Aktio

Ministarstvo unutrašnjih poslova KS

Pravilnik o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo

Na osnovu čl. 56. stav (2) i 66. st. (1) i (2) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/05), čl. 48. i 74. st. (3) i (4) Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 31/16 i 45/19), člana 2. Zakona o namještenicima u organima uprave državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21), člana 118. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16 i 89/18) i člana 110. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/21), ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo donosi

PRAVILNIK
O RADNIM ODNOSIMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA KANTONA SARAJEVO I UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA KANTONA SARAJEVO

Član 1.Predmet

Ovim pravilnikom, u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima i kolektivnim ugovorom uređuju se radni odnosi, radno vrijeme, odmori i odsustva, dužina i vrijeme korištenja godišnjeg odmora, porođajno odsustvo, plaćeno odsustvo, neplaćeno odsustvo, stručno usavršavanje i edukacije, poslovi s otežanim/posebnim uslovima rada i posebnom prirodom i pripravnost za rad državnih službenika i namještenika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) i Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Uprava policije).

Član 2.Primjena drugih propisa

Na radne odnose državnih službenika i namještenika u Ministarstvu i Upravi policije, koji nisu regulisani ovim pravilnikom, neposredno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike i pravilnik kojim se reguliše unutrašnja organizacija Ministarstva.

Član 3.Trajanje radnog vremena

(1) Puno radno vrijeme državnih službenika i namještenika Ministarstva i Uprave policije je 40 sati sedmično i raspoređuje se po osam sati, na pet radnih dana.

(2) Redovno radno vrijeme utvrđuje se u vremenu od 07,30 do 16.00 sati.

(3) Sedmično radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka za državne službenike i namještenike, osim za državne službenike i namještenike čiji je rad shodno rasporedu organizovan u smjenama ili turnusima radi kontinuiteta u izvršavanju poslova i zadataka.

(4) Izuzetno od stava (1) ovog člana ukoliko to potreba službe zahtjeva, za pojedina radna mjesta puno radno vrijeme od 40 sati sedmično može se rasporediti na šest radnih dana.

Član 4.Preraspodjela radnog vremena

(1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme državnih službenika i namještenika može se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duže. a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme u toku trajanja preraspodjele, ne može biti duže od 52 sata sedmično, a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično.

(2) O uvođenju preraspodjele iz stava (1) ovog člana, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u daljem tekstu:ministar) odnosno policijski komesar je dužan donijeti pisanu odluku koju dostavlja državnom službeniku i namješteniku.

(3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda određenog kolektivnim ugovorom, ne može biti duže od punog radnog vremena.

(4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

(5) Trudnica, majka odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, može raditi u preraspodjeli radnog vremena samo ukoliko pisanom izjavom pristane na takav rad.

Član 5.Prekovremeni rad

(1) U slučaju više sile (požar, potres, poplava i slično) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, državni službenik i namještenik je na zahtjev ministra, odnosno policijskog komesara, obavezan da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do osam sati sedmično, o čemu se donosi rješenje o uvođenju prekovremenog rada.

(2) Ako prekovremeni rad državnog službenika i namještenika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu organizaciona jedinica nadležna za kadrovske poslove Ministarstva odnosno Uprave policije obavještava nadležnu inspekciju rada.

(3) Nije dozvoljen prekovremeni rad trudnici, majci, odnosno usvojitelju djeteta do tri godine života, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta.

(4) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, može raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

(5) Na kraju mjeseca u kojem je ostvaren prekovremeni rad, ministru odnosno policijskom komesaru dostavlja se izvještaj sa kopijom evidencije o prisustvu na radu potpisane od strane neposrednog rukovodioca, na osnovu kojih se donosi rješenje o isplati naknade za ostvarene sate prekovremenog rada.

Član 6.Odmor u toku radnog vremena

(1) Državni službenik i namještenik tokom redovnog dnevnog radnog vremena imaju pravo na odmor u toku radnog vremena (dnevna pauza) u trajanju od 30 minuta koja se ne uračunava u radno vrijeme i ne može se koristiti na početku i na kraju radnog vremena.

(2) Dnevna pauza od 30 minuta se, u pravilu, koristi u vremenu od 11,00 do 11,30 sati ili od 11,30 do 12,00 sati.

(3) Korištenje dnevne pauze u drugom periodu od propisanog u stavu (2) ovog člana, može utvrditi neposredno nadređeni rukovodilac organizacione jedinice, kada to zahtijeva priroda posla i potreba službe, s tim da dnevna pauza ne može trajati duže od 30 minuta.

(4) Uposlenici koji rade u turnusima po 12 sati dnevno u toku radnog dana imaju pravo na odmor u toku rada u trajanju od 45 minuta, a koji mogu koristiti u dva dijela od kojih je jedan od 30, a drugi 15 minuta, ukoliko priroda posla to dozvoljava.

(5) Rukovodilac organizacione jedinice je dužan državnom službeniku i namješteniku omogućiti dnevnu pauzu u trajanju od jednog sata (60 minuta) za jedan dan u toku radne sedmice, koja se ne uračunava u radno vrijeme.

Član 7.Dnevni i sedmični odmor

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je potrebno da državni službenik i namještenik rade na dan sedmičnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana odmora u periodu određenom prema dogovoru rukovodioca unutrašnje organizacione jedinice i državnog službenika i namještenika, koji ne može biti duži od dvije sedmice.

(3) Od državnog službenika i namještenika se može tražiti da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile, vanrednog povećanja obima posla ili zamjene odsutnog državnog službenika i namještenika, o čemu ministar odnosno policijski komesar donosi odluku.

Član 8.Sticanje prava na godišnji odmor

(1) Državni službenik i namještenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(2) Državni službenik i namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Član 9.Godišnji odmor

(1) Državni službenik i namještenik u svakoj kalendarskoj godini ima pravo na plaćeni godišnji odmor o čemu ministar, odnosno policijski komesar, donosi rješenje kojim se utvrđuje dužina trajanja godišnjeg odmora, a koje se uručuje državnom službeniku i namješteniku najkasnije sedam dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

(2) Državni službenik i namještenik godišnji odmor mogu koristiti u jednom ili dva dijela u skladu sa zakonom, a na osnovu plana korištenja godišnjih odmora koji donosi rukovodilac organizacione jedinice u kojoj je državni službenik odnosno namještenik raspoređen.

(3) Državni službenik i namještenik, koji u vrijeme korištenja godišnjeg odmora postane privremeno nesposoban za rad (bolovanje), nastavit će koristiti godišnji odmor po prestanku privremene nesposobnosti za rad.

Član 10.Dužina trajanja godišnjeg odmora

(1) Državni službenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 22, a najduže 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(2) Namještenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najduže 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(3) U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora (subota i nedjelja), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika kao i druga odsustvovanja sa rada koja se državnom službeniku i namješteniku priznaju u staž osiguranja.

Član 11.Kriteriji za uvećanje godišnjeg odmora

Godišnji odmor iz člana 10. ovog pravilnika uvećava se prema sljedećim kriterijima:

  • a)
    po osnovu radnog staža za svake tri godine radnog staža-jedan dan;
  • b)
    po osnovu složenosti poslova:
    • 1)
      državnom službeniku-četiri dana,
    • 2)
      namješteniku koji obavlja poslove više stručne spreme i VKV radniku-tri dana,
    • 3)
      namješteniku srednje stručne spreme i KV radniku-dva dana;
    • 4)
      ostalim namještenicima-jedan dan
  • c)
    po osnovu uvjeta rada i prirode posla:
    • 1)
      rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada-tri dana,
    • 2)
      rad u smjenama-dva dana,
    • 3)
      rad na poslovima s posebnom prirodom-tri dana,
  • d)
    po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta rada:
    • 1)
      roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina starosti, za svako dijete-jedan dan,
    • 2)
      samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina starosti, za svako dijete-dva dana,
    • 3)
      samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom sa posebnim potrebama, za svako dijete-dva dana,
    • 4)
      državnom službeniku ili namješteniku sa invaliditetom-dva dana;
  • e)
    po osnovu rezultata rada, odnosno ocjene rada:
    • 1)
      za uspješne rezultate rada-jedan dan,
    • 2)
      za izuzetno/naročito uspješne rezultate rada-dva dana;
  • f)
    po osnovu učešća u oružanim snagama:
    • 1)
      učešće u odbrambeno-oslobodilačkom /domovinskom ratu 12-18 mjeseci-jedan dan,
    • 2)
      učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci-dva dana,
    • 3)
      učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu preko 30 mjeseci-tri dana.

Član 12.Pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora

Državni službenik i namještenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti neposredno nadređenog rukovodioca organizacione jedinice, najkasnije tri dana prije korištenja.

Član 13.Prekid godišnjeg odmora

(1) Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev ministra, odnosno policijskog komesara, u slučaju kada je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova, o čemu se donosi odluka, odnosno rješenje.

(2) Državni službenik i namještenik u slučaju prekida godišnjeg odmora iz stava (1) ovog člana ima pravo na naknadu stvarnih troškova nastalih prekidom godišnjeg odmora, čija se visina dokazuje odgovarajućim dokazima.

(3) Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora, državni službenik i namještenik nastavlja korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali može tražiti da mu se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koristi u drugom periodu.

Član 14.Porođajno odsustvo

(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.

(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja.

(3) Žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.

(4) Nakon 42 dana poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti i otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju.

(5) Državni službenik i namještenik - otac djeteta može koristiti pravo iz stava (1) ovog člana i u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.

Član 15.Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva

(1) Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta.

(2) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti i državni službenik i namještenik - otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

(3) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.

Član 16.Plaćeno odsustvo

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do sedam radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima: stupanja u brak, rođenja djeteta, teže bolesti i smrti člana uže porodice, odnosno domaćinstva, selidbe, kao i u drugim opravdanim slučajevima.

(2) Članom porodice i domaćinstva, u smislu stava (1) ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo/deda, baka/nana (po ocu i majci), braća i sestre i srodnici po tazbini (svekar, svekrva, punac i punica).

(3) Državni službenik i namještenik u jednoj kalendarskoj godini može koristiti plaćeno odsustvo po više osnova iz stava (1) ovog člana, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovima iz stava (1) ovog člana, ne može biti duže od sedam radnih dana.

Član 17.Odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba

(1) Ministar odnosno policijski komesar, dužan je omogućiti državnom službeniku i namješteniku plaćeno odsustvo u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba.

(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba.

Član 18.Druga plaćena odsustva

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je državni službenik i namještenik raspoređen.

(2) Državni službenik i namještenik, za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja ili usavršavanja, isključivo za potrebe poslodavca kod kojeg je zaposlen, ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od najviše tri godine za obrazovanje ili stručno osposobljavanje ili usavršavanje, o čemu se donosi rješenje.

(3) Sa državnim službenikom i namještenikom iz stava (2) ovog člana zaključuje se ugovor kojim se regulišu međusobna prava i obaveze.

(4) Državni službenik i namještenik ima pravo na dva dana plaćenog odsustva za svako dobrovoljno darivanje krvi, koje je dužan započeti koristiti narednog radnog dana nakon darivanja krvi.

(5) Državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za potrebe sindikalnog rada.

Član 19.Neplaćeno odsustvo do 30 dana

(1) Državnom službeniku i namješteniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u sljedećim slučajevima:

  • a)
    za pripremanje i polaganje ispita do 30 dana,
  • b)
    za sudjelovanje u stručnim seminarima do 15 dana,
  • c)
    za gradnju i popravku kuće ili stana do 30 dana,
  • d)
    za njegu člana porodice do 30 dana,
  • e)
    za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim slučajevima do 20 dana,
  • f)
    za sindikalne aktivnosti jedan radni dan u mjesecu.

(2) Neplaćeno odsustvo u svim slučajevima stava (1) ne može prelaziti više od 30 dana u jednoj godini, o čemu se donosi rješenje.

Član 20.Neplaćeno odsustvo duže od 30 dana

Izuzetno, državnom službeniku se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju dužem od 30 dana u sljedećim slučajevima:

  • a)
    boravak u inostranstvu radi spajanja porodice ako bračni drug državnog službenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadležne institucije Bosne i Hercegovine ili nadležnog organa Federacije Bosne i Hercegovine i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od četiri godine;
  • b)
    školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju provode organi i institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Bosni i Hercegovini, a koje doprinosi ukupnom usavršavanju državnog službenika u obavljanju poslova iz djelokruga organa državne službe i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od dvije godine.

Član 21.Probni rad

(1) Državni službenik i namještenik prilikom prvog zapošljavanja u Ministarstvo, odnosno Upravu policije prolazi razdoblje probnog rada, koje obuhvata vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti i ukupno za državnog službenika traje šest mjeseci, a za namještenika tri mjeseca.

(2) Državnom službeniku i namješteniku, koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan sa rada iz opravdanih razloga (bolest, mobilizacija i sl.), probni rad se produžava za onoliko dana koliko je bio opravdano odsutan.

Član 22.Mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa

Za vrijeme korištenja neplaćenog odsusutva iz čl. 19. i 20. ovog pravilnika, prava i obaveze državnog službenika i namještenika koji se stiču na radu i po osnovu rada, miruju.

Član 23.Stručno usavršavanje i edukacija

(1) Državni službenici i namještenici su obavezni da neprestano rade na svom stručnom usavršavanju i osposobljavanju.

(2) Državni službenik i namještenik ima pravo i obavezu da učestvuje na organizovanim savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti.

(3) O učestvovanju državnih službenika i namještenika na savjetovanjima i drugim oblicima stručnog usavršavanja i osposobljavanja odlučuje ministar, odnosno policijski komesar vodeći pri tome računa o podjednakom učestvovanju svih državnih službenika i namještenika.

(4) Ministarstvo, odnosno Uprava policije će u okviru svojih mogućnosti državnog službenika ili namještenika uputiti na stručno usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju kao i na prisustvo organizovanim seminarima, savjetovanjima, kursevima i drugim vidovima stručnog usavršavanja i obuke potrebne za rad za to radno mjesto.

(5) U slučaju upućivanja Ministarstvo, odnosno Uprava policije će osigurati potrebne uvjete, plaćanje troškova u visini cijene koja se utvrdi za određene oblike, odnosno programe edukacije i plaćeno odsustvo sa rada.

(6) Obavezno stručno usavršavanje i osposobljavanje državnih službenika i namještenika u Ministarstvu, odnosno Upravi policije koje provodi Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine, provodiće se na način propisan Uredbom o obaveznom stručnom usavršavanju i osposobljavanju državnih službenika i namještenika u organima državne službe u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/17).

Član 24.Prekobrojnost državnog službenika i namještenika

(1) Prekobrojnost državnog službenika i namještenika nastaje kao posljedica reorganizacije, smanjenja obima poslova organa državne službe ili njegovog ukidanja, a u skladu sa odredbama Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 31/16 i 45/19), Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21) i Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/21).

(2) Pored slučajeva nastanka prekobrojnosti iz stava (1) ovog člana prekobrojnost može nastati i u slučaju kada je državnom službeniku i namješteniku konačnom odlukom nadležnog organa utvrđeno postojanje sigurnosne smetnje u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka ("Službeni glasnik BiH", br. 54/05 i 12/09).

(3) Državni službenik i namještenik kojem je konačnom odlukom nadležnog organa utvrđena sigurnosna smetnja ne može dalje obavljati poslove za sva radna mjesta za koja je potrebna sigurnosna provjera.

(4) Prekobrojnim se ne može proglasiti državni službenik i namještenik kojem je za sticanje uslova za starosnu penziju ostalo pet ili manje godina staža osiguranja, osim u slučaju kada je državnom službeniku i namješteniku konačnom odlukom nadležnog organa utvrđeno postojanje sigurnosne smetnje u skladu sa odredbama propisa iz stava (2) ovog člana.

Član 25.Radna mjesta s otežanim/posebnim uslovima rada i posebnom prirodom posla

(1) Poslovima sa otežanim/posebnim uslovima rada u Ministarstvu i Upravi policije smatraju se svi poslovi koji kao takvi budu utvrđeni pravilnikom o zaštiti na radu.

(2) Poslovima s posebnom prirodom smatraju se:

  • a)
    poslovi u Ministarstvu koji podrazumijevaju cjelodnevni rad sa strankama i obavljaju ih namještenici zaposleni na sljedećim radnim mjestima:
    • 1)
      šef pisarnice;
    • 2)
      viši referent-koordinator podregistra;
    • 3)
      viši referent za prijem i obradu zahtjeva i izdavanje putnih isprava;
    • 4)
      viši referent za poslove ličnih karata, prebivališta i boravišta i JMBG građana;
    • 5)
      viši referent za poslove vozačkih dozvola;
    • 6)
      viši referent za poslove registracije vozila;
    • 7)
      viši referent za zaprimanje i obradu zahtjeva za dokumente-područje opštine Trnovo;
    • 8)
      viši referent za poslove pisarnice;
    • 9)
      viši referent dokumentarista;
    • 10)
      referent za poslove informisanja, akvizicije podataka i izdavanje dokumenata;
    • 11)
      referent za operativno-tehničke i kurirske poslove.
  • b)
    poslovi za čije se obavljanje izdaju posebna sigurnosna ovlaštenja i obuhvataju:
    • 1)
      radna mjesta državnih službenika i namještenika Ministarstva u skladu sa Odlukom o listi radnih mjesta, odnosno dužnosti za lica koja su predmet sigurnosne provjere u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
    • 2)
      radna mjesta državnih službenika i namještenika Uprave policije u skladu sa Odlukom o listi radnih mjesta, odnosno dužnosti za lica koja su predmet sigurnosne provjere u Upravi policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
  • c)
    poslovi planiranja, razvoja i održavanja informacionog i komunikacionog sistema koje obavljaju državni službenici i namještenici u Ministarstvu i Upravi policije:
    • 1)
      načelnik Sektora informatike;
    • 2)
      stručni savjetnik-inžinjer projektant;
    • 3)
      stručni savjetnik -sistem administrator;
    • 4)
      stručni savjetnik-sistem inžinjer za softver;
    • 5)
      stručni savjetnik-sistem inžinjer za mreže;
    • 6)
      viši stručni saradnik-sistem-inžinjer za mreže;
    • 7)
      viši stručni saradnik-sistem-inžinjer za softver;
    • 8)
      načelnik Sektora telekomunikacija;
    • 9)
      stručni savjetnik - inžinjer za radio-veze;
    • 10)
      viši stručni saradnik - inžinjer za radio-veze;
    • 11)
      viši stručni saradnik- inžinjer za telefonske veze;
    • 12)
      načelnik Odjeljenja videonadzora;
    • 13)
      stručni savjetnik - inžinjer za videonadzor;
    • 14)
      stručni saradnik - inžinjer za mreže;
    • 15)
      stručni savjetnik za informatičke poslove;
    • 16)
      načelnik Odjeljenja za kriptozaštitu;
    • 17)
      stručni savjetnik za poslove tonskog snimanja i nadzora telekomunikacija;
    • 18)
      VKV radnik - specijalista za računarsku tehniku;
    • 19)
      viši referent - tehničar za računarsku opremu i informacione sisteme;
    • 20)
      viši samostalni referent - inžinjer prvog stepena za telefonske veze;
    • 21)
      VKV radnik majstor za telefonske veze;.
    • 22)
      VKV radnik - majstor za radio veze;.
    • 23)
      viši referent - tehničar za radio veze;
    • 24)
      viši referent - tehničar za telefonske veze;
    • 25)
      viši referent - tehničar za videonadzor;
    • 26)
      viši samostalni referent za kriptozaštitu.

Član 26.Dopunska djelatnost

(1) Državni službenici Ministarstva i Uprave policije mogu obavljati dopunsku djelatnost za koju se plaća naknada u slučajevima koji se odnose na pružanje raznih usluga iz oblasti ekonomskih, tehničko-tehnoloških i pravnih poslova, kao što je izrada programa, projektovanje, računovodstveni, finansijski i pravni poslovi, edukacija i obrazovanje, rad u raznim stručnim komisijama ili radnim grupama, rad u upravnim i nadzornim odborima javnih ustanova, skupštinama kantonalnih, gradskih i općinskih javnih preduzeća i drugih pravnih lica čiji je osnivač Kanton, Grad, odnosno općine i vršenje drugih sličnih intelektualnih poslova.

(2) Poslovi iz stava (1) ovog člana mogu se obavljati samo uz prethodno pribavljenu pisanu saglasnost ministra odnosno policijskog komesara, koja se izdaje na pisani zahtjev državnog službenika i o istom se donosi rješenje.

(3) Saglasnost iz stava (2) ovog člana može se dati samo pod uslovom ako dopunska djelatnost ne remeti obavljanje službenih poslova iz nadležnosti Ministarstva i Uprave policije za koje je zadužen državni službenik.

(4) Namještenici Ministarstva i Uprave policije mogu obavljati dopunsku djelatnost, bez prethodne saglasnosti ministra odnosno policijskog komesara, ali obavljanje iste ne smije biti u suprotnosti sa interesima organa, vršiti se u toku radnog vremena namještenika, niti uticati na izvršavanje poslova i zadataka poslova radnog mjesta na koje je namještenik raspoređen.

Član 27.Pripravnost za rad

(1) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je državni službenik i namještenik pripravan odazvati se pozivu neposredno nadređenog za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.

(2) Vrijeme pripravnosti za rad utvrđuje se rješenjem ministra odnosno policijskog komesara na polugodišnjem nivou na temelju čega neposredno nadređeni donosi plan dežure i izvještaj o radu na mjesečnom nivou.

(3) Vrijeme pripravnosti ne može trajati neprekidno duže od sedam dana.

(4) Iznos visine naknade utvrđuje se Pravilnikom o plaćama i naknadama državnih službenika i namještenika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Uprave policije.

Član 28.Usklađivanje odredbi člana 25. pravilnika

Odredbe člana 25. ovog pravilnika će se usklađivati sa odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji MUP-a Kantona Sarajevo.

Član 29.Prestanak važenja ranijeg propisa

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o radnom vremenu, odmorima i odsustvima državnih službenika i namještenika u MUP-u Kantona Sarajevo broj: 01-576/05 od 16.12.2005. godine.

Član 30.Stupanje na snagu

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-7-04-5482/21
21. januara 2022. godine
Sarajevo

Ministar
Admir Katica, s. r.