u stalnom porastu. Za vrijeme epidemije broj posjetilaca se smanjio na 91.537. U 2021. godini trend je sa 150.229 posjetilaca opet u porastu. Ukazuje se potreba izrade Plana upravljanja posjetiocima kako bi se izbjegli potencijalni negativni uticaji na prirodne vrijednosti i poboljšao sveukupni doživljaj posjetilaca. Sa planom se razrađuje dio aspekta Plana upravljanja SP "Vrelo Bosne" usvojenog 2020. godine. Zbog toga ciljevi ovog plana usklađeni su s ciljevima plana upravljanja.
Akcijski dio plana je koncipiran na način da je usmjeren na problematiku koju je moguće riješiti u kontekstu posjećivanja te su u tom smislu definisani "SMART" specifični ciljevi (specifični, mjerljivi, dostižni, prilagodljivi, izvedivi, relevantni i vremenski definisani) proizašli kao rezultat postupka evaluacije stanja. Prethodno se temelji na važećem Zakonu o proglašenju Spomenika prirode "Vrelo Bosne", zatim planskim i upravljačkim dokumentima, kao i radionicama s ključnim interesnim stranama i zaposlenicima Ustanove.
Plan upravljanja posjetiocima SP "Vrelo Bosne" donosi se na period važenja Plana upravljanja SP "Vrelo Bosne".
Doprinos izradi Plana dali su bivši i sadašnji zaposlenici Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja kao i zaposlenici Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.
2. ANALIZA PODRUČJA I MOGUĆNOSTI UNAPREĐENJA KORIŠTENJA PROSTORA
2.1 ANALIZA PODRUČJA
Prostor Spomenika prirode (SP) "Vrelo Bosne" predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne, smješten jugozapadno od grada Sarajeva, ispod obronaka planina Igmana i Bjelašnice te se uvijek razmatralo kao cjeloviti dio prostora Ilidža - Vrelo Bosne - Stojčevac, jer je svojim prirodnim i kulturno - historijskim vrijednostima ovaj prostor neodvojivo povezan. SP nalazi se na području općine Ilidža i obuhvata 631,4 ha površine koja odgovara stvarnoj površini trenutnog obuhvata SP "Vrelo Bosne" i koja je unesena u Izmjene i dopune Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003.-2023. ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 04/11), dok je u Zakonu o proglašenju SP "Vrelo Bosne" navedeno da obuhvat zaštićenog područja iznosi 603 ha, pa je neophodno izvršiti usklađivanje sa površinom definisanom u pomenutom Prostornom planu KS.
Zakonom o proglašenju Spomenika prirode Vrelo Bosne ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 6/10, - prečišćeni tekst) definisane su dvije zone zaštite: nukleus zona, u površini od 54,5 ha, utvrđena je sa ciljem konzervacije biološke i hidrološke raznolikosti, zaštite posebnih prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, kao i očuvanja socijalnih i edukacionih vrijednosti; puffer zona, u površini od 548,50 ha, koja je utvrđena sa ciljem očuvanja i zaštite biološke i hidrološke raznolikosti, pejzažnih kulturno- historijskih, socijalnih i edukacionih vrijednosti, kao i održivog razvoja turizma i rekreacije.
Nukleus zona
Tabela 1: Tabelarni prikaz mjera zabrane i dozvoljenih aktivnosti, vezanih uz posjetu, u nukleus zoni SP "Vrelo Bosne"
|
Mjere zabrane |
Mjere zabrane |
Dozvoljene aktivnosti |
|
Nukleus |
Mjere zabrane odnose se na: a. zabranu narušavanja ambijentalnih vrijednosti, b. zabranu iskorištavanja osilnih resursa, c. zabranu lova i ribolova, d. zabranu sakupljanja ljekovitih i jestivih biljaka, šumskih plodova i gljiva, e. zabranu prikupljanja primjeraka divlje flore i faune, f. zabranu namjernog unošenja invazivnih vrsta, g. zabranu pašarenja, h. zabranu izgradnje objekata, i. zabranu sadnje biljnih zajednica i unošenja životinjskih vrsta, j. zabranu unošenja genetički modificiranih vrsta, k. zabranu plovljenja i kupanja u vodotocima, l. zabranu odlaganja otpada, pijeska i šljunka u vodotoke i na zemljište, m. zabranu saobraćaja za sva motorna vozila, izuzev vozila sa odobrenjem Upravljača zaštićenog područja, n. zabranu svakog drugog oblika korištenja prostora od strane posjetilaca osim rekreacije, o. zabranu masovnog okupljanja ljudi, priređivanja koncerata i proslava, p. zabranu korištenja otvorenog plamena, q. zabranu trganja biljaka, vađenja korijena i lukovica, sakupljanja ljekovitog bilja i šumskih plodova, r. zabranu uznemiravanja i prenošenja gnijezda ptica, s. zabranu puštanja pasa sa uzice, t. zabranu pristupa i pranje automobila u riječnim koritima. |
Dozvoljene aktivnosti su: a. obilježavanje granice prve zaštićene zone sa informacijama o režimu zaštite, b. sanacija područja Vrela Bosne u skladu sa Planom upravljanja sa ciljem revitalizacije uništenih i degradiranih biljnih i životinjskih zajednica, te očuvanja prirodnih staništa u autentičnom obliku, c. uređenje i obilježavanje staza za šetnju i mjesta za razgledanje i odmor, d. uspostavljanje adekvatnog sistema prikupljanja i odvoza komunalnog otpada i otpadnih komunalnih voda, e. postavljanje panoa sa informacijama o vrijednostima zaštićenog područja. |
Puffer zona
U puffer zoni mjere zaštite obuhvataju prvenstveno očuvanje i zaštitu izvornog stanja, a odnose se na:
Tabela 2: Tabelarni prikaz mjera zabrane i dozvoljenih aktivnosti, vezanih uz posjetu, u puffer zoni SP "Vrelo Bosne" (U puffer zoni primjenjuju se i druge mjere zaštite predviđene ostalim propisima.)
|
Mjere zabrane |
Mjere zabrane |
Dozvoljene aktivnosti |
|
Puffer |
Mjere zabrane odnose se na: a. zabranu eksploatacije podzemnih vodnih resursa sa obaranjem podzemnih voda na nivo koji remeti prirodni hidrološki režim vrela i eko sistem vegetacije b. zabranu plovljenja i kupanja u vodotocima c. zabranu sječe šume, osim sanitarne d. zabranu odlaganja otpada, pijeska i šljunka u vodotoke i zemljište e.zabranu svakog drugog oblika korištenja prostora od strane posjetilaca, osim propisanih i na za to predviđenim i obilježenim mjestima f.zabranu motornog saobraćaja u području Rimskog mosta g. zabranu saobraćaja Malom i Velikom alejom, osim za fijakere i motorna vozila sa odobrenjem h. zabranu pristupa i pranje motornih vozila u riječnim koritima. i. U pufer zoni primjenjuju se i druge mjere zaštite predviđene ostalim propisima. |
U Drugoj zaštićenoj zoni (puffer) dozvoljene su aktivnosti, koje nisu u suprotnosti sa mjerama zaštite utvrđenim u zaštite u drugoj zaštićenoj zoni. |
Na području SP nalazi se i više objekta i obilježja rekreativno-turističke i izgrađene vrijednosti:
- Most na Plandištu (Rimski most, Most preko rijeke Bosne u Plandištu). Rimski most nije adekvatno uključen u turističku ponudu. Većina posjetilaca ga ne posjeti jer nije adekvatno povezan i prezentiran.
- Velika aleja. Stabla platana su dosegla vrhunac vegetacije, a aleja je uglavnom onečišćena konjskim izmetom. Fijakersko stajalište na Vrelu Bosne. Na stajalištima je ugrađen prečistač otpadnih voda.
- Stojčevačka aleja. Sa djelomično uređenim stazama i turističkom signalizacijom te infrastrukturom za posjetioce.
- Pejzažno uređenje nukleusa (parkovsko uređenje) koje datira iz austrougarskog perioda.
- Historijska građevina Zildžića kuća u Sarajevu. Objekat je u ruševnom stanju, stanje ne odgovara kategoriji namjene. Nije adekvatno povezan i prezentiran.
- Vile u Velikoj aleji. Potrebno je spriječiti dalje uništavanje njihovih ambijentalnih vrijednosti te poštivati mjere pod kojima su zaštićene.
- Ostaci predromaničke crkve i srednjevjekovno groblje Crkvina kod sela Vrutci. Trenutno stanje arheološkog nalazišta nije prilagođeno turističkim aktivnostima iz razloga što put nije uređen, nalazišta su zarasla u okolni detritus i ne postoje informativne table na području.
- Spomen-obilježje borcima NOR-a (spomen-kosturnica) u Velikom parku na Ilidži. Stanje odgovara kategoriji namjene.
- Graditeljska cjelina - Grupa spomenika posvećenih Igmanskom maršu u Sarajevu.
- Kompleks Stojčevca, devastiran kompleks Titove rezidencijalne vile, hotela i objekata na Stojčevcu.
- Banijski park (Veliki park) koji datira iz austrougarskog perioda.
Usljed neriješenih imovinsko-pravnih pitanja KJUzZPP KS nema nadležnost za rekonstrukciju nekoliko objekta:
- Zgrade Šumarske škole
- Titova rezidencijalna vila sa drugim objektima i tunelima i jezero na Stojčevcu
Na području SP nalazi se više turističko interesantnih prirodnih vrijednosti:
- Vrela na potezu Lasica-Hrasnica-Kovači-Glavogodina na čijem potezu se javlja niz vodenih pojava u formi vrela (Vrelo Hrasnica/Večerica, Bunica, Semizovo Vrelo), koja praktično formiraju rijeku Večericu.
- Vrela na potezu Stojčevac-Vrutci na čijem potezu se javlja Vrelo oko kojeg se formira Stojčevački potok, te u selu Vrutci, Vrelo Borin I i II.
- Vrelo rijeke Bosne čije je izvorište razbijeno difuznim istjecanjem, odnosno javlja se nekoliko izvora većih proticaja, formiraju veći broj tokova, koji samostalno teku na kratkoj dužini prije nego se spoje i tako formiraju glavni tok rijeke Bosne.
- Poplavne šume johe
- Poplavne šume vrbe
- Higromezofilne livade
- Ptice
Prirodne vrijednosti (vrela) su u dobrom stanju.
2.2 INFRASTRUKTURA I KAPACITETI ZA UPRAVLJANJE POSJETILACA
Postojeći turistički objekti
Na zapadnom ulazu u SP "Vrelo Bosne" (nukleus) nalazi se kuća sa sjedištem Upravljača KJUzZPP KS, koja sadrži kancelarije za administrativne poslove i javni toalet. Objekat je potrebno renovirati (ukoliko je to moguće s aspekta važećih propisa) u okviru gabarita i unaprijediti javni toalet da zadovoljava potrebne higijenske i estetske kriterije. KJUzZPP KS upravlja i sa odvojenim objektom za opremu i alat radnika za održavanje Vrela Bosne.
Unutar nukleusa nalazi se i restoran "Labud". Restoran je izgrađen uz sami tok rijeke Bosne i svojim postojanjem i poslovanjem je u suprotnosti sa važećim zakonodavnim okvirom u oblasti zaštite vodnih resursa i zaštite prirode. U zaključku Vlade KS br. 02-05-10531-22/09 navodi se da restoran "Labud" i septička jama za objekat "predstavljaju ekološki incident najvećeg stepena koji ugrožava zdravlje građana Sarajeva i uništava izuzetno vrijedno prirodno bogatstvo, vodne resurse i sve druge eko potencijale i dovodi do degradacije zaštićenog područja Vrela Bosne".
Ostali turističko-ugostiteljski objekti koji se nalaze na području SP "Vrelo Bosne" nalaze se u pufer zoni u koje se ubrajaju hoteli na Ilidži: Hotel Austria& Bosna, Hotel Hercegovina, Hotel Crystal, Hotel Spa Terme Hotel te Hotel Krone koji se nalaze na krajnjoj sjevernoj granici obuhvata zaštićenog područja. Na početku Velike aleje nalazi se Hotel Aleja koji je nastao renoviranjem vile koja se ubraja u kulturno-historijsko naslijeđe iz austro-ugarskog perioda.
Na lokalitetu Stojčevac nalazi se više predratnih uslužnih objekata koji su danas u devastiranom stanju gdje su ostale samo vidljive ruševine koje su u međuvremenu postale lokacije za odlaganje otpada. Od rekreativnih objekata postoje privatni teniski tereni kod vila na aleji te pojedini sportski tereni (u lošem stanju) na Stojčevcu. U 2021.. godini započela je ralizacija aktivnosti na uspostavi infrastrukture za posjetioce na lokalitetu Stojčevac, u saradnji sa Općinom Ilidža. to se tiče rekreativnih objekata danas je u funkciji samo Velika aleja sa Stojčevcem koju mnogi posjetioci koriste za trčanje, šetnju ili biciklizam, dok ostalih rekreativnih objekata i aktivnosti na Stojčevcu skoro da nema. Također, Velikom alejom do Vrela Bosne voze i fijakeri, koji predstavljaju prepoznatljivi simbol i trenutno glavnu turističku atrakciju Vrela Bosne. Fijakerska stajališta se nalaze na početku Velike aleje, na ulazu u nukleus zonu Vrela Bosne i ulaze u obuhvat prve vodozaštitne zone Sarajevskog polja.
U SP "Vrelo Bosne" trenutno postoje 34 interpretativna panoa i 33 table sa upozorenjima te 221 klupa (betonske, klupe sa naslonom i preklopne klupe).
Dodatno je na Stojčevcu 9 drvenih nadstrešnica s kompletom za sjedenje, drvena pješačka platforma u dužini od 75 metara, drvena zaštitna ograda oko jezera u dužini od 245 metara, 3 drvene pergole, 6 kompleta za sjedenje (po dvije klupe i sto), 5 drvenih informativnih panoa te 8 impregniranih drvenih stubova za info-oznake.
Postojeća saobraćajna infrastruktura i način transporta posjetilaca
Saobraćajna infrastruktura razmatranog područja prati liniju oboda SP "Vrelo Bosne" gdje na sjeveru granicu čini magistralna cesta M-17 sve do naselja Lužani i ulice IV Viteške brigade dok se na istoku granice SP pruža Hrasničkom cestom. Području Vrela Bosne pristupa se kod naselja Plandišta gdje se nalazi pristupna cesta koja vodi do parkinga kod samog Vrela Bosne. Broj mjesta na parkingu je ograničen i nedovoljan za broj posjetilaca u najfrekventnijim periodima.
Velikoj aleji pristupa se iz dva pravca: odvojak sa magistralne ceste M-17 kod Plandišta i iz pravca Ilidže ulicom IV Viteške brigade prema hotelima Ilidža. Na početku Velike aleje također se nalazi parking sa ograničenim brojem mjesta. Na ovom lokalitetu nalazi se i stajalište za fijakere. Do lokaliteta Stojčevca pristupa se iz više pravaca, ali najčešće korištena cesta je Glavogodina -Stojčevac (uz istočnu granicu zaštićenog područja). Iz pravca Stojčevca postoji i cesta dozvoljena za promet motornim vozilima do Velike aleje, ali je saobraćaj dozvoljen samo za fijakere i vozila sa odobrenjem (vozila KJKP ViK-a, vozila KJUzZPP KS-a te lokalno stanovništvo koje ima prebivalište u obuhvatu).
KJUzZPP ne upravlja parking prostorima SP "Vrelo Bosne".
Unutar Velike aleje i Vrela Bosne postoji više lokalnih puteva i šetnica na kojima je promet motornim vozilima zabranjen tj. dopušteno je kretanje vozilima uz posebne dozvole Upravljača, što je posljedica primjene propisanih ograničenja iz Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju. Ograničenja se odnose na sljedeće putne komunikacije:
- pristupna cesta do Rimskog mosta kao odvojak sa ceste Ilidža - Plandište,
- Velika aleja (zabranjena za promet motornim vozilima izuzev onih sa posebnom dozvolom)
- cesta Velika aleja - Vrutci - dozvoljena za pristup motornim vozilima sa posebnom dozvolom,
- putevi unutar zaštitnih zona kojima raspolaže KJKP ViK,
- lokalni putevi kojima lokalno stanovništvo pristupa do imanja i njiva,
- pješačke staze na Vrelu Bosne.
Fijakeri voze Velikom alejom do Vrela Bosne.
Kapaciteti za upravljanje posjetilaca
Na SP "Vrelo Bosne" zaposleno je 14 osoba, od čega 5 na neodređeno, a 9 na određeno vrijeme. Broj privremeno zaposlenih radnika i pripravnika, angažovanih preko projekata i službe za zapošljavanje varira.
2.3 USLUGE I PROGRAMI ZA POSJETIOCE
Na SP "Vrelo Bosne" ne provode se programi za posjetioce. Usluge nudi restoran "Labud" i hoteli na istočnom djelu SP.
2.4 POSLOVNI INTERESI I PRILIKE LOKALNIH ZAINTERESOVANIH STRANA
U širom prostoru SP postoji interes za uređenje prostora na kojem će biti moguće nastaviti prodaju suvenira. Interes fijakera, koji voze posjetioce kroz Veliku aleju je da se održi trenutačan način pristupanja SP.
2.5 POSJETA, TRŽIŠNI SEGMENTI I POTENCIJALI
Rezultati ankete (n=140), provedene u novembru 2020 (Anketa), pokazuju, da posjetioci većinom dolaze zbog uživanja u prirodnim ljepotama (90 %), odmora i opuštanja (76 %), bijega iz svakodnevnice (51 %). Najmanje gostiju dolazi zbog edukacije (7 %) i razgledanja kulturno historijskih spomenika (9 %).
SP "Vrelo Bosne" je gradska porodična destinacija. Prosječan posjetilac naime u SP "Vrelo Bosne" dolazi sa porodicom (69 %) ili sa partnerem ili supružnikom (22 %). Posjeta traje od 1 do 3 sata (52 %) a na područje se dolazi automobilom (61 %).
U 2018 je bilo manje posjetilaca nego u 2017, a u 2019 znatno više nego u 2017 (Tabela 3). Broj posjetilaca u 2020. godini je bio značajno manji i iznosio je 91.537, a sve zbog pandemije COVID-19. Međutim, u 2021. godini broj posjetilaca raste i počinje se ponovo približavati brojevima prije pandemije.
Tabela 3: Broj posjetilaca SP "Vrelo Bosne"
|
Godina |
Broj posjetilaca |
|
2017 |
207.757 |
|
2018 |
188.689 |
|
2019 |
275.089 |
|
2020 |
91.537 |
|
2021 |
150.229 |
Prema mjesecima, najviše posjetilaca je posjetilo SP "Vrelo Bosne" u julu i augustu (cca. 47.000 u svakom mjesecu), a najmanje u periodu od decembra do februara (od 1.600 do 4.450).
Prema anketi, pola posjetilaca smatra trenutno turističku razvijenost područja dobrom, a 15% lošom, tako da postoji prostor za poboljšanje iskustva posjetioca. Sa obzirom na široki asortiman aktivnosti koje su na raspolaganju posjetiocima, postoje i one aktivnosti koje imaju još puno potencijala za daljnji razvoj tih djelatnosti.
Sa obzirom da ovo možemo smatrati kao područje koje ima izuzetnu prirodnu i kulturnohistorijsku vrijednost i koje posjetiocima nudi mjesto za odmor i opuštanje i uživanje u prirodnim ljepotama, potrebno je raditi na poboljšanju iskustva posjetilaca. Prema anketi, posjetioci su pogotovo nezadovoljni sa parkirališnim mjestima, sanitarnim prostorima, suvenirnicama i dostupnosti lokalnih proizvoda. Sa obzirom na lokalitet, nedostatak je u primjernom prezentiranju kulturne baštine.
Sve veći broj posjetilaca i turista iz drugih dijelova BiH i drugih zemalja predstavlja potencijal za razvoj kvalitetne turističke ponude višeg ranga (pogotovo prodaja lokalnih specijaliteta).
Najveći dio posjetilaca posjećuje Veliku Aleju i Vrelo Bosne koji čine I. zonu posjete, koja obuhvaća puteve i šetnice unutar nukleusa. Posjeta ove zone je u velikoj mjeri kontrolisana i pod nadzorom. Manji dio posjetilaca obilazi Rimski Most i Stojčevac, koji čine II. Zonu posjete. U drugoj zoni, u saradnji Ministarstva, KJUzZPP i općine Ilidža, 2021. godine otpočele su aktivnosti na uspostavi infrastrukture za posjetioce. Manji dio posjete II zaštićene zone je bez nadzora.
Za izračun nosivog kapaciteta potrebno je prema donjoj formuli najprije izračunati fizički nosivi kapacitet.
Gdje je otvorenost staze vrijeme kad je staza otvorena za posjetioce.
Nosivi kapacitet predstavlja maksimalan broj posjetilaca određenog područja u jednom vremenskom periodu. Početnu vrijednost FNK korigira se sa definisanim faktorima korekcije (Fk) koji su izvedeni iz posebnih karakteristika ili graničnih uvjeta određenog područja. Pri računanju nosivog kapaciteta možemo koristiti bilo koji broj faktora korekcije, koji moraju biti pravilno definisani i argumentovani.
Stvarna nosivost se tako računa prema sljedećoj formuli:
Faktori korekcije biraju se na osnovu specifičnih karakteristika područja, aktivnosti koje se odvijaju u tom području i bilo kojih drugih karakteristika. Što je vrijednost korekcijskog faktora manja (tj. bliža vrijednosti 0), to više smanjuje fizički nosivi kapacitet (ograničava broj posjetioca).
Procjena predstavlja prihvatljivu svakodnevnu posjetu u uslovima u kojima su putevi i šetnice otvorene. Stvarna raspodjela posjeta varira po danima (veća koncentracija vikendom), kao i sezonama (veća koncentracija u ljetnim mjesecima).
2.6.2 PROCJENA NOSIVOG KAPACITETA SP "VRELO BOSNE"
Za izračun fizičkog nosivog kapacitet SP "Vrelo Bosne" koristili smo sljedeće ulazne podatke, koje smo utvrdili terenskim ogledom i na radionici sa KJUzZPP:
Tabela 4: Parametri procjene nosivog kapaciteta na šetnicama i putevima SP "Vrelo Bosne"
|
|
Dužina (m) |
Površina po jedinici (m˛) |
Vrijeme otvorenost staze (sat/dan) |
Prosječno trajanje posjete (sata) |
Vrijeme sa manjom posjetom (dan) |
Veličina grupe |
Udaljenost grupa (m) |
|
Šetnice |
4.250 |
1 |
12,22 |
3 |
120 |
3,8 |
10 |
|
Velika Aleja |
3.500 |
1 |
12,22 |
3 |
120 |