Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju metodologije utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 304. sjednici, održanoj 24.02.2022. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU METODOLOGIJE UTVRĐIVANJA NAJNIŽE OSNOVNE CIJENE VODNIH USLUGA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I.

Usvaja se Metodologija utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Metodologija), koji se nalazi u prilogu ove odluke i čini njen sastavni dio.

II.

Preporučuje se kantonima i jedinicama lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine primjena Metodologije u skladu sa njihovim nadležnostima.

III.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uz podršku međunarodnih partnera ostvaruje saradnju sa kantonima i jedinicama lokalne samouprave u zagovaranju prihvatanja i primjene Metodologije.

IV.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V. broj 262/2022
24. februara 2022. godine
Sarajevo

Premijer
Fadil Novalić, s. r.

METODOLOGIJA
UTVRĐIVANJA NAJNIŽE OSNOVNE CIJENE VODNIH USLUGA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I. UVOD

  • e)
    su stvoreni uslovi za postupno i potpuno zadovoljenje načela Metodologije;
  • f)
    su korisnici usluga zaštićeni od moguće zloupotrebe monopolnog ili dominantnog položaja pružaoca vodnih usluga (operator);
  • g)
    su stvoreni uslovi za poštivanje važećih kolektivnih ugovora, koji se odnose na oblast vodnih usluga.

c) Pojmovi

  • 1.
    Otpadne vode označavaju sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode koje su promijenile svoje prirodne, fizičke, hemijske ili biološke osobine a koje su rezultat ljudskih aktivnosti.
  • 2.
    Pod pojmom vodne usluge označavaju se sve usluge koje za domaćinstva, javne ustanove ili bilo koju privrednu aktivnost, osiguravaju:
    • a)
      zahvatanje, akumuliranje i skladištenje površinske ili podzemne vode, prečišćavanje vode do nivoa kvaliteta vode za piće i distribuciju krajnjim korisnicima;
    • b)
      prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda putem javnih kanalizacionih sistema, koje se zatim ispuštaju u površinske vode, uključujući i dostavu zahvaćene ili pitke vode drugoj JLS ili njenom KP (drugom operatoru).
  • 3.
    Pod pojmom javni kanalizacioni sistem označava se sistem vodnih objekata kojim se prikupljaju i odvode urbane otpadne vode, a kojim upravlja operator.
    • d)
      su stvoreni uslovi za investiranje i uredno vraćanje kredita za investicije u infrastrukturu koja se koristi za pružanje vodnih usluga;
    • c)
      je pružanje vodnih usluga neprekidno i da voda kojom se snabdijeva stanovništvo zadovoljava sve vrijednosti pokazatelja vode sigurne za piće;
    • b)
      je infrastruktura koja se koristi za pružanje vodnih usluga redovno održavana i zamjenjivana, čime se postiže njena trajna održivost;
    • a)
      ukupni iznos mjesečnog računa za vodne usluge za prosječno kućanstvo bude priuštiv;
      Primjena Metodologije treba osiguravati da:

b) Ciljevi

Cijena usluge odvodnje urbanih oborinskih voda može se odrediti Odlukom o odvodnji oborinskih voda jedinice lokalne samouprave (JLS) ili zasebnim Ugovorom o odvodnji oborinskih voda između JLS, odnosno kantona sa operatorom.
e) sadržaj zahtjeva za utvrđivanjem cijene vodnih usluga, te moguće mehanizme kontrole provedbe Metodologije.
d) popis ključnih pokazatelja uspješnosti vršenja vodnih usluga, zajedno sa prikazom njihovog proračuna, kao i popis ciljnih vrijednosti koje se trebaju postići u tranzicijskom periodu;
c) sadržaj i format podataka i izvještaja koji se dostavljaju pri postupku razmatranja cijene vodnih usluga;
b) način proračuna cijene vodnih usluga, struktura cijene vodne usluge, vrsta troškova koji se uzimaju u obzir prilikom proračuna cijene vodnih usluga, kao i način njihovog prikaza;
a) uslovi za primjenu;
Ova Metodologija se odnosi na određivanje najniže cijene vodnih usluga, odnosno na vodosnabdijevanje, odvodnju i prečišćavanje urbanih otpadnih voda. Metodologijom se utvrđuju:
U slučaju da kanton ne osnuje ovakvo stručno tijelo, preporuka je da isto osnuje JLS. Članovi stručnog tijela JLS (najmanje tri člana) trebalo bi da budu lica koja dobro poznaju rad KP i računovodstvene standarde, a jedno lice trebalo bi biti predstavnik korisnika vodnih usluga ili udruženja potrošača ili drugih predstavnika civilnog društva.

II. NAČELA

Metodologija se zasniva na načelima:

a) Predmet

U toku 2013. godine UNDP je, u suradnji s državnim, entitetskim, kantonalnim i lokalnim vlastima, pripremio analizu mogućnosti uspostave regulatornog okvira za tarifne strukture vodnih usluga, te kasnije i nacrt metodologije za određivanje cijena u ovom sektoru u Bosni i Hercegovini. Nacrt je prošao dugi put izmjena i prilagodbi na temelju javnih rasprava i rada Radne grupe za pripremu nacrta Uredbe o metodologiji. Metodologija je usvojena i primjenjuje se u 16 jedinica lokalne samouprave u BiH, od kojih je devet (9) iz FBiH, koje su sudjelovale u prvoj fazi MEG projekta.
i predstavlja preduslov za osiguranje buduće kreditne i grant podrške infrastrukturnim projektima.
- SSPP liste projekata za sektor okoliša u FBiH/BiH,
- Programa javnih investicija (PJI FBiH/BiH) i
- Planova upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save i vodno područje Jadranskog mora u FBiH,
Obaveza ekonomskog regulisanja cijena vodnih usluga proizlazi i iz zahtjeva realizacije tekućih i planiranih kapitalnih projekata iz oblasti vodno-komunalnih direktiva EU, čiju implementaciju odobrava Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (Vlada Federacije BiH) kroz usvajanje:
Jedinstvena Metodologija je neophodna zbog činjenice da u FBiH nema jedinstvenog propisa, na osnovu kojeg bi se sistemski ujednačila trenutna izrazita fragmentiranost i neujednačenost propisa kojim se reguliše utvrđivanje cijene vodnih usluga. Ova kategorija vodnih usluga je više socijalna nego ekonomska kategorija i kao takva ne omogućava dugoročno održivost za stanovništvo i druge korisnike čak ni u dosadašnjem obimu. Također, unapređenje infrastrukture za pružanje ovih usluga i njeno adekvatno održavanje su potpuno ograničeni. Dodatno treba naglasiti potrebne velike kapitalne investicije u vodno-komunalni sektor (koji učestvuje sa 54% troška aproksimacije ukupnog sektora okoliša), a naročito finansijski i implementacijski najzahtjevniju direktivu o sakupljanju i prečišćavanju urbanih otpadnih voda.
Metodologija je pripremljena u skladu sa međunarodnim principima za oblast vodnih usluga i Okvirnom direktivom o vodama EU (WFD). Utvrđivanjem minimalne cijene vodnih usluga planira se ekonomsko regulisanje i dostizanje optimalnog upravljanja sektorom vodnih usluga u narednih deset (10) godina od početka njene primjene, kako bi se pripremila provedba vodno-komunalnih direktiva EU i kapitalno investiranje u sektor vodosnabdijevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, a sve uz poštivanje principa priuštivosti za stanovništvo. Metodologijom se ujedno transponiraju odredbe člana 9. WFD u ovom sektoru.
U praktičnom smislu Metodologija treba da obezbijedi jednak pristup utvrđivanju pojedinačnih cijena za vodne usluge, koja postepeno treba omogućiti poboljšanje uslova rada i poslovanja KP-a, unapređenje kvaliteta isporučenih usluga građanima i osigurati ekonomsku održivost vodnih usluga.
Metodologija utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine (Metodologija) treba da stvori osnovne preduslove kojim se treba omogućiti otklanjanje postojećih prepoznatih nedostataka u radu komunalnih preduzeća (KP) u segmentu koji se odnosi na pružanje vodnih usluga, te da pomogne da se pristup ovim uslugama osigura za sve građane na održiv način u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Primjena Metodologije predstavlja ispunjavanje preduslova koje je neophodno za osiguranje dalje finansijske podrške međunarodnih razvojnih partnera u modernizaciji vodnih usluga u BiH.
4. Pod pojmom urbane otpadne vode označavaju se otpadne vode koje su prikupljene javnim kanalizacionim sistemima iz domaćinstava ili mješavinu tih voda sa tehnološkim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama.
5. Pod pojmom troškovni centar podrazumijeva se organizacioni dio operatora za koji se odvojeno knjiže svi pripadajući troškovi.
6. Prosječan broj dana naplate je broj koji se dobije kada se iznos ukupnih potraživanja od korisnika vodnih usluga na kraju posmatranog perioda podijeli sa prosječnim dnevnim zaduženjem za te vodne usluge u istom periodu.
7. Pod pojmom procenat naplate podrazumijeva se broj koji se dobije kada se iznos ukupnih naplata od korisnika vodnih usluga u posmatranom periodu podijeli sa iznosom ukupnog zaduženja za vodne usluge u posmatranom periodu, pomnožen sa 100.
8. Pod pojmom neprihodovana voda podrazumijeva se voda koja je proizvedena (zahvaćena i eventualno prerađena za potrebe vodosnabdijevanja), ali nije evidentirana kao isporučena korisnicima usluga, sastoji se od stvarnih i prividnih gubitaka vode u mreži.
9. Stvarnim gubicima vode u mreži (fizički gubici) smatraju se curenja vode u mreži.
Svi troškovi direktno vezani za pojedinu vrstu vodne usluge se knjiže na odgovarajući troškovni centar, i to na najniži odnosni podtroškovni centar koji je definisan.

Knjiženje troškova (indirektnih i prihoda ostalih usluga)

Indirektni troškovi poput troškova računovodstva, uprave i sl. knjiže se na odgovarajućem troškovnom centru zajedničkih poslova, uz određenje ključa (pojedinačnog po vrsti troška ili zbirnog za sve takve troškove) kojim se naknadno vrši redistribucija tih troškova na svaku od pojedinačnih vrsta usluga.
Ukoliko je operator KP koje osim vodnih usluga pruža i druge vrste usluga, ostale usluge se pojedinačno određuju kao osnova za formiranje troškovnih centara.

Vrste troškova vodnih usluga

  • 10.
    Pod pojmom prividni gubici vode u mreži podrazumijeva se razlika između neprihodovane vode i stvarnih gubitaka vode u mreži i odnose se na pogrešna mjerenja, ilegalno korištenje vode i dr.
  • 11.
    Infrastrukturni indeks curenja - ILI predstavlja odnos tekućih stvarnih gubitaka vode u mreži i neizbježnih gubitaka vode u mreži, koji se računaju formulom definisanom od strane Međunarodne asocijacije vodovoda - IWA, prema specifičnim karakteristikama vodovodne mreže.
  • 12.
    Korisnik usluga je svako fizičko ili pravno lice koje koristi bilo koju od vrsta vodnih usluga.
  • 13.
    Operator je javno preduzeće ili drugo pravno lice koje je registrovano za upravljanje vodovodnim i kanalizacionim sistemom i postrojenjem za urbane otpadne vode i pružanje vodnih usluga, odnosno lice kojem je prenijeto takvo ovlaštenje.
  • 14.
    Osnivači javnog komunalnog preduzeća u FBiH su JLS, odnosno kantoni za preduzeća koja su u skladu sa kantonalnim propisima osnovana za pružanje usluga za više JLS.
  • 15.
    Stručno tijelo je neovisno tijelo osnovano na kantonalnom ili nivou JLS, nadležno za prethodnu verifikaciju/ocjenu ispunjenosti zahtjeva operatora za izmjenom cijene vodnih usluga u skladu sa ovom Metodologijom i procedurama preporučenim u Aneksu III ove Metodologije.
    Preporuka je da kantoni osnuju stručno tijelo koje bi imalo zadatak da prethodno pregleda zahtjev operatora u cilju razmatranja cijene vodnih usluga.
    • a)
      pokrivanja troškova - odnosi se na formiranje cijene usluge na način da ista uključi sve odnosne troškove samo te vrste usluge, uključujući i pripadajući dio zajedničkih troškova više vrsta usluga. Preduslov za primjenu ovog načela je računovodstveno razdvajanje svih troškova po definisanim troškovnim centrima, gdje svaka vrsta usluge ima odvojeno knjižene odnosne troškove. Obaveza razdvajanja troškova odnosi se pojedinačno na sve usluge u okviru vodnih usluga (vodosnabdijevanje, odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda), te na druge komunalne usluge ako ih operator vodnih usluga obavlja;
    • b)
      priuštivosti - procjenjuje se najveća moguća cijena koju prosječna porodica koja živi na području JLS može mjesečno platiti iz svojih prihoda i sa prosječnom potrošnjom vode po osobi. Granicom priuštivosti se smatraju sredstva u iznosu od 4% ukupnog prihoda građana u prethodnoj godini iskazanog na nivou prosječne porodice u JLS, koja se mogu izdvojiti za račun takve porodice za ukupne usluge vodosnabdijevanja, odvodnje i tretmana otpadnih voda. JLS vrši proračun visine priuštivosti, a prvi podaci se objavljuju u roku od godinu dana od početka primjene Metodologije. JLS će koristiti zvanične dostupne podatke o prihodima stanovništva za proračun visine priuštivosti, odnosno izvršiti najbolju procjenu prihoda prosječne porodice ako isti nisu zvanično dostupni. U JLS treba se regulisati subvencionisanje ovih usluga socijalno ranjivim korisnicima. JLS ne treba planirati investicione troškove izgradnje infrastrukture u funkciji pružanja vodnih usluga, ako se otplatom ovih troškova kroz cijenu vodne usluge prelazi granica priuštivosti, a ukoliko se odluče za takvu izgradnju. JLS treba subvencionisati u cijelosti iznos troškova izgradnje i rada javne vodno-komunalne infrastrukture iznad granice priuštivosti. JLS može subvencionisati troškove izgradnje javne vodno-komunalne infrastrukture i kada oni ne prelaze granicu priuštivosti;
      U svrhu pravilnog i cjelovitog obračuna iznosa amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme kojom se vrše vodne usluge, operator je obavezan uraditi:
    • a)
      popis nekretnina postrojenja i opreme u skladu sa propisom o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine;
    • b)
      naknadnu procjenu fer vrijednosti, ukoliko se imovina naknadno vrednuje prema modelu revalorizacije;
    • c)
      u slučaju postojanja indikatora umanjenja vrijednosti, formalnu procjenu nadoknadivog iznosa;
    • d)
      u slučaju da imovina nije unesena u finansijske izvještaje KP, izvršiti popis i procjenu njene fer vrijednosti u skladu s primjenjivim okvirom finansijskog izvještavanja i njen prijenos u finansijske izvještaje.
      Sva stalna imovina mora se evidentirati prema definisanim troškovnim centrima.
      Operator koji podnosi zahtjev za reviziju cijena vodnih usluga dužan je pripremiti tranzicioni plan za postepeno uključivanje punog troška amortizacije.
      Puni trošak amortizacije potrebno je postepeno uključiti u cijenu vodnih usluga, u periodu do najviše deset (10) godina od početka primjene Metodologije.

b) Plan poslovanja

Sadržaj plana

Pored propisanih elemenata plana poslovanja utvrđenih Zakonom o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 8/05, 81/08, 22/09 i 109/12), plan poslovanja operatora koji pružaju vodne usluge dodatno treba da sadržava i:
a) plan optimizacije broja zaposlenih za trogodišnji period kao i projekciju do kada će se broj zaposlenih koji su angažovani u funkciji pružanja ukupnih vodnih usluga prema Aneksu II ove Metodologije, svesti na ciljnu vrijednost, ovisno o veličini i složenosti infrastrukturnog sistema;
c) korisnik plaća - se osigurava da troškove nastale zahtjevom korisnika usluga snosi ta grupa korisnika, čime se istovremeno sprječava praksa unakrsnog subvencionisanja jedne kategorije korisnika usluga od strane druge. Izuzeće od primjene ovog načela su stambene jedinice u sastavu zgrada sa jednim ili više zajedničkih brojila;
d) jednakosti - podrazumijeva da se cijena vode postepeno izjednačava za sve kategorije korisnika usluga, do postizanja iste cijene vodnih usluga. Izuzeće od primjene ovog načela su samo vodovodni sistemi sa gubicima manjim od 20%, gdje se potražnja za vodom ne može u potpunosti zadovoljiti iz postojećih izvora snabdijevanja vodom, kada operator može uvesti odvojene cijene vodnih usluga za potrošače čija zahtijevana potrošnja izlazi iz okvira postojećih kapaciteta vodovodnog sistema;
e) zagađivač plaća - štetu u okolišu treba sprečavati i otklanjati promovisanjem načela zagađivač plaća, u skladu s načelom održivog razvoja. Osnov ovog načela je finansijska odgovornost pravnog lica čija je djelatnost uzrokovala štetu u okolišu ili njezinu prijeteću opasnost, kako bi se isti potaknuli na usvajanje finansijskih mjera i razvijanje postupaka za smanjivanje rizika od štete u okolišu;
f) ekonomske i operativne efikasnosti - podrazumijeva optimizaciju svih vrsta troškova pružanja vodnih usluga, poboljšanje naplate prihoda, redovno vršenje revizije cijena vodnih usluga i dugoročno postizanje potpunog povrata finansijskih troškova, a da se time ne naruši kvaliteta vodnih usluga. Operativna efikasnost postiže se optimiziranjem i boljim korištenjem ljudskih resursa, energetskom efikasnošću, adekvatnim korištenjem opreme u sistemu i kontrolom neprihodovane vode;
Operator treba da osigurava računovodstveno definisana i po vlastitim troškovima (i prihodima) razdvojena najmanje četiri troškovna centra:
a) vodosnabdijevanje (dalje se ovaj troškovni centar može dijeliti na podtroškovne centre (crpljenja, prečišćavanja, distribucije i dr.);
b) prikupljanje i odvodnja otpadnih voda (dalje se ovaj troškovni centar može dijeliti na svoje podtroškovne centre);
c) tretman otpadnih voda (dalje se ovaj troškovni centar može dijeliti na svoje podtroškovne centre);
a) neprihodovana voda (izraženo u %, preporučena dugoročna ciljna vrijednost 25% ili manje);
b) postotak mjerenja potrošača i vodozahvata (izraženo u %, preporučena dugoročna ciljna vrijednost 100%);
c) prosječan broj dana naplate (izraženo u broju dana, preporučena dugoročna ciljna vrijednost je 90 dana ili manje);
d) postotak naplate (izraženo u %, preporučena dugoročna ciljna vrijednost 96% ili više);
e) produktivnost operatora (broj zaposlenih na hiljadu korisnika usluga ili hiljadu priključaka, za sve vodne usluge, prema proračunu maksimalnog broja zaposlenih na kraju ciljnog perioda, ovisno o veličini i složenosti infrastrukturnog sistema);
f) pokrivenost operativnih troškova (izraženo u %, preporučena ciljna vrijednost 100%);
g) priuštivost usluga (izraženo u %, preporučena vrijednost do najviše 4%).
Instrukcije za proračun vrijednosti pokazatelja/indikatora produktivnosti zaposlenika i maksimalnog broja zaposlenih nalazi se u Aneksu II ove Metodologije.
Operatori trebaju stručnom tijelu, u svrhu utvrđivanja složenosti infrastrukturnog sistema kojim upravljaju, dostaviti tačne podatke i/ili dokumentaciju o karakteristikama sistema shodno parametrima navedenim u Aneksu II ove Metodologije, kao i sve promjene nastale uslijed povećanja obuhvata javnog sistema i vrste usluga, kapitalnih investicija i efikasnosti operatora.

IV. VRSTA I NAČIN PRORAČUNA CIJENE VODNIH USLUGA

Vrste cijene vodnih usluga

Operator preporučuje jednu od vrsta cijene vodnih usluga, o čemu odluku donosi osnivač i to:
a) jedinična cijena po m3 vode, plaćanje prema potrošenoj količini sa fiksnim dijelom cijene;
d) zajednički poslovi (dalje se može dijeliti na podtroškovne centre: uprava, pravni poslovi, računovodstvo i sl.).
Svi direktni troškovi svake od pojedinačnih vodnih usluga trebaju se knjižiti isključivo na pripadajuće troškovne centre, po mogućnosti na što nižem nivou, u što spadaju:
a) materijalni troškovi;
b) troškovi plaća i ostalih primanja zaposlenih i drugih fizičkih lica;
c) troškovi proizvodnih usluga;
d) amortizacija i troškovi rezervisanja;
e) nematerijalni troškovi;
f) finansijski rashodi (kursne razlike i kamate na kredite kojima se finansira sanacija, rekonstrukcija i izgradnja/nabavka infrastrukture).
Operator u izračun cijene vodnih usluga neće uzimati izvanredne rashode, niti rashode po osnovu poreza. Izvanredni rashodi nemaju niti direktnu, niti indirektnu povezanost sa stvarnom svrhom poslovanja operatora. To se prvenstveno odnosi na gubitke od prodaje dugotrajne imovine i gubitke od umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca.

Popis i obračun amortizacije stalnih sredstava

  • g)
    pravičnosti - ljudsko pravo na vodu i sanitaciju (odvodnju i tretman urbanih otpadnih voda) je prepoznato, čista voda za piće i sanitacija su ključni za ostvarivanje svih ljudskih prava. JLS trebaju osigurati sigurnu, čistu, dostupnu i priuštivu pitku vodu i sanitaciju za svoje stanovnike;
    Prvi dio iznosa fiksnog dijela cijene određuje se na način da ukupni očekivani priliv pokrije obavezu nastalu po osnovu redovnog i propisanog održavanja korisničkog vodomjera, u iznosu koji odgovara stvarnim troškovima za svaki vodomjer pojedinačno. Osim ovog troška koji se odnosi direktno na korisnika usluga na kojeg se odnosi taj vodomjer, mogu se uključiti i troškovi ugradnje i održavanja zonskih i vodomjera na izvorištu na način da se isti rasporede na sve korisnike usluga i tako pridodaju prethodnom iznosu. U tom slučaju visina ovog fiksnog dijela cijene je određena sa:

Fiksni dio cijene (i) = TZV(i)/Mjes(i) + Post (i) x SumZon

gdje je:
Fiksni dio cijene (i) je iznos fiksnog dijela cijene za konkretnog korisnika usluga (i)
TZV(i) je trošak zamjene i održavanja vodomjera konkretnog potrošača (i)
Mjes(i) je broj mjeseci nakon kojih se dati vodomjer (i) treba zamijeniti
Post(i) je postotak troška zamjene vodomjera koji se odnosi na konkretnog potrošača (i) u sumi troškova zamjene zonskih vodomjera i vodomjera na izvorištima.
SumZon je zbir troškova zamjene i održavanja svih zonskih vodomjera i vodomjera na izvorištima.
Osnivač može odlučiti da se još neki dio fiksnih troškova koji se odnose na uslugu vodosnabdijevanja, eventualno i usluge odvodnje i tretmana otpadnih voda za koje se može pokazati da se ne mogu pokriti iz varijabilnog dijela cijena uključi u fiksni dio cijene korisnika usluga (uvažavajući načela iz ove Metodologije), a u šta spadaju:
a) iznos koji odgovora dijelu ili punom iznosu obračunate amortizacije stalnih sredstava koja su u funkciji pružanja vodnih usluga;
b) očitavanje vodomjera;
c) obrada očitanih podataka;
h) ekološke učinkovitosti - ili načelo očuvanja prirodnih resursa ili ekološke efikasnosti se provodi potrebnim dodacima na cijenu čija bi funkcija bila uticanje na smanjenje potrošnje, a time i smanjenje zahvata vode iz okoliša, kao i uvođenjem naknada koje bi trebale neutralizovati ili smanjiti negativni uticaj na okoliš nastao u toku gradnje ili eksploatacije vodovodnog sistema kao i kanalizacionih i sistema tretmana otpadnih voda. Dodaci na cijenu vode trebaju motivisati potrošače da vodu troše racionalno i da prekomjernom potrošnjom ne ugroze postojeće kapacitete.

III. PREDUSLOVI ZA PRIMJENU METODOLOGIJE

a) Računovodstveni preduslovi

Operator primjenjuje Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/21) i Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju konta za privredna društva ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/21) pri izradi kontnog plana i revidira postojeći plan u slučaju da isti nije usklađen sa navedenim propisima. Direktni troškovi se trebaju dodijeliti svakom pripadajućem troškovnom centru.
Operator treba da definiše jasno razdvojene troškovne centre, odnosno omogućava izdvojeno knjiženje troškova, kao i prihoda, usluge vodosnabdijevanja od usluge odvodnje otpadnih voda, kao i od usluge prečišćavanja otpadnih voda, te svih drugih vrsta usluga koje pruža.
g) plan kapitalnih ulaganja, ako je odobren za uključivanje u cijenu u skladu sa načelom priuštivosti.

Ključni pokazatelji/indikatori uspješnosti operatora

Plan poslovanja operatora sadržava vrijednosti za prethodni trogodišnji period (odnosno za cijeli prethodni period pružanja ovih usluga ako je isti kraći od trogodišnjeg perioda), projekcije vrijednosti za najmanje naredni trogodišnji period, te dugoročne ciljne vrijednosti i očekivano vrijeme njihovog dostizanja za slijedeće ključne pokazatelje/ indikatore uspješnosti:
i mogu se koristiti samo u te svrhe.

Varijabilni dio cijene vodnih usluga po m3

Varijabilni dio cijene vodnih usluga se izračunava na način da se ukupni izdaci po osnovu direktnih i indirektnih troškova i rashoda koji nisu planirani da budu pokriveni iz fiksnog dijela cijene, uključujući razvojnu komponentu cijene i otplatu kredita za koji je odlučeno da bude uključen u varijabilni dio cijene vodnih usluga, podijele sa količinom vode koja se planira fakturisati krajnjim potrošačima po sljedećoj formuli:

Jedinična cijena po m3 = Predviđeni troškovi djelatnosti (u KM) / Predviđena fakturisana količina vode (u m3) x (1/Napl),

gdje postotak očekivane naplativosti (Napl) ne smije biti manji od 95% (Napl≥95%).
Procijenjeni troškovi se odnose isključivo na vrstu vodne usluge za koju se računa jedinična cijena m3. Procjena se vrši na osnovu knjiženih troškova iz prethodnog perioda razdvojenih prema definisanim troškovnim centrima, kao i na osnovu aktivnosti predviđenih poslovnim planom.

Korištenje priliva ostvarenih jediničnom cijenom m3 vode

Prilivi prikupljeni po osnovu ostvarene jedinične cijene m3 su namijenjeni za izmirenje obaveza po izdacima nastalim na osnovu:
a) operativnih troškova;
b) investicionog održavanja i zanavljanja trajnih sredstava;
c) kapitalnih investicija, ukoliko su iste uključene u cijenu vodnih usluga.
Trošenje sredstava prikupljenih po ovom osnovu posebno se obrazlažu u finansijskim izvještajima, izdvojeno po operativnim troškovima, troškovima investicijskog održavanja i troškovima kapitalnog investiranja.
Prilivi ostvareni po osnovu dijela cijene koji se odnosi na realno obračunatu amortizaciju na sva stalna sredstva (za investicijsko održavanje) se troše na način određen poslovnim planom, koji uključuje plan i program investicija namijenjenih smanjenju neprihodovane vode i redovne zamjene elemenata infrastrukturnog sistema.
b) blok-rastuća cijena m3 vode, plaćanje prema potrošenoj količini sa fiksnim dijelom cijene, u funkciji obeshrabrivanja prekomjerne potrošnje u područjima sa proglašenom oskudicom vode i uz obavezno mjesečno očitanje.

Izjednačavanje cijena vodnih usluga

Operator određuje pojedinačnu cijenu za različite kategorije korisnika usluga i to:
a) fizička lica (građani);
b) privredni subjekti (privredna društva i obrti);
c) javne ustanove i institucije;
d) ostali korisnici.
Cijena usluga za svaku od kategoriju navedenih korisnika odnosi se samo na tu kategoriju.
1) analizu realizovanih prihoda i iskazanih rashoda,
2) stepen naplate fakturisanih usluga,
3) plan stepena naplate usluga za naredni period.
d) izvještaj o provedenom računovodstvenom razdvajanju troškova i prihoda po troškovnim centrima;
e) mišljenje stručnog tijela JLS ili kantona u postupku razmatranja nove cijene vodnih usluga, kojim se potvrđuje da su dokumentacija, podaci i prijedlog operatora podneseni u skladu sa ovom Metodologijom.

Struktura predložene cijene

Cijena svake od navedenih vodnih usluga predlaže se kao jedan zbirni iznos, ali i kao pojedinačne stvarne vrijednosti i u postotku u odnosu na ukupnu cijenu, i to kao dio koji se odnosi na:
a) pokrivanje procijenjenih troškova zaposlenih;
b) procjenu očekivanih troškova energije;
c) ostale operativne troškove;
d) troškove investicionog održavanja;
e) troškove odobrenih kapitalnih investicija;
f) sve ostale troškove.

Ova struktura cijene ne uključuje zakonima predviđene poreze i naknade.

Postupak odobrenja cijene vodnih usluga

U cilju razmatranja cijene vodnih usluga operator priprema dokumentaciju i dostavlja je Nadzornom odboru operatora, koji istu provjerava i izvještava operatora o njenoj usaglašenosti sa ovom Metodologijom. Ukoliko se utvrdi da dokumentacija nije pripremljena prema ovoj Metodologiji, ista se vraća operatoru na doradu.
Ukoliko je dokumentacija usaglašena sa ovom Metodologijom i ako je prethodni Plan poslovanja proveden na zadovoljavajući način, ista se prosljeđuje osnivaču KP na usvajanje.
Za javne vodno-komunalne sisteme gdje cijene vodnih usluga nisu izjednačene za sve kategorije korisnika operator treba, uz zahtjev za promjenom cijene vodnih usluga, dostaviti tranzicioni plan izjednačenja cijena za sve kategorije korisnika usluga i u zahtjev uključiti prvi prijedlog izjednačavanja cijene vodnih usluga.

Fiksni dio cijene

Fiksnim dijelom cijene pokriva se dio fiksnih troškova pružanja usluge vodosnabdijevanja korisnika koji ne zavise od količine isporučenih vodnih usluga, i ne uključuje nijedan dio troškova zaposlenih.
b) plan smanjenja i/ili kontrole neprihodovane vode za trogodišnji period kao i projekciju kada će se postotak gubitaka svesti na veličinu poslije koje više nije isplatno dalje smanjivanje, te kada će se infrastrukturni indeks curenja (indeks ILI) svesti na vrijednost manju od 4. prema Obrascu za proračun indeksa ILI iz Aneksa I ove Metodologije;
c) plan optimizacije ostalih troškova, gdje je optimizacija moguća primjenom novih tehnologija ili poboljšanim upravljanjem;
d) plan unapređenja naplate, ako ista iznosi manje od 95%;
e) plan unapređenja mjerenja u mreži;
f) plan unapređenja upravljanja sredstvima, uključujući i kompletiranje knjige stalnih sredstava;
b) amortizaciju infrastrukture, mogu se koristiti samo u svrhu sanacije i rekonstrukcije te infrastrukture ili za otplatu glavnice po kreditima iz kojih su finansirani sanacija i rekonstrukcija te infrastrukture;
a) javna komunalna preduzeća čiji su osnivači ili vlasnici JLS ili kanton;
b) KP i druga javna preduzeća koja pružaju vodne usluge direktnim korisnicima regionalno;
c) druga pravna lica kojima je odlukom JLS dato pravo na upravljanje vodovodnim i/ili kanalizacionim sistemima koji pokrivaju uslužno područje sa više od 6.000 stanovnika, ili ako zahvaćaju ukupnu količinu vode veću od 900 m3/dan.
- da za sve javne vodno-komunalne sisteme gdje cijene vodnih usluga nisu izjednačene za sve kategorije korisnika, osnivači provedu izjednačavanje cijene u roku od pet (5) godina od dana usvajanja prve cijene usluge izračunate po ovoj Metodologiji.
- vlasnicima javnih vodno-komunalnih sistema ili osnivaču javnog operatora da osiguraju preduslove za postizanje optimalne produktivnosti javnih operatora prema proračunu maksimalnog broja uposlenih iz Aneksa II ove Metodologije, u roku od deset (10) godina.
- JLS da proračun visine priuštivosti vrše svake tri godine, a po potrebi i ranije.
Radi lakše primjene izradit će se detaljnije smjernice za korištenje Metodologije.

Aneksi Metodologije

Prilozi ovoj Metodologiji su slijedeći aneksi, koji čine njen sastavni dio:
a) Aneks I - Obrazac za proračun indeksa ILI;
b) Aneks II - Proračun indikatora produktivnosti operatora;
c) Aneks III - Procedura ocjene usaglašenosti prijedloga izračuna cijene vodnih usluga sa Metodologijom;
d) Aneks IV - Pregled ključnih indikatora poslovanja operatora.

ANEKS I - OBRAZAC ZA PRORAČUN INFRASTRUKTURNOG INDEKSA GUBITAKA - "ILI"

  • c)
    druge svrhe predviđene ovom Metodologijom,
    Sredstva prikupljena povećanjem koeficijenata, odnosno razlikom u cijeni dodatne potrošnje blok-rastuće cijene m3 vode, zasebno se evidentiraju i mogu se koristiti samo za aktivnosti osiguranja dodatnih količina vode za piće, i to prije svega na aktivnostima za smanjenje gubitaka.
    Nove kapitalne investicije mogu se finansirati iz priliva preduzeća po osnovu ostvarene jedinične cijene m3 samo do iznosa razvojne komponente cijene ili otplate kredita koji je uključen u varijabilni dio cijene odnosne vodne usluge.

V. POSTUPAK RAZMATRANJA PROMJENE CIJENE VODNIH USLUGA

Zahtjev i dokumentacija potrebna za razmatranje i odobrenje cijene

Zahtjev i dokumentacija koja se uz zahtjev operatora dostavlja osnivaču KP u cilju razmatranja cijene vodnih usluga sadrže:
a) pregled ključnih indikatora poslovanja koji indiciraju potrebu promjene cijene vodne usluge u ciljnom periodu, koji se nalazi u Aneksu IV ove Metodologije;
b) analizu provedbe prethodnog Plana poslovanja operatora;
UARL = (18 x Lm + 0,8 x Nc + 25 x Lp) x P
gdje je:
Lm: dužina cjevovoda u mreži (km)
Nc: ukupni broj priključaka u sistemu,
Lp: ukupna dužina priključnih cijevi kroz privatne posjede,
P: prosječna vrijednost pritiska u sistemu (m).
Vrijednost indikatora ILI određuje jednu od 4 definisane klase uspješnosti KP, pri čemu je prepoznata potreba različite klasifikacije za razvijene i nerazvijenezemlje (dvostruko su veće granice klasa za nerazvijene zemlje).
Ta je klasifikacija prikazana narednom tablicom:

KATEGORIJE USPJEŠNOSTI:

ILI

Litara po priključku na dan

Prosječan pritisak/tlak u mreži:

10 m

20 m

30 m

40 m

50 m

RAZVIJENE ZEMLJE

A

1 - 2

 

<50

<75

<100

<125

B

2 - 4

 

50-100

75-150

100-200

125-250

C

4 - 8

 

100-200

150-300

200-400

250-500

D

>8

 

>200

>300

>400

>500

NERAZVIJENE ZEMLJE

A

1 - 4

<50

<100

<150

<200

<250

B

4 - 8

50-100

100-200

150-300

200-400

250-500

C

8 -16

100-200

200-400

300-600

400-800

500-1000

D

>16

>200

>400

>600

>800

>1000

ANEKS II - PRORAČUN INDIKATORA PRODUKTIVNOSTI OPERATORA

MBU= max (Np x Kps ili Ns x Kns) + Kt x Nupov + Kwp x Nwp + Npk x Kk (1)

(zaokruženo, bez decimalnih mjesta)
MBU – maksimalan broj uposlenih kod javnog operatora vodovoda, kanalizacije i tretmana otpadnih voda, na kraju ciljnog perioda (10 godina)
Np – broj priključaka vodovodnog sistema (VS) u nadležnosti javnog operatora, u '000
c) plan poslovanja operatora koji, pojedinačno za svaku od vodnih usluga, uključuje:
d) testiranje i održavanje kvalitete i ispravnosti vode za piće;
e) kontrola kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika efluenta i efekata rada postrojenja za tretman otpadnih voda;
f) druge vrste fiksnih troškova.

Korištenje priliva ostvarenih po osnovu fiksnog dijela cijene

Prilivi ostvareni po osnovu fiksnog dijela cijene koji se odnose na:
a) vodomjere, mogu se koristiti samo u svrhu redovne zamjene ili baždarenja vodomjera;
Infrastrukturni indeks gubitaka (Infrastructure Leakage Index – ILI) je ključni pokazatelj kojeg su definisale IWA (International Water Association – Međunarodna asocijacija za vode) i AWWA (American Water Works Association – Američko udruženje vodovoda). On predstavlja odnos između aktuelnih godišnjih stvarnih gubitaka i neizbježnih godišnjih stvarnih gubitaka, tj. opisuje koliko puta u vodovodnom sistemu više curi voda nego što se ne može izbjeći.
Ovo je danas u svijetu najvažniji indikator za mjerenje gubitaka u mreži, ali njegov proračun zahtijeva dovoljno tehničko znanje zaposlenika u vodovodu o načinu proračuna vodnog bilansa, kao i provođenje potrebnih mjerenja. Ipak, potrebno je naglasiti da je bez takvog znanja nerealno očekivati smanjenje gubitaka i zato je ovaj pokazatelj potrebno uvoditi u praksu BiH vodovoda, naviklih da neprihodovanu vodu izražavaju samo u postotcima.