Aktio

Vlada Kantona Sarajevo

Odluka o dopuni Odluke o donošenju Plana upravljanja Zaštićenim pejzažem "Trebević"

Na osnovu člana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka) i člana 155. stav (2) Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13), a u vezi sa Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Trebević" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/14), Vlada Kantona Sarajevo, na 26. sjednici održanoj 14.09.2023. godine, donijela je

ODLUKU
O DOPUNI ODLUKE O DONOŠENJU PLANA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PEJZAŽEM "TREBEVIĆ"

I

U Odluci o donošenju Plana upravljanja Zaštićenim pejzažem "Trebević" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/17), u tački II briše se tačka (znak interpunkcije), te dodaje tekst: "i Plan upravljanja posjetiocima Zaštićenog pejzaža "Trebević"."

II

Ostale odredbe Odluke o donošenju Plana upravljanja Zaštićenim pejzažem "Trebević" ostaju nepromijenjene.

III

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 02-04-40230-15/23
14. septembra 2023. godine
Sarajevo

Premijer
Nihad Uk, s. r.

PLAN
UPRAVLJANJA POSJETIOCIMA ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA "TREBEVIĆ"

Sarajevo, 2022

Naručitelj:
Broj ugovora: P 42 / UNDPBIH-20-115-UNEP-GEF-Zavita-S
Broj projekta: 235/2020
Ključne riječi: Upravljanje posjetiocima i nosivi kapacitet i turizam i zaštitćena područja i planiranje
SADRŽAJ
1 Uvod
2 Analiza područja i mogućnosti unapređenja korištenja prostora
2.1 Analiza područja
2.2 Infrastruktura i kapaciteti za upravljanje posjetiocima
2.3 Usluge i programi za posjetioce
2.4 Poslovni interesi i prilike lokalnih zainteresovanih strana
2.5 Tržišti segmenti i potencijali
2.6 Procjena nosivog kapaciteta
2.6.1 Metodologija za procjenu nosivog kapaciteta
2.6.2 Procjena nosivog kapaciteta ZP "Trebević"
2.7 Mogućnosti unapređenja korištenja prostora
Plan upravljanja posjetiocima Zaštićenog pejzaža "Trebević"
Priprema planova upravljanja sa posjetiocima za tri zaštićena područja Kantona Sarajevo
Projekat:
Pija Lapajne, mag. geog.
Quentin Drouet, mag. geog. in prost. načrt. R. Francija
Samo Škrjanec, univ. dipl. inž. gozd.
Jerneja Harmel, univ. dipl. bioteh.
Klemen Strmšnik, univ. dipl. geog.
Matevž Premelč, univ. dipl. geog.
Eva Harmel, mag. inž. kraj. arh.
Aleksandra Krajnc, univ. dipl. geog.
Sabina Cepuš, univ. dipl. ekol.
Sašo Weldt, univ. dipl. biol.
Matjaž Harmel, univ. ing. gozd.
PUP Plan upravljanja posjetiocima
PPPPO ZP "Trebević" Prostorni plan područja posebnog obilježja Zaštićeni pejzaž "Trebević"
ZP Zaštićeni pejzaž
ZaP Zaštićeno područje
DEFINICIJA POJMOVA
Nosivi kapacitet - maksimalan prihvatljiv broj posjetilaca određenog područja u vremenskom periodu.
Fizički nosivi kapacitet - maksimalan broj posjetilaca određenog područja u vremenskom periodu.
Faktor korekcije - numerički postavljena karakteristika područja, aktivnosti i bilo koja druga karakteristika koja ograničuje posjetu
Interpretacija - različite aktivnosti koje za cilj imaju komunikaciju vrijednosti naslijeđa, njeno dublje tumačenje, te omogućavanje razumijevanja i povećanje svjesnosti o njegovom značaju.
Interpretacijska tema - središnji koncept ili ključna ideja svakog interpretacijskog iskustva, interpretativnog izlaganja ili interpretativne prezentacije.
Interpretacijsko čvorište - raskrsnica više interpretacijskih tema.
1. UVOD
Planiranje upravljanja posjetiocima važan je dio procesa održivog razvoja. Omogućuje da su pozitivni uticaji aktivnosti posjetioca maksimizirani, a negativni svedeni na minimum. Postupak je korišten u prirodnim i historijskim mjestima kako bi se smanjila ili spriječila oštećenja kulturne baštine, geoloških karakteristika područja, flore i faune i drugih vrijednih osobina. Proces planiranja upravljanja posjetiocima pored kulturne i prirodne baštine uvažava i interese ljudi koji živi na i sa zaštićenim područjem.
Članovi stručnog tima:
Voditelj projekta: Sašo Weldt, univ. dipl. biol.
Odgovorna osoba: Matjaž Harmel, direktor
1000 Ljubljana
Tominškova 40
Zavita, svetovanje, d.o.o.
Izrađivač Plana:
Kanton Sarajevo - Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, Reisa Džemaludina Čauševića 1, 71000 Sarajevo
Za:
Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH) Zmaja od Bosne bb Ova publikacija je urađena u okviru projekta "Podrška portfoliu UNEP-a u BiH" Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, kojeg je finansirao Kanton Sarajevo i Globalni fond za okoliš (GEF). Stavovi izraženi u ovoj publikaciji su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stavove Ujedinjenih nacija, uključujući UNDP, ili država članica UN-a.
3 Strateško upravljanje ZP "Trebević"
3.1 Javno-privatna partnerstva i koncesije
3.2 Promocija
3.3 Određivanje cijena
3.4 Interpretacija
3.5 Broj zaposlenika
4 Akcioni plan upravljanja posjetiocima ZP "Trebević"
4.1 Akcioni plan upravljanja posjetiocima ZP "Trebević"
5 Literatura
POPIS SKRAĆENICA
EU Europska unija
KJUzZPP Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja
JPP Javno-privatno partnerstvo
PU Plan upravljanja
Stjenovita područja i sipari imaju specifične karakteristike, koje uslovljavaju razvoj ekosistema sa visokim biodiverzitetom. Zbog toga su to i staništa, koja se prema direktivama EU uključuju u mrežu Natura 2000. Šume smrče, jele i bukve uz Bistrički potok predstavljaju očuvane šume.
Tabela 2: Tabelarni prikaz generalnih mjera, vezanih uz posjetu unutar nukleusa ZP "Trebević"

Zona zaštite

Mjere zabrane

Dozvoljene aktivnosti

Sve zone

a. Zabranjuje se neovlašteni ulazak posjetiocima u zonu nukleusa, osim za na to označenim mjestima. Označavanje takvih mjesta uključujući i način korištenja vrši KJUzZPPKS.

b. Zabranjuje se sakupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.

c. Zabrana korištenja vodotoka i izvorišta

a. Dozvoljeno je kretanje uposlenika KJUzZPPKS kroz zonu nukleusa.

b. Dozvoljen je ulazak vatrogasnim ekipama, te ekipama hitne pomoći i policije u izvanrednim slučajevima.

c. Dozvoljeno je uklanjanje invazivnih vrsta biljaka i životinja sa područja.

Druga zaštićena zona - pufer
- Treća zaštićena zona - tranzicijska zona (P = 50,8 ha)

Generalne mjere zaštite odnose se na sve posjetioce, upravljače objekata i druge strane koje se nalaze ili namjeravaju doći na prostor ZP "Trebević" (Tabela 1).
Tabela 1: Tabelarni prikaz generalnih mjera, vezanih uz posjetu unutar ZP "Trebević" (Plan upravljanja ZP "Trebević", 2016)

Vrsta oz. značaj vpliva

Mjere zabrane

Dozvoljene aktivnosti

Sve zone

a. zabranjuje se iznošenje i unošenje biljnog, životinjskog, kulturno-historijskog ili geološkog dobra sa ili unutar područja

b. Zabranjuje se korištenje otvorenog plamena osim na uređenim i označenim prostorima.

c. Zabranjeno je bacanje smeća i ostavljanje svih vrsta otpada svih vrsta otpada.

d. Zabranjuje se saobraćaj svim vrstama motornih vozila osim vozila policije, hitne pomoći, vatrogasnih vozila, vozila KJUzZPPKS. Vozila opskrbe i komunalnih službi mogu saobraćati ovim putnim komunikacijama uz dozvolu KJUzZPPKS. Režim korištenja saobraćajnica od strane vozila opskrbe i komunalnih službi će definirati KJUzZPPKS. Ova mjera se ne odnosi na regionalnu cestu Sarajevo-Pale, te cestu Ravne-Napredkov dom koje su otvorene za sve vrste saobraćaja. Druge ceste se prilikom rekonstrukcije i obnove ne smiju proširivati. Ovaj režim važi do donošenja PP posebnog obilježja koji će definirati režim saobraćaja u prostoru.

e. Zabranjuje se vožnja brdskim biciklima, motociklima, biciklima s pomoćnim motorom i drugim vozilima, po stazama namijenjenim za hodanje.

f. Zabranjen je lov i ribolov.

g. Zabranjeno je oštećivanje stabala i uznemiravanje životinja.

h. Zabranjuje se gradnja novih objekata koji nisu u funkciji očuvanja područja. Postojeći objekti (osim dolazne stanice žičare) se obnavljaju u istim gabaritima kao što su nekada i bili. Namjena ovakvih objekata se ne smije promijeniti, izuzev postojećih objekata u Zoni III, te prenamjene objekta za potrebe KJUzZPPKS. Kapaciteti postojećih objekata u funkciji se ne smiju proširivati.

i. Ni na koji način se ne smiju uništavati ili oštećivati evidentirane vrijednosti unutar područja.

a. dozvoljeno je korištenje alternativnih vidova prijevoza u vlasništvu KJU zZPPKS na svim asfaltiranim putnim komunikacijama

b. Sve staze unutar zone II se mogu osposobiti mobilijarom na način i u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima definisanim u PPPPO ZP "Trebević" i ukoliko isti ne narušava izgled prirode i biodiverzitet.

c. Dozvoljena je markacija već postojećih planinarskih, pješačkih i biciklističkih staza u prostoru.

d. Za sve manifestacije koje se održavaju na području treba pribaviti suglasnost KJUzZPPKS.

Pored generalnih mjera zaštite, za svaku zonu su definirane i posebne mjere zaštite koje važe isključivo za svaku zonu s ciljem zaštite prirodnih vrijednosti zbog kojih su i definirane.
Prva zaštićena zona - nukleus
Nukleus zona je stroge zaštite u koju su uključene površine, gdje je poželjan razvoj ekosistema bez upletanja čovjeka. Unutar nukleusa registrovane prirodne i kulturno-historijske vrijednosti su:
- Merdžanov klanac sa stjenovitim područjima i siparima na sjeveroistočnoj strani,
- Bistrik kula sa ostacima austro-ugarske tvrđave i opservatorije,
- ekosistem šuma smrče, jele i bukve u sjeverozapadnom dijelu područja uz Bistrički potok, Bistrički potok i Mali Studenac od hidroloških vrijednosti,
- područje Draguljca, sa arheološkim nalazištem tvrđave Draguljac i paleontološkim nalazima brahiopodne faune na lokalitetu Draguljac.
Zaštićeni pejzaž "Trebević" jedno je od pet zaštićenih područja Kantona Sarajevo. ZP se prostire na 400,2 hektara. Broj posjetilaca ZP "Trebević" poznat je samo djelomično. Prije pandemije Covid-19 ukupno je 348.261 posjetilaca za dolazak u zaštićeno područje koristilo Žičaru, dok nije poznat broj ljudi koji je Trebević posjetio koristeći druge oblike prijevoza. S obzirom na to, da je ZP "Trebević" jedno od najposjećenijih zaštićenih područja u Kantonu, ukazala se potreba za izradu Plana upravljanja posjetiocima, a sve kako bi se izbjegli potencijalni negativni uticaji na prirodne vrijednosti i poboljšao sveukupni doživljaj posjetilaca. Sa planom se razrađuje dio aspekta Plana upravljanja ZP "Trebević" usvojenog 2017 ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/2017). Zbog toga ciljevi ovog plana usklađeni su s ciljevima plana upravljanja.
Akcijski dio plana je koncipiran na način da je usmjeren na problematiku koju je moguće riješiti u kontekstu posjećivanja, te su u tom smislu definisani "SMART" specifični ciljevi (specifični, mjerljivi, dostižni, prilagodljivi, izvedivi, relevantni i vremenski definisani) proizašli kao rezultat postupka evaluacije stanja. Prethodno se temelji na važećem Zakonu o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Trebević", zatim planskim i upravljačkim dokumentima, kao i radionicama s ključnim interesnim stranama.
Plan upravljanja posjetiocima ZP "Trebević" donosi se na period važenja Plana upravljanja ZP "Trebević".
Doprinos izradi Plana dali su bivši i sadašnji zaposlenici Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja i Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.
2. ANALIZA PODRUČJA I MOGUĆNOSTI UNAPREĐENJA KORIŠTENJA PROSTORA
2.1. ANALIZA PODRUČJA
Područje ZP "Trebević", teritorijalno pripada Kantonu Sarajevo, nalazi se u jugoistočnom dijelu grada Sarajeva u prostoru Općine Stari Grad. Obuhvata površinu 400,2 hektara. ZP se nalazi uz graničnu liniju sa entitetom Republika Srpska. Unutar prostora trenutno ne postoje stalna naseljena mjesta niti industrijska djelatnost. Od privrednih djelatnosti zastupljeni su smještajni kapaciteti (hoteli, planinarski domovi). Područjem prolazi regionalna cesta Sarajevo-Jahorina, te više asfaltiranih cesta lokalnog značaja. Prostor ZP "Trebević" predstavlja atraktivnu lokaciju za izletnike, turiste, planinare, sportiste, naučnike, fotografe i mnoge druge građane - ljubitelje prirode.
2.5 TRŽIŠTI SEGMENTI I POTENCIJALI
Jedini statistički podaci o posjeti Trebevića vezani su za prodane karte za Trebevićku žičaru. Prema njima, u 2018. godini žičaru je koristilo 407.487 osoba a u 2019. godini 348.261 osoba. Rezultati ankete (n=139), izvedene u novembru 2020 (Anketa), pokazuju, da posjetioci većinom dolaze automobilom 63% a samo 22% žičarom. Na osnovu toga možemo procijeniti da na nivou godine Trebević posjeti između 1 i 1,5 milion posjetioca.
Glavne vrijednosti ZP "Trebević" su geo-morfološka raznolikost (Bistrik kula, Draguljac, Paleontološki nalaz brahiopodne faune na lokalitetu Draguljac, Merdžanov klanac, Čolina kapa i Tabačka ravan), hidrološka raznolikost (vodotoci Mali studenac i Bistrički potok; izvori na Kosmatici i prema naselju Jarčedoli), kulturno-historijske vrijednosti (Bistrik kula, Fort Draguljac, vatrena linija opsade grada, rasteretne komore austrougarskog vodovoda Bistrica-Hrid, Appelov put, Bob staza), visok stepen florističke i faunističke raznolikosti (99 biljnih vrsta, 14 vrsta gljiva, 23 vrste ptica, 12 vrsta sisara, 1 vrsta vodozemaca, 4 vrste gmizavaca). Druge vrijednosti koje su date na području npr. mogućnosti za istraživanje, terensku nastavu i druge vrste edukacije, planinarske i biciklističke staze za rekreaciju i mogućnost obavljanja drugih oblika rekreacije i sociološke vrijednosti izražene kroz tradiciju izletovanja i sankanja.
ZP "Trebević" podijeljen je u tri zone:
- Prva zaštićena zona - nukleus (P = 55,4 ha)
- Druga zaštićena zona - pufer (P = 294,0 ha)
Tabela 3: Tabelarni prikaz generalnih mjera, vezanih uz posjetu pufer zone ZP "Trebević" (Plan upravljanja ZP "Trebević", 2016)

Zona zaštite

Mjere zabrane

Dozvoljene aktivnosti

Sve zone

a. Zabranjuje se sakupljanje nedozvoljenih količina ljekovitog bilja i šumskih plodova. Količine se definiraju na osnovu Pravilnika o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu sekundarnih šumskih proizvoda FBiH.

b. Zabranjeno je kretanje u području oko staništa Pančićeve omorike, osim po stazama označenim od strane KJUzZPPKS.

c. Strogo je zabranjeno bilo kakvo izvođenje radova u koritima površinskih vodotoka i na izvorištima, osim ukoliko isti radovi služe za zaštitu od poplava. Suglasnost za svaki zahvat u koritu treba pribaviti od KJUzZPPKS, a iste raditi uz njihov nadzor.

d. Zabranjena je sječa Pančićeve omorike, munike i molike, osim u slučajevima kada predstavljaju opasnost po biodiverzitet (sanitarna sječa).

e. Zabrana svih oblika poljoprivrednih aktivnosti na prostoru livadskih površina i površina u fazi sukcesije na Tabačkoj ravni, osim stočarstva.

a. Dozvoljeno je krčenje grmolike vegetacije i niskog drveća na području Tabačke ravni, u svrhu očuvanja ekosistema planinskih livada. Dozvoljeno je korištenje alternativnih vidova prijevoza u vlasništvu KJUzZPPKS na svim asfaltiranim putnim komunikacijama.

b. Dozvoljena je sadnja autohtonih vrsta drveća i bilja, te unos autohtonih vrsta životinja. Sadnju isključivo treba vršiti KJUzZPPKS sama ili u saradnji sa drugim organizacijama. Ova mjera se ne odnosi na botaničku baštu, te na upravljanje sastojinama molike, munike i Pančićeve omorike.

Treća, tranzicijska, zona predstavlja kontakt zonu zaštićenog područja sa zonom izgradnje grada. Mjere u zoni III su donesene kako bi se spriječila daljnja devastacija područja izazvana negativnim djelovanjem čovjeka, te kako bi se zaštitile druge zone područja od istog negativnog uticaja. Kroz mjere u zoni III postiže se očuvanje biodiverziteta na kompletnom području, te se pružaju mogućnosti održivog razvoja i stvaranja harmonije između stanovnika, posjetioca i prirode.
2.2 INFRASTRUKTURA I KAPACITETI ZA UPRAVLJANJE POSJETIOCIMA
Postojeći turistički objekti
Trenutno, unutar ZP "Trebević" postoji nekoliko objekata čija je osnovna namjena turizam. Od ovih objekata izdvajaju se hotel Pino sa 24 sobe i apartmana, bazenom i saunama, zatim Napredkov dom na Trebeviću sa 12 soba i 3 apartmana, Greenways sa 7 soba, Franjin dom na Tabačkoj ravni, te planinarski dom PD Trebević Sarajevo više Tabačke ravni. Postojeće ostatke olimpijskih borilišta (bob staza) kao i ostatke kulturno-historijskog naslijeđa (Bistrik kula-opservatorija) biće potrebnou budućnosti obnoviti i staviti u prijašnju funkciju. Na Vidikovcu je u sklopu objekta dolazne stanice žičare otvoren restoran sa 150 sjedećih mjesta.
Za izračun nosivog kapaciteta potrebno je prema donjoj formuli najprije izračunati fizički nosivi kapacitet.

Faktori korekcije biraju se na osnovu specifičnih karakteristika područja, aktivnosti koje se odvijaju u tom području i bilo kojih drugih karakteristika. Što je vrijednost korekcijskog faktora manja (tj. bliža vrijednosti 0), to više smanjuje fizički nosivi kapacitet (ograničava broj posjetioca).
Procjena predstavlja prihvatljivu svakodnevno posjetu u uslovima u kojima su putevi i šetnice otvorene. Stvarna raspodjela posjeta varira po danima (veća koncentracija vikendom), kao i sezonama (veća koncentracija u ljetnim mjesecima).
2.6.2 PROCJENA NOSIVOG KAPACITETA ZP "TREBEVIĆ"
U ZP "Trebević" je postavljeno 15 panoa, 6 table upozorenja i 35 klupa.
Na području ZP "Trebević" završen je projekat označavanja i digitalnog mapiranja pješačkih i planinarskih staza. Kroz projekat postavljeni su i panoi te uređena dodatna odmarališta. Fizičke oznake staza i aplikacija izletnicima i planinarima omogućavaju ugodnije i sigurnije kretanje i lakše snalaženje. U aplikaciji se mogu pronaći i informacije o zanimljivim lokacijama poput planinarskih domova, restorana, smještaja kao i kontakt podataka Gorske službe spašavanja u slučaju nepredviđenih situacija. Mape su dostupne u digitalnoj formi kroz mobilnu aplikaciju Trebević Outdoor Routs koja je besplatna.
Postojeća infrastruktura i način transporta posjetioca
Kroz ZP "Trebević" vodi asfaltirana cestovna komunikacija Sarajevo - Jahorina sa parkingom na Ravnama, kojeg koristi dio posjetioca ovog područja.
Drugi dio dolazi žičarom, ponovo puštenom u promet 2018. godine. Žičara ima 33 gondole, u gondolu staje 10 osoba, a vožnja do Trebevića traje osam minuta. Trebevićku žičaru koristilo je 407.487 osoba u 2018. godini, a 348.261 osoba u 2019. godini.
U ZP "Trebević" postoje dvije velike pješačke staze. Polazna tačka prve je od Jarčedola putem koji vodi između vrhova Mala Čolina kapa (897 m. n. v.) i Velika Čolina kapa (986 m. n. v.) do ciljnog prostora bob staze. Staza dalje ide asfaltnim putem pored vodovodnog rezervoara do raskršća. Od raskršća pravo putem ispod bob staze do Ravni (lijevo je put za Vidikovac). Sa lokaliteta Ravni staza dalje ide do vrela Dobra voda koji se nalazi van ZP. Druga staza vodi od prostora Ravne penjući se prema domu HKD "Napredak" preko Tabačke ravni do asfaltiranog puta Ravne - Dobra voda.
Na Trebeviću postoji biciklistička staza za brdski biciklizam (mtb-mountain bike) ukupne dužine 5,95 km, koja se spušta od vrha na južnom djelu ZP do granice sa Gradom Sarajevom.
Pufer zona upravljanja staništima uključuje većinu prostora Zaštićenog pejzaža "Trebević". U nju su uključena područja vrijedne geo-morfološke raznolikosti: Čolina kapa i Tabačka ravan, zatim vodoci na lokaciji Dobre vode i dio Malog studenca koji protiče ovom zonom, izvori na Kosmatici i prema naselju Jarčedoli. Od kulturno-historijske vrijednosti uključeni su vatrena linija opsade grada i rasteretne komore austrougarskog vodovoda Bistrica-Hrid. Od florističke i faunističke raznolikosti predmet zaštite su livadski i šumsko ekosistemi sa posebnim ciljem zaštite orhideja (Orchis morio (L.) R. M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase, Orchis mascula (L.) L.), poskok (Vipera ammodytes Linnaeus, 1758), zelenbać (Lacerta viridis (Laurenti, 1768), daždevnjak (Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758), jela (Abies alba Mill.), smrča (Picea abies (L.) H.Karst.), bijeli bor (Pinus sylvestris L.) i crni bor (Pinus nigra J.F. Arnold), Pančićeva omorika (Picea omorika (Panč.) Purk.) i molika (Pinus peuce Griseb.). Od identificiranih drugih vrijednosti područja, u ovoj zonu uključeni su planinarske i biciklističke staze, te ostale zone za rekreaciju. Područje sa svojim ljekovitim svojstvima sastojina crnog bora i ostale šumske vegetacije predstavlja "pluća grada". Ovu zonu definiše područja gdje je tradicionalni način gospodarenja prostora uzrokovao veliki stepen biodiverziteta. Kako je prostorni raspored zone jako velik i odlikuje ga pojava različitih ekosistema, nužno je za svaki pojedinačno propisati određene mjere kako se stanje istih u budućnosti ne bi pogoršalo.

 

Fizički nosivi kapacitet (osoba/dan)

Nosivi kapacitet (osoba /dan)

Nosivi kapacitet

56.033

14.942

Procjena predstavlja prihvatljivu svakodnevno posjetu u uslovima u kojim su putevi i šetnice otvorene. Stvarna raspodjela broja posjetilaca varira po danima (veća koncentracija vikendom), kao i sezonama (veća koncentracija u ljetnim mjesecima). Postoji visoka vjerovatnoća da u tim danima broj posjetilaca premaši nosivi kapacitet područja. Procjena pretpostavlja, da su zimi svi putevi i šetnice u optimalnom stanju. Odstupanje od te pretpostavke smanjuje nosivi kapacitet.
2.7 MOGUĆNOSTI UNAPREĐENJA KORIŠTENJA PROSTORA
Na području ZP "Trebević" postoji više zahvata i djelovanja koji bi bitno unaprijedili korištenje prostora unutar ZP, ali su zbog pravno-imovinskog statusa van ingerencije KJUzZZP. To su uređenje Bistrik kule i Bob staze, te Draguljca, te uređenje jednog ili više zip line (a što bi trebalo prethodno biti definisano u Prostornom planu područja posebnog obilježja ZP "Trebević", čija je izrada u toku). Ostali zahvati i djelovanja koja mogu unaprijediti korištenje prostora ZP "Trebević" su:
- Izgradnja kompleksa Botaničke bašte, kojom se unaprjeđuje prezentacija područja koja sa glavnim sadržajem u centralnom djelu područja utiče na disperziju posjetioca.
- Poslije usvajanja Prostornog plana uređenje Manifestacionog trga, čime se unapređuje ponuda centralnog djela područja.
- Unapređenje vidikovca na Appelovom putu, čime se unaprjeđuje veza između grada Sarajeva i zaštićenog područja.
- Uređenje prostora za relaksaciju na južnom djelu ZP, čime se unapređuje korištenje prostora u djelu zaštićenog područja sa manjom posjetom.
- Uređenje kutka za šumsku pedagogiju, čime se unapređuje sadržaj zaštićenog područja i time utiče na disperziju posjetilaca.
- Shodno Planu interpretacije ujediniti turističku signalizaciju, infrastrukturu i parkovski mobilijar.
- Saradnja kod uređenja i interpretacije Bistrik kule, Bob staze te Draguljca*.
- Uređenje SkyWalk-a, ukoliko isti bude planiran u PPPPO ZP "Trebević", a sve u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima definisanim u PPPPO ZP "Trebević", te ukoliko isti ne narušava izgled prirode i biodiverzitet.
- Mogućnost postavljanja trim staza koje su u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima definisanim u PPPPO ZP "Trebević" i ukoliko isti ne narušavaju izgled prirode i biodiverzitet.
Kapaciteti za upravljanje posjetiocima
U ZP "Trebević" trenutno je troje zaposlenih, od čega dvoje na neodređeno, a jedno na određeno radno vrijeme.
2.3 USLUGE I PROGRAMI ZA POSJETIOCE
U ZP "Trebević" KJUzZPP ne provodi turističke programe.
2.4 POSLOVNI INTERESI I PRILIKE LOKALNIH ZAINTERESOVANIH STRANA
Unutar ZP postoji više poslovnih interesa, pa je tako ugostiteljima potrebna bolja saobraćajna infrastruktura i dozvole za proširenje svojih objekata, a u svrhu povećanja broja gostiju i unaprjeđenja ponude. Takođe, postoji interes za izgradnju novih hotela i restorana. Kod rekonstrukcije pojedinih devastiranih objekta interes je, da se oni prošire i da se dodaju nove turističke djelatnosti. Međutim, jedan dio interesa nije u skladu sa osnovnim ciljevima zaštite područja Trebević.
Veliki potencijal za dodatnu ponudu u zimskim mjesecima na području ZP "Trebević" je revitalizacija postojeće infrastrukture, kao na primjer bob staze.
Mogućnost za poboljšanje kvaliteta turističke ponude (prema provedenoj anketi) je na području signalizacije dolaska, uređenosti pješačkih i biciklističkih staza. U vezi sa samom prezentacijom Trebevića problem je u organizaciji ponude za interpretaciju zaštićenog područja, a što je vezano za nedostatak infrastrukture (info punkt, prezentacijski centar i sl.), kao i nedostatak uposlenog kadra koji bi organizovano i kontinuirano obavljao prihvat zainteresovanih grupa, davao informacije i prezentovao prostor.
2.6 PROCJENA NOSIVOG KAPACITETA
2.6.1 METODOLOGIJA ZA PROCJENU NOSIVOG KAPACITETA
Metodologija za procjenu nosivog kapaciteta područja uzeta je po Cifuentes metodi, koja se ne bavi samo uticajem na okoliš već i socijalnim aspektima nosivosti.
Za izračun fizičkog nosivog kapacitet ZP "Trebević" koristili smo sljedeće ulazne podatke, koje smo utvrdili terenskim ogledom i na radionici sa KJUzZPP:
Tabela 4: Parametri procjene nosivog kapaciteta na šetnicama i putevima ZP "Trebević"

 

Duzina

(m)

Površina po jedinici

(m˛)

Vrijeme otvorenost staze (sat/dan)

Prosječno trajanje posjete (sata)

Vrijeme sa manjom posjetom (dan)

Veličina

grupe

Udaljenost grupa (m)

Šetnice

13.756

1

12,22

3

0

4

15

Za izračunavanje nosivog kapaciteta korišten je jedan faktor korekcije:
- Socijalni faktor (Kf2);
Da bismo izračunali socijalni faktor, pretpostavili smo da je veličina svake grupe bila 3,8 posjetioca, a udaljenost između pojedinih grupa iznosila je 10 metara.
Faktor socijalne korekcije je u tom slučaju 0,27.
Na osnovu svega navedenog, izračunat je nosivi kapacitet ZP "Trebević".
Prema anketi, najviše posjetilaca dolazi zbog uživanja u prirodnim ljepotama (93 %), odmora i opuštanja (78%), poboljšanja fizičke kondicije odnosno zdravlja (73 %) i bijega iz svakodnevnice (65%). Najmanje gostiju dolazi zbog razgledanja kulturno-historijskih spomenika (12%), posjete zaštićenom području (12%) i edukacije (9%).
- Adrenalinski park u blizini Bob staze, u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima definisanim u PPPPO ZP "Trebević" i ukoliko ne narušava izgled prirode i biodiverzitet.
- Alternativni prijevoz unutar i do zaštićenog područja
- Manifestacioni trg
3.2 PROMOCIJA
Među motivima u turizmu najznačajniji su motivi putovanja. Postoje i drugi motivi, kao što su rekreacija, zdravlje, kulinarski užitci itd. Ujedinjene nacije (1979) daju klasifikaciju glavnih razloga putovanja, i to: rekreacija i odmor, posjeta prijateljima i rođacima, putovanja zbog posla i profesije, zdravstveni razlozi, vjerski razlozi i drugi motivi.
Coltman (1989) motive putovanja klasificira zajedno s turističkom destinacijom. Razlikuje dvije skupine motiva, i to:
- motive koji nisu izravno povezani sa destinacijom, za koje tvrdi da odlučujući razlog putovanja nije sama destinacija (marketinški alati imaju malo snage i uticaja da promjene želje turista u pogledu destinacije).
- motivi koji su direktno povezani sa destinacijom. Turisti odaberu destinaciju, međusobno uspoređuju različite destinacije i troškove, a zatim se odlučuju za najatraktivniju (marketinški alati imaju uticaj na destinaciju).
Kotler (1998) navodi da pozicioniranje predstavlja postupak oblikovanja ponude i imidža kako bi se u očima ciljnih kupaca-posjetilaca steklo vidljivo mjesto sa određenom vrijednošću. Prenos iz teorije marketinga o poduzeću koje stvara vrijednost nudeći nešto bolje, novije, brže ili jeftinije (Kotler 1998) stvara za zaštićena područja analogiju koja ističe veličinu, osobine zaštičenih područja.
ZP "Trebević" kao jedno od pet zaštićenih područja kojim upravlja KJUzZPP u tom kontekstu marketinga zauzima posebno mjesto destinacije sa naglaskom Olimpijske planine u kombinaciji sa šumama i kulturno historijskim nasljeđem. To su odlike koje je potrebno naglasiti unutar zajedničke strategije marketinga za sva zaštićena područja Kantona Sarajevo.
Šuma nije značajna samo sa aspekta komercijalnih proizvoda - ona osigurava niz drugih ekosistemskih usluga, kao što su prilike za rekreaciju (druga dimenzija dobrobiti), osigurava čist i siguran okoliš, doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i predstavlja stanište za veliki broj biljaka i životinja.
3.3 ODREĐIVANJE CIJENA
Trebević je izrazito porodična destinacija. Prosječan posjetilac u ZP "Trebević" dolazi sa porodicom (71%) ili sa partnerem ili supružnikom (22%). Posjeta traje pola dana (56%) a zbog blizine Sarajeva i relativno lakog pristupa području. Prema anketi 89% posjetilaca posjetilo je ZP "Trebević" 6 ili više puta.
Prema aktivnostima, najviše posjetilaca tijekom posjete posmatra prirodu (75%), planinari (65%) i fotografiše prirodu (62%), a najmanje njih dolazi zbog kupovine lokalnih prehrambenih proizvoda na štandovima (3%), a trećina njih dolazi zbog sporta i rekreativne aktivnosti (28%).
Prema anketi, malo manje od pola posjetilaca (45 %) smatra trenutno turističku razvijenost područja vrlo dobrom, tako da postoji prostor za poboljšanje iskustva posjetilaca. Sa obzirom na široki asortiman aktivnosti koje su na raspolaganju posjetiocima, postoje i one koje imaju još puno potencijala za daljnji razvoj.
Jedna od svrha zaštićenih područja je edukacija posjetilaca. Jačanje aktivnosti na ovom području sa pripremom atraktivnih programa i/ili paketa bila bi prilika za bolje iskustvo prostora za različite ciljnje grupe (školarci, studenti i slično).
Javno privatno partnerstvo i koncesije uređeni su:
- Zakonom o zaštiti prirode FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13)
- Zakonom o koncesijama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", Broj 40, 2002)
- Zakonom o koncesijama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 27/11, 15/13 i 1/22)
- Zakonom o javno-privatnom partnerstvu Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 27/2011 i 16/2017)
U augustu 2013. godine donesen je Zakon o zaštiti prirode FBiH (Sl. novine FBiH, br. 66/13) kojim se uređuje koncesije i koncesijska odobrenja na zaštićenim prirodnim vrijednostima i speleološkim objektima. Članom 180. definisano je da se koncesijom stiče pravo ekonomskog-privrednog korištenja prirodnih dobara ili pravo obavljanja djelatnosti od općeg interesa, te pravo na izgradnju i korištenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti u zaštićenim područjima i speleološkim objektima. Na pitanja davanja koncesije primjenjuje se Zakon o zaštiti prirode FBiH i Zakon o koncesijama Federacije BiH.
Iz člana 182. istog zakona proizlazi, da djelatnost za koju se može izdati koncesija utvrđuje javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem, uz prethodnu saglasnost nadležnog ministarstva. Odlukom o koncesiji utvrđuje se zaštićeno područje, odnosno speleološki objekt za koji se daje koncesija, predviđeni obim privrednog korištenja, korisnici koncesije, namjene za koje se koncesija dodjeljuje, uslovi zaštite prirode koje je koncesionar dužan provoditi, vrijeme trajanja koncesije, visina naknade ili osnovica za određivanje visine naknade. Odluku o dodjeli koncesije donosi se u skladu sa Zakonom o koncesijama Federacije BiH. Odluka o koncesiji sadrži uslove zaštite prirode koje utvrđuje Federalno ili nadležno ministarstvo. U Kantonu Sarajevo nadležno kantonalno ministarstvo to je Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS (u daljem tekstu Ministarstvo).
Prema članu 3. Zakona o koncesijama Federacije BiH predmet koncesije može biti i prostor i objekti prirodnog i graditeljskog nasljeđa. Predmet koncesije može biti i pravo obavljanja djelatnosti komunalnih i drugih javnih službi što se utvrđuje propisom kantona. Prema članu 6. Vlada Federacije odlučuje o dodjeli koncesije za: prostore i objekte prirodnog i graditeljskog nasljeđa. Dodjela koncesije za ostale predmete uređeno je kantonalnim zakonom.
Zakon o koncesijama Kantona Sarajevo, u članu 2. definiše pojam koncesija prema kojem je koncesija davanje prava na korištenja prirodnog bogatstva, dobara u općoj upotrebi ili obavljanje djelatnosti od općeg interesa, koje nadležni kantonalni organ dodjeljuje na određeno vrijeme, uz plaćanje koncesione naknade, domaćem ili stranom pravnom ili fizičkom licu registrovanom za obavljanje privredne djelatnosti. Prema članu 6. predmet koncesije su, između ostalog, objekti saobraćaja u mirovanju (javne podzemne i/ili nadzemne garaže, parkirališta); hoteli i ostali turistički objekti, pojedine djelatnosti unutar zaštićenih područja prirode, te za korištenje drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti i speleoloških objekata.
Prema Zakonu o javno-privatnom partnerstvu Kantona Sarajevo javno-privatno partnerstvo je dugoročan partnerski odnos između javnog i privatnog partnera koji podrazumijeva oblik zadovoljavanja određenih javnih potreba putem projekata JPP-a. Predmet JPP-a je izgradnja, rekonstrukcija, upravljanje i održavanje kapaciteta za zadovoljavanje javnih potreba u svim oblastima javnog partnera. Predmet JPP-a ne može biti isključivo isporuka robe, kao niti isključivo koncesija za privredno korištenje općeg ili drugog dobra.
- Rezervoar - rasteretna komora Volujak, Kremenjak i Čolina kapa
- Olimpijska bob i sankaška staza
- Prva sarajevska žičara
- Vatrene tačke opsade Čolina kapa i Merdžanov klanac
- Podzemni tuneli (potencijalna čvorišta)
U daljem razvoju područja interpretacijska čvorišta je potrebno opremiti za posjetu i na taj način podići kvalitet posjete ZP.
3.5 BROJ ZAPOSLENIKA
Privatni partner od javnog partnera preuzima: obavezu projektovanja, gradnje i/ili rekonstrukcije javne infrastrukture i/ili građevine od javnog interesa, uključujući gradnju i/ili rekonstrukciju javnih informacijsko-komunikacijskih sistema, preuzimajući pri tome i jednu ili više obaveza kao što su finansiranje, upravljanje i održavanje, a u svrhu pružanja krajnjim korisnicima javne usluge iz okvira nadležnosti javnog partnera, ili u svrhu osiguravanja javnom partneru potrebnih preduslova za pružanje javnih usluga iz okvira njegovih nadležnosti ili pružanje krajnjim korisnicima javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog partnera, uključujući pružanje usluga upravljanja informacijsko- komunikacijskim sistemima od javnog interesa, odnosno pružanja javnih usluga krajnjim korisnicima na izgrađenim informacijsko-komunikacijskim sistemima. U zamjenu za preuzete obaveze, javni partner može na privatnog partnera prenijeti određena stvarna prava i/ili privatnom partneru dodijeliti ili prenijeti koncesiju, u skladu sa Zakonom o koncesijama i/ili privatnom partneru plaćati naknadu u novcu.
Prema članu 12. Zakona planiranje i provedba JPP u nadležnosti je ministarstva Kantona i nadležnih službi jedinice lokalne samouprave, koje trebaju izraditi srednjoročni (trogodišnji) i godišnji plan predlaganja provedbe projekata JPP. U srednjoročnom planu provedbe JPP projekata navode se privredne i druge oblasti iz resora nadležnog ministarstva odnosno jedinice lokalne samouprave u kojima se planiraju projekti JPP-a, naziv i kratki opis projekta, svrha i cilj projekta, javni objekti koji će se graditi odnosno javne djelatnosti koje će se obavljati na osnovu JPP-a, planirani rashodi za JPP projekte, procjena očekivane koristi od projekata JPP-a. Godišnji plan mora biti u skladu sa srednjoročnim planom provedbe JPP.
Unutar područja Zaštićenog pejzaža "Trebević" postoji potencijal za javno-privatno partnerstvo ili koncesije za sljedeće djelatnosti/zahvate:
- Mogućnost uređenja dječijeg sankališta koje je u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima definisanim u PPPPO ZP "Trebević" i ukoliko ne narušava izgled prirode i biodiverzitet.
- Mogućnost uređenja potopnih stubića prema Elaboratu saobraćaja i u saradnji sa Policijom.
*Prostorna osnova (sa osnovnim koncepcijom prostornog razvoja) Prostornog plana područja posebnog obilježja ZP "Trebević", usvojena je na 27. sjednici Vlade Kantona Sarajevo održanoj 16. 07. 2020. godine (Zaključak Vlade KS broj 02-04-25031-25/20 od 16. 07. 2020. godine).
3 STRATEŠKO UPRAVLJANJE ZP "TREBEVIĆ"
3.1 JAVNO-PRIVATNA PARTNERSTVA I KONCESIJE
Koncesija predstavlja formalni sporazum/ugovor između organizacije nadležne za upravljanje sa zaštićenim područjem i organizacijom sa privatnog sektora. U tom odnosu partner je u mogućnosti isporučiti određeni turistički proizvod ili usluga veće fleksibilnosti, kvalitete ili efikasnosti te na taj način omogućiti organizaciji nadležnoj za upravljanje zaštićenim područjem da se usredotoči na svoju osnovnu funkciju zaštite prirode i drugih vrijednosti zaštićenog područja.
Javno-privatno partnerstvo (JPP) je dugoročan partnerski odnos između javnog i privatnog partnera koji podrazumijeva oblik zadovoljavanja određenih javnih potreba putem projekata JPP-a. Predmet JPP-a je izgradnja, rekonstrukcija, upravljanje i održavanje kapaciteta za zadovoljavanje javnih potreba u svim oblastima javnog partnera.
Interpretacijska tema prirodna baština obuhvata biološki, geomorfološki, hidrološki diverzitet sa interpretacijskim čvorištima:
- Merdžanov klanac sa stjenovitim područjima
- Ekosistem šuma smrče, jele i bukve u zoni Bistričkog potoka
- Paleontološki nalaz brahiopodne faune na Draguljcu
- Stanište Pančićeve omorike
Interpretacijska tema kulturna baština obuhvata tematiku fortifikacija, izgradnje sarajevskog vodovoda, Olimpijade, prve sarajevske žičare, opsade Sarajeva, razvoja modernog planinarenja, razvoja zimskih sportova, Aliđun sa interpretacijskim čvorištima:
- Arheološki lokalitet i fort Draguljac
- Bistrik kula - Astronomska opservatorija na Čolinoj kapi
- Appelova cesta
Trenutano, upravitelj područja (KJUzZPP) nema prihoda po osnovu ulaznica u ZP "Trebević". Na zaštićenom području nema uslova koji bi omogućili uvođenje ulaznice za ulaz u zaštićeno područje. Dio posjetilaca za transport do područja koristi Žičaru, dio vlastiti prijevoz. Cijena povratne karte varira između 6 i 20 KM. Dio posjetilaca dolazi vlastitim transportom i može koristiti parking.
Leung, Y.F., Spenceley, A., Hvenegaard, G. and Buckley, R., 2018. Tourism and visitor management in protected areas: Guidelines for sustainability. Gland: IUCN.
Louman, B., Fischlin, A., Gluck, P., Innes, J., Lucier, A., Parrotta, J., Santoso, H., Thompson, I. and Wreford, A., 2009. Forest ecosystem services: a cornerstone for human well-being. IUFRO World Series, 22, pp.15-27.
Ludwig, T., 2014. The Interpretive Guide: Sharing Heritage with People;[HeriQ, Quality in Heritage Interpretation; Lifelong Learning Programme]. Bildungswerk interpretation.
Nielsen, G., 2012. Capacity development in protected area management. International Journal of Sustainable Development & World Ecology, 19(4), pp.297-310.
Sweeting, J.E., Bruner, A.G.A. and Rosenfeld, A.B.A., 1999. the green host effect, an integrated approach to sustainable tourism and resort development (No. 33545 Caja (551)). Conservation International.
Weiler, B. and Ham, S.H., 2002. Tour guide training: A model for sustainable capacity building in developing countries. Journal of Sustainable Tourism, 10(1), pp.52-69.
Da bi KJUzZPP mogla unaprijediti upravljanje i nadzor te usmjeravanje posjetioca i održavanje parkovnog mobilijara i adekvatno upravljanje otpadom, potrebno bi bilo osigurati dodatna finansijska sredstva za obavljanje osnovne funkcije. Zbog toga je potrebno uspostaviti partnerski odnos između Kantona Sarajevo, opštine Stari grad, JP "Sarajevo" (koje upravlja žičarom) i KJUzZPP shodno primjerima dobrih praksi iz drugih zaštićenih područja. U tom smislu dodatna sredstva za upravljanje bi se mogla ostvariti npr. od prodaje karata za žičaru, gdje bi se izdvajala bar 1 KM za svaku prodatu kartu i sredstva doznačavala KJUzZPP. Da bi potaklo korištenje Žičare predlaže se podizanje cijena parkinga od koje KJUzZPP dobijala naknadu u visini 2 KM. Istovremeno bi bilo potrebno poboljšati nadzor parkiranja unutar ZP.
3.4 INTERPRETACIJA
Interpretacija igra važnu ulogu u usmjeravanju posjete. Da bi bila efikasno sredstvo za usmjeravanje posjete ZP, interpretacija mora utjecati na ponašanje posjetioca, kao i na njihove potrebe i osjećaje. Posjetiocima treba omogućiti užitak i zabavu sa svih pet čula. Takva interpretacije je osobno orijentirana prema ciljanoj publici. Sa odgovarajućom terminologijom i metaforama postiže se direktan efekat - razumijevanje i promjena ponašanja.
Prema Elaboratu zaštite kulturno-historijskog naslijeđa za PPPPO ZP "Trebević", unutar ZP "Trebević" moguće su dvije interpretacijske teme: prirodna i kulturna baština.

Akcioni plan

Upravljanje posjetiocima u ZP "Trebević"

Specifični ciljevi plana

- Uspostavljen sistem posjećivanja ZP "Trebević"

- Uspostavljena pravila ponašanja i prilagođena infrastruktura koja usmjeravajuć i posjetioce čuva ekosistem i izvornu ljepotu pejzaža,

- sigurna posjeta i prezentacija vrijednosti ZP te nezaboravan doživljaj ljepote i vrijednosti očuvane prirode.

4.1. AKCIONI PLAN UPRAVLJANJA POSJETIOCIMA ZP "Trebević"

Aktivnosti

Cilj aktivnosti

Opis aktivnosti

Zona izvođenja aktivnosti

Rezultat

Potrebni resursi (godišnje)

Vremenski raspored (godina)

Procjena finansijskih troškovova (do 2027)*