Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Rješenje o izmjeni rješenja o imenovanju Koordinacionog tijela za praćenje implementacije pravilnika o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda

412 Na osnovu odredbe člana 30. stav (1) Zakona o Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03), a u vezi sa odredbom člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 306. sjednici, održanoj 03.03.2022. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI NA PROGRAM RADA FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2022. - 2025. GODINU I Daje se saglasnost na Program rada Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne Hercegovine za 2022. - 2025. godinu. II Program rada Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. - 2025. godinu čini sastavni dio ove odluke. III Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 286/2022 03. marta 2022. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, s. r. Na osnovu odredbe člana 30. stav (1) Zakona o Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03), a u vezi sa odredbom člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 306. sjednici, održanoj 03.03.2022. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI NA PROGRAM RADA FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2022. - 2025. GODINU I. Daje se saglasnost na Program rada Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. - 2025. godinu. II. Program rada Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. - 2025. godinu čini sastavni dio ove odluke. III. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 286/2022 03. marta 2022. godine Sara jevo Premijer Fadil Novalić, s. r. Na temelju odredbe članka 30. stavak (1) Zakona o Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03), a u svezi sa odredbom članka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 306. sjednici, održanoj 03.03.2022. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI NA PROGRAM RADA FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2022. - 2025. GODINU I. Daje se suglasnost na Program rada Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. - 2025. godinu. II. Program rada Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. - 2025. godinu čini sastavni dio ove odluke. III. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 286/2022 03. ožujka 2022. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, v. r. FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA FEDERACIJE BiH Sarajevo, februar 2022. godine ČETVEROGODIŠNJI PROGRAM RADA FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA FEDERACIJE BiH ZA PERIOD 2022.-2025. GODINE A. Opis nadležnosti federalne institucije, sa vizijom i izjavom o misiji Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu Fond) osnovan je Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH", broj: 33/03) radi prikupljanja i distribucije finansijskih sredstava za zaštitu okoliša na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Osnivač Fonda je Federacija Bosne i Hercegovine, a prava i odgovornosti osnivača vrši Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Fond ima svojstvo pravnog lica i registrovan je na općinskom sudu u Sarajevu Rješenjem broj: 065-0-reg-06-000013 od 10.03.2006. godine. Sudskim Rješenjem broj: 065-0-reg-10- 0004732 od 18.02.2010. godine, te Rješenjem o izmjenama podataka br: 065-0-Reg-15-001216, imenovana je odgovorna osoba i promjenjena adresa sjedišta Fonda. Matični registarski broj subjekta upisa je: 2-98. Sjedište Fonda: ulica Hamdije Čemerlića broj 39a, Novo Sarajevo, Sarajevo. Fond je registrovan u Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine 04.03.2010. godine pod brojem: 4201117120007. Svoju djelatnost Fond ostvaruje u saradnji s nadležnim tijelima državne uprave, jedinicama federalne i lokalne samouprave, stručnim i naučnim institucijama. Unutarnjom organizacijom Fonda, kroz posebne sektore se vode poslovi prikupljanja i obrade izvještaja, te izdavanje rješenja za naplatu naknada iz kojih se ostvaruju prihodi Fonda, kao i pripreme, provedbe i finansiranja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području zaštite okoliša i energijske efikasnosti. Ustrojen je i samostalni Sektor za fondove EU, čiji je jedan od zadataka pozicioniranje i buduće djelovanje Fonda u ulozi Posredničkog tijela u okviru institucionalnog mehanizma za korištenje finansijskih instrumenata EU fondova i ostalih međunarodnih institucija i organizacija. IZJAVA O MISIJI Fond za zaštitu okoliša FBiH je, u skladu sa Zakonom o Fondu, odgovoran za prikupljanje sredstava, poticanje i finansiranje pripreme, provedbe i razvoj programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređenja stanja okoliša, u svrhu približavanja ciljevima definisanim važećim strateškim dokumentima iz oblasti zaštite okoliša i energijske efikasnosti u FBiH. Kroz aktivnosti koje provodi, zadatak Fonda je osiguranje sredstava za realizaciju projekata čiji je cilj postizanje sistemskog i cjelovitog očuvanja kvaliteta svih komponenti okoliša, očuvanja prirodnih zajednica i racionalnog korištenja prirodnih dobara i energije kao osnovnih uvjeta održivog razvoja, a u cilju postizanja osnovnog prava građana na čist i zdrav okoliš. Fond osigurava dugoročnu finansijsku perspektivu za ostvarenje prioriteta zaštite i održivog upravljanja okolišem, u skladu sa temeljnim principima i politikom prilagođavanja FBiH konceptu i filozofiji održivog razvoja, uz transparentnost i efikasnost u procedurama pribavljanja, upravljanja i namjenskog korištenja sredstava. Fond je institucija koja se pokazala kao oslonac Vladi FBiH u prevazilaženju problema nedostatka Agencije za okoliš i Agencije za energijsku efikasnost, gdje su mu povjerene zadaće uspostavljanja i vođenja informacionog sistema okoliša sa svojim podkomponentama, kao i informacionog sistema energijske efikasnosti sa svojim podkomponentama. Fond će u narednom periodu kroz svoje programske aktivnosti intenzivno raditi na razvoju i ostvarenju ovog cilja. VIZIJA Svojim radom Fond za zaštitu okoliša teži postati prepoznatljivim subjektom, koji će finansijskom, tehničkom i stručnom podrškom doprinijeti postizanju ciljeva važećih strateških dokumenata iz oblasti zaštite okoliša i energijske efikasnosti, kao i drugih relevantnih domaćih i međunarodnih dokumenata iz oblasti zaštite okoliša i energijske efikasnosti, biti poželjan partner domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama, kao i drugim bilateralnim i multilateralnim organizacijama koje djeluju u oblasti zaštite okoliša i sličnim oblastima od interesa za Fond, te se pokazati kao institucija koja nudi povoljno radno okruženje, okuplja obrazovan, kvalitetan i stručan kadar i njeguje timski rad baziran na dobrim međuljudskim odnosima, profesionalizmu u obavljanju svoje djelatnosti primjenom načela transparentnosti i javnosti, objektivnosti i odgovornosti u odlučivanju i primjenom međunarodno priznatih standarda dobre prakse. SAŽETAK ANALIZE STRATE ŠKOG OKVIRA KOJI SE ODNOSI NA FEDERALNU INSTITUCIJU Fond za zaštitu okoliša FBiH je, u skladu sa Zakonom o Fondu, odgovoran za prikupljanje sredstava, poticanje i finansiranje pripreme, provedbe i razvoj programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređenja stanja okoliša, u svrhu približavanja ciljevima definisanim strateškim dokumentima u oblasti zaštite okoliša i energijske efikasnosti. U svom radu, djelovanju i aktivnostima Fond se pridržava prije svega krovnih zakona i akata: Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o Fondu zaštite okoliša FBiH, Statuta Fonda te brojnih pravilnika Fonda koje donosi Upravni odbor na prijedlog direktora te pravilnika koje donosi direktor uz saglasnost Ministarstva, kao i na osnovu zakonskih i podzakonskih akta za pojedine segmente zaštite okoliša (tlo, voda, zrak) nadalje, Zakona o obligacionim odnosima, Zakona o javnim nabavkama a sve aktivnosti u implementaciji ovih zakonskih i podzakonskih akata bazirane su na Zakonu o upravnom postupku kao zakonu sa procesnom normom. Strateški cilj Fonda 1. Prikupljanje namjenskih naknada/ostvarivanje prihoda Fonda Sredstva za finansiranje projekata, programa i drugih aktivnosti u oblasti zaštite okoliša Fonda, kako je definisano članom 18. Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH", broj: 33/03), propisane su da se ostvaruju iz naknada. Jedan dio okolišnih naknada je predviđen da se ubire i raspodjeljuje po osnovu Zakona o Fondu, član 18. stav 1., dok se dio naknada ostvaruje na osnovu drugih zakona, Zakona o vodama, Zakona o otpadu, Zakona o energijskoj efikasnosti itd. 1. 1. Prihodi Fonda za finansiranje zaštite okoliša po osnovu Zakona o Fondu Do sada se realiziraju prihodi po osnovi zagađivača okoliša i to: naknade zagađivača zraka po Uredbi o vrstama naknada i kriterijumima za obračun naknada za zagađivače zraka (Službene novine FBiH broj 66/11), naknade po osnovu zagađenja okoliša od kesa tregerica debljine do 20 mikrona prema Uredbi o naknadama za plastične kese tregerice (Službene novine Federacije BiH, broj 9/14) i posebne naknade za okoliš koje se plaćaju pri svakoj registraciji motornih vozila, prema Uredbi o posebnim naknadama za okoliš koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila (Službene novine FBiH broj: 26/11). Potrebno je donošenje podzakonske regulative kako bi se propisale naknade korisnika okoliša, kao i naknade za zagađenje okoliša komunalnim i industrijskim neopasnim otpadom, te naknade po osnovu zagađenja tvarima koje oštećuju ozonski omotač i fluoriranim stakleničkim plinovima. Sredstva prikupljena po osnovu Zakona o Fondu se najprije raspodjeljuju 70% prema Kantonima, a 30% ostaje u Fondu za implementaciju projekata u skladu sa Strategijom zaštite okoliša. 1. 2. Prihodi Fonda po osnovu Zakona o vodama Ostvaruju se iz općih i posebnih vodnih naknada Č lanom 177. Zakona o vodama (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj 70/06 od 20.11.2006. godine) kojim je propisano da 15% prihoda ostvarenih od općih i posebnih vodnih naknada pripada Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH. Istim zakonom je propisana namjena ovih sredstava, odnosno ista se moraju trošiti na projekte zaštite voda od značaja za Federaciju BiH. 1.3. Prihodi Fonda po osnovu Zakona o otpadu Osnova za uvođenje naknada za upravljanje otpadom, odnosno pojedinim posebnim kategorijama otpada je najprije u Zakonu o upravljanju otpadom ("Službene novine FBiH", br. 33/03, 72/09 i 92/17), a zatim i u Strategiji zaštite okoliša, te posebno u Federalnom planu upravljanja otpadom 2012-2017. Do sada se ostvaruju prihodi po osnovu donešenih Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom ("Službene novine FBiH", br. 88/11, 28/13, 103/16, 87/17, 85/20) i Pravilnika o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda ("Službene novine FBiH", br. 87/12, 107/14, 12/18), gdje je posljednjim izmjenama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom snižena visina evidentirajuće naknade koja se plaća Fondu, tako da je i očekivani prihod u tom smislu niži. Sredstva prikupljena po osnovu Zakona o otpadu i navedenih Pravilnika su namjenjena za ulaganja u sistem upravljanja otpadom u skladu sa Strategijom zaštite okoliša, te Federalnim planom upravljanja otpadom. Donešene su nove uredbe i to: 1. Uredba o proizvodima koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada i kriterijima za obračun i način plaćanja naknada, Službene novine Federacije BiH, broj 59/21 2. Uredba o načinu raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za posebne kategorije otpada i uslovima za dodjelu poticajnih sredstava, Službene novine Federacije BiH, broj 59/21 Obzirom da se ove uredbe primjenjuju od 2022., a prema tumačenju nadležnog ministarstva FMOiT-a se naknade uplaćuju od 2023., to znači da će Fond početi da ostvaruje nove prihode i od ove vrste posebnih kategorija otpada i to za gume, akumulatore i baterije, ulja i vozila tek od 2023. godine. Za ovu vrstu prihoda je propisan poseban način raspodjele prema Uredbi, a istim se predviđa proslijeđivanje 70% prikupljenih naknada prema kantonima sa kojih je prihod ostvaren. Novac se treba utrošiti na poticanje sakupljanja i reciklaže otpada i infrastrukturu upravljanja otpadom. Iz dijela sredstava koja ostaju u Fondu 5% se usmjerava na održavanje i vođenje informacionog sistema upravljanja otpadom FBiH. 1.4. Prihodi Fonda po osnovu Zakona o energijskoj efikasnosti Ovdje se radi o prihodima od godišnje naknade, u slučaju neispunjavanja obaveza propisanih Zakonom o energijskoj efikasnosti, a koju bi plaćali distributeri energenata, operator distributivnog sistema i snabdjevač energijom koji su predviđeni novim Zakonom o energijskoj efikasnosti u FBiH, a koji je stupio na snagu 2017. godine. Za prikupljanje ovih naknada, potrebno je donijeti odgovarajući podzakonski akt od strane Federalnog ministarstva industrije, rudarstva i energije. Sredstva koja budu prikupljena po ovom osnovu će se isključivo koristiti za projekte poboljšanja energijske efikasnosti u FBiH. 1.5. Prihodi Fonda po ostalim osnovama Sredstva iz ostalih izvora mogu biti ostvarena i po drugim osnovama i to: - Sredstava po osnovu međunarodne bilateralne i multilateralne saradnje, te saradnje u zemlji na zajedničkim programima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša, - Budžeta Federacije, - Kredita banaka, - Sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih lica i finansijskih institucija, - Donatorskih sredstava i drugih vidova podrške, - Poslovanja Fonda (naknada za obavljene usluge, otplate glavnica, kamata i dr), - Drugi izvori sredstava određeni posebnim zakonom, drugim propisom ili ugovorom. Pored ostalih prihoda koji se mogu pojaviti u vidu kamata, povrata poreza i sl. Očekuje se ostvarenje prihoda po potpisanom Sporazumu sa UNDP-om po osnovu realizacije projekta "Povećanje ulaganja u javne objekte sa niskom emisijom ugljika u BiH". Fond će ostvariti donaciju od strane UNDP-a u 2022. godini u svrhu sufinansiranja aktivnosti i mjera povećanja energijske efikasnosti u javnom sektoru u FBiH. Obzirom da Projekat podrazumijeva i sufinansiranje od strane krajnjih korisnika, isti će svoja sredstva doznačiti na račun Fonda prema posebno potpisanom sporazumu. Fond ostvaruje pravo na povrat PDV-a po osnovu sredstava donacije od strane UNDP-a koja će kontinuirano ostvarivati za vrijeme trajanja projekta. Strateški cilj Fonda 2. Sufinansiranje projekata zaštite okoliša i energijske efikasnosti Analizom dosadašnjih aktivnosti na pripremi i provedbi projekata zaštite okoliša, uskom saradnjom i razmjenom informacija sa nadležnim federalnim ministarstvima (Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo prostornog uređenja), te aktivnosti i ciljeva postavljenih Strategijom zaštite okoliša FBiH, kao i Strategijom upravljanja vodama, te Federalnog plana upravljanja otpadom, Strategijom razvoja energetskog sektora FBiH, te važeće zakonske i podzakonske regulative, Fond je izvršio i raspored planskih aktivnosti za period 2022. – 2026. godine kroz slijedeće operativne ciljeve. 2.1. Projekti od značaja za FBiH a. WATSAN projekt vodosnabdijevanja i sanitacije u FBiH b. Ostali projekti zaštite voda od značaja za FBiH c. Projekti i studije u cilju ispunjavanja ciljeva federalne strategije zaštite okoliša; d. Projekti zaštite okoliša urbanih centara e. Projekti uspostavljanja federalne mreže monitoringa kvalitete zraka; f. Projekti zaštite okoliša po programima međuentitetske saradnje; g. Projekti zaštite prirode; h. Projekti zaštite i remedijacije tla; i. Provođenje mjera za sprječavanje širenja i uništavanje korovske biljne vrste ambrozije – Ambrosia artemisiifolia. 2.2. Ostali projekti zaštite okoliša a. Projekti zaštite okoliša kao podrška razvoja lokalnih zajednica; b. Projekti jačanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša; c. Projekti u oblasti zaštite zraka; d. Projekti u oblasti zaštite zraka i energijske efikasnosti (GED); e. Projekti upravljanja otpadom. 2.3. Unapređenje korištenja energije a. Energijska efikasnost u stambenim i nestambenim objektima. b. Energijska efikasnost u javnim uslugama (komunalne usluge); c. Energijska efikasnost u industriji. 2.4. Poticaji za sakupljače i reciklere otpada a. Poticajna sredstva u vidu finansijske pomoći za aktivnosti sakupljanja i reciklaže posebnih kategorija otpada će se dodjeljivati za aktivnosti sakupljanja otpadnih guma, akumulatora i baterija, ulja i vozila prema količini predatoj na dalju obradu operatoru postrojenja, kao i za obrađene/reciklirane količine otpada. 2.5. Interventni projekti b. Programi i projekti za sanaciju šteta nastalih prirodnim nepogodama kao i drugi hitni projekti prevencije zagađenja i ekoloških nesreća na teritoriji FBiH. 2.6. Programi i projekti za sufinansiranje sa međunarodnim institucijama a. Projekat Regionalni vodovod "Plava voda"; b. Projekti IPA i drugi EU fondovi; c. Ostali projekti po sporazumu sa me đunarodnim institucijama: - po Sporazumu sa Češkom razvojnom agencijom – CzDA - po osnovu zahtjeva međunarodnih institucija - po osnovu zahtjeva doma ćih institucija za međunarodne projekte d. "Pokretanje okolišnog finansiranja u svrhu niskokarbon- skog urbanog razvoja" u saradnji sa UNDP-om; 2.7. Revolving fond a. Revolving fond za energijsku efikasnost; b. Revolving fond za održivo korištenje i zaštitu voda i reciklažu otpada. Strateški cilj Fonda 3. Informacioni sistem okoliša i praćenje stanja okoliša FBiH Shodno proširenju obaveza Fonda proisteklih iz zakonske regulative, zaključaka Vlade FBiH, te smjernica Federalnog ministarstva okoliša i turizma, planirano je da Fond pokrene aktivnosti na uspostavi i razvoju informacionog sistema okoliša, te uspostavljanje i vođenje zasebnih tematskih informacionih sistema za pojedine oblasti okoliša, a radi prevazilaženja situacije nepostojanja agencije za okoliš čija bi to bila prevashodna zadaća. Operativni cilj 3.1. Informacioni sistem okoliša sa GIS platformom 3.1.1. Informacioni sistem za klimatske promjene sa inventarom GHG Planira se adekvatno opremanje za prostornu obradu podataka. Također, u okviru ovih aktivnosti planira se kapacitiranje informacionog centra pri Sektoru zaštite okoliša, obuka uposlenika koji su planirani da odmah rade na kreiranju baza za pojedine komponente okoliša, te na unosu podataka. Projekt "Unapređenje procesa izrade Nacionalnog plana prilagođavanja na klimatske promjene (NAP) radi srednjoročnog planiranja investicija u klimatski osjetljive sektore u BiH" se provodi u cilju podrške institucijama BiH da izrade Nacionalni plan prilagođavanja na klimatske promjene (NAP), te da rizike, strategije prevladavanja i mogućnosti vezano za klimatske promjene integrišu u tekuće procese planiranja razvoja i kreiranja budžeta, dok se drugi projekt "Integrisani sistem izvještavanja i transparentnosti Bosne i Hercegovine", u saradnji s UNDP tzv. CBIT projekt provodi u cilju jačanja institucija za poboljšanje prakse praćenja i izvještavanja, uspostavljanjem domaćeg sistema praćenja, izvještavanja i provjere klimatskih promjena i poboljšanjem informacija za inventar GHG putem jačanja i usklađivanju zakonodavstva na polju praćenja, izvještavanja i verifikacije. Fond je jedan od bitnih sudionika u ovoj aktivnosti, kao institucija koja će voditi ovaj informacijski modul, u okviru informacionog sistema zaštite okoliša u FBiH, u suradnji s ostalim nadležnim institucijama. Projekti će se provoditi u fazama do 2025.godine U prvoj fazi, u okviru UNDP projekta se planira formiranje uspostavljanje informacionog sistema za praćenje klimatskih promjena, te izrada okvira za preuzimanje i obradu podataka, kao podsistema okvirnog informacionog sistema okoliša. Također, planira se izrada metodologije za preuzimanje podataka kojima raspolažu i koje obrađuju druge nadležne institucije i agencije, a vezanih za pojedine komponente okoliša. Informacioni sistem je funkcionalno razdvojen na dva modula: 1. M&E (Monitoring and evaluation) modul – odnosi se na indikatora klimatskih promjena, tj. aktivnostima adaptacije na klimatske promjene i 2. MRV (Mitigation, reporting and verification) – odnosi se na emisiju stakleničkih plinova, tj. aktivnostima mitigacije klimatskih promjena. Jedna od aktivnosti koje će Fond pokrenuti je unos podataka iz izvještaja zagađivača zraka, te prostorna obrada podataka u cilju realnog sagledavanja stanja zagađenja, kao i emisija koje je potrebno pratiti. 3.1.2 Informacioni sistem za upravljanje POPs Projekt "Okolinski prihvatljivo upravljanje postojanim organskim zagađujućim materijama (POPs) u industrijskom i sektoru upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini", u saradnji s UNDP financirano sredstvima kraljevine Švedske se provodi u BiH u cilju spriječavanja ispuštanja POPs-a u okoliš kroz po– boljšanje upravljanja opasnim otpadom, implementacijom inicijativa zelene hemije u plastičnoj industriji, poboljšanje upravljanja otpadom iz poljoprivrednih aktivnosti, te uništavanjem identificiranih zaliha otpada POPs-a i razvoj sistema upravljanja ambalažom i jačanje kapaciteta za okolinsko upravljanje plastičnom ambalažom od pesticida te sveobuhvatnog inventara POPs (kao što su PCB, dioksini i furani). 3.1.3 Registar uređaja i opreme koja sadrži SOOO i KGH Fond je prepoznat kao institucija koja može preuzeti ulogu u pojedinim aktivnostima, kao što su: Uspostava baze podataka/registra uređaja i opreme koja sadrži supstance koje oštećuju ozonski omotač (SOOO) i njihove alternative – KGH. Operativni cilj 3.2. Informacioni sistem upravljanja otpadom Izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom Fondu je dato zaduženje uspostavljanja i vođenja informacionog sistema upravljanja otpadom. Planira se dalji razvoj informa– cionog sistema upravljanja otpadom koji je završen krajem 2020.g., a u toku 2021. godinu je završena obuka korisnika i testiranje sistema, tako da je isti u potpunosti funkcionalan. Planira se razvoj modula za pristup javnosti, te dalje edukacije i rad na animiranju svih obveznika da se registriraju i unose svoje podatke, što je kontinuiran proces. U skladu sa donošenjem novih propisa za pojedine kategorije otpada i reguliranja načina upravljanja istim, biti će potrebno raditi nadogradnju i proširenje ISUO kako bi se omogućilo praćenje novih kategorija otpada. Iz 2021. godine je evidentno da je vrlo teško uključiti sve, jer mnogi izbjegavaju ovu obavezu, te je ključna podrška Vlade FBiH i nadležnog ministarstva u smislu stvaranja regulatornog i institucionalnog okvira koji će omogućavati kažnjavanje, kako u finansijskom smislu, tako i oduzimanjem dozvola ili onemogućavanjem njihovog produženja. Operativni cilj 3.3. Informacioni sistem zaštite prirode Shodno Zaključku Vlade FBiH V. Broj: 146/2018 od 01.02.2018., Fond je dobio zadaću da otpočne aktivnosti na uspostavljanju informacionog sistema zaštite prirode. U tom smislu je osigurana saradnja sa Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), a u smislu korištenja njihovih kapaciteta i pomoći kroz projekt Regionalne mreže za upravljanje informacijama o biološkoj raznolikosti i izvještavanje (BIMR). Kroz ovaj projekt je uspostavljen IS, gdje je web aplikacija urađena zajedno sa modulom za endemične vrste. Razvoj sistema je nastavljen kroz izradu modula za zaštićena područja, a za 2022.g. planira se nastaviti razvijati preostale module, te time postupno ispunjavamo obavezu koja nam je data predmetnim zaključkom Vlade FBiH. Planira se kontinuirani rad na prikupljanju podataka i punjenje modula vrsta, te unošenje historijskih podataka i istraživanja, kao i provođenje novih istraživanja i prikupljanje novih podataka. Operativni cilj 3.4. Praćenje stanja okoliša i izrada Izvještaja U 2022. planira se, završetak i štampanje materijala i prezentacija stručnoj i široj javnosti, Izvještaja o stanju okoliša u FBiH, te pratećih informacionih sistema. Pilot izvještaj je rađen u Fondu po metodologiji DPSIR i sa posebnim fokusom na indikatore. Nakon izrade ovog izvještaja će se nastaviti sistemski prikupljati i pratiti informacije o svim parametrima okoliša, te je planirana i sistematizacija i GIS prezentacija podataka o deponijama u FBiH, kao nedostajućih podataka u FBiH, nastavak saradnje i rad na unaprjeđenju prostornih podataka sa Federalnom upravom za geodetske i imovinsko pravne poslove u okviru IPP FBiH. U 2024. godini se planira provođenje postupka i pripremne aktivnosti za izradu novog Izvještaja o stanju okoliša. Strateški cilj Fonda 4. Informacioni sistem energijske efikasnosti i unaprjeđenje korištenja energije u FBiH Operativni cilj 4.1. Informacioni sistema EE Zakonom o energijskoj efikasnosti u FBiH naložena je uspostava ISEE u Fondu. Po istom osnovu Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je donijelo Pravilnik o informacionom sistemu energijske efikasnosti FBiH (Sl. Novine FBiH 2/19) kojim se Fondu daje obaveza da uspostavi i vodi ISEE i kojim se uređuje struktura, forma, sadržaj i funkcionalne karakteristike sveobuhvatnog informacionog sistema kao i način unosa i dostavljanja potrebnih podataka, te način izvještavanja. Obavezu unosa podataka i dostavljanja informacija Fondu u smislu Pravilnika ISEE imaju: a) organi i tijela Federacije BiH, kantona i JLS, organi javne uprave, organizacije, regulatorna tijela, javne ustanove, agencije, javna preduzeća, b) veliki potrošači energije, c) operatori distributivnog sistema, distributeri energije i snabdjevači energijom. Fond je ispoštovao zakonsku obavezu i uspostavio informacioni sistem, te u kontinuitetu provodi obavezne edukacije imenovanih lica. ISEE se kontiuirano puni i potreban je stalni administrativni rad i unaprjeđenje i razvoj istog kako bi se dobili što kvalitetniji podaci. Operativni cilj 4.2. Povećanje ulaganja u javne objekte s niskom stopom emisije ugljika u BiH "Povećanje ulaganja u javne objekte s niskom stopom emisije ugljika u BiH" je projekt koji se provodi u saradnji sa UNDP-om. Projekat ima za cilj pružiti podršku u naporima Bosne i Hercegovine da odgovori na izazove klimatskih promjena i smanji emisije stakleničkih gasova kroz povećanje ulaganja u zgrade javne namjene sa niskom emisijom ugljika putem izrade i provedbe "Nacionalnog okvira za niskoemisiona ulaganja u zgrade javne namjene". Isti obuhvata integrisani paket politika, regulatorna, tehnička, finansijska i menadžerska rješenja koja su kreirana u cilju rješavanja rizika i prepreka za investiranje. Projekat će dovesti do povećanja nivoa ulaganja u zgrade javne namjene sa niskom emisijom ugljika za četiri do pet puta, što će omogućiti BiH da ispuni cilj smanjenja emisija plinova s efektom staklene bašte iz sektora zgrada javne namjene. Projektom je predviđeno sljedeće: - pružanje tehničke pomoći institucijama na svim nivoima vlasti u rješavanju "nefinasijskih" prepreka; - provođenje mjera energijske efikasnosti na odabranim javnim objektima; - izrada Nacionalnog okvira za ulaganja (NIF) u javne objekte s niskom stopom emisija ugljika. Partneri na projektu su: Ministarstvo prostornog uređenja FBiH, Fond za zaštitu okoliša FBiH, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS. Implementacijski aranžman predviđa da svi partneri na projektu budu odgovorni za realizaciju kompletnog projekta. Operativni cilj 4.2. Dekarbonizacija energetskog sektora u BiH "Dekarbonizacija energetskog sektora u BiH" je projekt koji se provodi u saradnji sa GIZ-om. Savezna Republika Njemačka i Bosna i Hercegovina (BiH) surađuju na polju održive energije od 2010. godine. Kako bi se pomoglo BiH u njenim naporima da učini opskrbu energijom održivijom i ispuni svoje obaveze iz Ugovora o Energetskoj Zajednici (EnCT), kao i druge među– narodne obaveze iz oblasti energije i klime, Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ) odobrilo je finansiranje ovog projekta tehničke asisten– cije. Sredstva za novi projekat namijenjena su za finansiranje ublažavanja emisija stakleničkih plinova i dekarbonizaciju energetskog sektora. Projekt daje tehničku asistenciju partnerima u dekarboni– zaciji energetskog sektora, s određenim naglaskom na poticanje energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije (OIE). Projekat daje doprinos razvoju kapaciteta za provedbu strateškog okvira, poticanju energijske efikasnosti u stambenim zgradama i većoj upotrebi obnovljivih izvora, kroz tri područja - Implementacija strateškog okvira i jačanje kapaciteta, - Implementacija zakonskog i regulatornog okvira za energetsku efikasnost stambenih zgrada i - Poticanje građanske energije iz obnovljivih izvora i implementacija tržišno-orjentisanih šema poticaja za obnovljive izvore energije. Operativni cilj 4.2. Asistencija energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini "Asistencija energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini" je projekt koji se provodi u saradnji sa USAID. USAID-ov Projekat asistencije energetskom sektoru, pomaže BiH da koordinira, upravlja i poboljša transparentnost u sektoru energije pružajući ciljanu tehničku pomoć kako bi se unaprijedila i pojednostavila energetska politika i njen pravni okvir. U okviru ovog projekta, USAID kreira i/ili preporučuje zakonodavne i druge mjere na svim nivoima vlasti kako bi se osiguralo da je energetski sektor BiH u skladu sa zahtjevima EU. Ovaj projekat podržava i snažan program informisanja i podizanja svijesti javnosti o tržišno orijentisanom energetskom sektoru, kao i edukacije javnosti o prednostima promjena koje se događaju u ovom sektoru. Jedan od ciljeva USAID-ovog projekta Asistencija energetskom sektoru (USAID EPA) EPA projekta je i uvođenje tzv. Obligacione Šeme za energetsku efikasnost u Bosni i Hercegovini. Model predviđa podsticanje mjera za povećanje energetske efikasnosti u domaćinstvima, a sve u skladu sa obavezama prema Energetskoj zajednici koje je potpisala Bosna i Hercegovina, te se tako obavezala se da će napraviti uštede u finalnoj potrošnji energije. Fond za zaštitu okoliša FBiH je jedan od bitnih sudionika u ovoj aktivnosti i jedan od ključnih implementatora programa energijske efikasnosti u Federaciji BiH. Fond već aktivno učestvuje u izradi zakonskih i podzakonskih akata, te tehničkom aspektu uvođenje modela Obligacione šeme. Strateški cilj Fonda 5. Jačanje kapaciteta za povlačenje sredstava EU Operativni cilj 5.1. Uspostava informacionog sistema projekata i partnera Fonda ISPPF U skladu sa strateškim odrednicama Fonda, te ciljevima i zadacima Sektora za fondove EU po pitanju mogućnosti uključivanja Fonda u EU i programe međunarodnih finansijskih institucija i organizacija u svrhu sufinansiranja projekata, programa i drugih aktivnosti iz oblasti zaštite okoliša i energijske efikasnosti, provedene su detaljne analize potreba Sektora. Na osnovu istih, zaključak je da je osnovni preduvjet za spremnost Fonda za apliciranje na raspoložive programe, postojanje jasno definirane procedure, te izrada i operativno funkcioniranje mehanizma (informacioni sistem) koji bi u značajnoj mjeri olakšao uključivanje Fonda u međunarodne programe i imple– mentaciju svih faza projektnog ciklusa: od apliciranja, pri– kupljanja neophodne dokumentacije, pronalaska međunarodnih i domaćih partnera, pa do načina implementacije projekata, izvještavanja itd. Imajući u vidu prethodno navedeno, a u cilju unapređivanja apsorpcijskog kapaciteta Fonda za učešće u međunarodnim programima, jedna od planiranih aktivnosti je nastavak saradnje sa UNDP-om i potencijalna saradnja sa drugim međunarodnim razvojnim agencijama koje djeluju u BiH u svrhu pružanja tehničke pomoći s ciljem pripreme i realizacije uspostavljanja informacionog sistema projekata i partnera Fonda (ISPPF), koji će omogućiti efikasnu prijavu, pretraživanje i odabir projektnih ideja i partnera, u skladu sa uvjetima i specifičnostima poziva za dodjelu sredstava EU i ostalih finansijskih programa. Operativni cilj 5.2. SISMA Subsidy Evaluation Tool Uptake Fond je u ulozi pridruženog partnera (Associated partnera) Udruženja Centar za energiju, energijsku efikasnost i okolinu (CEEO) iz BiH i italijanske agencije APE FVG – Energy Management Agency of Friuli Venezia Giulia uključen u realizaciju Projekta "SISMA Subsidy Evaluation Tool Uptake" koji se finansira kroz program INTERREG Mediteran. Fond ima ulogu krajnjeg korisnika Projekta, bez finansijskog učešća. Benefiti uključivanja Fonda su jačanje kapaciteta kroz edukaciju uposlenika za korištenje alata SET (Subsidy Evaluation Tool) za tačan izračun pokazatelja IRR (povrata investicije), te raspolaganje predmetnim alatom koji potencijalnim investitorima omogućava optimizaciju finansiranja implementacije projekata, odnosno doprinosi efikasnijoj provedbi projekata energijske efikasnosti. Strateški cilj Fonda 6. Institucionalno jačanje Imajući u vidu obim i složenost problematike zaštite okoliša neophodna je uska saradnja svih institucija (i horizontalno i vertikalno) koje se bave ovom problematikom uključujući naučno- obrazovne institucije, kao i nevladin sektor. Zaštita prirode i okoliša kao i energijska efikasnost postali su vrlo važna društvena i politička pitanja što dovodi do promjene u razmišljanju, pristupu i djelovanju u svim segmentima života. Cijeli niz stručnih poslova u oblastima zaštite okoliša i energijske efikasnosti stoji pred stručnim sektorima Fonda, a u cilju ispunjavanja obaveza koje su mu date, kako kroz važeće propise u ovim oblastima, tako i kroz odluke i zaključke Vlade FBiH. Da bi se ove obaveze mogle kvalitetno obavljati neophodno je stalno raditi na kadrovskom i stručnom jačanju Fonda. To podrazumjeva cijeli niz aktivnosti u smislu dodatnog obrazovanja, specifičnih edukacija, opremanje itd., a posebno korištenjem mogućnosti koje pruža saradnja i partnerstvo sa institucijama kao što su UNDP, UNEP, GIZ, USAID, SIDA, CzDA, ambasade i agencije, a koje nude upravo podršku kod jačanja institucija u stručnom pogledu. To znači nastavak i proširenje do sada ostvarene saradnje, kroz koju su realizirani različiti projekti institucionalnog jačanja Fonda. Stručni sektori Fonda će nastaviti ostvarenu saradnju, kao i ubuduće identificirati potencijalne partnere uz čiju pomoć se doprinosi institucionalnom razvoju Fonda, čime se osiguravaju benefiti koji doprinose ostvarenju strateških ciljeva, kako Fonda, tako i FBiH u oblastima zaštite okoliša i energijske efikasnosti. Smjernice, te koordinacija pomenutih aktivnosti nezamisliva je bez stavljanja u fokus redovnog održavanja stručnih konferencija, simpozija, te radionica i to posebno prigodom obilježavanja okolišno značajnih datuma. Specifična djelatnost Fonda traži stalnu edukaciju kako uposlenika tako i partnera Fonda, neovisno o tome da li se radi o obveznicima plaćanja naknada po osnovi zagađenja i korištenja okolišnih resursa ili korisnicima sredstava Fonda. Okolišno obrazovanje je ključno za realiziranje ciljeva Fonda. S obzirom na veliki nedostatak okolišno educiranih kadrova, planira se, dodatno, kontinuirano obrazovanje stručnjaka različitih profila. OPIS UNUTRAŠNJEG I SPOLJNEG OKRUŽENJA U KOJEM RADI FEDERALNA INSTITUCIJA BAZIRANO NA SWOT ANALIZI Djelatnost Fonda obuhvata poslove u vezi s pribavljanjem sredstava, poticanjem i finansiranjem pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnim aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja stanja okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije, a posebno: - Stručne i druge poslove u vezi s pribavljanjem, upravljanjem i korištenjem sredstava Fonda, - Posredovanje u vezi s finansiranjem zaštite okoliša iz sredstava stranih država, međunarodnih finansijskih institucija i tijela, te domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica, - Pružanje stručnih usluga u vezi s finansiranjem zaštite okoliša, - Vođenje baze podataka o programima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša, te potrebnim i raspoloživim finansijskim sredstvima za njihovo ostvarivanje, - Poticanje, uspostavljanje i ostvarivanje saradnje s međunarodnim i domaćim finansijskim institucijama i drugim pravnim i fizičkim licima radi finansiranja zaštite okoliša u skladu sa Federalnom strategijom zaštite okoliša, planovima zaštite okoliša donesenim na osnovu strategije, međunarodnim ugovorima čija je članica Bosna i Hercegovina, te drugim programima i aktima u području zaštite okoliša, - Vođenje Informacionog sistema okoliša, upravljanja otpadom, zaštite prirode i energijske efikasnosti, te sistemsko praćenje stanja okoliša i unaprjeđenja korištenja energije u FBiH, - Obavljanje i drugih poslova u vezi s poticanjem i finansiranjem zaštite okoliša utvrđenih Zakonima koji regulišu ovu oblast i Statutom Fonda. Swot analiza je ključni okvir za analizu situacije i koristi se utvrđivanje prilika i prijetnji koje utječu na organizaciju, kao i njenih snaga i slabosti. Unutrašnji faktori Snage Slabosti Stručni rukovodeći kadar sa iskustvom iz različitih oblasti okoliša, te specijalističkim vještinama (građevinarstvo-hidrotehnika, biologija, šumarstvo, arhitektura, pravo, ekonomija). Slaba stručna kapacitiranost Sektora koji je zadužen za praćenje projekata. Otvorene mogućnosti za stalnim usavršavanjem, gdje se nastoji osigurati stalna edukacija uposlenika. Vrlo širok spektar obuka za kapacitiranje Fonda kao posredničkog tijela za povlačenje sredstava EU. Nedostatak odjela za javne nabavke, kao I nedostatak edukacije kadrova za provođenje javnih nabavki obzirom na potrebu pribavljanja određenih stručnih usluga, ali i u pogledu provođenja nabavki za međunarodne projekte. Timski rad je ključna prednost i snaga Fonda obzirom da se po svim ključnim pitanjima organiziraju interne radionice i diskusije. Nedovoljna zastupljenost na terenu u svrhu uvida u projekte, a radi velikog broja projekata koji se sufinansiraju. Analitički pristup svakoj djelatnosti, popraćen stalnim izvještavanjem o rezultatima. Još nije uspostavljen sistem za on line izvještavanje zagađivača zraka - obveznika plaćanja naknada. Još nije urađena digitalizacija javnog konkursa Fonda kako bi se na isti mogla vršiti on line prijava. Dobri odnosi sa obveznicima plaćanja naknada, kao i korisnicima sredstava Fonda, radi potpune otvorenosti službi, te dobri odnosi sa svim relevantnim institucijama u FBiH, RS-u I na državnom nivou. Nedostatak procedura za postupanje kod projekata međuentitetske saradnje. Stalni rad na unaprjeđenju djelatnosti Fonda u skladu sa Zakonom o Fondu, te u skladu sa novim Zakonom o zaštiti okoliša, te Zakonom o upravljanju otpadom i Zakonom o energijskoj efikasnosti, gdje su Fondu data zaduženja i prenešene na Fond aktivnosti koje bi trebala obavljati Agencija za okoliš i Agencija za energetsku efikasnost kojih nema na entitetskom nivou. Nepostojanje kaznenih odredbi za one koji odbijaju da elektronski unose podatke u informacione sisteme – značajan broj opstrukcija. Dobri odnosi sa drugim institucijama (domaćim i međunarodnim), gdje se nastoji pratiti sve novosti, regulativu, strateške planove i programe i uskladiti vlastiti rad sa istima. Vanjski faktori Prilike Prijetnje Efikasnost u praćenju realizacije projekata i stalni rad na usavršavanju doprinosi razvoju dobrih odnosa sa međunarodnim institucijama koje su spremne finansirati Sporost u donošenju potrebne i Strategijom najavljene regulative kojom bi se uredili pojedini segmenti okolišnog upravljanja, što se direktno odražava na visinu prihoda projekte zaštite okoliša u partnerstvu sa Fondom. Fonda i time na raspoloživost sredstava za ulaganja u projekte zaštite okoliša i energijske efikasnosti. Program donošenja procedura za operativnu primjenu i drugačijih vidova dodjele finansijskih sredstava osim finansijske pomoći i sufinansiranja, a gdje se prvenstveno misli na revolving fond kao model finansiranja projekata energijske efikasnosti i zaštite voda i reciklaže otpada. Nedovoljno razumjevanje uloge Fonda kako od nadležnih institucija, tako i od šire zajednice može dovesti do marginalizacije mogućnosti da isti predstavlja centralnu instituciju za namjenska i transparentna ulaganja u okoliš, te gomilanje drugih, sličnih institucija čime se otežava praćenje stanja okoliša i efekata ulaganja na stanje okoliša. Finansiranje većeg broja projekata federalnog značaja gdje treba potaknuti nadležna ministarstva da rade na identificiranju istih čime se vrši rasterećenje Fonda od usitnjenih projekata kroz Javne konkurse. Nepopularnost uvođenja novih naknada kao opterećenja privrede i stanovništva, te nerazumjevanje potrebe postojanja istih kao najvažnijeg izvora sredstava za ulaganja u zaštitu okoliša, odnosno osnovnog principa zagađivač plaća i korisnik resursa plaća. Prilika za razvoj mladih stručnjaka radi otvaranja novih – stručnih poslova praćenja i valorizacije svih parametara okoliša, te analitički izvještaji kroz praćenje indikatora stanja okoliša i klimatskih promjena. Ovisnost o mogućnostima i kapacitiranosti nadležnih inspekcijskih organa, obzirom na uočene probleme izbjegavanja zakonskih obaveza izvještavanja i plaćanja naknada. Cjepkanje naknada gdje 70% odmah ide na račune kantona koji ne izvještavaju o ulaganjima istih, ne prate efeke ulaganja na stanje okoliša, te je nemoguće sagledati ukupnu sliku. Dobra i intenzivna saradnja sa jedinicama lokalne uprave, nadležnim federalnim institucijama, kao i institucijama Republike Srpske nadležnim za okoliš, otvara mogućnosti za cijeli niz poboljšanja u identifikaciji, planiranju i organiziranju budućih projekata. Nedonošenje novog Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energijsku efikasnost. Nezainteresiranost jedinica lokalne i regionalne uprave za projekte šireg značaja i važnosti. Loše planiranje navedenih subjekata i izostanak interesa za udruživanjem sredstava sa Fondom.